OBAVJETAJNA SLUBA

OBAVJETAJNA SLUBA

OBAVJETAJNA SLUBA Kao to smo poeli stvarati prvi sustav obrane (vodovi i odredi narodne zatite), a zatim i Hrvatsku vojsku gotovo ni od ega, tako se poeo stvarati i obavjetajni sustav. Neprijeporna je injenica da dok stvarate vojsku morate stvarati i imati obavjetajnu slubu. Razlog stvaranja vojske vezan je za postojanje neprijatelja protiv kojeg se morate boriti. Da bi se uspjeno suprotstavili neprijatelju morate nastojati saznati sve o njemu (jainu, naoruanje, raspored, moral, osposobljenost, namjere i dr.). Upravo tu zadau rjeava obavjetajna sluba, a autor knjige obavjetajnu slubu poistovjeuje s oima ovjeka. Slijep ovjek, odnosno slijepa vojska, teko e savladati prepreke na svom putu, odnosno uspjeno se suprotstaviti neprijatelju. Reeno moemo banalizirati zakljukom da e vojska koja ne poznaje neprijatelja srljati u nepoznato s realnom posljedicom gubitka, tj. poraza. Ovim smo kratkim uvodom, onom dijelu vojniki neupuena itateljstva, dali mogunost shvaanja vanosti i neophodnosti postojanja ove slube. Na problem u stvaranju obavjetajne slube bio je vei nego u stvaranju postrojbi. Naime zapovjedni kadar se bar za poetak mogao pronai u postojeoj strukturi stanovnitva (umirovljenici i priuvni asnici i doasnici). kolovanog obavjetajnog kadra nije bilo, a ako se neto i moglo nai, taj je bio projugoslavenske orijentacije. Ova kvalikacija je temeljena na poznavanju naina izbora ljudi u tajne slube. Radilo se o vrlo rigidnoj selekciji pri emu je najvaniji kriterij za prijem u slubu bio jaka projugoslavenska orijentacija kandidata. Rijetki pojedinci, koji nisu imali taj kriterij, samo su potvrivali pravila da su zalutali u te slube, o emu e biti rijei u posebnom tekstu o tajnim slubama. Ovu teku zadau zapovjednik Jeli je povjerio Miroslavu Skoki koji se Jeliu prikljuio od prvih dana stvaranja sustava obrane. Tonije u listopadu 1990. gospodin Skoko je preko svojih prijatelja, hrvatskih asnika i doasnika u postrojbama i zapovjednitvima JNA samoinicijativno prikupljao znaajne podatke o JNA i dostavljao ih Jeliu. Nakon toga poeo je raditi planski i organizirano, uei uz put i stjeui iskustva, a osnivanjem 4. brigade bilo je prirodno da nastavi raditi iste zadae. Pored asnika i doasnika hrvatske orijentacije u JNA, Miroslav Skoko je organizirao i niz punktova na prostoru obavjetajnog djelovanja, a jedan od najznaajnijih bila je kua gospodina Jure Nikolia na Mejama u Splitu. U toj kui organizirani su sastanci obavjetajnih timova i pojedinaca, ali u istu su se sklanjala znaajna ubojna sredstva i oprema, to je predstavljalo veliku opasnost u to vrijeme za cijelu obitelj Nikoli. Nasuprot naoj obavjetajnoj slubi, stajala je cijela, iskusna i dobro organizirana mainerija obavjetajne i kontraobavjetajne slube JNA s profesionalcima dobro opremljenim kroz dugogodinje pripremanu agenturnu mreu i logistiku na terenu. Tom segmentu biva JNA posveivala je izuzetnu panju i svoje djelovanje provodila je vrlo ustrajno i podmuklo s pripremljenim i primjenjivanim sustavom za lansiranje svojih istina i poluistina. Temeljni cilj tog djelovanja bio je zastraivanje stanovnitva, velianje svoje snage, a prema potrebi sluili su se i otvorenim prijetnjama, pa i represijama.
314 1

