ZGLAVKARI (Arthropoda)

Tijelo BILATERALNO SIMETRINO, LANKOVITO sa veim brojem segmenata, Tjelesni segmenti nose po jedan par ekstremiteta, Na tijelu im se razlikuju tri dijela : GLAVA , GRUDI, TRBUH, Na povrini tijela imaju vrstu hitinsku kutikulu - EGZOSKELET, Na glavi imaju 1 ili 2 para pipaka -ANTENE. Usni aparat slui za uzimanje i usitnjavanje hrane. MUSKULATURA zglavkara dobro je razvijena i sastoji se od popreno-prugastih miia. Nervni sistem LJEVIAST, ganglijskog tipa. Od ULNIH ORGANA dobro su razvijene OI, te ULU MIRISA i RAVNOTEE. Sistem CIRKULACIJE tjelesne tenosti OTVORENOG je TIPA, Srce je smjeteno na lenoj strani, neposredno ispod koe, cjevastog je oblika, Organi za EKSKRECIJU kod veine su NEFRIDIJE, izuzev kod insekata i stonoga kod kojih su MALPIGIJEVI SUDOVI. ORGANI ZA DISANJE kod vodenih zglavkara su KRGE, a kod vazdunih PLUA. Razdvojenih su polova, kod veine je izraen POLNI DIMORFIZAM (enka vea od mujaka ili obrnuto). Oploenje je UNUTRANJE. Kod nekih predstavnika razvie je DIREKTNO (ametabolno) tj. iz jajeta izlazi jedinka koja lii na IMAGO (odrasla jedinka). KLASIFIKACIJA ZGLAVKARA : RAKOVI-ljuskari (Crustacea) PAUCI (Aracnoidea) STONOGE (Muriapoda) INSEKTI (Insecta, Hexapoda)

RAKOVI ili LJUSKARI obuhvataju oko 30 000 vrsta. Meu njima postoje sitni- planktonski, ali i oni krupni oblici. Na glavi imaju par oiju koje su smjetene na onim drkama, neki imaju samo jedno oko . Diu na KRGE,. Razdvojenih su polova, razvie se odvija METAMORFOZOM. Naseljavaju i slatke i slane vode. Rakovi imaju znaaj u AKVAKULTURI ali i u ISHRANI ovjeka. Najpoznatije vrste : DAFNIJA, CIKLOPS, RIJENI RAK, JASTOG.
1

PAUKOLIKI ZGLAVKARI (pauci, korpije, krpelji) ive na kopnu, GRABLLJIVICE - PARAZITI- BILJOJEDI Tijelo im se sastoji iz dva dijela: GLAVENO- GRUDNI i TRBUH. GLAVENO- GRUDNI REGION: oi, usni otvor + dva para usnih noica (na kraim se izlijevaju otrovne lijezde. Imaju 6 PARI EKSTREMITETA : 4 para nogu, a 2 para su usni ekstremiteti. Organi za disanje su TRAHEJE ili PLUNE KESE Razmnoavanje je POLNO, CRNA UDOVICA --> smrtonosna za ovjeka.

INSEKTI tijelo LANKOVITO i HITINIZIRANO, podijeljeno na: GLAVU (sa usnim aparatom, pipcima, ulom dodira, mirisa, facetovane oi- ulo vida) GRUDNI DIO (dva para krila) ABDOMEN CRIJEVNI SISTEM jako sloen. Organi za EKSKRECIJU --> MALPIGIJEVI SUDOVI,

