Grundler, Gvozdanovi, Ikica, Lipljin, Milija, Srnec, Zvonarek

ECDL odobrena literatura

e-Kids

PRO-MIL d.o.o. Varadin, svibanj 2006.

Naslov knjige: Autori: Naklada: Urednik: Predgovor: Uvodna rije: Lektura: Korektura: Naslovnica: Priprema za tisak: Ilustracije: Tisak: ISBN: Copyright:

e-Kids, ECDL - odobrena literatura dr. sc. Darko Grundler Toma Gvozdanovi, dipl. ing. Zoran Ikica, dipl. ing. dr. sc. Nina Lipljin Ljiljana Milija, inf. Tamara Srnec, dipl. ing. Ljiljana Zvonarek, dipl. inf. PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin, R. Bokovia 20, 42000 Varadin, tel: 042 / 203 981, 233 971, fax: 042 / 203 991, www.pro-mil.hr Nenad Milija, dipl. inf. mr. sc. Vesna Ciglar dr. sc. Ratimir Kvaternik Ruica Greguri, dipl. u. hrv. jezika PRO-MIL d.o.o. Nenad Milija, dipl. inf. Ivica Kruhoberec, dipl. inf., Nikola Hrenjak Zrinka Ostovi, Denis Mujakovi Tiskara Varteks, Varadin 953-7156-20-6 PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin

Ovaj udbenik odobren je od strane The European Computer Driving Licence Foundation Limited iz Dublina. Postupak evaluacije udbenika prema ECDL normama, a po ovlatenju ECDL Fondacije, proveo je mr. Marijan Frkovi, nacionalni ECDL koordinator.

CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb UDK 372.800.4(075.2) E-kids : ECDL odobrena literatura / <Darko> Grundler ... <et al.> ; <ilustracije Zrinka Ostovi, Denis Mujakovi>. - Varadin : Pro-mil, 2006. ISBN 953-7156-20-6 1. Grundler, Darko 460502141

Sva prava pridrana. Nije dozvoljeno kopirati ili reproducirati ni jedan dio knjige u bilo kojem obliku bez prethodne pismene dozvole nakladnika. Sve o emu smo pisali u ovoj knjizi, uspjeno je primijenjeno na raunalima, stoga ne snosimo nikakvu odgovornost za eventualnu tetu koja bi se mogla povezati s uputama iz knjige. Zatitni znakovi: ECDL + zvjezdice, Registracija dravnog zatitnog znaka Br. 655373, Klase 9, 41 i 42. European Computer Driving Licence, Registracija dravnog zatitnog znaka Br. 655274, Klase 9, 41 i 42 Ostali pojmovi za koje se zna da su zatitni znakovi napisani su poetnim velikim slovom. Nakladnik ne moe provjeriti tonost niti eli utjecati na vjerodostojnost zatitnih znakova.

European Computer Driving Licence i ECDL zatitni su znakovi Fondacije registrirani u Irskoj. Izdava literature PRO-MIL d.o.o. iz Varadina, nezavisna je organizacija od Fondacije i nije s njom udruena. Udbenik s ECDL oznakom moe se koristiti za pripremu kandidata za polaganje ispita po ECDL programu. Fondacija i izdava udbenika ne jame da e koritenje udbenika s ECDL znakom osigurati uspjeno polaganje ispita.

Uporaba ECDL znaka jami da je udbenik provjeren i odobren od strane Fondacije te da njegov sadraj i tekst udovoljava zahtjevima Fondacije.

Za informacije o polaganju e-Kids ispita i dobivanje e-Kids diplome i kartice obratite se svojoj koli ili ovlatenim ECDL ispitnim centrima u Hrvatskoj te Hrvatskom informatikom zboru (www.hiz.hr).

Ovaj udbenik podran je od Fondacije i HIZ-a za stjecanje znanja za dobivanje e-Kids diplome.

ZAHVALE
Prije nego je ova knjiga dobila svoj konani sadraj i izgled, u tri navrata italo ju je i gledalo puno uenika, studenata, uitelja, pedagoga, psihologa, ravnatelja... Njihove primjedbe i prijedlozi pridonijeli su kvaliteti i izgledu ove knjige. Ovo je jedinstvena prilika da im poimence zahvalimo: Uenici IV.b razreda I. O Varadin (PETRA, MIRAN, ANJA, FRAN, JASMINA, DINO, MAJA, FRANKA, FILIP, ELDIN, LOVRO, LUKA, ROBERT, EDI, KARLA, ANTONIJA, MIA, MATIJA, LANA, MARTA, VERA, DUNJA, MAJA, MARTA, DAVID) MIHAELA iz IV. razreda O Kneginec ALEKSANDAR BEDENIKOVI s kolegama studentima Poslovne ekonomije EFZG Uiteljice razredne nastave IV. razreda I. O Varadin Snjeana Huek, Sonja Tuek-Podobnik i martina Bedenikovi Pedagoginja u I. O Varadin VESNA FOREK Ravnateljica I. O Varadin Karmen Hans-Jalovec Mr. sc. VESNA CIGLAR, psiholog, profesor na Visokoj uiteljskoj koli u akovcu Dr. sc. RATIMIR KVATERNIK, dugogodinji UNESCOV suradnik na podruju ICT-a Mr. MARIJAN FRKOVI, nacionalni ECDL koordinator Svakako je vano napomenuti da je svoj doprinos dala i PRO-MILova ekipa: Ljiljana, Mirjana, Matija i Radek sa suradnicima: Zrinkom, Denisom, Ruicom, Ivicom, Nikolom, Sandrom, Emilom, Majom, Ivanom i eljkom.

Urednik i autori

PREDGOVOR
Otkako su umreena raunala osvojila zemaljsku kuglu, govori se da je svijet postao veliko selo. Sve to se dogodi u bilo kojem dijelu svijeta, moe se gotovo istoga trena saznati, bez veih tekoa moemo vidjeti preko horizonta, upoznavati ljude udaljene tisuama kilometara... I ne samo to! Vidimo ispod mora, u dubinu zemlje, u svemir, vidimo oku nevidljive stvari... Kao da vidimo tisuama, stotinama tisua godina unatrag, oivljavaju davno izumrli svjetovi, postaju nam dostupna sva znanja koja su ljudi dosegnuli Moemo pisati, raunati, crtati, pospremati nama vane podatke, dopisivati se ... Koliko se god trudili, uspjeli bismo nabrojiti tek zanemariv djeli onoga to nam raunala omoguuju! Kako postati stanovnik tog velikog sela? Kako nauiti koristiti raunalo? Knjiga koju drite u ruci i itate, pravo je rjeenje! Pomou nje stei ete osnovna znanja potrebna za uspjeno i kvalitetno sluenje raunalom. Strunjaci za pojedina podruja vode nas kroz sljedee teme: Raunala u svakodnevnom ivotu, Raunalo, Crtanje i bojanje, Unos i oblikovanje teksta, Internet, Elektronika pota, Prezentacije, Tabline kalkulacije. Moda vam ovi naslovi ne govore mnogo, no oni su samo prvi kontakt sa sadrajem, samo najava koja nas treba zainteresirati da zavirimo u knjigu i upoznamo se temeljitije s njenim sadrajem. Knjiga je pisana vrlo jednostavno - s puno primjera vodi nas kroz sadraje koja treba usvojiti, objanjava ih, povezuje znanje koje tek usvajamo s onim od ranije... Ponekad nam se moe uiniti da su neki postupci jako sloeni jer se spominje mnogo koraka koje treba nauiti, mnogo naredbi koje moramo usvojiti. Obino je tako kad

PRO-MIL

upoznajemo neto novo. Vjerujemo da ste to ve puno puta iskusili neto to nam je izgledalo jako teko, komplicirano, pokazuje se jednostavnim kad nauimo. To sasvim sigurno vrijedi i za sadraj ove knjige. Sluiti se raunalom sigurno neete nauiti u tjedan dana bit e potrebno vie vremena i strpljivog rada! Neto ete uspjeti jako brzo uvjeriti se da koristei ovu knjigu moete uspjeno samostalno uiti, da ne morate ekati nekoga tko e vam pokazati, ne morate pitati jeste li neto dobro uinili. Priznajte, to je jako razliito od uenja na kakvo ste navikli, kakvo inae poznajete. Da biste to provjerili, odaberite u knjizi neto to vas zanima, sjednite za raunalo, paljivo pratite upute i radite ono to se navodi. Uspjet ete postii sve to je za taj postupak predvieno. Moda niste uspjeli? Ne brinite, samo je jedan mogui razlog tome! U elji da to prije vidite oekivani rezultat negdje ste neto propustili napraviti na pravi nain, onako kako vas upute vode. Sve to vam je za uspjeh potrebno jest strpljivo i paljivo ponoviti postupak. Ako ste uspjeli jednom, vaa e ponavljanja dovesti do toga da sve bre, sa sve manje pogreaka moete uspjeti opet, sve dok u potpunosti ne ovladate tim znanjem. Upoznat ete lijep osjeaj da uspjeti moete ve na prvom koraku i da dalje sve ovisi o vaem trudu. teta bi bila da to iskustvo zadrite samo za sebe. Ohrabrite i druge koji se jo ne slue raunalom da ponu uiti. Moda su to vai roditelji? Ako su to oni ili druge odrasle osobe iz vae okoline budite vrlo obazrivi odrasli teko priznaju da ne znaju ono to djeca znaju ili ue pa esto govore da to njima ne treba. Pokuajte ih potaknuti primjerima koji im mogu biti zanimljivi pronalaenjem informacija na internetu, biljeenjem dogaanja vanih za vau obitelj i slino. Zajedniko uenje moe biti novi nain druenja u vaoj obitelji, a kad naue koristiti raunalo, sigurno e vam biti zahvalni jer za kratko vrijeme bez tih znanja nee se moi osigurati normalni svakodnevni ivot. Moda ste ve stekli neka znanja o radu na raunalu? Ako ih niste stjecali uz struno voenje, nego samostalno pokuajem i pogrekom, svakako paljivo prouite ovu knjigu. esto pogrena znanja mogu biti velika zapreka za daljnje uenje, usvajanje novih znanja i napredovanje na viu razinu. Morate biti sigurni da se raunalom znate sluiti na ispravan nain. Za sve itatelje ovo je tek prva razina koristi od druenja s ovom knjigom. Sadraj knjige odgovara sadrajima koji se, prema katalogu znanja, smatraju osnovama informatike pismenosti. Koristei CD koji je dan uz knjigu, moete se zabavljati pitanjima iz kviza za provjeru znanja (uz pitanja su, ako sluajno ne uspijete tono odgovoriti, i sve informacije potrebne za tono rjeenje). Na CD-u su i ispitna pitanja kojima moete i slubeno potvrditi svoje znanje iz ovog podruja. Ispit ete, po postupku o kojem ete saznati, moi polagati u koli ili u ECDL ispitnim centrima. To nije ispit za kolsku ocjenu, ve ispit kojim dobivate pravo koritenja iskaznice kartice e-Kids. Ta se iskaznica izdaje u okviru zatienog programa ECDL Fondacije iz Dublina (The European Computer Driving Licence Limited) i posjeduje je sve vei

VI

PRO-MIL

broj djece iz cijele Europe. Ona vlasnicima (znai i vama, kad potvrdite svoje znanje) daje pravo da samostalno, bez nadzora odraslih, koriste raunalo na odjelima knjinica, u bankama, na postajama, zranim lukama, u kolama i sl. Budete li eljeli napredovati, znati vie, moi ete pratiti asopis koji e izlaziti mjeseno i biti takoer praen CDom. Tu e biti sadraji o programiranju, izradi web stranica, novim igrama, raunalima, mobitelima, konzolama i ostalim zanimljivim temama. asopis e imati i stranice na kojima e itatelji moi izmjenjivati svoja iskustva, postavljati pitanja, objavljivati priloge. Predviene su i stalne rubrike strunjaka raznih profesija. Oni e pisati o temama koje zanimaju korisnike, dvojbama koje se esto spominju, strahovima roditelja i sl. Vjerujemo da e asopis postati stalno tivo u vaem domu, izdanje koje itaju i iz kojeg ue djeca, roditelji, bake i djedovi. Do tih ponovnih susreta pozdravljam vas i elim svima puno uspjeha i zabave u uenju! Mr. sc. Vesna Ciglar

VII

PRO-MIL

VIII

PRO-MIL

UVOD
Jednom prilikom, vidjevi grupu od nekoliko djevojica i djeaka okupljenih oko osobnog raunala kako zainteresirano prate to se dogaa na ekranu raunala, zastao sam jer me zanimalo to rade. Sluajui ih, razmiljao sam kako bi djeca trebala nauiti koristiti raunalo za mnogo drugih stvari, a ne samo za igru. Ova knjiga nastala je sa ciljem da im to omogui. Raunalo, esto ga zovemo i kompjutor (djeca ga od milja zovu kompa), udesan je izum. Mi emo koristiti hrvatski naziv, a to je osobno raunalo. Danas se raunala koriste svuda. Puno djevojica i djeaka ima osobno raunalo kod kue i najee ga koriste za igranje igara. To je osobno raunalo, popularno zvano PC (izgovara se engleski pi-si) to je skraenica od engleske rijei personal computer koja znai upravo to, osobno raunalo. Veina nas ima neku ideju o tome kako raunalo radi, i kako se raunalom radi, no pitamo se kako je to uistinu? Da to otkrijete, postoji samo jedan dobar nain, a to je nauiti i primijeniti naueno. Nauiti se moe gotovo uvijek najlake i najbolje iz knjige. Ova knjiga napisana je da upravo tome poslui. to ete nai u ovoj knjizi? Mnogo toga zanimljivog. Rei u vam ukratko to e to biti i kako ete se time posluiti da napravite ono to elite. U prvom poglavlju knjige vidjet emo gdje se sve danas raunala koriste i za to se mogu uporabiti. Otvorit emo kuite raunala kako biste vidjeli to se unutra nalazi, i objasnit emo vam koje sve vanjske ureaje moete prikljuiti na raunalo. Bit e rijei i o programima (zovemo ih softver, pie se software), o tome to i kako rade. Raunalo radi to mu softver nareuje. Kako to izgleda, vidjet ete u knjizi. I raunalo se moe razboljeti. uli ste o virusima kojima se raunalo moe zaraziti. Nisu to neki ivi virusi, nego programi koji izdaju loe naredbe pa se raunalo ponaa kao da je oboljelo.

IX

PRO-MIL

Znam da uglavnom ve znate pokrenuti raunalo, ali ipak treba nauiti kako se to pravilno radi. To e vam omoguiti da posao uinite bre, lake i bolje. to su prozori, ikone, datoteke, lozinke i jo puno toga nauit ete u drugom poglavlju. U treem poglavlju dolazi ono to nadam se svi volite - crtanje. Kako se moe izraditi crte, bojati ga kao kistom i bojama, spremati i ispisati na papir. Sve emo to u ovom poglavlju knjige vidjeti i nauiti, a onda vam se otvara novi svijet boja, oblika, slika i crtea koje moete i sami izraditi. Jako je korisno nauiti pisati na raunalu. Tu ima puno raznih mogunosti, slova razliitih po obliku, veliini, boji, raznih oblika od obinog pisma do tablica i umetanja slika. To moe posluiti dobro i za kolu jer moete razne kolske uratke napraviti mnogo bolje, ljepe i bre i uz to ih za stalno sauvati. Nauit ete kako to ispisati na pisau. Danas koristimo pisae u boji pa to jo bolje i ljepe izgleda. Sve je to u etvrtom poglavlju. Sigurno e i ostali biti zadivljeni kad vide to moete napraviti. U petom poglavlju obraditi emo internet i kako putem interneta doi do slika, filmova i pjesama te kako sve to spremiti. Kretanje internetskim stranicama i traenje podataka popularno zovemo surfanje, kao da surfamo na daski nepreglednim oceanom informacija izraenih u obliku teksta, slika i zvuka. Naravno sve u bojama, kao da je ispred nas prozor u cijeli svijet. U estom poglavlju nauit emo gotovo sve o elektronikoj poti ili e-mailu, kako je popularno zovemo: od primanja, otvaranja, itanja i ispisa pote koju dobijemo, do pisanja i slanja. Mislim da ete se sloiti da svi volimo dobivati potu. im otvorite svoju elektroniku adresu, vidjet ete koliko se pote dobiva svaki dan. Ima jo toga o emu moda dosad niste ni razmiljali, a to isto tako moete nauiti. U sedmom poglavlju nauit emo kako napraviti projekciju pomou osobnog raunala. To obino zovemo prezentacija. Prezentirati moemo sve to smo napisali kao tekst, napravili kao crte, moemo unijeti i neke fotografije snimljene digitalnom kamerom. Sve to moemo napraviti tako da izgleda kao niz slika, gotovo kao neki film.