OBAVJETAJNA SLUBA

Meutim cjelokupna neprijateljska silna organizacija pala je pred snagom nae obavjetajne slube, posebno zahvaljujui naim asnicima i doasnicima na slubi u JNA. Preko njih su Miroslav Skoko i njegovi suradnici otkrivali i najtajnije planove i namjere, a najoigledniji primjer bilo je otkrivanje tajno pripremane operativne akcije Glava. Zato nije sprijeeno uhienje splitske etvorke (Glavinovi, Begonja, Sablji i Zvonarevi) ostaje da objasne nadleni, a iz 4. brigade ponuen je plan i spremnost za suprotstavljanje. Nakon naputanja naih asnika i doasnika iz JNA, naa obavjetajna sluba ostala je bez ovog obavjetajnog resursa. Meutim na prostoru je ostao drugi resurs, a to je bio na narod. Uskoro su poela bojna djelovanja, a nai ljudi nalazili su se u gradovima - garnizonima JNA te i iza neprijateljskih linija preko kojih je naa obavjetajna sluba nastavila uspjeno djelovanje, mada je i ovaj resurs koriten od poetka naeg vojnog organiziranja. Za primjer uspjenog djelovanja nae obavjetajne slube moe sluiti vojarna Draevac u kojoj je bio smjeten 290. bataljun vojne policije JNA, najopasnije vojne snage neprijatelja u splitskom bazenu. Ta vojarna bila je obavjetajno pokrivena izvana i iznutra. Izvana je bila pokrivena s dva punkta, jedan je bio instaliran u susjednom istranom zatvoru PU Split, a drugi je drala obitelj gospodina D.., koji je inae bio invalid u invalidskim kolicima. Unutra je vojarnu pokrivao jedan asnik i jedan doasnik. Punktovi su bili u funkciji 24 sata svakog dana. U najveem vojnom kompleksu Lora u Splitu gdje je bila koncentrirana glavnina snaga JRM bive JNA, iako prilino bezopasna za djelovanje na kopnu, ipak je bila premreena brojnim izvjestiteljima. U samom Zapovjednitvu Flote bio je na vezi i sam doasnik-ifrer, a zatim u divizijunu VPB-a (veliki patrolni brodovi) takoer jedan na doasnik. U brigadi raketnih brodova djelovao je neustraivi doasnik P. B. U kolskom centru JRM-a Maral Tito isticao se asnik D. T. i jedan profesor. U kompleksu JRM-a u Divuljama najekasnija je bila izvjestiteljica iz tamonjeg restorana. U vojarni Dalmatinskih brigada (Visoka) na vezi su bili jedan asnik i jedan doasnik koji je s grupom vojnika i tenkom - dizalicom (tenk za izvlaenje tenkova) bio spreman za svaku zadau. U tadanjoj vojnoj bolnici JNA dvije medicinske sestre, pored ostalog, izvjetavale su o odvoenju velikih koliina lijekova i drugog sanitetskog materijala u Knin. Postojao je i veliki broj lijenika i drugog osoblja spremnih ukljuiti se u Hrvatsku vojsku, a do tada su obavjetajno suraivali. Mogli bi u nedogled nabrajati nae obavjetajne punktove i izvan Splita, kao to je preko njih pripremljena i predaja skladita u Segetu Donjem, a to nije realizirano zbog zabrane iz dravnog vrha. Slino je bilo u garnizonu Sinj, pa u gradu Omiu itd. Ilustraciju ovog djelovanja moe dopuniti javljanje mnogih graana koji su organizirano pratili i saznavali podatke o podjeli oruja svojim ljudima po stambenim zgradama u Splitu, to se radilo redovno u kasnim nonim satima. Tono smo znali gdje, kome i koliko je oruja podijeljeno, a JNA je ovaj segment pripremala sa zadaom pokrivanja znaajnih mjesta u gradu kao to su raskrsnice, njihovi objekti i sl., uglavnom snajperskom vatrom.
315