Larve diu na KRGE, a odrasli na TRAHEJE Cjevasto srce na lenoj strani na podruju abdomena NERVNI SISTEM se sastoji od GLAVNE GANGLIJE i LANCA TBUNIH GANGLIJA. Razdvojenih polova sa izraenim polnim DIMORFIZMOM. Razmnoavanje POLNO, a oplodnja UNUTRANJA esta je i pojava razvia BEZ OPLODNJE --> partenogeneza., Razvie moe biti DIREKTNO i INDIREKTNO. Mogu se razvjati direktno iz jaja, a indirektno metamorfozom. PREOBRAAJ moe biti POTPUNI (leptir) i NEPOTPUNI (skakavac) POTPUNI: jaje- larva- lutka- adult NEPOTPUNI: jaje- larva- adult Ogromna klasa insekata razvrstana je u dvije potklase: BESKRILNE (Apterigota)eerai skokunci i KRILATE (Pterigota)- leptiri, dvokrilci, cvrci, buhe... ZNAAJ INSEKATA: uestvuju u OPRAIVANJU i rasprostiranju biljaka., uzrokuju tete u poljoprivredi, umarstvu, a ako se previe razmnoe prenosnici su i bolesti.
2

MEKUCI- Mollusca
Bilateralno simetrini organizmi Preteno su vodene ivotinje, ali ive i na vlanim kopnenim stanitima. Povrina tijela obloena je JEDNOSLOJNIM EPITELOM, sa mnogobrojnim LIJEZDAMA koje lue sluzi. Zbog toga imaju tijelo uvijek VLANO i LJIGAVO Tijelo im se sastoji iz: GLAVE, UTROBNE KESE, PLATA i LJUTURE. Prednji dio je GLAVA na kojoj se nalazi USNI OTVOR i OI a kod nekih oblika i PIPCI U ustima im se nalazi organ za drobljenje - RADULA. Izmeu plata i elijskog zida nalazi se PLATANA DUPLJA u koju su smjeteni ORGANI ZA DISANJE (kod vodenih mekuaca KRGE a kod kopnenih "PLUA". CRIJEVNI KANAL mekuaca je diferenciran i sastoji se iz tri dijela (istie se eludac). ANALNI OTVOR nalazi se na zadnjem kraju platane duplje. Imaju GANGLIOZAN nervni sistem (sastoji se od nekoliko parova dobro razvijenih ganglija, meusobno povezanih nervnim trakama) SISTEM CIRKULACIJE tjelesne tenosti sastoji se od SRCA i SUDOVA koji funkcioniraju kao vene arterije. --> KRVNI SISTEM-OTVORENOG TIPA Srce im se nalazi na lenoj strani i sastoji se od jedne komore i pretkomore. CELOM (sekundarna tjelesna duplja) je slabo razvijen i nalazi se samo oko srca i spolnih lijezda. EKSKRECIJA se vri METANEFRIDIJAMA koje krajnje proizvode metabolizam i iz celoma odvode u platanu duplju. Razmnoavaju se iskljuivo spolnim putem, a postoje oblici s RAZDVOJENIM POLOVIMA (gonohoristi) i HERMAFRODITI (oba pola). Veina ih POLAE JAJA, a ima i VIVIPARNIH (ivorodnih) vrsta. RAZVIE DIREKTNO a postoje i forme sa METAMORFOZOM. OSNOVNA KLASIFIKACIJA: HITONI (Amphineura)- mala grupa morskih mekuaca. Glavni predstavnici -OBINI HITONI. PUEVI (Gastropoda)- najbrojnija i najraznovrsnija grupa mekuaca. Mnogobrojne vrste pueva ive u MORU (Priljepak, volaka...). Od SLATKOVODNIH vrsta najpoznatiji su BARSKI PUEVI (barnjak, mali barnjak, kapica...) Meu KOPNENIM VRSTAMA naih krajeva najpoznatiji su VINOGRADSKI i BATENSKI pu, te mnoge vrste GOLAA. KOLJKE (Lamellibranchiata) obuhvata oko 15,000 morskih i slatkovodnih vrsta. Od MORSKIH vrsta poznatije su OSTRIGE, DAGNJE, PERISKE, BISERNE KOLJE...Od SLATKOVODNIH poznatije su RIJENA i BARSKA KOLJKA. GLAVONOCI (Cephalopoda) su iskljuivo morske ivotinje. Danas u svjetskim morima ivi oko 750 vrsta glavonoaca, meu kojima su najpoznatije SIPE, HOBOTNICE, LIGNJE, MUZGAVCI.
3