PRO-MIL

Ni to nije sve. U knjizi postoji i posljednje, osmo, poglavlje o takozvanim tablinim kalkulacijama. U njima je mogue izvoditi razne raunske operacije s brojevima u stupcima i redovima tablice. Promijenimo li ili dodamo neki broj, sve se samo ponovno izrauna. Tablica se moe smanjivati ili proirivati, spremiti ili poslati e-mailom. No pustit emo vas da to sami otkrijete. Iz ove knjige moete uiti na jednostavan, i vjerujem, zanimljiv nain - itajte uz raunalo, slijedite upute iz knjige i pokuajte napraviti to se trai. Ponavljajte to dok niste zadovoljni svojim uspjehom. Strpljivo slaite svoje znanje brzinom koja vama odgovara. Za svakoga, a ne samo za djecu, zanimljivo je otkriti novo, ali prava je radost samostalno neto stvoriti. Upravo to omoguuje osobno raunalo ako nauite kako ga djelotvorno koristiti. Sada naprijed! Otvorite knjigu, ukljuite raunalo, itajte tekst, radite na raunalu i uvjerite se kako je to zanimljivo i korisno. elite li za vrijeme uenja ili nakon to prouite cijelu knjigu provjeriti svoje znanje, moete to uiniti uz pomo priloenog CD-a. Na njemu se nalaze igrice. elite li provjeru znanja, odaberite Provjera znanja kroz igru. Igrajui se, odgovarat ete na postavljena pitanja. Na kraju ete saznati jeste li dovoljno nauili ili trebate jo uiti i vjebati. Oni koji tono odgovore na veinu postavljenih pitanja, imaju mogunost dobivanja e-Kids diplome i e-Kids kartice koja slui kao dokaz da ste informatiki pismena djeca. Svi koji poloe i dobiju kartice, ulaze u nagradno izvlaenje na kraju godine, a fond nagrada prilino je bogat. O uvjetima i nainu dobivanja e-Kids kartice te sudjelovanju u nagradnoj igri pogledajte na www.pro-mil.hr/e-kids ili na www.hiz.hr. elite li za vrijeme igranja uiti, odaberite Uenje kroz igru. Nakon to netono odgovorite na neko pitanje, pomou video lekcije moete nauiti pravilan odgovor ili bivate upueni na broj stranice u knjizi gdje je navedeno pitanje objanjeno. Igrajte igre vie puta jer e se svaki put pojaviti druga pitanja pa ete na taj nain vie nauiti. Kad mislite da ste spremni, prijavite se za provjeru znanja za dobivanje diplome i e-Kids kartice. Ne zaboravite ponijeti svoj e-Kids CD jer ete provjeru znanja vriti na svojem CD-u, dakle na provjeri vas ekaju ista pitanja kroz koja ste ve proli igrajui se. Sretno i puno uspjeha! Dr. sc. Ratimir Kvaternik

XI

PRO-MIL

KAZALO
RAUNALA U SVAKODNEVNOM IVOTU Raunala svuda oko nas ........................................................... A-1 Velika i mala raunala .............................................................. A-2 emu slue raunala? ............................................................... A-3 Binarni brojevi, bitovi i bajtovi .............................................. A-4 Podaci u raunalu ...................................................................... A-5 Sklopovlje - programska potpora (hardver - softver) .......A-6 Procesor - mozak raunala ............................................. A-6 Kako raunalo pamti ........................................................ A-7 Raunala u mrei ...............................................................A-8 Internet ................................................................................ A-9 Program ............................................................................. A-10 Ulazno izlazni ureaaji ........................................................... A-11 Mievi, palice i tipkovnice ............................................ A-11 Kako raunalo gleda i slua .......................................... A-12 Kako raunalo pie ..........................................................A-13 Zatitne mjere ...........................................................................A-14 Bolesti raunala ............................................................... A-14 Oprez na internetu ......................................................... A-15 Zdravo druenje s raunalom ...................................... A-16 uvanje tajne i podataka ...............................................A-17 Igrajui se, uim ....................................................................... A-18 to smo nauili? ....................................................................... A-20 RAUNALO Pokretanje raunala ....................................................................B-1
XII

PRO-MIL

Ponovno pokretanje raunala ................................................. B-2 Koritenje mia ........................................................................... B-3 Pokazivai mia .................................................................. B-4 Koritenje tipkovnice ................................................................. B-5 to znae pojedine tipke? ................................................ B-6 Pokretanje naredbi pomou tipki .................................. B-7 Prepoznavanje ikona na radnoj povrini (Desktopu) ........ B-8 Oznaavanje (selektiranje) i pomicanje ikona .....................B-9 Prepoznavanje razliitih dijelova prozora .......................... B-10 Dijelovi prozora ................................................................B-11 Rad s prozorom ............................................................... B-12 Slaganje prozora .............................................................. B-12 Podeavanje vlastitog korisnikog rauna (ime, slika, lozinka) ....................................................................................... B-14 Stvaranje vlastitog korisnikog rauna ...................... B-14 Lozinka za korisniki raun .......................................... B-16 Promjena slike korisnikog rauna ............................. B-17 Rad s datotekama ..................................................................... B-18 Windows Explorer ........................................................... B-18 Organizacija mapa (mape i podmape mape unutar mapa) .........................................................B-19 Premjetanje datoteka i mapa (Premjesti / Move) .......................................................... B-20 Premjetanja datoteka i mapa (Izrei (Cut) / Zalijepi (Paste)) .....................................B-21 Premjetanja datoteka i mapa pomou mia ........... B-22 Kopiranje datoteka i mapa ............................................ B-23 Kopiranje datoteke na disketu ......................................B-23 Razlikovanje pojmova disk, disketa, CD, DVD i USB izmjenjivi disk ............................................................... B-24 to prikazuje adresna traka? ......................................... B-25
XIII

PRO-MIL

Razlikovanje razliitih vrsta datoteka i njihovo pokretanje ................................................................ B-26 Stvaranje mape ......................................................................... B-28 Spremanje datoteka ................................................................. B-29 Stvaranje nove mape tijekom spremanja datoteke ...... B-30 Zatvaranje datoteke ................................................................. B-31 Otvaranje datoteke ................................................................... B-32 Brisanje datoteka ...................................................................... B-33 Kako vratiti izbrisanu datoteku? .................................. B-33 Snimanje CD-a ..........................................................................B-34 Iskljuivanje raunala .............................................................. B-38 to smo nauili? ........................................................................B-39 CRTANJE I BOJANJE Pokretanje programa za crtanje ............................................. C-1 Zatvaranje programa .........................................................C-1 Novi crte .....................................................................................C-2 Spremanje crtea ........................................................................ C-3 to i kako spremamo? ...................................................... C-4 Koritenje funkcija pomoi ......................................................C-5 Zatvaranje datoteke sa crteom ............................................. C-6 Koritenje linija i oblika ........................................................... C-7 Likovi ili oblici ....................................................................C-8 Pokuajte sami .................................................................... C-8 to ako pogrijei? .............................................................C-9 Uporaba olovke .................................................................. C-9 Bojanje linija i oblika .............................................................. C-10 Pokuajte sami ..................................................................C-10 Pisanje teksta .............................................................................C-11 Pokuajte sami ..................................................................C-11
XIV

PRO-MIL

Umetanje gotovih slika ........................................................... C-13 Ispis crtea .................................................................................C-15 Pokuajte sami ..................................................................C-16 to smo nauili? ....................................................................... C-17 UNOS I OBLIKOVANJE TEKSTA Pokretanje programa za obradu teksta ............................... D-1 Zatvaranje programa ........................................................ D-1 Izrada novog dokumenta ......................................................... D-2 Spremanje dokumenta .............................................................. D-4 Koritenje funkcija pomoi ..................................................... D-5 Mijenjanje vrste i veliine slova ............................................. D-7 Uporaba dijalokog okvira Font .....................................D-7 Primjena podebljanog, ukoenog i podcrtanog teksta ..... D-9 Pokuajte sami ....................................................................D-9 Ukrasne rijei ............................................................................D-10 Umetanje slika ...........................................................................D-12 Pokuajte sami ..................................................................D-13 Gdje jo ima slika? ..........................................................D-13 Pokuajte sami ..................................................................D-13 D-14 Izrei, kopiraj i zalijepi ............................................................ Pokuajte sami ..................................................................D-15 Brisanje teksta ...........................................................................D-16 Pokuajte sami ..................................................................D-16 Ispisivanje dokumenta .............................................................D-17 Kako e dokument izgledati na papiru? ....................D-17 Ispis dokumenta ...............................................................D-17 Pokuajte sami ..................................................................D-18 to smo nauili? ........................................................................D-19
XV

PRO-MIL

INTERNET to je internet? ............................................................................ E-1 to je to adresa? ..........................................................................E-2 Web preglednik i web pretraiva ..........................................E-3 Pokretanje i zatvaranje web preglednika .............................. E-4 Pristupanje web stranicama na internetu .............................E-5 Hiperveza i slikovna poveznica ...............................................E-7 Kretanje naprijed i natrag po web stranicama ....................E-9 Postavljanje polazne web stranice .......................................... E-9 Spremanje adrese web stranice u web favorite .................E-11 Otvaranje stranice iz web favorita ....................................... E-12 Spremanje stranice ................................................................... E-12 Preuzimanje i spremanje podataka s interneta (download) ..E-14 Ispisivanje web stranice .......................................................... E-15 Ispis oznaenog teksta s web stranice ................................ E-16 to smo nauili? ....................................................................... E-17 ELEKTRONIKA POTA (E-MAIL) to je elektronika pota (e-mail)? ......................................... F-1 Prednosti e-maila ........................................................................ F-2 Koritenje e-maila ....................................................................... F-2 Webmail ........................................................................................ F-2 Kako otvoriti (dobiti) e-mail adresu ...................................... F-3 Prijava na webmail i otvaranje poruke ..................................F-5 Izrada nove poruke .................................................................... F-6 Umetanje e-mail adrese u polje Prima (To) .................. F-7 Umetanje e-mail adrese u polja Kopija (Cc) i (Bcc) .....F-8 Umetanje naslova u polje Naslov (Subject) ...................F-9 Dodavanje privitka ili priloga (Attachment) e-mail poruci ......F-9
XVI

PRO-MIL

Odgovaranje (Reply), slanje i prosljeivanje (Forward) e-mail poruka ............................................................................ F-11 Ispisivanje poruke ..................................................................... F-14 Zavretak rada i odjava s web maila ................................... F-16 Mail klijenti - Outlook Express ............................................ F-16 to smo nauili? ........................................................................ F-18 PREZENTACIJE to je prezentacija? .................................................................... G-1 Pokretanje PowerPointa ............................................................G-2 Izrada nove prezentacije .......................................................... G-3 Spremanje prezentacije .............................................................G-5 Izgled prozora PowerPointa .................................................... G-7 Koritenje funkcija pomoi ..................................................... G-8 Oblikovanje teksta u prezentaciji .........................................G-10 Grafike oznake ................................................................G-10 Uvlake .................................................................................G-11 Pisanje u vie stupaca .....................................................G-13 Umetanje crtea, slike, animacije i zvuka ..........................G-15 Umetanje crtea ...............................................................G-15 Umetanje slike ..................................................................G-16 Pokuajte sami .......................................................G-17 Umetanje animacije .........................................................G-18 Pokuajte sami .......................................................G-18 Umetanje zvuka ................................................................G-20 Pokuajte sami .......................................................G-20 Predloak dizajna ......................................................................G-21 Projekcija prezentacije .............................................................G-22 Ispisivanje prezentacije ...........................................................G-23 Pokuajte sami ..................................................................G-23
XVII

PRO-MIL

Otvaranje spremljene prezentacije .......................................G-24 to smo nauili? ........................................................................G-25 TABLINE KALKULACIJE Otvaranje i zatvaranje Excela ................................................. H-1 Kako izgleda prozor Excela ............................................ H-2 Zatvaranje Excela .............................................................. H-2 Izrada nove proraunske tablice ............................................ H-3 Spremanje proraunske tablice .............................................. H-4 Spremanje tablice pod drugim imenom i u drugu mapu ........................................................................ H-5 Izrada vlastite mape ......................................................... H-6 Zatvaranje tablice .............................................................. H-6 Otvaranje spremljene tablice ......................................... H-6 Koritenje funkcija pomoi ..................................................... H-7 Tablica sadraja u funkciji pomoi .............................. H-8 Unoenje brojeva i teksta u elije ......................................... H-9 Promjena ili ispravak sadraja elije ............................ H-9 Izgled sadraja elije .......................................................H-10 Pisanje jednostavne formule ..................................................H-11 Brzo raunanje .................................................................. H-12 Zbrajanje uz pomo funkcije ........................................H-13 Oznaavanje elija, redaka i stupaca ...................................H-14 Oznaavanje vie elija u nizu (raspon elija) .........H-14 Oznaavanje odvojenih raspona ..................................H-14 Oznaavanje retka ...........................................................H-15 Oznaavanje odvojenih redaka .................................... H-15 Oznaavanje stupaca .......................................................H-15 Oblikovanje sadraja elije .....................................................H-16 Ispis sadraja podebljanim i ukoenim slovima ....... H-16
XVIII

PRO-MIL

 Promjena veliine slova ..................................................H-16 Promjena boje slova ........................................................H-16 Poravnanje sadraja elije ..............................................H-17 Promjena fonta (oblika slova) .......................................H-17 Obrubljivanje i bojanje tablice .....................................H-18 Promjena oblikovanja elije ...........................................H-19 Brisanje oblikovanja elije .............................................. H-19 Premjetanje i kopiranje sadraja elije ..............................H-20 Premjetanje sadraja elije pomou mia ................H-20 Kopiranje sadraja elije pomou mia ...................... H-20 Premjetanje sadraja elije pomou naredbi Izrei i Zalijepi .................................................................H-21 Kopiranje sadraja elije pomou naredbi Kopiraj i Zalijepi ..............................................................H-22 Brisanje sadraja elija ............................................................H-23 Razlika izmeu tipke Backspace i Delete ..................H-23 Pokuajte sami ..................................................................H-23 Ispisivanje tablice ...................................................................... H-23 Izgled tablice na papiru .................................................H-24 Pretpregled ispisa (Print Preview) ............................ H-24 to smo nauili? .......................................................................H-26

XIX

PRO-MIL

Darko Grundler

RAUNALA U SVAKODNEVNOM IVOTU

Svijet raunala zabavan je i zanimljiv kad ga upozna. Vidjet e da nije teko otkriti njegove tajne i ui u njegov arobni svijet. Sve to treba uiniti jest koristei se ovom knjigom krenuti u uzbudljivu avanturu.