OBAVJETAJNA SLUBA

Razvoj obavjetajne slube bio je vrlo dinamian i pratio je dramatinu eskalaciju tadanjih zbivanja, obuhvaajui sve vei prostor i ne ograniavajui se ni republikim granicama. Razlog tome je to su snage JNA dovlaene i iz dalekih prostora te rasporeivane u blizini naeg prostora, kao to je dovoenje velike oklopne grupe na Kuprekoj visoravni. Postojali su mnogi razliiti pravci djelovanja tih snaga kao i sloenost konguracije terena, to se sve moralo obavjetajno pokriti. Radi uinkovitog djelovanja na principom neprekidnosti, a i iz sigurnosnih razloga, ve u ljeto 1990. ustrojen je u Sumartinu na otoku Brau obavjetajni punkt koji je pokrivao prostor od Gospia i Starigrada ispod Velebita do Dubrovnika te od otoka Visa do srednje Bosne (Viteza, Travnika i Sarajeva). Njegov voditelj bio je Sreko Cvitanovi, agilan i istrajan, svakodnevno nas je zasipao mnotvom informacija o neprijatelju (brojnost, raspored, naoruanje, raspored, pokreti i sl.). Dobivene informacije najee su bile vrlo kvalitetne, dokumentirane video, audio i detaljima opisana opaanja te su se slivale kod Miroslava Skoke i njegovih suradnika. U poetku su davane zapovjednitvima u izvornom obliku, a daljim radom i razvojem obavjetajne slube dobivene informacije su ralanjivane, klasicirane i zatim stavljane na raspolaganje potrebnim zapovjednim razinama. Organizacija obavjetajne slube u 4. brigadi sastojala se od rukovodeeg asnika u svojstvu pomonika zapovjednika za obavjetajne poslove u liku Miroslava Skoke te njegovog referenta, ujedno i zamjenika Zvone Asanovia. Svaka bojna i divizijun imao je pomonika zapovjednika za obavjetajne poslove. Izvrni organi obavjetajaca bili su izviaki sastavi i to u brigadi izviaki vod, a u bojnama i divizijunima izviaka odjeljenja. Izviake sastave popunjavali su psihoziki najsposobniji gardisti te su zbog posebne kvalitete ljudstva izviae koristili za rjeavanje i najteih taktikih zadataka. Inae osnovna djelatnost im je bila pasivno i nasilno izvianje i prikupljanje podataka. Od samih poetaka ustrojavanja 4. brigade i obavjetajne slube poelo je i ustrojavanje slube EI-a i PD-a (elektronskog izvianja i protuelektronskog djelovanja) kao vrlo znaajnog dijela obavjetajne slube. Ova sluba tijekom Domovinskog rata je odigrala veoma znaajnu ulogu u prikupljanju podataka o neprijatelju prislukivanjem, a zatim i ometanja neprijateljskog radioprometa. Zatim se ukljuivala u njihov sustav veza plasirajui lane zapovijedi i poruke. Slubu EI-a i PD-a ustrojavao je od poetka i vodio Mile Budia, a neto kasnije preuzeo je organizaciju ove slube u 6. OZ pri emu je pokrivao i 4. brigadu. Zakljuujemo ovaj opis izuzetnim znaenjem i doprinosom koji je u bojnim djelovanjima imala obavjetajna sluba s izviakim sastavima pod rukovodstvom Miroslava Skoke. Prikupljeni podaci posebno su bili znaajni za zapovjednike i njihove suradnike na temelju kojih su mogli donositi pravilne odluke te izbjegavati iznenaenja. Na kraju valja istaknuti da su u opremanju posebnim tehnikim sredstvima najvie doprinijeli nai ljudi iz inozemstva.