BODLJOKOCI (Echinodermata)
Specifina grupa iskljuivo morskih ivotinja. Odlikuju se RADIJALNOM (zranom ) SIMETRIJOM TIJELA. Tijelo ispunjeno zrakom. Na donjoj strani se nalaze usta, a na gornjoj analni otvor. Od usnog otvora prolazi 5 radijalnih linija koje odreuju raspored glavnih organa. OSOBEN SKELET je bitna karakteristika ovih ivotinja. On se nalazi ispod jednoslojnog konog epitela, a sastoji se od meusobno povezanih krenjakih ploica ili drugih krenjakih tvorevina. Druga bitna karakteristika bodljokoaca je to to imaju jedinstven sistem kretanja, tzv. AMBULAKRALNI ili VODENI SISTEM. Nervni sitem bodljokoaca je VRPAST i sastavljen od razgranate mree nerava, Cirkulatorni sistem-OTVOREN, diu preko KRGA (krge im se nalaze u predjelu usta ili na gornjoj strani tijela) Razdvojenih su polova, rijetko HERMAFRODITI, Oplodnja SPOLJANJA, razvie preko METAMORFOZE. Sposobnost REGENERACIJE. ive na morskom dnu privreni za podlogu --> SESILNI OBLICI, samo nekoliko vrsta slobodno pliva. OSNOVNA KLASIFIKACIJA: MORSKI KRINOVI (Crinoidea) obuhvataju relativno mali broj vrsta. Lie na cvijetnu krunu ili pehar. Ovdje spadaju razne vrste morskih krinova. MORSKI KRASTAVCI ili TRPOVI (Holothuroidea) imaju valjkasto tijelo u obliku krastavca. Imaju veliku mo regeneracije. Ovoj klasi pripada oko 500 vrsta rasprostranjenih u svim morima. MORSKI JEEVI (Echinoidea) imaju okruglasto tijelo. Veina ih naseljava dubine do 200 metara. Klasa obuhvata oko 850 vrsta veoma razliitog oblika i drugih svojstava. MORSKE ZVIJEZDE (Asteroidea) obuhvataju oko 1,600 vrsta bodljokoaca iroko rasprostranjenih u svim morima svijeta. Imaju posebno razvijenu mo regeneracije. U Jadranskom moru ivi dosta vrsta morskih zvijezda. Nemaju ekonomski znaaj. MORSKE ZMIJULJICE (Ophiuroidea) obuhvataju oko 1,500 vrsta i vrlo su sline morskim zvijezdama. Imaju jako naglaenu sposobnost prilagoavanju uvijetima sredine.

RIBE (Pisces)
Najmnogobrojnija i najraznovrsnija grupa KIMENJAKA. Rasprostranjene su u svim vodama na Zemlji. Imaju vilicu koja omoguava aktivno prihvaanje hrane. Imaju dva para trupnih udova: grudna i trbuna peraja a pored toga tri neparna: leno, repno i podrepno peraje. Kod veine koa je prekrivena KRLJUTIMA KIMA je razvijena i sastavljena od mnogo prljenova SRCE ima JEDNU KOMORU i JEDNU PRETKOMORU ULA su im dobro razvijena (organi bone linije). SKELET im je HRSKAVIAV ili KOTAN

