Paleografska analiza steka iz Koraja

Emina Hajdarevi

Uvod
Nakon to sam dobila zadatak za seminarski da pronaem pisani spomenik iz prve faze razvoja bosanskoga knjievnoga jezika, nije dugo trebalo da se sjetim steaka u Koraju koje sam pri jednoj posjeti fotografirala. Ono to je zanimljivo jeste da sam tada nala tri razliite vrste steaka na tri razliite lokacije: dva steka kod osnovne kole u Koraju, jedan damije u Koraju i jedan steak na privatnoj njivi malo dalje od Koraja. Osim steaka zanimljivi su bili i niani koje sam pronala. U ovome radu rei u neto o Koraju u srednjovjekovnom razdoblju i uraditi paleografsku i jezinu analizu jednoga steka.

Koraj u srednjem vijeku

Prema knjizi Alije Hamzia "Koraj: sjecanje na jednu ariju: (identitet, zajednica, tradicija i tragedija Bonjaka u Koraju)" u bosanskoj srednjovjekovnoj dravi postojala je upa Koraj koja se prostirala na kranjem sjeveroistoku velikih upa Usore i Soli i sjeverno od rijeke Save. Prema ovome autoru Crkva bosanska je i u upi Koraj imala svoje sjedite, a to potkrjepljuje slijedeim navodima: (...) Adem Handic ukazuje na jednu interesantnu pojavu za nazive naselja i toponima u tuzlanskoj oblasti, koja nose u svom imenu djed. Tako se 1533. godine spominje "Mezra dida ure u blizini sela Koraja, nahije Koraj" u timaru spahije Komira od 5019 aki. Iste godine spominje se i selo Labska, drugim imenom Dedekovo (Didekovo), nahije Koraj u irmerdovom timaru. U istoj, korajskoj nahiji, neto kasnije (1548) spominje se takoer jedna naseljena mezra, mezra Dedeaj (...) Handic u tom smislu postavlja hipotetiko pitanje: "ne upuuje li ta injenica na djeda, starjeinu Crkve bosanske"? To nije iskljueno zbog toga to se Usora i Soli u okviru kojih je i upa Koraj, ve 1225. godine spominju kao oblasti "zaraene heretikom opainom".1 Osim tragova Crkve bosanske u Koraju se nalaze i tragovi postojanja franjevakog samostana na toponimu zv. "Crkvite" ili Zidine, jednom malom uzvienju, koje se nalazi na sjeveroistonoj strani Koraja. U dokumentima se doslovno spominje "mezra crkve Sv. Marije u blizini Bilog Potoka u korajskoj nahiji"2.

Alija Hamzi, Koraj: sjeanje na jednu cariju: (identitet, zajednica, tradicija i tragedija Bonjaka u Koraju), Harfograf 2002, str. 47. 2 Isto, 47.

Nalazita steaka u Koraju i okolici Koraja

Steci se u Koraju nalaze na lokalitetima "Zidina", "Mramorje" i "Stananjik". Na lokalitetu "Zidina" pronaeno je 10 steaka: 1 stojei, 1 sarkofag i 7 iji se oblici ne mogu odrediti jer su djelomino utonuli u zemlju i 1 u obliku sanduka. Na drugom lokalitetu zvanom "Mramorje" nalaze se mnogo vei i obimniji nadgrobni kamenovi. Na "Stananjiku" se nalazi 6 nadgrobnih kamenova. Svi natpisi potjeu iz 15. st., a neki i iz 16. st. Koraj se kao nalazite steaka pominje i u knjizi efika Belagia Steci (Kataloko-topografski pregled), evo dijelova topografske karte na kojoj se nalazi i Koraj u okviru optine Lopare:

Steci koje sam ja pronala nalaze se na slijedeim lokacijama:

arijska damija u Koraju

Osnovna kola Dositej Obradovi

Steak kojeg samo pronala kod damije nema natpisa na sebi ve ima samo uklesane ukrase.

Steak kod kole ima natpis i njega u u nastavku rada analizirati.

Jo jedan steak iju lokaciju na mapi nisam uspjela odrediti. Znatno je vea od ova dva i razlikuje se po obliku:

Niani na mezarju u blizini damije:

Treba napomenuti da su ova nalazita neizvorna i da su steci premjetani sa svojih prvobitnih mjesta gdje su nastali ili gdje su postavljeni.

Analiza natpisa na steku

Transkripcija:

1.) 2.) 3.) 4.)

...

N...A

OVE: PRVko: IRAD TkO E SI BilI GUBI GA BOG

Transliteracija: 1.) in...ak 2.) ove: prvko: irad 3.) tko e si bili(g) 4.) gubi ga bog()

Iz priloenog se vidi da je steak mnogo oteen i da je teko razjasniti pojedina slova. U rijei prvko nisam sigurna da li je drugi glas po redu R ili V (pvvko). Na kraju rijei bog ne vidi se sasvim jasno poluglas, ali jasno je da bi tu trebao doi. Rijei sam rastavljala prema svojoj intuiciji, ali ne iskljuujem drukiji raspored. Moja pretpostavka jeste da je rijei gubi nedostaje po (pogubi ga bog). Takoer, u tekstu sam na rije bili dodala gas G, jer pretpostavljam da se radi o biligu ili biljegu, to je bio jedan od naziva za ovakve nadgrobne spomenike.

Grafolingvistika analiza
Posmatrajui grafeme na natpisu dola sam do zakljuka da je tekst pisan mijeanim stilom, odnosno, da su neki grafemi iskljuivo bosanini, jer se ponavljaju (grafem I, K, O,V, B i grafemi U, S i erv koji se jednom pojavljuju), a neki grafemi izgledom odgovaraju izgledu irilinim grafemima takvi grafemi su G, iji je vrh ima okomitu malu crticu, zatim, grafem D i grafem A, jer nije zaobljen poput bosaninog grafema. Smatram da je i glas T nebosanian, jer i ovaj znak ima male crtice na krajevima. Moram napomenuti da transkripcija natpisa nije upotpunosti tana, jer, naalost, nisam imala pristupa tanome fontu koji bi dosljedno zamijenio svaki grafem, a i dodatan problem je predstavljala injenica da su grafemi kao to sam ve rekla bosanini i irilini. Grafemi i, k, o, v, u, s, i b:

Grafemi a, g i d:

Jezina analiza
Fonoloke osobitosti: poluglasi izjednaeni i pisan je samo jer; jat je zamijenjen sa i, ikavizam (bilig).

y y

Morfoloke osobitosti: imenice: bilig, A jd., m. r.; bog, N jd. m.r.; zamjenice: tko, upitna zamjenica, N jd.; si, pokazna zamjenica, A jd., m.r.; ga, lina zamjenica, A jd., m.r.; y glagoli: e, enkl. oblik pomonog glagola htjeti prezenta 3.l.jd., ; pogubi, imperativ (neka pogubi), 3. l. jd. Sintaksike osobitosti: y y y bog, subjekt; ga, objekt; pogubi, predikat.

y y

Mjesto zakljuka
Donosim skenirane dijelove rada ire Truhelke o jednome steku u blizini Koraja za kojeg pretpostavljam da je to steak kojeg sam ja analizirala.

10

Literatura
Glasnik zemaljskog muzeja, br. 1895/03, 01/07/1895., efik Belagi, Steci (Kataloko-topografski pregled), 1971., Alija Hamzi, Koraj: sjeanje na jednu ariju: (identitet, zajednica, tradicija i tragedija Bonjaka u Koraju), Harfograf 2002.

11