316

LOGISTIKA

LOGISTIKA

LOGISTIKA Svaka drava organizira svoje oruane snage, bez obzira da li imaju obrambene ili osvajake doktrine, to najee zavisi od veliine - snage pojedinih drava, u prostornom smislu ili broju stanovnika, ali i vojno tehnikoj i organizacijskoj osposobljenosti njihovih vojski. Ovo potonje najbolje potvruje povijest jer su i relativno male drave odlazile u osvajanje velikih prostora i mnogoljudnih drava. Najbolji primjer je Velika Britanija, koja je kroz proces kolonijalizma pokorila gotovo polovinu tadanjeg svijeta. Pa i male drave poput Belgije, Nizozemske, Portugala i drugih odlazile su u osvajanje velikih prostora i njihovog stanovnitva. Ciljevi i nastanak ratova bit e opisani kroz poseban naslov ovjek i rat, ali se i ovdje moe zakljuiti da im je cilj uvijek bila PLJAKA - otimanje tuih bogastava. Hrvatska je takoer kroz povijest obiljeena tisuljetnim stradavanjima zbog elje drugih da je porobe. Dakle, drave organiziranjem svojih oruanih snaga, moraju organizirati logistiku vojske, koja ima zadae: smjetaj postrojbi, ishranu, higijenu, lijeenje, prijevoz, opremanje orujem i streljivom i dr. U mirnodopskim uvjetima ima zadatak osigurati uvjete kako bi se mogla vriti obuka i openito priprema za rat i djelovanje u ratnim uvjetima. Sve potrebno za mirnodopski razvoj i pripremu za ratno djelovanje dravno vojno-politiki vrh mora regulirati zakonima i drugim pravilima i propisima. U ovom smislu i logistici oruanih snaga u miru i u ratu drava mora propisati - osigurati materijalno - tehnika sredstva (MTS) i izvore nabave, a to su: - Materijalne priuve i fondove na razinama dravne uprave (od dravnih do opinskih), kako za vojsku tako i za cijelokupno stanovnitvo. Kod nas je itatelj u medijima mogao uti - itati aferu o robnim priuvama vezanu za penicu. Upravo su bile u pitanju dravne robne rezerve za mirnodopsko vrijeme, ali i za eventualni rat. - Materijalne priuve oruanih snaga, rasporeenih po svim razinama vojnog ustroja, od ministarstva obrane do satnije - bitnice kao osnovnih postrojbi svake vojske. - Ratna proizvodnja obuhvaa postojeu proizvodnju ratnog materijala, ali i planirani prelazak gospodarskih subjekata sa mirnodopske na ratnu proizvodnju. U bivoj Jugoslaviji je za primjer tvornica ivaih strojeva bila predviena da prijee na proizvodnju oruja. - Usluge su znaajan subjekt u materijalno - tehnikoj potpori oruanih snaga, u to spadaju remontni zavodi, razne servisne radionice, pekare, klaonice, bolnice itd. - Obvezni otkupi poljoprivrednih proizvoda. - Mobilizacija ljudstva i MTS potrebnih za rat (automobili - kamioni, brodovi, graevinski strojevi i dr.) - Rekvizicija - oduzimanje MTS i to izuzetno, ako nema drugih mogunosti. - Uvoz MTS, koja se drugaije ne mogu osigurati. - Ratni plijen, kao dopunski izvor dobave MTS. Neizostavna je istina da bez logistike ne moe funkcionirati niti jedna vojska - postrojba u miru, a posebice u ratu. Zato dunosti i zadae logistike iz domene planiranja do izvravanja istih moraju obavljati vrhunski strunjaci. Zbog toga su ak i u bivoj JNA postojale zasebne vojne visokokolske ustanove, kao to su tehnika, intendantska i vojno menidicinska akadenija, od kojih je svaka imala svoje posebne specijalizacije. Tako je tehnika vojna akademija imala specijalizacije po oruju (za oklop, topnitvo, streljivo, motoristiku, radiotehniku i dr.) od proizvodnje, priprave rezervnih
318 1

LOGISTIKA

dijelova, servisiranja do uvanja - skladitenja i sl. Podcjenjivanje struke skupo se plaa kao to je u HV-u bio sluaj s Dubokim Jarkom (izginuli su ljudi uz nastalu ogromnu materijalnu tetu). Isto je bilo i s intendantskom vojnom akademijom i specijalizacijama po ishrani, odijevanju, smjetaju - uvanju materijala do nancijskog poslovanja. Logistika sadri i sanitetsku struku s vojno-medicinskim specijalizacijama, a popunjavali su je prvo kolovanjem ljudi na redovnim medicinskim fakultetima i kolama. Vojni lijenici i medicinske sestre kao i vojne bolnice bile su uvijek cijenjeni i kod naroda. Pripremani su kroz specijalizacije za rad u ratnim uvjetima, jer su isti mnogo tei nego to su mirnodopski uvjeti. Ratne uvjete ine velike mase ljudi na malom prostoru, nedovoljno zatienih od vremenskih nepogoda, zbog ega su izloeni raznim upalnim bolestima, a zbog loih higijenskih uvjeta izloeni su zaraznim bolestima, s moguim epidemijskim razmjerima. Pored navedenog, ratnici su izloeni i raznovrsnom ranjavanju do gubljenja ivota, a sve doivljeno izaziva esto i teke stresove koji potom izazivaju i niz drugih popratnih posljedica. Za uspjeno funkcioniranje saniteta u poljskim - ratnim uvjetima, pored struke potrebna je i specina oprema koja omoguava brzo premjetanje sukladno operativnoj situaciji na fronti. Iz opisanog mogu se tek naslutiti tekoe s kojima se susree sanitet. U logistiku spada i prometna struka s ogromnom zadaom prijevoza ljudi i ratnog matrijala. Slino je i sa veterinarskom strukom u zadaama osiguravanja ispravnosti artikala ishrane i pia, osiguravanja higijenskih prostora za boravak ljudi (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) i s posebnom zadaom asanacije bojinice. Sve navedeno logistika treba izvravati uz uvaavanje prirodnih uvjeta u kojima djeluje postrojba, kao to su ravniarski ili planinski prostori prekriveni umom ili su goleti, naseljeni odnosno nenaseljeni prostori, te klimatski uvjeti u svim godinjim razdobljima, bilo da se radi o danu ili noi. Od kolikog je znaaja uloga logistike, razvidno je ako se uzme primjer II. svjetskog rata, u kojem su Nijemci, Amerikanci, Rusi i drugi u logistiku anganirali svoje najsposobnije ljude iz ekonomije, tehnike, nancija, prometa i druge, i to do ranga znanstvenika. Izuzetno izduene rute opskrbe i irina bojinica zahtijevaju vrhunsko znanje i organizacijske sposobnosti koja time omoguava da svaki vojnik kao i svaka postrojba dobije sve to je potrebito za njeno uinkovito bojno djelovanje. Srazmjerno veliinama vojski i bojinica, srazmjerne su i mogunosti drava i vojski, uz naznaku da sustav logistike poiva na istim postulatima koje imaju svoje duinske rute i irine bojinica zbog ega se organiziraju meupostaje s tono odreenim priuvama MTS-a (materijalno - tehnikih sredstava) to se vojnikim rijenikom naziva ealoniranje MTSa. Zapovjednici moraju znati toan proraun koliine, primjerice streljiva (za pjeako, topniko i drugo oruje) po danima bojnog djelovanja sukladno postavljenim im zadaama, a logistika mora to planirati i osigurati. Stoga je logistiar uvijek lan najueg zapovjednog tima svake postrojbe. Kroz navedeno ealoniranje MTS-a tono se zna koliko mora imati svaki vojnik kod sebe, koliko u logistici satnije, bojne, brigade do glavnih skladita MTS-a Ministarstva obrane. Uzmemo li za primjer dostavu MTS-a na ruti od Zagreba do dubrovake bojinice, doi emo do spoznaja o sloenosti sustava kakav je logistika. Dobro je znano pravilo u kojem jednog vojnika u rovu, da bi normalno funkcionirao, treba opskrbljivati 13 ljudi.
319