Raunala svuda oko nas

Kud god krenuli, naii emo na raunalo. ak i tamo gdje ga ne oekujemo i ne vidimo. Odemo li u trgovinu, pri plaanju stvari koje smo kupili prodavaica u veini trgovina rabi raunalo kako bi izraunala koliko treba platiti. Bankomat na kojem ljudi podiu novac zapravo je raunalo koje pregleda karticu, prebroji i isplati novac. Mala i neprimjetna raunala nalaze se i u automobilima, mobitelima, televizorima i mnogim drugim ureajima.

Raunalo ili kompa?

Raunalo se na engleskom jeziku naziva computer (ita se kompjuter) pa se esto i kod nas rabi ta engleska rije. Bolje je i ljepe govoriti hrvatski i rabiti rije raunalo.

Slika 1. U mnogim ureajima skrivena su raunala

Raunala zamjenjuju ovjeka u mnogim poslovima. Pri obraunu u trgovini raunalo umjesto ovjeka zbroji sve cijene i odredi koliko treba platiti. Dok nije bilo raunala, to su morali raditi ljudi pomou olovke i papira. Raunalo je bre od ovjeka i ne grijei. Kad se spomene rije raunalo, veina ljudi pomisli na raunalo kojem se mogu zadati razliiti zadaci, a koje nije namijenjeno samo jednom poslu. To je ono raunalo koje moemo nai u koli, bankama, uredima. Obino ima tipkovnicu pomou koje se pie i monitor na kojem se ita ili gleda. Veina takvih raunala s kojima se svakodnevno sreemo ubraja se u skupinu osobnih raunala poznatih i pod skraenim nazivom PC. to e raunalo raditi i kako e djelovati ovisi o upisanom programu. Program je uputa raunalu to raditi. Obino je u raunalo upisano (spremljeno, pohranjeno) vie programa za razliite poslove. Postoje programi pomou kojih se moe crtati, pisati, svirati i sl. Korisnik raunala moe odabrati koji e program pokrenuti i tako odrediti to e raunalom raditi. Slika 2. Osobno raunalo

PC
PC (ita se pi si) je skraenica od engleskog personal computer to znai osobno raunalo. Osobno se naziva zato to je namijenjeno jednom ovjeku i to mu je cijena takva da ga moe nabaviti skoro svatko.

A-1

PRO-MIL

Velika i mala raunala

Postoji vie vrsta osobnih raunala. Najlake ih je razlikovati po veliini: stolna, prijenosna i runa.

Je li vee i bolje?
Vee raunalo ne mora biti bolje. Prijenosno raunalo moe biti mnogo bolje od stolnog raunala. Kvaliteta i mogunosti raunala ovise ponajprije o ugraenim dijelovima, a to se ne moe vidjeti izvana.

Stolna raunala su najvea. Sastoje se od glavne kutije u kojoj su smjeteni svi najvaniji dijelovi raunala. Ta se kutija naziva kuite raunala. Na kuite se prikljuuju razliiti vanjski ureaji. To su redovito tipkovnica pomou koje se pie, mi pomou kojeg se moe crtati ili se daju naredbe raunalu i monitor na kojem se ita ili gleda rezultat rada raunala.

Slika 3. Stolno raunalo

Na raunalo moe biti prikljuen jo i pisa, zvunici i razliiti drugi ureaji. Raunalo se zove stolno zato to obino stoji na stolu i ne prenosi se esto. Da bi radilo, mora se prikljuiti na elektrinu mreu. Prijenosna raunala su manja i napravljena tako da ih je lako prenositi. Kad nisu u uporabi, ta se raunala mogu sklopiti pa su poput vee biljenice. Mnogo su laka od stolnih raunala i pogodna su za noenje sa sobom. Prijenosna raunala imaju ugraene baterije pa mogu raditi i tamo gdje nema elektrine energije, npr. u vlaku, zrakoplovu i sl. Baterije se mogu puniti kad se isprazne pa je, zapravo, rije o akumulatorima. Kad se eli raditi na prijenosnom raunalu, treba otklopiti gornji poklopac koji je ujedno i monitor. Time se otvara i tipkovnica. Funkcije mia obino su smjetene na samoj tipkovnici. Prijenosna raunala tek su neto slabija od stolnih pa danas mnogi nemaju stolna raunala, ve im za sve potrebe slue prijenosna raunala. Runa raunala ili dlanovnici stanu u dlan. Dovoljno su mala da ih moemo staviti u dep ili torbu. Uglavnom nemaju tipkovnicu, jer su premala, pa se tipka po zaslonu. Zaslon na kojem se ita i pie mnogo je manji nego kod stolnih i prijenosnih raunala. Imaju ugraene akumulatore pa mogu raditi i na mjestima gdje nema elektrine energije. Runa raunala mnogo su manjih mogunosti od stolnih i prijenosnih pa se rabe samo za neke poslove (npr. adresar, podsjetnik za sastanke, raspored sati i sl.). Podaci se iz runih raunala lako mogu prenijeti na stolna ili prijenosna i obrnuto.

Slika 4. Prijenosno raunalo

Laptop i notebook
Za prijenosna raunala esto se rabe engleski nazivi: laptop (ita se leptop) i notebook (ita se noutbuk).

A-2

Slika 5. Runo raunalo

PRO-MIL

emu slue raunala?

Raunala pomau ovjeku raditi poslove koji su mu dosadni, stalno se ponavljaju ili ih je teko napraviti brzo, dobro i bez pogreke. Pritom se ne misli na okopavanje vrta (fizike poslove), ve na poslove za koje je potrebno vie razmiljati (umne poslove). Uz to raunalo slui i za razonodu i za uenje. Uzmimo primjer blagajne trgovine. Kad bi trgovac morao raunati runo, vrlo brzo bi mu to dosadilo jer bi neprestano za svakog novog kupca morao iznova zbrajati. Trgovac bi to napravio mnogo sporije nego to to uini raunalo, a esto bi i pogrijeio pri raunanju. Zato su trgovci s radou doekali raunalo i smatraju ga svojim velikim pomonikom. Pogledajmo i primjer pisanja teksta. Kako e izgledati tekst napisan rukom na papiru, ovisi o ovjeku koji ga je pisao. Ima ljudi koji imaju neuredan i neitak rukopis i teko im je pisati lijepo. Piemo li tekst pomou raunala, bez obzira tko ga pie, uvijek e biti jednakog izgleda: sva e slova izgledati jednako, redovi e biti poravnati, a ako se pogrijei, lako i bez traga moe se obrisati. elimo li pak da slova budu velika, drugog oblika ili obojena, odaberemo naredbe za to. Pomou raunala lako je raunati. Postoje programi kojima je lako zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti ili pak izvoditi neke druge raunske operacije. Ne samo da e raunalo brzo i bez pogreke izraunati, ve esto moe izraunati i neto to ovjek bez raunala ne bi ni mogao izraunati, ili bi mu trebalo jako puno vremena. Raunala su velika pomo i pri crtanju. Pomou njih svatko moe lako nacrtati ravnu crtu, krunicu i mnoge druge likove. Pomou raunala i pisaa takvi se crtei lako mogu ispisati na papir, a u sluaju potrebe, lako ispraviti i ponovno ispisati. Raunala mogu i svirati. Postoje programi pomou kojih se mogu stvarati razliiti zvukovi na raunalu pa i svirati glazba. Takva se glazba moe spremiti, poslati prijatelju ili mijenjati po elji. Slika 6. Raunalo brzo rauna

to moe raunalo?
Jedno te isto raunalo moe obavljati razliite poslove, ovisno o programu koji pokrenemo. Program je taj koji odreuje emu e sluiti raunalo.

Slika 7. Raunalom je lako crtati

Raunala mogu ovjeku pomoi i u mnogim drugim korisnim poslovima, ali ga mogu i zabaviti. Veina djece upoznaje se s raunalom tako da se zabavljaju igrajui razliite igrice. Prava je teta ostati samo na tome.

A-3

PRO-MIL

Binarni brojevi, bitovi i bajtovi

Kodovi
Postoji dogovor na koji e se nain slova i jo neki znakovi pretvarati u nule i jedinice, pa se tako na svakom raunalu slovo A pretvori uvijek u isti binarni broj, slovo B u drugi, ali na svim raunalima isti broj itd. Takav dogovor o nainu pretvorbe u nule i jedinice naziva se kd. Najpoznatiji kd za osobna raunala je ASCII kd.

Raunala ne raunaju kao ljudi. Ona rade s posebnom vrstom brojeva koje ljudi ne rabe u svakodnevnom ivotu. Ti se brojevi zovu binarni brojevi i imaju samo dvije znamenke: 0 i 1. Jedna se takva znamenka (bez obzira je li 0 ili 1) naziva bit. Kad bismo mogli zaviriti u unutranjost raunala, vidjeli bismo samo nule i jedinice. Raunanje tim brojevima nije teko, ali je razliito od naina raunanja kojim ljudi raunaju u svakodnevnom ivotu. Kad god pritisnemo neku tipku na tipkovnici raunala ili kliknemo na tipku mia, raunalo to pretvori u nule i jedinice i onda rauna s tim nulama i jedinicama. Kad nam raunalo eli prikazati rezultat, npr. na monitoru, te se nule i jedinice

Slika 8. Bitovi i bajtovi ponovno pretvore u znakove koje mi razumijemo. Tako se, primjerice, svako slovo koje pritisnemo na tipkovnici pretvori u binarni broj s osam nula i jedinica.

Zato ne jednostavno?
Moe se postaviti pitanje zato raunalo ne rauna jednako kao i ovjek? Zato to raunalo radi pomou elektrine struje i, s obzirom na neka njena obiljeja i na to kako je graeno, najlake mu je raunati samo s dvije znamenke (pitaj profesora zato).

Binarni broj, dakle broj koji se sastoji samo od nula i jedinica, koji ima tono osam znamenki naziva se bajt (byte). Pri tom je svejedno kako su znamenke posloene. Primjerice bajt je 10011010, a bajt je i 11100011 ili 00110101. To je vano znati zato to se mnogi pojmovi vezani za raunala izraavaju u bitovima i bajtovima. Kad se eli rei koliko podataka raunalo moe uvati, to se izraava u bajtovima, kad se eli rei kako brzo raunalo moe primati podatke, to se obino izraava kao broj bitova koje u sekundi raunalo moe primiti. Na sreu, nama raunalo prikazuje podatke u obliku koji mi razumijemo pa ne moramo pamtiti niti raunati s binarnim brojevima. Treba ipak znati da oni unutar raunala postoje i da raunalo takve brojeve sprema i rauna njima.

Slika 9. Kdovi

A-4

PRO-MIL

Podaci u raunalu
Nule i jedinice unutar raunala zvat emo podacima. Raunalo moe svata raditi s podacima. Moe ih, primjerice, spremiti i uvati sve dok budu potrebni. Moemo zato rei da raunalo ima pamenje ili memoriju. Raunalo moe podatke u svojoj memoriji izbrisati ili zaboraviti pa ih vie nema. Kad raunalo neto radi s podacima, kae se da obrauje podatke. Raunalo je to bolje to bre moe neto uiniti s podacima. Za raunalo koje moe bre obraditi podatke od drugog raunala kae se da je snanije. Pod raunalnom snagom misli se na sposobnost raunala da to bre obradi podatke. Brzinu kojom raunalo moe obraivati podatke (npr. zbrajati brojeve) zovemo raunalnom snagom.

Kako mjeriti snagu raunala?

Postoje posebni programi koji slue mjerenju snage raunala. Mnogo je takvih programa i uglavnom su besplatni, a poznati su pod zajednikim nazivom benchmark (ita se benmark). Dovoljno je na raunalu pokrenuti takav program i na zaslonu e se pokazati podatak o raunalnoj snazi.

Slika 10. Raunalna snaga Raunala se mogu povezati i meusobno jedno drugom slati podatke. To se zove prijenos podataka. Raunala mogu biti blizu, ali i vrlo daleko jedno od drugog. Povezati se mogu dva, ali i mnogo raunala. Ako se povee vie raunala, to se naziva raunalna mrea. Raunalo ima ogranienu memoriju. Kad se memorija popuni, u nju vie ne stanu novi podaci. Zato se nastoji podatke sloiti tako da zauzmu to manje mjesta. Jedan od takvih postupaka jest saimanje (kompresija) podataka. Tim se postupkom podaci presloe na takav nain da ih vie stane u memoriju. To se redovito radi kod podataka koji zauzimaju mnogo mjesta u memoriji, npr. kod spremanja slika ili glazbe. Raunalo saima podatke odgovarajuim programom.

Saimanje
Ljudi se i pri pisanju na papir slue saimanjem. Umjesto i tako dalje zapisat e itd., umjesto na primjer, zapisat e npr.. To rade da bi utedjeli na vremenu i papiru. Kad netko ita takav tekst, u glavi e pretvoriti itd. u i tako dalje jer zna to to znai. Slino tome i raunalo podatke skrauje i zapisuje u memoriju u obliku koji zauzima manje mjesta.

Slika 11. ifrirani podaci Ako elimo da podaci na raunalu budu tajna i da ih drugi ljudi ne mogu itati, posluit emo se ifriranjem. ifriranje je postupak kojim se podaci pretvaraju u oblik koji razumije samo onaj tko zna prema kojem kljuu su pretvoreni. To je slino kao kad slova abecede zamijenimo znakovima za koje samo mi znamo to znae. Tekst napisan tim znakovima moe razumjeti samo onaj tko zna klju.

A-5

PRO-MIL

Sklopovlje - programska potpora (hardver - softver)

Intel i AMD
Procesor je vrlo komplicirano napraviti pa u cijelom svijetu postoji samo nekoliko tvornica koje ih proizvode. Jedna od njih je tvornica Intel, a druga AMD. Prema njima se i nazivaju procesori, npr. Intel Pentium, AMD Athlon i sl.

Procesor - mozak raunala

Sva razumna bia imaju mozak. Mozak im slui za rasuivanje pa se zato za nekog tko se ponaa nerazumno kae da se ponaa kao da je bez mozga. I raunalo ima svoj mozak. On je, naravno, drugaiji nego mozak ovjeka, ali ima slinu ulogu. Kod raunala taj je mozak ploica veliine potanske marke i naziva se mikroprocesor ili krae procesor. Procesor se sastoji od mnogo sitnih dijelova koji se mogu vidjeti tek ako se procesor pogleda pod mikroskopom. Procesor je zaduen za raunske operacije i za mnoge druge radnje koje bismo mogli nazvati razumnim.

GHz
Takt raunala mjeri se brojem koraka u sekundi i oznaava kraticom. Tako npr. oznaka 2 GHz znai da je takt procesora dvije milijarde koraka u sekundi. G u oznaci znai giga i oznaava milijardu, a Hz (ita se herc) oznaava jednu promjenu (korak) u sekundi.

Slika 12. Procesor Procesor rauna na slian nain kao i ovjek. Najprije zbroji dva broja pa im onda doda sljedei, pa sljedei itd. Procesor moe zbrajati mnogo bre od ovjeka, a brzina kojom on moe dodavati nove brojeve naziva se takt (clock, ita se klok). Procesori imaju takt od vie milijardi koraka u sekundi. To znai da mogu zbrojiti nekoliko milijardi brojeva u sekundi. to je takt vei, raunalo je bre. ovjek u jednoj sekundi moe zbrojiti dva ili najvie tri broja pa je procesor u tom pogledu mnogo, mnogo bri od ovjeka.

KB, MB i GB
Kapacitet memorije mjeri se u bajtovima. Kratica za bajt je veliko slovo B. Ako je kapacitet velik, obino se zbog jednostavnosti pie kraticama. Tako npr. kratica KB oznaava priblino tisuu bajtova (tono 1.024 bajtova), kratica MB oznaava priblino milijun bajtova (tono 1.048.576 bajtova), a kratica GB oznaava priblino milijardu bajtova (tono 1.073.741.824 bajtova). Dakle, umjesto da piemo 2.048 bajtova, moemo pisati 2 KB.