--> Na osnovu grae skeleta sve dananje ribe su razvrstane u dvije jasno razgraniene grupe: HRSKAVIAVE I KOTANE. 1. Hrskaviave ribe: Predstavljaju najstariju grupu riba, preteno ive u moru. Njihov skelet je hrskaviav a tijelo je pokriveno krljutima. Usta se nalaze sa donje strane i imaju oblik poprenog proreza. Najee imaju pet pari meusobno razdvojenih krnih proreza bez krnih poklopaca. Nemaju ribljeg mjehura. Kod svih je unutranja oplodnja.DIJELE SE NA: ajkule, rae i himere. AJKULE (brojne vrste morskih pasa- MODRULJ ili plava ajkula, razne vrste MORSKIH MAAKA , KOSTEFELJA. Meso ajkula dobro je za jelo. RAE (razne vrste raa, morskih golubova, utulja, drhtulja, testeraa, morskih orlova... HIMERE su malobrojna skupina hrskaviavih riba neobinog i netipinog izgleda i grae. 2. Kotane ribe: Obuhvataju sve ostale savremene ribe. Odlikuju se bogatstvom i raznolikou oblika, preko 95% riba pripada ovoj skupini. Savremene kotane ribe se dijele na nekoliko uih skupina: HRSKAVIAVI GANOIDI( tu spadaju titonoe i mnogorepke), KOTANI GANOIDI(tu spadaju resoperke i dvodihalice) te koljoribe.

HRSKAVIAVI GANOIDI:

TITONOE: Imaju izdueno vretenasto tijelo na kome se nalazi pet uzdunih redova kotanih ploa. Usta se nalaze sa donje strane. Najpoznatiji predstavnici iz ove grupe pripadaju familiji jesetri. Osim keiga sve ribe iz ove grupe
5

ive u moru ali za vrijeme mrijetenja ulaze u rijeke. Njihova ikra je vrlo sitna i od nje se pravi uveni kavijar. Ovdje spadaju jesetra, keiga i moruna. MNOGOREPKE: Su mala skupina zapadnoafrikih hrskaviavih ganoida koji imaju pluni mjehur.

KOTANI GANOIDI:
RESOPERKE: Pripadaju skupini nekada vrlo brojnih i interesantnih riba a meu savremenim oblicima postoji samo jedna vrsta koja je prvi put otkrivena 1938.g. savremena resoperka lii na neke davno izumrle ribe. Skelet im ima isti plan grae kao i skelet nogu prvih vodozemaca, to je jedan od nepobitnih dokaza da ovi vode porijeklo od resoperki. DVODIHALICE: One su jedna od najstarijih grupa savremenih riba i po mnogim osobinama su sline najprimitivnijim hrskaviavim ribama. Imaju i neka svojstva repatih vodozemaca kao to su dvostruko disanje i krvotok. To su uglavnom slatkovodne ribe.

KOLJORIBE:

Su najmnogobrojnija i najraznovrsnija grupariba kojoj pripada gotovo 95% savremenih ribljih oblika. Kima im se sastoji od niza kotanih prljenova. Glavni skelet im je potpuno okotao. Koa je obino prekrivena krljutima. Imaju tipina peraja: parna(grudna i trbuna) i neparna: leno, repno i podrepno.

HARINGOLIKE RIBE: Obuhvataju grupu najstarijih koljoriba iz veeg broja familija od kojih su najvanije haringe i pastrmke. HARINGE: Su relativno brojne morske i slatkovodne ribe . meu njima su najpoznatije haringe, razne vrste srdela, zlatvi... SALMONIDNE RIBE: Su iroko rasprostranjene u slatkim i slanim vodama gotovo cijelog svijeta. Ovdje spadaju razne vrste pastrmki, lososa, ozimica, zlatovia... ARANOLIKE RIBE: Su velika i raznovrsna skupina preteno slatkovodnih riba koje naseljavaju vode umjerenog i tropskog podruja. Najznaajnije i najpoznatije vrste iz ove skupine pripadaju familijama arana i vijuna. Familija arana obuhvata gotovo 1000 vrsta. Ovdje pripadaju aran, karai, kljenovi, deverike, mrene, krkue, pliske, gage, crvnoperke...
6

Familija vijuna ukljuuje oko 20 vrsta riba rasprostranjenih u slatkim vodama Evrope i Azije. Ovdje spadaju ikov, razne vrste vijuna i brkica. Nemaju ekonomski znaaj.