LOGISTIKA

Ovaj saeti opis zadaa i djelovanja logistike raen je za neupuene itatelje, kako bi im uloga logistike bila to razvidnija i to u sluaju kada je jedna vojska ve organizirana i pripremljena u mirnodopsko vrijeme i gdje je imala unaprijed isplaniranu i pripremljenu logistiku, poev od proizvodnje (nabave), ealonirane planski po dubini svog prostora. Meutim ako se prisjetimo poetka Domovinskog rata, to jest trenutaka kada se poela stvarati Hrvatska vojska, a time i logistika, kada nije bilo gotovo nikakvih skladita niti priuvnih MTS-a, kada logistike postrojbe nisu imale mogunosti traiti ratni materijal ni od koga, moe se tek naslutiti u kakvoj sloenoj i nezavidnoj situaciji su se nali zapovjednici i njihovi logistiari. Kada je u pitanju logistika 4. brigade potrebito je istai da je ista u svim tekoama uspijevala izvriti sve svoje zadae, moe se slobodno kazati, iznad svojih raspoloivih i oekivajuih mogunosti, snalazei se pri tome na sve mogue naine. Svakako pri tome potrebito je istai i injenicu da su pomo pruila gotovo sva poduzea s ovog prostora, to je ve opisano, kao i pojedinci, i grupe naih ljudi kako s ovih prostora tako i iz dijaspore. Obzirom na navedenu nezavidnu situaciju, za istai je da su se u okviru 4. brigade logistikom bavili skoro svi, poev od gardiste pa do zapovjednika postrojbi. Kroz opisani sadraj ove knjige navedene su mnoge akcije otimanja oruja, streljiva i drugog materijala, kao to su Zbrojovka ,Bra i olta, Male Bare, Raketna baze, Kila, Crvene kue, Smiljevac, Arano i drugih. Za istai je i svekolika pomo koju smo dobivali od nae crkve. Od brojnih primjera navest emo samo nekoliko, koji nisu opisani ranije, a govore o snalaljivosti naih logistiara koji sami po sebi predstavljaju svojevrsne anegdote: - Donacijom iz Njemake 4. brigada dobila je cijeli leper djeijih pelena, pampersica, a kojih je u to vrijeme nedostajalo na naem tritu, kojom prilikom smo, kako u ali kae Davor Stoji, spasili najmlae u Dalmaciji. Reeni artikal je u aganmanu Davora Stojia, inae referenta u logistikoj struci kao diplomiranog ekonomista, kroz transakciju preko Petra Vuletia iz Dalme dobiven drugi potrebiti materijal za 4. brigadu. - Slinu transakciju je Davor Stoji izveo s Petrom Vuletiem prilikom pronaene ogromne koliine hrane u skladitima vojarne Draevac kada je preuzeta od JNA i s kojom je izvrena popuna namjetajem prostorija reene vojarne. Zanimljiv je bio prijedlog Davora Stojia u svezi sa nabavom eksploziva i plaanjem istog od strane Prerade (Marko Sui), Dalmacijavina (Nikola Drpljen), Brodomerkur (Ivica Koul), Dalmacija Dugi Rat (Ivica Pavlovi), Opskrba Livno (Ivica emet) i poduzetnika Boe Opaka iz Nemire (Omi). Ovime je nabavljeno 17 tona eksploziva i odvezeno sa tri kamiona MORH-a u Zagreb, od kojih je jedan ukraden od JNA. Prilikom reenog transporta do Zagreba, a pri ukrcaju na trajekt u Novoj Novalji, civilna policija je inzistirala na dokumentima reenog kamiona. Tvrdoglavost i upornost policajca u nastojanju da mu se pokau dokumenti ukradenog kamiona od strane JNA, (to bi samo po sebi bilo smijeno da nije u pitanju bila situacija kakva je bila), iznervirala je Marka Luia, koji je na kraju, ne znajui to da napravi, izvadio originalne tablice JNA i postavio ih na kamion. Civilna policija je nakon toga dopustila ukrcaj reenog konvoja.
320