Slika 13. RAM ili radna memorija raunala Slino kao ovjek i raunalo mora imati pamenje da bi ita moglo raunati. Pamenje se kod raunala naziva memorija. Veliina memorije kod raunala naziva se kapacitet memorije i govori o tome koliko podataka stane u memoriju. U naelu to je kapacitet vei, to je raunalo bolje. Memorija o kojoj je ovdje rije naziva se radna memorija ili skraeno RAM i ugraena je u raunalo. To je memorija koja procesoru slui za neposredan rad i u njoj procesor uva privremene rezultate raunanja. Postoje i druge vrste memorija, kao primjerice tvrdi disk ili CD ROM koje emo opisati sljedeem poglavlju.

A-6

PRO-MIL

Kako raunalo pamti

Radna memorija raunala je odlina, ali ima dva nedostatka: skupa je i gubi svoj sadraj (sve zaboravi) iskljuenjem raunala. Zbog toga postoje i drugaije memorije koje nemaju taj nedostatak. Te se memorije nazivaju memorije za trajnu pohranu jer podatke uvaju sve dok ih ovjek ne odlui izbrisati. Jedna od rasprostranjenih trajnih memorija su optiki diskovi. Tu se ubrajaju CD i DVD diskovi na kojima su podaci zapisani trajno i nee se izbrisati sve dok to ovjek ne odlui. Optiki se zovu zato to se podaci itaju pomou svjetlosti, a zapisani su kao mikroskopski sitna izboenja na povrini diska. Optiki diskovi mogu se prenositi s jednog raunala na drugo.

CD i DVD
Iako isto izgledaju i jednake su veliine, na DVD stane mnogo vie podatka nego na CD pa kaemo da DVD ima vei kapacitet od CD-a.

Slika 14. CD i DVD

Svako raunalo ima ugraen tvrdi disk (hard disk). Slian je optikom disku, samo to se podaci zapisuju i itaju pomou mikroskopski malih magneta. Izvana izgleda poput metalne kutije koja je obino uvrena u unutranjosti kuita raunala. Uz radnu memoriju, tvrdi disk je glavna memorija raunala koja je u uporabi sve vrijeme dok je ukljueno. Na njemu su npr. pohranjeni programi kojima se svakodnevno sluimo. Za uvanje manje koliine podataka i za prijenos s jednog raunala na drugo moe posluiti magnetska disketa. Ona takoer uva podatke pomou mikroskopski malih magneta, ali na nju stane mnogo manje podataka nego na tvrdi disk, CD ili DVD. Svi do sad spomenuti diskovi vrte se kad se umetnu u raunalo. Podaci se zapisuju na razliite dijelove diskova tako da se oni vrte i po njima klizi dio koji se naziva magnetska glava i koji zapisuje podatke.

USB izmjenjivi disk i disketa

USB izmjenjivi disk (memorijski kljui) vrlo je praktian kad podatke treba nositi sa sobom. Moe se objesiti oko vrata ili staviti na privjesak zajedno s kljuevima. Disketa je takoer praktina i jeftina ali na nju stane mnogo manje podataka nego na memorijski kljui.

Slika 15. Tvrdi disk

Podaci se mogu trajno uvati i na USB izmjenjivim diskovima (memorijskim kljuiima) (USB Removable disk, USB memory stick) koji se utaknu u prikladnu prikljunicu na raunalu. Za razliku od diskova, kljuii nemaju pokretnih dijelova, mali su i praktini za prenoenje. Na njih stane mnogo vie podataka nego na disketu, ali manje nego na DVD ili tvrdi disk. Nedostatak im je da su za isti kapacitet skuplji od diskova.

A-7

PRO-MIL

Raunala u mrei
Net
Mrea se na engleskom jeziku kae network (ita se netvork) ili skraeno net. esto se i kod nas rabi engleski naziv pa ga je dobro znati.

U svijetu ima mnogo raunala. elimo li poslati podatke s jednog raunala na drugo, moramo ih na neki nain povezati. elimo li poslati poruku sa svog raunala na prijateljevo raunalo, mora postojati nain na koji podaci putuju do drugog raunala. Mogue je povezati samo dva raunala, no mnogo je bolje ako se povee vie njih. Tada moemo slati i primati podatke od mnogo ljudi povezanih raunalima. To se naziva raunalna mrea ili, krae, mrea. Ako je rije o raunalima koja su blizu, npr. u jednoj zgradi, mrea se naziva lokalna mrea ili skraeno LAN. Mnoge tvrtke imaju svoja raunala povezana u LAN. To omoguuje zaposlenicima dopisivanje posredstvom raunala i bolji zajedniki rad. Mogu se povezati i raunala koja su meusobno jako udaljena. Najpoznatija mrea koja povezuje jako udaljena raunala naziva se internet. Ona obuhvaa cijeli svijet. Raunala se meusobno mogu povezati icama. Za to mogu posluiti posebne ice ili se mogu iskoristiti ve postojee telefonske to je pogodno jer telefonske ice ve postoje pa ne treba kupovati i provoditi dodatne. Posebno je to pogodno ako se eli povezati udaljena raunala jer bi tada posebna dodatna ica bila dugaka, a time i skupa. Ako se rabe telefonske ice, tada uz raunalo trebamo i ureaj koji se zove modem. Modem omoguuje slanje i prijem podataka iz raunala telefonskim icama. Slika 16. Podaci putuju telefonskim icama

Wireless
Wireless je engleska rije za beino (ita se vajerles) pa se beine mree esto nazivaju tim engleskim nazivom.

ADSL i ISDN
Poseban nain povezivanja raunala telefonskim linijama naziva se ADSL. On omoguuje da podaci putuju brzo, mnogo bre nego modemom pa je taj nain posebno pogodan za one koji se mnogo slue internetom. Slian nain povezivanja je i ISDN koji je bri od modema, ali mnogo sporiji od ADSL-a.

Slika 17. Podaci putuju zrakom

A-8

Raunala se mogu povezati i bez ica. Najee se povezuju radiovalovima, slino kao to radioprijemnik ili televizor prima signale od odailjaa. U tom sluaju kae se da su raunala povezana beino. To je praktino jer se raunalo moe prenositi i ne treba provoditi ice. Beino povezana raunala ne mogu biti jako udaljena zbog ogranienog dometa radiovalova. Obino se tako povezuju raunala u jednoj zgradi ili najdalje u jednoj etvrti.

PRO-MIL

Internet
Internet je jedna od najvanijih pojava u svijetu raunala. To je mrea koja povezuje raunala u cijelom svijetu. Zato je tako vana i popularna? Zato to omoguuje ljudima iz cijelog svijeta lako i jeftino meusobno razgovarati i razmjenjivati podatke. Slika 18. Pauina Svi koji su prikljueni na internet mogu se jednostavno, brzo i besplatno meusobno dopisivati. Nije vano koliko su meusobno udaljeni niti u kojim se zemljama nalaze. Poruka e gotovo istog trena doi do onog kome je poslana i nee kotati nita. To je slino kao kad piemo obino pismo i poaljemo ga potom, samo to e preko interneta stii puno, puno bre i ne treba kupiti marku. Dopisivanje preko interneta naziva se elektronika pota (electronic mail, ita se elektronik meil). Veina ljudi rabi skraeni naziv e-mail (ita se i-meil). Svakog se dana u svijetu milijuni ljudi dopisuju na taj nain.

Web
Internet se ponekad naziva i Web (ita se veb). Web na engleskom znai pauina, a slikovito se opisuje kao raunalna pauina (mrea) koja obuhvaa cijelu Zemlju.

Odakle se moe poslati e-mail?

Poruka elektronike pote moe se poslati s bilo kojeg raunala koje je povezano na internet. Vano je samo da imamo pristup raunalu povezanom na internet.

Slika 19. E-mail

Pomou interneta moemo poslati i druge sadraje: sliku, domau zadau ili omiljenu pjesmu. Osim dopisivanja na internetu se moe raditi i jo mnogo toga, npr. pronai mnoge zanimljivosti. Najjednostavnije je to pomou www stranica (ita se vvv). Ponekad se te stranice nazivaju web stranice. One su nalik stranici asopisa u boji na kojoj neto pie, a ima i slika. Osim toga na www stranicama mogu biti i pokretne slike i zvuk. Do njih se moe doi jednostavnim klikom mia. Na stranicama moe se nai mnogo razliitih sadraja pa se moe slobodno Slika 20. www stranica rei da sve to nas zanima moemo nai na internetu. Veina stranica je na engleskom jeziku, ali ima ih mnogo i na hrvatskom. Internet je jako vaan jer je jednostavno i jeftino povezao ljude cijelog svijeta i omoguio da lako doemo do mnogih podataka.

A-9

PRO-MIL

Program
Sve to radi raunalo, radi prema uputama koje zovemo raunalni program. To se moe usporediti s receptom za jelo. Raunalni program sastoji se od niza naredbi koje raunalo izvrava jednu iza druge. Kad izvri sve naredbe redom kako su navedene, eljeni posao bit e obavljen. Raunalo je bez programa beskorisno i ne moe nita raditi. Zato svako raunalo ima ugraen barem jedan, a obino i mnogo vie programa. Kod kupovine novog raunala obino trgovac ugradi eljene programe kako bi se kupac odmah mogao sluiti raunalom. Raunalne programe piu ljudi koji se zovu programeri. Jednostavne programe moe se nauiti pisati za kratko vrijeme tako da ih piu ve i uenici u koli. Jednostavni programi imaju nekoliko desetaka naredbi, a veliki i sloeni programi mogu imati i nekoliko milijuna naredbi. Postoji mnogo razliitih raunalnih programa koji se mogu kupiti ili nabaviti besplatno. Tako postoje programi za pisanje teksta, crtanje, stvaranje glazbe, raunanje itd. Za svaki posao postoji prikladan program. Programi se obino nalaze na CD-ovima i nakon nabavke treba ih presnimiti na raunalo. Mnogi programi mogu se nabaviti i preko interneta. Slika 21. Raunalni pirat Na mnogim se raunalima nalazi program koji se naziva Windows (ita se vindouz). Taj program najee ugradi onaj tko prodaje raunalo. Kad se ukljui raunalo, ono najprije pokrene program Windows koji na monitoru prikae sliice i tekst. Naknadno se mogu u raunalo ugraditi i mnogi drugi programi. Ako neki program vie nije potreban, moe se izbrisati iz raunala. Slika 22. Program Windows

Pirati
Ne smije se svaki raunalni program presnimavati. Treba provjeriti to je vlasnik programa odredio. Ljudi koji bez odobrenja presnimavaju, prodaju ili dijele tako presnimljene programe kre zakone i mogu zavriti u zatvoru. Popularno se takvi ljudi nazivaju raunalnim piratima.

Instalacija programa
Postupak kojim se nabavljeni program presnimava na raunalo i prilagoava za rad na raunalu naziva se instalacija programa. To je uglavnom jednostavan postupak koji moe svatko napraviti sam.

A-10

PRO-MIL

Ulazno izlazni ureaji

Mievi, palice i tipkovnice
Raunalo je jako posluan ureaj. Uinit e skoro sve to mu ovjek kae. I uglavnom nee uiniti nita ako mu ne kaemo to elimo. Ali kako moemo rei raunalu to od njega elimo? Moemo se posluiti nekim ureajem koji e nae elje pretvoriti u neto to raunalo razumije. Tipkovnica je prvi takav ureaj. To je kutija s mnogo oznaenih tipki. Pritiskom tipke zapravo zatvorimo prekida i tako pokret pretvorimo u elektrinu struju koja pokrene raunalo. Na nekim tipkama su slova, na nekima brojke, a na nekima drugi znakovi. Tipkovnica slui za pisanje teksta, ali i za davanje naredbi raunalu to ovisi o pokrenutom programu. Moe se istodobno pritisnuti i vie tipki. Pritisnemo li istovremeno tipku SHIFT i neko slovo, napisat emo veliko slovo.

Koliko tipki ima tipkovnica?

Veina raunala ima vrlo sline tipkovnice i vrlo slian raspored tipki. Ako nauite na jednoj tipkovnici gdje je npr. slovo A, nai ete ga na istom mjestu na svim tipkovnicama. Tipkovnice uglavnom imaju sto tipki (ponekad i neku vie).

Slika 23. Tipkovnica i mi Drugi nain kako uputiti raunalo da neto napravi je pomou mia. Mi je ureaj velik priblino kao ivi mi i obino je icom koja nalikuje repu spojen s raunalom. Pomicanjem mia po stolu pomie se i oznaka na zaslonu monitora. Ta se oznaka zove pokaziva. Na miu su dvije ili tri tipke koje moemo pritisnuti (kliknuti). Pomou mia moemo pomaknuti pokaziva na zaslonu i klikom na tipku rei raunalu to treba raditi. Uz to mi moe posluiti pri crtanju ili kod razliitih igara. Oni koji se puno igraju na raunalu sigurno znaju za pominu palicu (joystick, ita se ojstik). To je palica koja se dri u ruci i moe se pomicati. Na njoj ima vie tipki koje su smjetene tako da se mogu pritiskati i time davati razliite naredbe. Pomina palica obino se rabi kod igrica na raunalu za pomicanje razliitih likova na zaslonu monitora. Slika 24. Pomina palica

Mi koji svijetli
Postoji vie vrsta mieva. Danas veina s donje strane svijetli. Pomou tog svjetla i male kamere smjetene takoer s donje strane mia cijelo vrijeme se snima podloga i tako raunalo zna kad se mi pomakne. Kamera moe snimati samo na blizinu pa mi mora leati na podlozi. Ako kamera ne moe snimati podlogu, mi ne moe raditi (pokuajte podii mi u zrak i pomicati ga).

A-11

PRO-MIL

Kako raunalo gleda i slua

to pie u tim crticama?
Crtini kd zapravo je broj zapisan pomou crnih i bijelih crtica. Uvijek ispod tih crtica pie broj koji ovjek moe proitati. Svaki proizvod ima drugaiji broj. Prva tri broja odreuju u kojoj je zemlji proizvod proizveden. Proizvodi proizvedeni u Hrvatskoj imaju prva tri broja 385.

Slika 25. Skener

Raunalo moe i gledati i sluati. elimo li u raunalo unijeti svoju fotografiju, posluit emo se ureajem koji se zove skener. Skener je nalik fotokopirnom ureaju, samo to se slika koju stavimo na skener ne kopira na papir, nego u raunalo. Tako spremljenu sliku moemo vidjeti na zaslonu monitora, moemo je poslati prijatelju, promijeniti joj boje i jo mnogo toga. Postupak kojim sliku unosimo u raunalo pomou skenera naziva se skeniranje. Dovoljno je staviti sliku na staklo skenera, pokrenuti odgovarajui program na raunalu i slika e za nekoliko trenutaka biti prenesena u raunalo.

Slika 26. Crtini kd

Ui raunala
Ureaje za raspoznavanje govora malokad emo sresti. To je zato to su skupi i nisu usavreni. Zamisli da je takav ureaj ugraen u raunalo u informatikoj uionici i da je uionica puna uenika. Kad bi vie uenika poelo govoriti uglas, koga bi raunalo trebalo sluati?

Posebna vrsta skenera koristi se u trgovinama na blagajni. Oni itaju o kojoj je robi rije. Na skoro svakom proizvodu u trgovini otisnut je znak koji se sastoji od vie crnih i bijelih crta. Ta se oznaka naziva crtini kd (bar code, ita se bar kd) i slui tome da bi raunalo znalo prepoznati (vidjeti) o kojem je proizvodu rije. Prodavaica treba samo robu pribliiti posebnom skeneru koji ita crtini kd i raunalo e prepoznati i pohraniti podatak o robi. Skener za itanje crtinog kda obino je smjeten ispod stakla na blagajni ili ga blagajnica ima u ruci. Na raunalo se moe prikljuiti i mala kamera koja se popularno naziva vebcam (webcam). Ta kamera snima slino kao i videokamera samo ne snima na film nego sprema u raunalo. Ta se snimka moe posredstvom interneta slati na daljinu pa se dva udaljena sugovornika za raunalom mogu vidjeti. Takve su kamere jeftine i lako se prikljuuju na raunalo.

