You are on page 1of 3

ARHEOLOKA NALAZITA U SLAVONIJI 18. listopada 2006. Hrvatske autoceste d.o.o.

osiguravaju stalan arheoloki nadzor nad izvoenjem zemljanih radova na izgradnji autocesta. Na trasi autoceste Beli Manastir Osijek Svilaj na dionici akovo Sredanci, Ministarstvo kulture provelo je arheolokih istraivanja na 12 lokaliteta. Istraivanja su napravljena u suradnji s brojnim institutima i muzejima. Od veih institucija sudjelovali su Institut za arheologiju iz Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti iz Zagreba te muzeji: Arheoloki muzej iz Zagreba, Muzej akovtine i Zaviajni muzej Stjepana Grubera iz upanje. Navest emo neke znaajnije lokalitete i pronalaske ovih istraivanja: Ivandvor smjeten je 3,5 km zapadno od akova uz obilaznicu grada. Dosadanja istraivanja na lokalitetu su ukazala niz objekata ukopanih u sterilni sloj (zdravicu) ispod sloja oranja. Objekti se prema pokretnim arheolokim nalazima mogu datirati u ire vremensko razdoblje od prapovijesti do srednjeg vijeka. Najuestaliji su antiki pokretni nalazi odnosno ulomci predmeta svakodnevne upotrebe kao to su keramike posude, ulomci nonje, nakita i novac.

Pajtenica smjeten je istono od akovakih Selaca. Pronaeno naselje na Pajtenici moemo pripisati nosiocima lasinjske kulture, koja pripada razdoblju ranog bakrenog doba eneolitika. Pripadnici te kulture uglavnom su se bavili stoarstvom te su zbog toga njihova naselja dosta mobilna, odnosno naseljavali su uglavnom vie poloaje u blizini izvora vode, te su se esto selili. Uglavnom su ivjeli u poluukopanim ili ukopanim jamskim objektima.

Kaznica Rutak smjeten je pored akovakih Selaca u neposrednoj blizini potoka Kaznica. Zabiljeen je veliki broj prapovijesnih stambenih objekata zemunica.

Treba izdvojiti i nalaze dvaju grobova.

Rije je o kosturnim ukopima polegnutim u zemljanu raku u zgrenom poloaju. Prema nalazima keramike zakljuak je da se na poloaju Kaznica Rutak nalazilo prapovijesno naselje iz razdoblja starevake i sopotske kulture.

Kravina smjeten je pored Novih Perkovaca. Najzastupljeniji objekti su jame koje se prema pokretnim arheolokim nalazima mogu datirati u vrijeme neolitika odnosno u sopotsku kulturu. Zabiljeene su i bronanodobne jame s arheolokim nalazima licenske keramike.

Debela uma je lokalitet ukupne povrine oko 32.000m?. Najstariji nalazi pripadaju starevakoj kulturi, veliki broj nalaza pripada sopotskoj kulturi, a naene su i jame koje pripadaju lasinjskoj kulturi. Na ovom se mjestu nalazi srednjovjekovno selite koje je nastalo najkasnije do 9 stoljea. Iz tog vremena potjeu dva radionika objekata, vrlo vjerojatno za obradu eljeza. Naselje je uniteno najkasnije do poetka 16. stoljea dolaskom Turaka. Na istraenoj povrini otkriveno je najmanje est stambenih objekata. Otkriveno je desetak bunara, razliitih jama, vatrita i drugog. Otkrivena su i dva srednjovjekovna groba.

Veliko ere je lokalitet koji obuhvaa povrinu od oko 37.000 m2. Utvreno je postojanje tri naselja koja su postojala u razliitim razdobljima. Kasnobronanodobni i rimski nalazi uglavnom se nalaze na poloaju planiranog putnog prijelaza preko trase autoceste, blagom prirodnom uzvienju koje je oznaeno mikrotoponimom Sela. Srednjovjekovni nalazi potjeu s itave istraene povrine nalazita.

Krnjice Jelanje smjeten je kod mjesta Donji Andrijevci. Lokalitet se nalazi na podruju koje neko bilo plavno i movarno pa je teko govoriti o postojanju naselja na ovom poloaju. Dosadanja arheoloka istraivanja pokazala su postojanje sezonskog stanita. Uoen je veliki broj jama u kojima izostaju pokretni nalazi, ali je naen velik broj bunara zapunjen bronanodobnom keramikom. Osim keramikih nalaza na lokalitetu je pronaen i manji broj uporabnih predmeta izraenih od bronce koji se takoer mogu datirati u bronano doba.