LOGISTIKA

Realizaciju nabave eksploziva izvrili su Milan Sui, Marko Lui, Ivica Drmi, Damjan Marini, Marijan Skopljak, Dragan afradin i Franjo Mlaki. Ministarstvo obrane bilo je iznenaeno nenadanoj poiljci i Nikola Gambiroa, naelnik ratne proizvodnje MORH-a uputio je Davora Stojia kod generala Ivana ermaka, pomonika ministra obrane da kao nagradu za logistiku dodijeli 4. brigadi oruje i streljivo. Muutim, Stoji se kao intendant nije razumio u oruje, te mu je u pomo poslan Pero Munivrana, naelnik Tehnike slube 4. brigade. Okretni Stoji uspijeva doi do dva lepera i jedanaest kamiona oruja i streljiva. Pri tome je zanimljiva injenica da su bila odobrena samo dva lepera i jedan kamion i to od strane g. Hitmera, naelnika Prometne slube, a Stojii je tom prilikom uz odobrenje u kojem je stajalo 1. kamion, pridodao jo jednu jedinicu, te je umjesto jednog uspio dobiti 11 kamiona, to je bio dodatni argument da ih napuni MTS-om. Uestali su odlasci Pere Munivrane i Davora Stojia u Zagreb, a svaki bi se puta uspjeli domoi nekog vrijednog i za 4. brigadu neophodnog materijala. Tako su jednom prilikom od Konara uspjeli dobiti dva bestrzajna topa, dodue bez granata, a granate su dobili u Ploama i to 300 komada. Tada su nadmudrili admirala Leticu, to je samo po sebi predstavljalo pravo malo bogastvo za 4. brigadu. Drugom prilikom dobili su tri topa PZO od 1. brigade zahvaljujui Zdravku Andabaku, Dragi Poljaku, Miljenku Crnjcu i Mariu Baljkasu. Tom priliko dogodio se mali problem kada je naiao g. Marekovi, zapovjednik 1. brigade i rekao: E, to ne moe tako. Doite kod mene u ured u 13,oo sati. Davor Stoji je smislio nain da oraspoloi g. Marekovia. Otiao je u predstavnitvo Dalmacijavina u Zagrebu i izmolio 6 poklon - pakiranih kutija desertnog vina i sa njima punih ruku otiao do vrata ureda g. Marekovia, na koja je tom prilikom morao kucati nogom, jer su mu ruke bile zauzete nije mogao vriti normalno kucanju. Nakon to je dobio odobrenje da ue, nastavio je kucati nogom u vrata, sve dok g. Marekovi ve iznerviran nije sam otvorio vrata svog ureda. Vidjevii Stojia pred vratima svog ureda, g. Marekoviu je ta situacija ispala simpatina, a inae je poznat kao dobroudan ovjek. No, na kraju se sve dobro zavrilo na nain da je Stoji dobio topove. Ova pria ima svoj nastavak u neobinim i pomalo smijenim tegobama. Kolona kamiona s topovima predvoena je njihovim automobilom Renault 21 vozei se autoputom prema Karlovcu, neposredno kod Jastrebarskog, Munivrana i Stoji, zadovoljni zbog obavljene zadae, te prepriavajui sve zgode koje su doivjeli priliko nabave kamiona i topova, onako usput preko oka zapazili su u vonji da ih pretie jedan kota. U prvi mah nisu niti bili svjesni to ih je preteklo, no tada u nevjerici Munivrana upita Stojia Ej, Davore, iji je ono kota?. U prvi mah Davor nije niti razumio to ga Munivrana pita, mislio je da je ugledao nekakav kota koji je stajao sa strane autoputa. No, tada je i Davor obratio pozornost i zbilja ugledao kota kako juri mimo njihovog Renaulta 21. Zagledavi se malo bolje sa nevjericom je kazao: Pa, Pero prijatelju to ti je kota naeg topia!!! Budui da otpali kota u zaletu ipak ne bi sam uspio doi do Splita, zaustavili su konvoj i izaavi iz auta, nastavili hvatati reeni kota, nakon ega su ga namontirali na top, pritom dobro provjerivi i ostale te potom nastavili put prema Splitu.
321