Slika 27. Oi raunala

Raunalo moe i sluati. Postoje ureaji koji se prikljuuju raunalu pa ono razumije to ovjek govori. Nazivaju se ureaji za raspoznavanje govora i mogu posluiti npr. za diktiranje pa ovjek ne mora pisati tipkovnicom, ve moe raunalu govoriti tekst koji ono ispisuje na zaslonu i sprema.

A-12

PRO-MIL

Kako raunalo pie

Raunalo moe i pisati. Pie uglavnom na dva naina - po zaslonu i po papiru. Kad sjedimo za raunalom i neto radimo, raunalo pie po zaslonu monitora. Monitor je ureaj koji slui tome da nam raunalo prikae to je napravilo. Ravna prednja ploha monitora na kojoj se prikazuju podaci naziva se zaslon ili ekran. Pri radu raunalom veinu vremena gledamo u zaslon monitora i tako pratimo rad. Danas se rabe uglavnom dvije vrste monitora. Stariji monitori (koji ve izlaze iz uporabe) su vei, tei i troe vie energije. Moemo ih prepoznati po tome to imaju prilino veliku kutiju. Takvi se monitori nazivaju monitori s katodnom cijevi. Noviji monitori su tanki i troe manje energije, a nazivaju se LCD monitori. Oni se osim za stolna rabe i za prijenosna raunala.

Veliina monitora
Postoje monitori razliitih veliina. Veliina monitora odreuje se tako da se izmjeri duina dijagonale zaslona. Dok su u trgovinama dovoljno dobri mali monitori, za crtanje su potrebni to vei monitori. to je monitor vei, to je i skuplji.

Koji je pisa bolji?

Najbolji ispis imaju laserski pisai, ali su oni skuplji od pisaa s mlazom tinte pa ih manje ljudi kupuje. No tinta koju troi pisa s mlazom tinte prilino je skupa.

Slika 28. Monitori

Raunalo moe pisati i po papiru. Ureaj kojim raunalo pie po papiru naziva se pisa (printer). Postoji vie vrsta pisaa koji se razlikuju po cijeni i kvaliteti ispisa. Najpopularniji pisai danas su pisai s mlazom tinte (ink jet, ita se ink et). Oni piu na papir tako da podatke iz raunala pretvaraju u mikroskopski sitne kapljice tinte koje onda ispucavaju (pljuckaju) na papir. Ispis na papiru nastaje slaganjem sitnih tokica tako ispaljene tinte. Nakon odreenog broja ispisanih stranica tinta se potroi pa je treba zamijeniti. Slika 29. Pisai U uredima se uglavnom rabe laserski pisai. Imaju bolji ispis i mogu ispisati vie primjeraka od pisaa s mlazom tinte pa su prikladniji za poslovnu primjenu. Otisak na papiru stvaraju tako da na papir taloe sitne estice obojenog praha koji se naziva toner. Laserski se zovu zato to unutar njih postoji ureaj koji se zove laser i koji stvara vrlo usku i snanu zraku svjetlosti. Ta zraka svjetlosti pie po valjku (bubnju) na koji se onda taloi crni prah koji se s valjka prenosi na papir.

Kakvih pisaa ima?

Osim navedenih pisaa s mlazom tinte i laserskih pisaa ponekad se mogu sresti termalni pisai i iglini pisai. Termalni pisai su mali i rabe se obino ugraeni u druge ureaje, npr. blagajne, bankomate, telefaks ureaje i sl. Termalni se zovu zato to pri ispisu zagrijavaju posebne vrste papira koji pocrni na zagrijanim mjestima. Iglini pisai piu tako da iglicama preko obojene vrpce utiskuju tekst na papir.

A-13

PRO-MIL

Zatitne mjere
Tko stvara viruse?
Osobe koje stvaraju (piu) viruse uglavnom su nepoznate. Ako ih se otkrije, zavre na sudu ili u zatvoru jer je stvaranje virusa zabranjeno. esto to rade da bi na potpuno pogrean nain pokazali da se razumiju u raunala i programiranje, a ponekad da bi naudili drugima.

Bolesti raunala
Raunalo se moe i razboljeti. Nije to ba onakva bolest od kakve boluju ljudi, ali kao i ovjeka i bolesno raunalo treba to prije izlijeiti. Osim programa za raunalo koji su nam korisni, postoje i programi koji upuuju raunalo raditi neto to mi ne elimo. Takvi se programi nazivaju virusi i ima ih mnogo. Ako se na raunalu pojavi takav program, ono e izvoditi razliite nepodoptine: obrisati korisne podatke, slati elektronike poruke, a da mi o tome nite ne znamo, sprijeiti nas u radu ili pak u potpunosti onesposobiti Slika 30. Virus i antivirus raunalo za koristan rad. Virusi su programi napravljeni tako da se presnime na nae raunalo, a da mi to i ne znamo. To moe biti ako presnimavamo neki program s CD-a koji nije izvorni, ve ga je netko kopirao od nekog. Na takvom CD-u moe biti prikriven virus i to tako skriven da ga uobiajenim programima ne moemo vidjeti. Tako emo nesvjesno presnimiti virus i zaraziti svoje raunalo. Drugi nain kojim se esto zarazi raunalo jest preko interneta. Uz elektroniku potu moe se dobiti dodatak koji na prvi pogled izgleda bezazleno: npr. neka slika ili pozdrav, ali se pri otvaranju takvog dodatka zapravo na raunalo prenese virus. Najbolji lijek protiv virusa je oprez. Ne presnimavaj neprovjerene CD-ove i ne itaj dobivene poruke ako nisi siguran od koga su. Takve je poruke najbolje obrisati bez itanja. Drugi mogui lijek je uporaba posebne vrste programa koji se nazivaju antivirusni programi. Pokrenemo li takav program, on e pretraiti raunalo, pronai mogue viruse i unititi ih (obrisati ih). Takvi programi mogu pronai veinu, ali ne i sve viruse jer mogu pronai i otkriti samo poznate viruse, a u svijetu stalno nastaju novi. Zato je uobiajeno antivirusne programe neprestano (najbolje dnevno) obnavljati novim inaicama kako bismo opasnost zaraze virusom smanjili na najmanju moguu mjeru. Slika 31. Izvori virusa

Koji su CD-ovi opasni?

Sigurni su samo izvorni CD-ovi, dakle oni koje ste nabavili u trgovini ili dobili uz neki asopis. Svi presnimavani CD-ovi su mogui izvor zaraze virusima i treba ih se kloniti.

Kako znati koja je poruka sigurna?

Kod dopisivanja elektronikom potom esto se puta primi poruka koja sadri virus. Najbolje je bez itanja obrisati sve poruke koje dolaze od nepoznatih poiljatelja. Ponekad virus doe i od poznanika. U tom je sluaju poruku dobro obrisati ako vam je sadraj poruke sumnjiv. U svakom sluaju NIKAD ne treba otvarati dodatak, prilog (attachment, ita se atament) poruke ako nismo sasvim sigurni da je bez virusa.

A-14

PRO-MIL

Oprez na internetu
Na internetu se moe nai mnogo korisnih i zabavnih informacija pa mnogi dnevno provode puno vremena na internetu. Internet, meutim, krije i opasnosti. Nemoj vjerovati svemu to vidi na internetu. Tu svatko moe vrlo lako objaviti to god eli pa ima zlih ljudi koji to koriste kako bi prevarili naivne. Npr. na internetu se esto na prodaju nude razliite stvari ija cijena izgleda jako povoljno, no nemoj nikad slati novac na takve adrese jer se esto radi o prijevari. Zamoli nastavnika ili roditelje da provjere o emu je rije. Slika 32. Susreti na internetu Budite oprezni i ako se od vas nita ne trai. Na internetu se esto mogu pronai podaci koji su pogreni. Neke od tih podataka namjerno objave zlonamjerni ljudi, a neke pak objave iz neznanja. Primjerice na internetu moe nai uvjerljiv opis i slike ivotinja koje uope ne postoje. Ili podatke o nekoj osobi koji su pogreni. U svakom sluaju dobro je svaki podatak provjeriti na nekoliko mjesta i pokuati pronai na internetu stranice kojima vjeruje i iza kojih stoji netko od povjerenja. Poseban je oprez potreban ako se preko interneta upozna s nekom osobom koju ne poznaje u svakodnevnom ivotu. Nikako ne pristaj sastati se s takvom osobom prije nego o tome razgovara s roditeljima. Dogaalo se da su oni koji bi otili na takav sastanak nastradali ili da je osoba koju su susreli bila sasvim drugaija nego se predstavljala u razgovoru. Unato svoj zanimljivosti nije dobro cijeli dan sjediti za raunalom i biti na internetu. Treba se baviti i drugim stvarima i druiti se s ljudima u stvarnom ivotu. Treba se i razgibati jer od predugog sjedenja moe ne samo postati slabo pokretan i bez kondicije, ve moe zaraditi i oteenje kraljenice ili oslabiti vid. Zato svakako ogranii vrijeme koje dnevno provede za raunalom.

Koliko vremena provoditi za raunalom?

Za raunalom ne bi trebalo dnevno provoditi vie od dva sata. I to ne bez prekida, ve se svakih pola sata treba malo odmoriti i proetati kako bismo se protegnuli i odmorili oi.

Lani podaci na internetu

esto se uenici slue podacima s interneta kako bi rijeili domau zadau ili neki drugi kolski zadatak. Pri tom vjeruju svemu to vide na internetu. To nije dobro. Trebalo bi svaki podatak potraiti na nekoliko mjesta i usporediti ih. Najbolje bi bilo podatke prikupljati na stranicama za koje zna tko ih izrauje. Ako to nije mogue, provjeri s roditeljima i nastavnicima prikupljene podatke.

Slika 33. udne li ivotinje

A-15

PRO-MIL

Zdravo druenje s raunalom

Raunalo je zabavna sprava. Zbog toga mnoga djeca i odrasli provode sate za raunalom. Pri tom esto zaboravljaju da predugo sjedenje pred raunalom moe biti tetno po zdravlje. Zato evo nekoliko savjeta. Svakih pola sata treba se odmaknuti od raunala i malo razgibati. Desetak minuta radi neto drugo. Proetaj. Pogledaj kroz prozor. Nazovi prijatelja. To je potrebno kako bi se odmorile oi i razgibalo tijelo, posebice kraljenica i ruke. Kad bi bez odmora satima sjedio za raunalom, mogla bi te neugodno boljeti lea i ruke ili oslabiti vid. Uredi mjesto gdje se nalazi raunalo. Pobrini se da tipkovnica i monitor nisu ni previsoko ni prenisko. Monitor je smjeten dobro ako moe sjediti uspravno na stolici i uzdignute glave gledati ravno u zaslon monitora. Ako mora glavu i pogled sputati ili podizati, monitor nije dobro smjeten.

to je to ergonomija?
Ergonomija nastoji strojeve i stvari prilagoditi ljudima. Stolica na kojoj je nespretno sjediti i ne osjea se ugodno nije ergonomska. Bicikl koji je ugodno i spretno voziti je ergonomski. Ergonomski su oni raunalni ureaji s kojima je ovjeku ugodno i jednostavno raditi.

Slika 34. Mjesto za raunalo

Tipkovnica mora biti smjetena tako da ti je ugodno poloiti ruke na nju. Najbolje je ako je moe smjestiti tako da su ti podlaktice usporedne s podom (vidi sliku).

Koji je monitor bolji za oi?

LCD monitor bolji je od monitora s katodnom cijevi, ali je i skuplji. Bolji je zato jer manje umara oi. Uz to troi manje energije i zauzima manje mjesta na stolu.

Rasvjeta na mjestu gdje je raunalo ne smije biti ni prejaka ni preslaba. Monitor treba smjestiti tako da se vanjsko svjetlo ne odbija (bljeti) od zaslona jer se inae mora naprezati da vidi to je na zaslonu. Nije dobro ni da je monitor u mranom prostoru jer se oi napreu zbog velike razlike u svjetlosti izmeu zaslona i okoline. Bilo bi dobro zamoliti nekog od starijih da vam uredi mjesto gdje e biti raunalo kako bi vam rad s njime bio ugodan i kako se ne bi nepotrebno zamarali. Slika 35. Podloka za tipkovnicu Nikada nemoj rastavljati raunalne ureaje npr. monitor, pisa, skener, modem i sl. Postoji opasnost da pri tome strada jer su ti ureaji esto prikljueni na gradsku mreu (struju) koja je za ovjeka pogibeljna. Uz to vrlo vjerojatno e otetiti ili unititi takav ureaj. Dijelove raunala ili raunalne ureaje koji vie nisu za uporabu i koji su za baciti nemoj bacati u smee jer su tetni za okoli. Najbolje je raspitati se o mjestu gdje se prikuplja takav otpad i tamo ga odnijeti.

A-16

PRO-MIL

uvanje tajne i podataka

U ivotu ne treba ba sve priati svima. Ima tajni koje mogu znati samo povjerljivi prijatelji ili roditelji. Tako i pri radu s raunalom ima podataka koje treba uvati od zlonamjernika. U to se u prvom redu ubraja lozinka. Lozinka je obino jedna rije koju zna samo njen vlasnik. Tu rije moe vlasnik lozinke sam odabrati, a poeljno je da bude takva rije koju drugi ne mogu pogoditi (loe je ako je lozinka ista kao ime vlasnika lozinke jer se to lako pogodi). Svaka osoba ima drugaiju lozinku. Onaj tko zna lozinku moe na raunalu raditi razliite stvari. Onaj tko ne zna lozinku ne moe vidjeti niti raditi s podacima vlasnika lozinke. Pri svakom spajanju na internet mora navesti svoju lozinku. Tek ako zna ispravnu lozinku kojom si prijavljen, moe se spojiti na internet.

Skrivena lozinka?
Ponekad se programu koji trai lozinku moe rei da zapamti tvoju lozinku pa je ne mora svaki put iznova upisivati. Tako npr. kad se spaja na internet lozinka se sama upie. To je zgodno jer ne mora svaki put iznova pisati lozinku, ali je loe zato to moe netko drugi sjesti za tvoje raunalo i ukljuiti se na internet pod tvojim imenom i lozinkom. Pa ti sad odlui!

Koju lozinku odabrati?

Slika 36. Tko zna lozinku?
Dobro je za lozinku odabrati rije koja nema posebnog znaenja i ne moe se povezati s tobom. Npr. takve su lozinke: asib34, kon33opu, pryrpzaa, aa95bu1m i sl. Lozinka se moe i mijenjati samo treba paziti da se pri promjeni upamti nova lozinka jer bez nje nema pristup internetu.

Lozinku zato treba tajiti i nemoj je nikom rei. Ne treba je ni zapisivati da je netko ne bi proitao. Ako svima kae svoju lozinku, to je slino kao da si irom otvorio vrata svoje kue. Veina ljudi bit e dobronamjerna i nee uiniti nita loe, ali moe se nai i neka zla osoba koja e ukrasti ili unititi stvari u kui. Isto tako i na raunalu zlonamjerna osoba moe unititi podatke ili uiniti kakvu drugu nepodoptinu pod imenom vlasnika lozinke. Osoba koja zna tvoju lozinku moe itati tvoju elektroniku potu i moe slati poruke kao da ih ti alje. Kao i svaki drugi ureaj i raunalo se moe pokvariti. Kad se to dogodi, moe se dogoditi da se izgube svi podaci spremljeni na tvrdom disku raunala. Tu mogu biti tvoje domae zadae, slike koje su ti drage ili omiljena glazba. Neke od tih podataka vie ne moe pribaviti (npr. slike s ljetovanja). Zato je dobro s vremena na vrijeme (npr. jednom tjedno) podatke koji su ti vrijedni spremiti na jo jedno mjesto. Najzgodnije je spremiti ih na CD. Tako e u sluaju kvara imati kopiju. Takva se kopija naziva priuvna ili rezervna kopija (backup, ita se bekap).