VODOZEMCI (Aphibia)
ine vrstu slatkovodnih i kopnenih kimenjaka "AMPHIBIOS" (dvostruki ivot) Vodozemci su HLADNOKRVNE IVOTINJE- poikilotermne- pa se prilagoavaju temperaturi okoline Imaju ULO sluha, mirisa i ukusa. Kao rezulat prilagoavanja na suhozemni nain ivota najvee promjene pretrpjeli su njihov RESPIRATORNI i KRVNI SISTEM, Koa im je gola i glatka, bez zatitnih ljuski. Koa ima ZATITNU ULOGU i DISAJNU ULOGU. Sadre brojne lijezde koje izluuju SLUZ, poneke imaju i OTROVNE LIJEZDE Larve odraslih jedniki razlikuju se po tome to diu na KRGE, Nemaju noge, plivaju preko POLJOSNATOG, dugakog repa. Poslije metamorfoze larve postaju pravi kopneni kimenjaci koji : -diu pluima i preko vlane koe,-imaju petoprsne parne ekstremitete podeene za kretanje i skokove Oplodnja je spoljanja i jaja i larva se razvijaju u vodi, RAZVIE putem METAMORFOZE, SRCE se sastoji iz DVIJE PRETKOMORE i JEDNE KOMORE, Imaju VELIKI i MALI KRVOTOK, EKSKRECIONI ORGANI su PARNI BUBREZI, IVOTNI CIKLUS VODOZEMACA: jaje, liinka, odrasla jedinka. Proces promjena u tijelu- PREOBRAZBA. KLASIFIKACIJA: BEZNOGI VODOZEMCI (Apoda)- Galija (tropski crvoliki vodozemac), tijelo im je prekriveno kotnim ploama po emu se razlikuju od ostalih. REPATI VODOZEMCI (Urodela)- imaju rep tokom itavog ivota. Predstanik: ovjeija ribica, triton, dadevnjak, sirene. BEZREPI VODOZEMCI

GMIZAVCI (Reptilia)
Prvi suhozemni kimenjaci; POIKILOTERMNE su ivotinje ( prilagoavaju temperaturi okoline) Tijelo im je podijeljeno na tri regiona: GLAVA (spljotena i zailjena, a sa strane se nalaze oi iza kojih su smjeteni otvori slunih organa), TRUP (na kojeme se nalaze dva para ekstremiteta sa po pet prstiju od kojih su prvi obino krai), REP (na kojem se sa trbune strane nalazi otvor KLOAKE), Tijelo im je pokriveno raznim zatitnim tvorevinama: KRLJUTIMA, PLOICAMA, TITOVIMA. Koa je suha i bez lijezda. Krokodili i guteri imaju imaju izmijenjene kone lijezde. Kod gutera su to FEMORALNE LIJEZDE na trbunoj strani butnog dijela zadnjih nogu. Kod krokodila su to MOUSNE LIJEZDE koje se nalaze oko KLOAKE i na donjoj vilici. Srce se sastoji iz JEDNE KOMORE i DVIJE PRETKOMORE (krokodili imaju 2 komore i 2 pretkomore). Diu na PLUA. Nervni sistem sastoji se od: MOZGA i KIMENE MODINE, ula VIDA i MIRISA su dobro razvijena, SISTEM ZA VARENJE SASTOJI SE OD: usne duplje u kojoj se nalazi i jezik, zubi (koji se obnavljaju tokom itavog ivota); veliki broj vilinih lijezda nalazi se ispod gornje i donje usne; drijelo; jednjak; eludac; crijevo; kloake. OPLODNJA je unutranja; jajorodni na kopnu polau jaja; razvijaju se BEZ METAMORFOZE (postoje ivorodni gmizavci); Sposobnost REGENERACIJE je jako dobro izraena; Opisano oko 5,000 vrsta. KLASIFICIRAJU se u 4 grupe: HATERIJE (Rhynchocephalia)- novozelandska haterija- ivi fosil, KORNJAE (Chelonia) KROKODILI (Crocodilia) GMIZAVCI POKRIVENI KRLJUTIMA (Squmata)- guteri, sljepii, kameleoni, zmije (udavi, anakonda, kolubrida, arke, zvearke)
8