LOGISTIKA

Ali tu nevolje s topiima ne prestaju, a nastavile su se pred dolazak u pristanite trajekta igljen, gdje ih je doekala ogromna kolona vozila u ekanju za ukracaj na trajekt, meu kojima su se nalazila i vozila vojnog transporta. Davor Stoji je ne imavi izlaza, uzeo si za slobodno te telefonom nazvao osobno ministra Davorina Rudolfa za pomo za ukrcaj reenog transporta. Ministar Rudolf je uistinu odmah reagirao i uspio im posebno staviti na raspolaganje feribot Ivan Zajc, sa kojim su ubrzo izvrili prevoenje vojnog konvoja sa MTS-om. Slino nadmudrivanje uradio je i Darko Premui prilikom nabave poljskih kuhinja, kada je logistika prela na samostalno pripremanje hrane, to je takoer ve ranije opisano. Kada mu je odobrena jedna kuhinja, on je prepravio brojku 1 brojkom 3, da bi na taj nain umjesto jedne dobio tri kuhinje za potrebe logistike 4. brigade. SUSTAVI LOGISTIKE Za organiziranje i sprovoenje logistikih zadaa postoji dio upravnog sustava i dio izvrnog sustava u vojnim postrojbama, pa tako i u 4. brigadi. Upravni dio logistike vodi POMONIK zapovjednika brigade za logistiku, koji ima podreene NAELNIKE struke: - naelnik tehnike struke - naelnik intendantske struke - naelnik sanitetske struke - naelnik prometne struke - naelnik veterinsrke struke - naelnik nancijske struke Svaki naelnik struke ima specijalizirane REFERENTE, na primjer u tehnikoj struci za mototehniku, za topnitvo, za streljivo, za gorivo i mazivo, za radiotehniku i dr. Izvrni dio logistike: - Logistika satnija (u poetku je bio logistiki vod, a danas je ustrojena logistika bojna). Logistiki vod i satnija ve su opisani. Osim toga svaka bojna ima logistiku desetinu. Sve ove zadae uspjeno su odradili pomonici zapovjednika 4. brigade za logistiku: Prvi, Ivo Kusi do 20. 7. 1991. kada prelazi na dunost pomonika za logistiku zapovjednika zapovjednitva za sjevernu i srednju Dalmaciju. Potom ga je naslijedio Gojko Slavica, a od kraja rujna 1991. pa je do daljnjega pomonik za logistiku bio Zvonimir Marovi.
322