Kako esto spremati podatke?

Priuvne kopije treba raditi to ee. Najbolje bi bilo svaki dan. Dobra je navika priuvne kopije raditi jednom tjedno jer se u sluaju kvara raunala u najgorem sluaju izgube podaci samo zadnjih tjedan dana (ostali su pohranjeni prilikom prethodnog spremanja).

Slika 37. Priuvna kopija (backup)

A-17

PRO-MIL

Igrajui se, uim

Raunalo moe pomoi pri uenju i olakati ga. Postoji mnogo raunalnih programa koji ti mogu pomoi da neto bre i lake naui. Najlake je ipak uiti igrajui se. To je zabavno i bez posebnog napora. Uostalom, ima li veeg uitka od igre? Igrati i uiti moe se i pomou raunala i razliitih raunalnih programa. Jedan od popularnijih obrazovnih programa na hrvatskom jeziku je Uilica (vie moe vidjeti na internetu na adresi: http://www.ucilica.tv/menu.aspx). Pomou tog programa moe se kroz igru mnogo toga nauiti. Uilica je izvorni hrvatski raunalni program za uenje i provjeru znanja uenika osnovne kole.

Igrice
Nisu sve raunalne igre poune. Ima ih koje slue samo za zabavu i ne mogu te nauiti niem posebnom. Ima i raunalnih igara koje mogu loe utjecati na tebe. S roditeljima ili nastavnicima pregledaj raunalne igre i odaberite dobre.

Uz knjigu Informatika poetnica koju su napisali Igor Ruklja i Mila Kokotovi nalazi se CD na kojem ima zanimljivih i zabavnih programa za uenje. Na CD-u uz asopis Enter br. 25 za sijeanj 2005. nalazi se zabavna igra za uenje matematike Sebran. Isprobaj je. Zabavit e se i proiriti svoje znanje. Pitaj nastavnika za ostale raunalne programe za uenje na hrvatskom jeziku.

Slika 38. Igram se i uim

Na internetu ima mnogo zanimljivih i zabavnih igara pomou kojih se moe mnogo toga korisnog nauiti. Veina tih sadraja je na engleskom jeziku. Ovdje e biti spomenuti samo neki primjeri za koje nije potrebno poznavanje stranih jezika. I matematika moe biti zabavna! Ne vjeruje? Otii s prijateljem na: http://www. prongo.com/mathtwo/game.html i provjeri tko zna bolje zbrajati. eli li otkriti skrivenu sliku svojim znanjem zbrajanja, otii na: http://www.aplusmath.com/cgibin/games/addpicture. Voli crtati? Otii na: http://www.thekidzpage.com/colouring_menus/ virtualcrayons/clowncoloring.html gdje e nai nacrtanog cirkuskog klauna. Uzmi bojice i oboji ga kako ti se svia. Ne svia ti se klaun? Otii na: http://www. thekidzpage.com/colouring_menus pa izaberi crte koji ti se svia i oboji ga uz pomo raunala.

A-18

PRO-MIL

Ako eli i matematiku i bojanku, otii na: http://www.interactivestuff.org/ sums4fun/colquiz.html pa e, rijei li uspjeno zadatak, raunalo obojiti sliku umjesto tebe. Voli glazbu? eli svirati glasovir? Nita lake! Posjeti na internetu adresu: http://www. ababasoft.com/music/music01. html gdje i pomou svog raunala i mia moe kliknuti na tipke glasovira i uti kako to zvui. Ili moda vie voli bubnjati? Otii na adresu: http://www.ababasoft. com/music/drums01.htm i miem ili jo bolje pritiskom na tipke tipkovnice moe bubnjati do mile volje. Voli li glazbu, na adresi http://www.ababasoft. com/music/index.html moe pronai jo mnogo zabavnih muzikih igara.

Gdje pronai igre?

Najvie pounih igara moe nai na internetu. Pomou trailice (npr. www.google.com) moe pokuati pronai igru koja te zanima. Skoro sve igre na internetu na engleskom su jeziku pa za uspjeno igranje mora znati taj jezik ili zamoliti nekog tko zna da ti pomogne.

Slika 39. Raunalo pomae u uenju

Zamoli nastavnika da te uputi i na ostale zanimljive adrese na internetu na kojima moe nai programe za uenje i igru.

A-19

PRO-MIL

to smo nauili?
Nauili smo da smo okrueni raunalima, ak i kad ih ne vidimo. Postoje stolna i prijenosna pa ak i takva koja stanu u dep. Raunalima se moe igrati, ali mogu se obavljati i mnogi ozbiljni poslovi (pisati, crtati, svirati). Raunalo razumije nule i jedinice, bitove i bajtove, ali e ih pretvoriti u nama razumljiva slova i brojke. Mozak raunala naziva se procesor, a raunalo moe i pamtiti jer ima memoriju. Osim u memoriju raunala podatke i programe moemo zapisati na diskove i memorijske kljuie koje moemo nositi sa sobom. Ako ne elimo da nae podatke mogu vidjeti drugi, posluit emo se tajnom lozinkom i tako sakriti podatke od neeljenih oiju. Raunalu treba dati uputu to da radi. Ta se uputa naziva raunalni program. Programe piu osobe koje to znaju - programeri. I ti sigurno rabi mnoge programe koje je napisao netko drugi. S raunalom moemo razgovarati pomou razliitih ulaznih i izlaznih ureaja: mia, tipkovnice, monitora, pisaa i sl. Raunalo moe i gledati pa pomou skenera moemo sliku s papira unijeti u raunalo ili pomou male kamere vidjeti svog prijatelja koji je daleko od nas. Pomou pisaa raunalo moe i pisati. Danas su skoro sva raunala meusobno povezana. Takva veza naziva se mrea. Najpoznatija mrea je internet koji povezuje ljude u cijelom svijetu. Posredstvom interneta moemo saznati mnogo toga zanimljivog, moemo se igrati, dopisivati i jo mnogo toga. Na internetu treba biti oprezan kao i u svakodnevnom ivotu da ti se ne dogodi neto to ne eli. Ako si u dvojbi, posavjetuj se s roditeljem ili nastavnikom. Raunalo se moe razboljeti ako ga napadne raunalni virus. Tada e raunalo raditi kako ne elimo i treba mu to prije pomoi lijekom (antivirusnim programom). Nije ni za tebe zdravo cijele dane biti pred raunalom pa dio dana svakako ostavi i za druge aktivnosti: etnju, igru, itanje knjige i sl.

A-20

PRO-MIL

Ljiljana Milija

RAUNALO
Sada moe zapoeti radom na raunalu. Polako, od ukljuivanja raunala, koritenja mia i tipkovnice do stvaranja i spremanja datoteka. Nauit e kako snimiti CD kako bi sauvao svoje radove (prie, crtee ili prezentacije) ili ih dao prijateljima da ih pogledaju. Da bi raunalo moglo raditi, mora imati instaliran poseban program koji se naziva operacijski sustav, npr. Windows, Linux, MAC OS... Najzastupljeniji je operacijski sustav Windows. U ovoj knjizi obradit emo inaicu XP. Krenimo od poetka.

Pokretanje raunala
Raunalo se nalazi na tvom radnom mjestu (radnom stolu). Najee se na stolu nalaze monitor, mi, tipkovnica i zvunici, dok se kuite obino nalazi pored ili ispod stola. Mnogi imaju i kuite na stolu. Raunalo ukljuujemo pritiskom na tipku Power na prednjoj strani kuita. Nakon nekoliko sekundi pojavit e se radna povrina (Desktop) i tada moemo raditi na raunalu. Slika 1. Ukljuivanje raunala Radna povrina (Desktop) podruje je za rad s raunalom. Sadri ikone pomou kojih pokreemo programe, a u pozadini je slika. Izgled radne povrine moemo mijenjati: promijeniti joj sliku (podlogu), dodati ili izbrisati ikone i drugo. O tome emo govoriti u jednom od sljedeih poglavlja. Slika 2. Tipke Power i Reset na kuitu raunala Ovisno o tome kako je raunalo podeeno, moda e vas prije pojave radne povrine pitati za lozinku. Upiite lozinku u bijeli okvir i pritisnite Enter. Lozinka se zbog sigurnosti ne prikazuje slovima, ve samo tokicama kako nitko drugi ne bi za nju saznao. Slika 3. Prijava korisnika i upisivanje lozinke

Prijava korisnika
Ako je raunalo podeeno za rad s vie korisnika, nakon pokretanja pojavit e se plavi zaslon s ikonama koje predstavljaju korisnike. Kliknite na svoje ime (svoju ikonu) i prema potrebi upiite lozinku.

Slika 4. Radna povrina (Desktop)

B-1

PRO-MIL

Ponovno pokretanje raunala

S raunalom komuniciramo pomou mia, tipkovnice i monitora. Pomou mia i tipkovnice pokreemo programe i unosimo podatke, a na monitoru gledamo to se zbiva u raunalu i to je raunalo napravilo.

Dobro je znati
Raunalo moemo ponovno pokrenuti i kombinacijom tipki Ctrl+Alt+Delete (istovremeno pritisnemo sve tri tipke na tipkovnici).

Ponekad se raunalo udno ponaa. Radi sporije nego inae dugo pokree omiljenu igru ili program ili dugo ekamo na izvrenje naredbe. U tom sluaju dobro je raunalo resetirati tj. ponovno pokrenuti. Instalacija nekih programa i igrica takoer e zatraiti ponovno pokretanje (resetiranje) raunala. Raunalo ponovno pokreemo na sljedei nain: kliknemo na Start u donjem lijevom uglu ekrana pa na Iskljui raunala (Turn Off Computer).

Slika 5. Poetak iskljuivanja i ponovnog pokretanja raunala Ekran se malo zatamni i pojavi se dodatni prozor u kojem je potrebno kliknuti na Ponovno pokreni (Restart).

Slika 6. Odabir naredbe za ponovno pokretanje raunala Raunalo se ponovno pokrene. Ponekad raunalo uope ne reagira na naredbe zadane miem i tipkovnicom pa ga ne moemo ponovno pokrenuti na opisan nain. U tom sluaju potraimo tipku Reset na prednjoj strani kuita (obino se nalazi ispod tipke Power) i pritisnemo je. Raunalo e se resetirati.

B-2

PRO-MIL

Koritenje mia
Mi je ureaj pomou kojeg raunalu zadajemo naredbe, pokreemo programe, crtamo, premjetamo ikone na radnoj povrini i radimo jo mnogo toga. Da bismo sve to mogli, moramo znati pravilno koristiti mi. Mi u pravilu ima dvije tipke i kotai u sredini. Mi pravilno drimo kako prikazuje slika. Na zaslonu prikazan je u obliku strelice. Kako pomiemo mi po podlozi, tako se pomie strelica na zaslonu. Slika 8. Pravilno dranje mia

Za ljevoruke
Na lijevu tipku mia pritiemo kaiprstom, a na desnu tipku srednjim prstom desne ruke. Ljevoruki kaiprstom pritiu desnu, a srednjim prstom lijevu tipku. Ljevoruki moraju podesiti mi za rad kako bi tipke zamijenile funkcije desna tipka za oznaavanje i povlaenje, a lijeva za objektni izbornik.

Slika 7. to je mi?

Za uspjean rad s miem potrebno je svladati tri radnje: klik, dvoklik i povlaenje. Klik pritisne se lijeva tipka mia. Klikom otvaramo izbornik Start u lijevom kutu zaslona, a klik na ime programa u izborniku Start pokree izabrani program. Klikom pokreemo naredbe i oznaavamo objekte (klik na ikonu oznai ikonu). Dvoklik brzo se dva puta pritisne lijeva tipka mia. Dvoklik na ikonu otvara izabrani program, dvoklik u tekstu oznaava rije, dvoklik na sliku otvara dodatni okvir za ureivanje slike itd. Povlaenje drimo pritisnutu lijevu tipku mia nad objektom (npr. ikonom) i vuemo mi po podlozi (pratimo kretanje na zaslonu). Kada postavimo mi na eljeno mjesto, otpustimo tipku mia. Povlaenje se koristi za premjetanje ikona, slika, prozora i sl. Desna tipka mia koristi se za pozivanje izbornika. Kada se desnom tipkom mia klikne na objekt, npr. na radnu povrinu, pojavi se izbornik pomou kojeg moemo urediti radnu povrinu. Kako miem povlaimo po izborniku, osvjetljavamo naredbu po naredbu. Odabranu naredbu aktiviramo klikom na nju lijevom tipkom mia. Kotai se koristi za pomicanje (skrolanje) gore-dolje po otvorenom prozoru, npr. pomiemo redove teksta i sl.

B-3

PRO-MIL

Pokazivai mia
Za vrijeme rada na raunalu na zaslonu se pojavljuju razliiti pokazivai mia koji nam govore to raunalo radi ili to je oznaeno. Najei pokazivai prikazani su u tablici.

Vano!
Pokaziva mia govori to se zbiva u raunalu, odnosno promjena izgleda govori nam to trebamo napraviti. Pokaziva govori da moemo promijeniti irinu objektu (npr. prozoru programa) tako da pritisnemo lijevu tipku i vuemo pokaziva u eljenom smjeru (ulijevo za suavanje ili udesno za proirivanje prozora).

Pokaziva mia

Znaenje Normalan rad (klik i dvoklik) Odabir veze (linka) na web stranici, klikom na link prelazi se na drugu stranicu na internetu, jedan klik pokree program. Uz ovaj znak ne koristi se dvoklik Promjena irine prozora Promjena visine prozora Promjena veliine prozora dijagonalno (visine i irine istovremeno) Rad u pozadini (raunalo izvrava naredbu) Raunalo zauzeto (pokree program, izvrava naredbu)

Ako ti se ini da sad ne razumije sve ove znakove i znaenja, ne brini, bit e puno prilika da naui dobro se sluiti njima.

B-4

PRO-MIL

Koritenje tipkovnice
Tipkovnicu koristimo za unos podataka i pisanje teksta. Pomou tipkovnice moemo otvarati izbornike i zadavati naredbe, iako za to ee koristimo mi. Tipkovnica se sastoji od tipki podijeljenih u nekoliko grupa. Najee su: slovni dio (tipke sa slovima i brojkama) brojani ili numeriki dio (tipke s brojkama, s desne strane) tipke kursora (tipke sa strelicama izmeu slovnog i numerikog dijela) i funkcijske tipke (F1 F12) iznad slovnog dijela. Novije tipkovnice imaju jo tipke za internet i elektroniku potu, multimediju i iskljuivanje raunala. Pomou slovnog i brojanog dijela tipkovnice unosimo podatke i dodjeljujemo imena datotekama i mapama. Tipke kursora koriste se za pomicanje po prozoru programa, a funkcijske tipke za brzo pozivanje odreenih funkcija.

Slika 9. Tipkovnica

B-5

PRO-MIL

to znae pojedine tipke?