LOGISTIKA

Operativac u logistici bio je Ivan Marciki. Naelnik tehnike struke bio je Pero Munivrana, a njegovi referenti bili su Pero Krnevi i Tomislav Krvavica. Naelnik opskrbne (intendantske) struke bio je Nikola Matas, a potom Darko Premui sa referentima Borislavom Potokim i Davorom Stojiem. Naelnik prometne slube bio je Josip Zorii sa referentima Markom Nakiem, Damirom teekom i zapovjednikom prometnog voda Ivicom Livajom. Naelnik sanitetske struke bio je dr. Mijo Vrljiak sa zapovjednicima sanitetskih odjeljenja dr. Mladenom Jukiem i dr. Marko Jukiem, dr. Hrvojem Itukom, i dr. Mirnom itum, dr. Brankom Buli, dr. Zvonimirom Rumboltom i dr. Seniom Paaninom. Doktora Vrljika zamijenio je dr. Marko Juki poetkom svibnja 1991. Naelnik veterinarske struke bio je dr. Ivan Tomac. Naelnik nancijske slube bio je Vladimir Krklec s referentima Goranom Mirkom, Antom Zeiem, Ksenijom Bori, Ljiljanom Marciki, Zdenkom esi, Ljubom Ruumovi. Odlaskom Vladimira Krkleca za naelnika nancijske slube u zapovjednitvo za sjevernu i srednju Dalmaciju sa grupom, naelnik nancijske slube postao je Ante Zei s referentom Ljubom Ruumoviem. Ovim saetim portretom djelovanja logistike izraava se zahvalnost za doprinos uspjesima 4. brigade.

323

LOGISTIKA

LIJENICI Nove Bolnice Split (Kriine) koji su pomagali 4. brigadi ZNG: Davor Galetovi, Nikica Druijani, Ante Utrobii, Dobroslav Medi, Jure Tomi, Mirela Vlastelica, Nikola Sili, Boo Dragan, Vlado Brai, Goran Pavii, Petar Kuli, Zdravko Roje, Ratko Emarkora, Zoran Peri, Ivan Vuki, Ratko Opaak, Ante Bakovi, Krovan Bosotina. Spomenuti lijenici pomagali su pri otputanju vojnika, doasnika i asnika iz ex JNA; opskrbljivali postrojbe ZNG sa sanitetskim materijalom, kirurkim instrumentima i dr. Svi su sudjelovali u organiziranom prelasku ex bolnice JNA u HV u rujnu 1991. Bez veih potekoa su odmah preli na zbrinjavanje prvih ranjenika. Posebno se isticala via medicinska sestra gica. Pavica Gabrilo, koja je jo od kraja 1990. informirala zapovjednika stoera TO Split o situaciji u bivoj Vojnoj bolnici u Splitu (o politikom djelovanju, djelovanju KOS-a, iznoenju sanitetskog materijala od strane srpskih lijenika i sestara pobunjenicima u Knin). Kasnije je prela u sanitet 4. brigade. Sanitetsku strunu nastavu u kampu za obuku specijalaca u selu Votani (planina Kamenica) izvodili su lijenici: Goran Pavii, Davor Galetovi, Dobroslav Medi i Boo Dragan. Svi spomenuti lijenici boravili su u kirurkim ekipama po ratitima Dalmacije. PODUZEA koja su pomagala u razvoju 4. brigade ZNG od njenog osnutka: Eurograf, Elektron Split, Koteks, Autohrvatska, Elektrodalmacija, Ivan Lui-Lavevi, Diokom, Sekretarijat obrane SO Split, Dalma, HPT-TKC Split, HPT-TKC Zadar, HPT-TKC ibenik, HPT-TKC Dubrovnik, Laurus Split, Jadrantrans Split, Sunshine Split, Inenjering Split, Phoenix, Nova bolnica Split - Kriine, KBC Split, Dom zdravlja, Brodomerkur, Brodospas, Dalmacija Dugi rat, Eurotrend Split, Rade Konar Split, BIS, Dalmakomerc, Astra-poslovnica Split, Voe Zagreb poslovnica Split, Jadranribolov Split, Dalmacijavino Split, Plovput Split, Franjevaki provincijat, TRAST, Splitska nadbiskupija, Prehrana Split, Prerada Split, Dalmacijaturist Split, Luka Split, Dalmacijacement Solin, Inavinil Katel Suurac, Katelanska rivijera Katel Stari, Hotel Split, INA Solin, eljezara Katel Suurac, Mirna Rovinj poslovnica Split, Auto kua Opatija Bradari Split, Konstruktor Split, i drugi ve navedeni u ostalim poglavljima. OSOBE koje su pomagale u razvoju 4. brigade ZNG od njenog osnutka: Zdenka Babi - Petrievi, Ante Vuli, Luca Galei i Franjo Goreta iz Frankfurta, Niko oi, pok. Vinko Bulat, Damir Gaparov, . Buljubai, B. Kati, I. Lui, Mladen Vidovi, Niko Bezmalinovi, Ivan Pei, Miljenko Bakovi, Marko toliga, Nikola i Zorka Dadi, Duje Ani, Ratko Ivanevi te mnogi drugi kojima se ispriavamo, to emo nastojati ispraviti u sljedeim izdanjima.

324