U sljedeoj tablici opisano je to moe raditi pojedina tipka. Tipka Tab F Opis tipke tabulator za uvlake, pomie toku unosa za jedan stupac udesno ili u sljedee polje pisanje velikim tiskanim slovima svijetli kontrolna aruljica. Ponovni pritisak na tipku iskljuuje velika tiskana slova. Istovremeni pritisak s tipkom slova daje veliko slovo ili gornji znak na brojanim tipkama (#, $, %). Ako istovremeno pritisnemo tipke Shift i Tab, kursor se pomakne stupac ulijevo ili u prethodno polje u dijalokom okviru u kombinaciji s odreenom tipkom slova poziva odreenu naredbu, npr. Ctrl+O poziva naredbu Otvori otvara izbornik Start u kombinaciji sa slovnom tipkom otvara izbornik, npr. Alt+D otvara izbornik Datoteka razmak meu znakovima u kombinaciji sa slovnom tipkom daje donji desni znak na tipki, npr. Alt Gr+V daje @ otvara objektni izbornik koji se odnosi na oznaeni objekt, npr. tekst ili sliku brie znak lijevo od toke unosa potvruje unos ili naredbu, kod pisanja teksta prelazi u novi redak (novi odlomak) ukljuuje/iskljuuje mogunost pii preko postojeeg brie znak desno od toke unosa pomie toku unosa na poetak retka (teksta unutar polja) pomie toku unosa na kraj retka pomie sadraj prozora gore pomie sadraj prozora dolje pomiu toku unosa (kursor) jedan znak lijevo-desno, redak gore-dolje ukljuuje ili iskljuuje brojani (numeriki) dio tipkovnice izlaz iz dijalokog okvira ili izbornika poziva pomo aktivnog programa funkcije ovise o programu u kojem se koriste

Kombinacije tipki
Kombinacija tipki znai istovremeni pritisak na dvije ili tri tipke. Npr. Ctrl+O znai istovremeno pritisnuti tipke Ctrl i O kako bismo aktivirali naredbu Otvori (Open).

Caps Lock

Shift

Ctrl (Control) Windows (Prozor) Alt (lijevo od razmaknice) Razmaknica (najvea tipka) Alt Gr (Alt desno od razmaknice) Tipka objektnog izbornika

Dijaloki okvir
Dijaloki okvir je dodatni prozor u kojem raunalu dajemo dodatne upute za izvrenje naredbe, npr. koju pjesmu elimo sluati, ime crtea koji elimo spremiti itd.

Backspace Enter 8 Tipkovnica kursora Insert Delete, Del Home End Page Up Page Down Strelice NumLock Esc (Escape) F1 F2-F12

B-6

PRO-MIL

Pokretanje naredbi pomou tipki

Pomou kombinacija tipki moemo otvoriti svaki izbornik i izabrati bilo koju naredbu. Npr. kada elimo spremiti svoj rad, moramo uporabiti naredbu Spremi (Save) koja se nalazi u izborniku Datoteka (File) tako je u svim programima. To moemo uiniti na dva naina: 1. kombinacijom tipki Ctrl+S odmah aktiviramo naredbu Spremi ili 2. kombinacijom tipki Alt+D otvorimo izbornik Datoteka (File), pomou tipki sa strelicama oznaimo (osvijetlimo) naredbu Spremi (Save) i pritisnemo tipku Enter. Po poljima dijalokih okvira pomiemo se pomou tipke Tab (tabulatora). Svaki pritisak na Tab pomie nas u sljedee polje.

Panja!
Koju inaicu (verziju) programa imate? Ako koristite englesku verziju programa, kombinacije tipki podeene su engleskom jeziku. Izbornik Datoteka (File) otvarate s Alt+F, F = File. Obratite panju na poetno slovo izbornika.

Slika 10. Pokretanje naredbe pomou tipkovnice

B-7

PRO-MIL

Prepoznavanje ikona na radnoj povrini (Desktopu)

Kada ukljuimo raunalo, pojavi se radna povrina (Desktop) na kojoj se nalaze ikone (sliice). Ikone predstavljaju programe instalirane na raunalo, mape i datoteke koje se ee koriste. Svatko sam odreuje koje e ikone imati na radnoj povrini. Ikona je zapravo preac (Shortcut) do programa, mape ili datoteke. Dvoklikom na ikonu pokreemo izabrani program ili igricu, otvaramo mapu ili datoteku. Kada instaliramo program ili igricu, najee se instalira i njena ikona ili nas program pita elimo li je na radnoj povrini (desktopu). Ikone za mape i datoteke trebamo napraviti sami.

Dvoklik na ikonu
Dvoklikom na ikonu otvaramo program, mapu ili datoteku koju ikona predstavlja.

Slika 11. Ikone na radnoj povrini

Bitno je razlikovati ikonu programa od ikone datoteke napravljene u tom programu. Ikona datoteke sadri ikonu programa u kojem je napravljena i ispod nje list papira.

Slika 12. Ikona programa i datoteke

B-8

PRO-MIL

Oznaavanje (selektiranje) i pomicanje ikona

S vremenom e se na radnoj povrini nalaziti sve vie ikona pa e ih poeljeti razmjestiti i sloiti drugaijim redoslijedom. Kako e to uiniti? Najprije ikonu oznaimo (kliknemo na nju) tako da se ikona i njen naziv zatamne. elimo li je premjestiti, povlaimo je (drei pritisnutu lijevu tipku mia) na eljeno mjesto. Slika 13. Premjetanje ikone Windows Explorera Moemo i vie ikona pomicati odjednom. Oznaimo ih tako da pritisnutom lijevom tipkom mia povuemo preko ikona koje elimo oznaiti (slika 14) i premjestimo ih. Drugi nain je da drimo pritisnutu tipku Ctrl i miem kliknemo na svaku ikonu koju elimo oznaiti (slika 15).

Promjena imena ikone

Ako elite ikoni promijeniti ime, najprije je oznaite. Zatim kliknite na njeno ime da se ono oznai, napiite novo ime i pritisnite Enter.

Slika 14. Ikone oznaene povlaenjem mia

Slika 15. Ikone oznaene pojedinano pomou mia i tipke Ctrl

Brisanje ikone
Kliknite na ikonu desnom tipkom mia pa na Izbrii (Delete).

Kliknemo li desnom tipkom mia na radnu povrinu, moemo izabrati raspored ikona prema nazivu, veliini, vrsti ili da ih Windows posloi automatski. Poigrajte se i isprobajte sve naine.

Slika 16. Biranje rasporeda ikona

B-9

PRO-MIL

Prepoznavanje razliitih dijelova prozora

Zapamti!
Program pokreemo klikom na Start Svi programi (All Programs) te u otvorenom popisu kliknemo na ime programa.

Za rad na raunalu potrebno je pokrenuti program u kojem emo raditi ili igricu koju emo igrati. Ve smo nauili da to moemo uiniti dvoklikom na ikonu programa ili igrice. Drugi nain je pomou izbornika Start u donjem lijevom uglu zaslona. Sada emo pokrenuti program WordPad klikom na Start Svi programi (All Programs) Pomagala (Accessories) WordPad.

Dobro je znati
Svi programi, mape i dijaloki okviri otvaraju se u prozorima koji imaju iste osnovne elemente i s njima se radi na isti nain.

Slika 17. Pokretanje programa WordPad Program WordPad koristimo za pisanje i ureivanje jednostavnijeg teksta. Program se otvara u prozoru na ijem vrhu (naslovnoj traci) pie dokument WordPad.

B-10

Slika 18. Prozor programa WordPad

PRO-MIL

Dijelovi prozora
Pogledajmo to se sve nalazi u prozoru programa WordPad. Naslovna traka (Title bar) plava traka na vrhu prozora na kojoj pie ime dokumenta i ime programa. Na desnoj strani ima gumbe za minimiziranje (umanjivanje), maksimiziranje (poveanje preko cijelog zaslona) te zatvaranje programa. Traka izbornika (Menu bar) sadri izbornike Datoteka (File), Ureivanje (Edit), Prikaz (View) Izbornici sadre naredbe. Kad se klikne na ime izbornika, otvara se popis naredbi na izbor, a mi biramo koju e naredbu raunalo izvriti. Povlaimo mi preko izbornika dok ne oznaimo (osvijetlimo) potrebnu naredbu. Tada kliknemo na nju. Slika 19. Izbornik Datoteka i izabrana naredba Ispis Naredba koja iza imena ima tri tokice, npr. naredba Ispis (Print) znai da se po njenom pozivanju otvara dijaloki okvir (dialog box) u kojem raunalu kaemo to elimo ispisati (cijelu priu ili samo odreenu stranicu) i u koliko primjeraka. Raunalo e kod mnogih naredbi traiti dodatne upute pa e se pojaviti slini dijaloki okviri.

Razlike u prozorima
Razlika izmeu prozora programa i prozora dijalokog okvira: prozor programa ima na naslovnoj traci ime programa i ime dokumenta na lijevoj, a gumbe za minimiziranje, maksimiziranje i zatvaranje prozora na desnoj strani (slika 18). Prozor dijalokog okvira ima ime izabrane naredbe na lijevoj te gumb za pomo i zatvaranje prozora na desnoj strani naslovne trake (slika 20).

Dobro je znati
Gumbi na alatnim trakama koriste se za brzo pokretanje naredbi.

Slika 20. Dijaloki okvir Ispis u WordPadu Alatne trake (Toolbars) sadre gumbe (sliice) koji predstavljaju naredbe te se koriste za brzo pokretanje naredbi. Prozori najee sadre Standardnu traku (Standard) i traku Oblikovanje (Formatting), a mogu imati i druge alatne trake koje ovise o izabranom programu (vidi sliku 18). Standardna traka sadri uobiajene naredbe za rad s dokumentima (otvaranje, zatvaranje, ispis itd.). Dovoljno je kliknuti na gumb

B-11

PRO-MIL

naredbe Spremi (slika diskete) da bismo spremili dokument umjesto da otvaramo izbornik i biramo naredbu. Alatne trake su detaljnije objanjene u poglavljima koja objanjavaju rad s programima. Radna povrina koristi se za rad u programu. Radnu povrinu u WordPadu moe zamisliti kao list papira na koji piemo tekst, isto kao u Wordu. Klizai kada je dokument vei (ima vie stranica) te ne stane u prozor programa, s desne strane i na dnu radne povrine pojave se klizai (scroll bar). Klizai su trake ijim povlaenjem pomiemo dokument u eljenom smjeru (gore-dolje, lijevodesno).

Rad s prozorom
Programska traka
Programska traka (Taskbar) je traka na dnu zaslona na kojoj se nalaze gumbi otvorenih programa. Na lijevoj strani je izbornik Start, a na desnoj vrijeme (sat i minute).

Prozorima moemo mijenjati veliinu: prikazati ih preko cijelog zaslona, smanjiti ih na veliinu gumba na programskoj traci ili premjestiti na drugo mjesto radne povrine. Idemo redom. Prozorima mijenjamo veliinu tako da postavimo mi uz stranicu prozora. Kada pokaziva mia promijeni oblik u strelice , pritisnutom lijevom tipkom vuemo stranicu prozora prema unutra da bismo ga smanjili ili prema van da bismo ga poveali. Mi moemo postaviti na ugao prozora i istovremeno mu mijenjati visinu i irinu, kako prikazuje slika. Slika 21. Promjena veliine prozora Prozori programa imaju na desnoj strani naslovne trake gumbe za minimiziranje, maksimiziranje te za zatvaranje programa. Klikom na gumb Minimiziraj (Minimize) prozor programa smanji se na veliinu gumba na programskoj traci. Ponovnim klikom na gumb programa (njegovo ime) prozor se ponovno pojavi na zaslonu. Klikom na gumb Maksimiziraj (Maximize) prozor programa rairi se preko cijelog zaslona. Tada se gumb Maksimiziraj promijeni u gumb Vrati smanjeno (Restore) pa klikom na njega moemo vratiti prozor na prethodnu veliinu, onu koja je bila prije poveanja na cijeli zaslon.

Slaganje prozora
Imamo li vie otvorenih prozora na zaslonu, kao na slici 23., poeljet emo ih premjestiti i sloiti na odreeni nain. Prozor premjestimo na drugo mjesto na zaslonu tako da drimo pritisnutu tipku mia na naslovnoj traci prozora i odvuemo ga na drugo mjesto.

B-12

PRO-MIL

Na ovaj nain prozore moemo sloiti jedan do drugog ili jedan preko drugog. Kada prozor koji se nalazi ispod drugog prozora elimo premjestiti na vrh, kliknemo na njega i on e se pojaviti u prvom planu, iznad svih ostalih prozora. Primjer na slici: prozor programa WordPad je ispod prozora Kalkulatora. Da bismo ga premjestili iznad, dovoljno je kliknuti na bilo koji njegov dio i on se pojavi na vrhu (vidi gdje je pokaziva mia na slici 23). Isto moemo postii i klikom na gumb prozora WordPad na programskoj traci. Slika 22. Premjetanje prozora Kalkulator

Slaganje prozora
Prozore moemo slagati i tako da desnom tipkom mia kliknemo na programsku traku te izaberemo odgovarajuu naredbu, kaskadno (stepenasto) slaganje prozora ili slaganje prozora poput ploica.

Zatvaranje programa
Po zavretku rada u programu potrebno je izai iz njega i zatvoriti njegov prozor. To emo uiniti pomou gumba Zatvori (Close) na naslovnoj traci programa. Program moemo zatvoriti i pomou izbornika Datoteka (File) Izlaz (Exit).

Slika 23. Slaganje prozora na vrh Vjeba: otvori prozore WordPad, Kalkulator i Bojanje (Paint) svi se nalaze u izborniku Start Pomagala (Accessories). Ako treba pomo, pogledaj sliku 17. Mijenjaj prozorima veliinu, minimiziraj ih pa maksimiziraj. Sloi prozore na zaslonu poput ploica, jedan povrh drugog itd. Vjebaj sve to smo u ovoj lekciji spomenuli.

Slika 24. Primjer slaganja prozora

B-13

PRO-MIL

Podeavanje vlastitog korisnikog rauna (ime, slika, lozinka)

Dobro je znati
Kada na istom raunalu radi vie korisnika (npr. vie ukuana), poeljno je da svaki ima svoj korisniki raun

Windowsi XP omoguuju korisnicima (onima koji rade na raunalu) da sami odreuju svoje postavke. To znai da svaki korisnik odreuje kako e izgledati njegova radna povrina, kakva e biti pozadina, koje e se ikone na njoj nalaziti itd. Kada sljedei put ukljuimo raunalo, sve e biti onako kako smo sami postavili iako je u meuvremenu na raunalu radio netko drugi sa svojim postavkama (brat, sestra, mama, tata ili prijatelj). Windows XP pamti postavke svakog korisnika te ih uita prilikom prijave korisnika na raunalo. Da bi raunalo znalo koje postavke ima svaki pojedini korisnik, potrebno je podesiti korisniki raun.

Stvaranje vlastitog korisnikog rauna

Korisniki raun stvaramo tako da kliknemo na Start Upravljaka ploa (Control Panel) Korisniki rauni (User Accounts), a zatim na Stvaranje novog rauna (Create a new account).

Administrator
Administrator moe raditi promjene raunalnog sustava, instalirati programe te pristupati svim datotekama na njemu.

Slika 25. Stvaranje korisnikog rauna Otvara se dijaloki okvir u kojem upisujemo ime za svoj korisniki raun (u primjeru na slici 26. odabrano je ime e-kid) te kliknemo na Naprijed (Next).

B-14

PRO-MIL

Slika 26. Dodjeljivanje imena korisnikom raunu U sljedeem koraku odabiremo vrstu rauna (Ogranieni - Limited) i kliknemo na Stvori raun (Create Account). Odabrana je vrsta rauna ispred kojeg se u krugu nalazi tokica.

Ogranieni korisinik
Ogranieni korisnik moe pristupati instaliranim programima, stvarati lozinke i mijenjati neke postavke sustava (npr. sliku radne povrine, uvara zaslona ili izabrati klasini izgled Windowsa).

Slika 27. Odabir vrste korisnikog rauna Otvara se prozor s korisnikim raunima meu kojima se nalazi ovaj koji smo upravo instalirali (slika 28.).

Gost
Gostov raun namijenjen je nekom tko nema korisniki raun, a eli s vremena na vrijeme koristiti programe instalirane na raunalu (npr. kada ti prijatelj doe u posjetu i eli neto nacrtati na tvom raunalu).

Slika 28. Prikaz instaliranog rauna

B-15

PRO-MIL

Odjava korisnika
Po zavretku rada na raunalu korisnik se mora odjaviti klikom na Start Odjavi (Log Off) Odjava. Windows zatvori sve datoteke i programe koje je korisnik koristio.

Korisnikom raunu moemo dodijeliti lozinku, promijeniti ime ili sliku tako da kliknemo na njega. Raunalo nas pita to elimo promijeniti te nam ponudi mogunosti prikazane na slici. Slika 29. Mijenjanje korisnikog rauna

Lozinka za korisniki raun

elimo li svom raunu dodijeliti lozinku, kliknemo na Stvaranje lozinke (Create a password). Otvara se dijaloki okvir u kojem odreujemo lozinku. U prvo polje upisujemo lozinku. Zbog zatite lozinka je prikazana tokicama.

Promjena korisnika
Na istom raunalu moe raditi vie korisnika. Za promjenu korisnika potrebno je kliknuti na Start Odjava (Log Off) Promijeni korisnika te na ikonu korisnika koji se prijavljuje. Pritom programi i datoteke prethodnog korisnika ostaju otvorene i on moe nastaviti s radom kada se ponovo prijavi. Takav nain rada usporava rad raunala jer svaki prijavljeni korisnik ima otvorene svoje programe. Zato je bolje da se jedan korisnik odjavi prije nego to se drugi prijavi.

Slika 30. Unos lozinke za korisniki raun U drugo polje ponovno unosimo lozinku, ime je zapravo potvrdimo. U tree polje unosimo podatak koji e nas podsjetiti na lozinku ukoliko je zaboravimo. Na kraju kliknemo na Napravi lozinku (Create Password). Vraamo se ponovno na prethodni dijaloki okvir (slika 29.) gdje odreujemo to elimo promijeniti na korisnikom raunu. Pazi!!! Sada ispod korisnikog rauna pie Zatieno lozinkom. To znai da postavke korisnika moe mijenjati samo onaj tko zna lozinku.

B-16

PRO-MIL

Vano
Kod pisanja lozinke obratite panju na velika i mala slova u rijei lozinke.

Slika 31. Zatita rauna lozinkom

Slika 32. Mijenjanje ili uklanjanje lozinke

Lozinku moemo ponovno promijeniti ili ukloniti (slika 32.). Nakon to odredimo lozinku, zatvorimo prozor Korisniki rauni pomou gumba Zatvori na naslovnoj traci prozora.

Promjena slike korisnikog rauna

Kada stvorimo korisniki raun, Windows mu dodijeli sliku. Ako nam se slika ne svia, uvijek je moemo zamijeniti drugom. Imamo li otvoren prozor prikazan na slici 32., kliknemo na Promjena slike (Change the Picture). Ako ne, kreemo od izbornika Start Upravljaka ploa (Control Panel) Korisniki rauni (User Accounts) Promjena rauna (Change an account) pa na raun kojem elimo promijeniti sliku (slika 28.). Otvara se prozor prikazan na slici 32. u kojem kliknemo na Promjena slike (Change my picture). Otvara se dodatni dijaloki okvir u kojem izaberemo novu sliku i kliknemo na Promijeni sliku (Change Picture). Sliku moemo promijeniti kad god to poelimo.

Dobro je znati
Korisnikom raunu moete dodijeliti sliku koju ste nacrtali u programu Bojanje (Paint) ili fotografiju snimljenu digitalnom kamerom. Klikni na Trai vie slika i potrai svoju sliku.

Slika 33. Promjena slike korisnikom raunu

B-17

PRO-MIL

Rad s datotekama
Sve to radimo na raunalu moramo spremiti elimo li to naknadno koristiti. Tekst koji napiemo spremamo na disk, disketu ili USB izmjenjivi disk. Tako spremljen tekst zove se datoteka (file). Datoteka nije samo napisan tekst. Datoteka je i nacrtan crte, snimljen zvuk ili video, datoteka je i slika snimljena digitalnom kamerom. Programi koji pokreu raunalo su skup datoteka. Raunalo radi s datotekama i ima ih mnogo. Datoteke moramo organizirati (slagati, razvrstati) odreenim redom kako bismo ih lake pronali i koristili. Zamisli svoju sobu i to sve ima u njoj. Zamisli da je svaki predmet jedna datoteka. Kao to je potrebno stvari slagati u ormare i ladice, tako datoteke u raunalu slaemo u mape. Svakoj mapi (folder) dajemo ime koje govori kakve se datoteke u njoj nalaze. Isto tako svaka mapa moe imati i podmapu (subfolder) ili vie njih. Slika 34. Organizacija datoteka

Dobro je znati
Windows Explorer moemo pokrenuti i preko njegove ikone.

Windows Explorer
U radu s datotekama moemo koristiti vie programa, no najee koristimo program Windows Explorer koji je sastavni dio operacijskog sustava Windows. Windows Explorer prikazuje popis mapa i datoteka u raunalu. Pomou njega pretraujemo sadraj diskova i mapa, kopiramo, briemo, premjetamo datoteke i mape te im mijenjamo imena. Windows Explorer pokreemo pomou izbornika Start Svi programi (All Programs) Pomagala (Accessories) Windows Explorer, a izgleda ovako:

B-18

PRO-MIL

Adresna traka
Adresna traka prikazuje adresu izabrane mape - mape iji je sadraj prikazan na zaslonu (na slici 35. to je mapa Moji dokumenti).

Popis mapa
Popis mapa postavljamo i uklanjamo klikom na gumb Mape (Folders) na alatnoj traci. Kada je popis mapa iskljuen, na njegovom mjestu nalazi se okno zadataka. Ono omoguava obavljanje raznih radnji vezanih uz izabranu mapu ili datoteku, npr. ispis slike, premjetanje ili kopiranje datoteke itd.

Slika 35. Prozor Windows Explorera Prozor ispod adresne trake podijeljen je na dva dijela. S lijeve strane prikazan je popis mapa, a s desne sadraj izabrane mape. Pomou popisa Mape (Folders) moemo pregledati disk i mape na disku (diskovima), disketu, CD-rom, a odabirom Moja mrena mjesta (My Network Places) i ostala raunala ako je raunalo umreeno (povezano s drugim raunalima u mreu). Na slici je u popisu mapa izabrana (osvijetljena) mapa Moji dokumenti, a na desnoj strani je njen sadraj podmape (mape nie razine) i datoteke. Podmape Moja glazba, Moje slike, Moji izvori podataka, My eBooks stvaraju se instaliranjem Windowsa i na popisu mapa uvuene su udesno.

Dobro je znati
Preporuljivo je da svaki korisnik raunala kreira vlastite mape za spremanje datoteka kao zasebne mape na disku. Na taj e se nain sauvati datoteke u sluaju reinstalacije (ponovne instalacije) Windowsa. Reinstalacija brie sistemske mape, ukljuujui i mapu Moji dokumenti (My Documents).

Organizacija mapa (mape i podmape mape unutar mapa)

Datoteke spremamo u mape, a ime mape govori kakve se datoteke u njoj nalaze. Vratimo se na mapu Moji dokumenti (My Documents). U nju emo spremati svoje uratke, ali emo ih odlagati prema vrsti datoteke. Kad napiemo sastavak, spremit emo ga u Moje dokumente (My Documents), a kad nacrtamo sliku spremit emo je u podmapu Moje slike (My Pictures) koja se nalazi unutar mape Moji dokumenti. Ako snimimo pjesmu, spremit emo je u mapu Moja glazba (My Music). Tako emo ih kasnije lako pronai. Da bismo se lake snalazili u raunalnoj umi mapa i podmapa, potrebno je jo neto objasniti.

B-19

PRO-MIL

Otvaranje datoteke
Dvoklikom na ikonu ili ime datoteke u Windows Exploreru automatski se pokree program u kojem je datoteka napravljena i otvara je.

Slika 36. Mape i podmape Mapa koja ispred imena ima kvadrati sa znakom + pored datoteka sadri i podmape. Mapa koja ispred imena ima znak ima otvoren popis podmapa odmah ispod svog imena. Popis podmapa uvuen je udesno u odnosu na glavnu mapu. Odabirom podmape vidimo njen sadraj na desnoj strani prozora (vidi sliku 36., izabrana je mapa Moje slike koja se nalazi unutar mape Moji dokumenti). Klikom na znak popis podmapa se same, ne vidi se te se ponovo ispred imena mape nalazi znak +. Mapa koja ispred svog imena nema znak ne sadri podmape, ve samo datoteke ili je prazna. Otvaranjem popisa Moje raunalo (My Computer) imamo pristup do diskete, diskova, CD -a i DVD pogona iji sadraj moemo pregledati na isti nain: oznaavanjem pogona koji elimo pretraiti, a zatim otvaranjem njegovih mapa i podmapa.

Dobro je znati
Sadraj mape moe prikazati na razne naine pomou gumba Prikazi (Views) na alatnoj traci. Isprobaj sve mogunosti.

Premjetanje datoteka i mapa (Premjesti / Move)

Slika 37. Dostupni naini prikaza sadraja mape Zato bismo premjestili datoteku? Iz vie razloga. Spremljena je u krivu mapu, napravili smo novu mapu u koju emo spremati samo takvu vrstu datoteke (npr. samo crtee) ili, jednostavno, zato to to elimo. Datoteku moemo premjestiti na vie naina. Premjetanje datoteke pokazat emo na primjeru premjetanja crtea iz mape Moje slike u mapu Moji dokumenti. Zatim emo isti crte na drugi nain vratiti natrag. Najprije otvorimo prozor Windows Explorera, prikaemo sadraj mape i klikom oznaimo datoteku koju elimo premjestiti. Kada je datoteka oznaena, otvorimo izbornik Ureivanje (Edit) i izaberemo naredbu Premjesti u mapu (Move to Folder). Slika 38. Odabir naredbe za premjetanje datoteke

B-20

PRO-MIL

Otvara se dijaloki okvir s popisom mapa. Oznaimo mapu u koju elimo premjestiti izabranu datoteku i kliknemo na Premjesti (Move). Datoteka se premjesti u izabranu mapu.

Premjetanje vie datoteka

elite li premjestiti vie datoteka odjednom, morate ih oznaiti, a to moete uiniti na dva naina: 1. Drite pritisnutu tipku Ctrl i kliknite na svaku datoteku koju elite oznaiti 2. pritisnutom tipkom mia povucite preko datoteka koje elite oznaiti. Zatim ih premjestite na eljeno mjesto.

Slika 39. Odabir mape za premjetanje datoteke

Premjetanja datoteka i mapa (Izrei (Cut) / Zalijepi (Paste))

Datoteku moemo premjestiti i pomou naredbi Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste). Koritenje ovih naredbi pokazat emo na primjeru premjetanja crtea bbc iz mape Moji dokumenti natrag u mapu Moje slike. 1. Prikaemo sadraj mape Moji dokumenti i oznaimo datoteku. 2. U izborniku Ureivanje (Edit) izaberemo naredbu Izrei (Cut). Datoteka nestane, izree se iz mape Moji dokumenti i privremeno smjesti u memoriju Meuspremnika (Clipboard).

Dobro je znati
Ako elimo premjestiti datoteku u mapu koja se nalazi na drugom disku ili disketi (drugom pogonu), Windows Explorer e datoteku kopirati u izabranu mapu, a ne premjestiti. Premjetanje je mogue samo unutar istog pogona.

Slika 40. Odabir naredbe Izrei

3. Oznaimo mapu Moje slike u koju elimo premjestiti crte. 4. Kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) Zalijepi (Paste) ili na gumb naredbe Zalijepi na alatnoj traci. Datoteka (crte) iz Meuspremnika (Clipboarda) zalijepi se u izabranu mapu.

B-21

PRO-MIL

Pazi!
Prilikom povlaenja datoteke u drugu mapu potreban je oprez. Sluajno moemo oznaiti krivu mapu i izgubiti datoteku, odnosno premjestiti je nekamo drugamo.

Slika 41. Odabir odredine mape i naredbe Zalijepi (Paste)

Premjetanja datoteka i mapa pomou mia

Datoteku moemo premjestiti i tako da je miem odvuemo u drugu mapu. Najprije klikom oznaimo datoteku koju elimo premjestiti, a u popisu mapa s lijeve strane potraimo odredinu mapu. Mapa u koju premjetamo datoteku mora biti prikazana u popisu mapa. Pritisnutom lijevom tipkom mia odvuemo datoteku u mapu u popisu mapa. Tek kada se odredina mapa osvijetli, otpustimo tipku mia. Uinimo li to prije, datoteka e se vratiti tamo odakle smo je povukli.

Izrei, kopiraj i zalijepi

Kombinacija naredbi Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste) te kombinacija Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) uvijek se koriste u paru. Naredbama Izrei i Kopiraj datoteka se premjeta (kopira) u Meuspremnik. Naredbom Zalijepi sadraj Meuspremnika (ono to je izrezano ili kopirano) zalijepi se na oznaeno mjesto.

B-22

Slika 42. Premjetanje datoteke povlaenjem mia

PRO-MIL

Kopiranje datoteka i mapa

elimo li imati vie primjeraka iste datoteke u istoj ili u razliitim mapama, kopirat emo datoteku ili cijelu mapu unutar druge mape. Kopiranje datoteka i mapa mogue je na vie naina. 1. Najprije oznaimo datoteku (ili vie njih) koju elimo kopirati. 2. U izborniku Ureivanje (Edit) izaberemo naredbu Kopiraj u mapu (Copy to Folder). 3. Otvara se dijaloki okvir Kopiranje stavke identian onom kod premjetanja datoteke. Oznaimo mapu u koju elimo kopirati izabranu datoteku te kliknemo na Kopiraj (Copy). Drugi nain je koritenjem naredbi Kopiraj i Zalijepi. 1. Oznaimo datoteku (ili vie njih) koju elimo kopirati. 2. U izborniku Ureivanje (Edit) izaberemo naredbu Kopiraj (Copy) ili kliknemo na gumb naredbe Kopiraj (Copy) na alatnoj traci. 3. Oznaimo mapu u koju elimo kopirati izabranu datoteku. 4. U izborniku Ureivanje (Edit) izaberemo naredbu Zalijepi (Paste) ili kliknemo na gumb Zalijepi na alatnoj traci.

Dobro je znati
elite li kopiju datoteke u mapi u kojoj se ve nalazi? Izaberite istu mapu i Explorer e napraviti kopiju s nazivom Kopija od (ime datoteke)

Kopiranje datoteke na disketu

Za kopiranje datoteke na disketu najprije je potrebno disketu staviti u disketni pogon. Pomou gumba Prikazi (Views) na alatnoj traci Explorera izaberite Detalji (Details) te u stupcu Veliina (Size) provjerite veliinu datoteke koju elite kopirati. Provjerite imate li na disketi dovoljno prostora za datoteku tako da u popisu mapa desnom tipkom mia kliknete na disketni pogon (3,5 disketa (A:)) pa na naredbu Svojstva (Properties). Ruiastom bojom prikazan je slobodni prostor. Za kopiranje datoteke na disketu kliknemo na datoteku desnom tipkom mia pa na naredbu Poalji (Send to) 3,5 disketa (A:).

Slika 43. Kopiranje na disketu

Slika 44. Tijek kopiranja na disketu

Pojavit e se dijaloki okvir Kopiranje (Copying) u kojem vidimo kako list papira leti iz jedne mape u drugu. Prikazan je naziv datoteke koja se kopira (kursVenera. bmp), iz koje mape (My Pictures) na disketu (A:\) te koliko je vremena preostalo.

B-23

PRO-MIL

Razlikovanje pojmova disk, disketa, CD, DVD i USB izmjenjivi disk

Windows Explorer, osim popisa mapa i datoteka, prikazuje i popis pogona raunala. Kad otvorimo popis Moje raunalo (My Computer), vidimo koje sve pogone raunalo ima. Prilikom spremanja datoteka potrebno je uz mapu izabrati i pogon (npr. disk, disketu ili izmjenjivi disk) na koji emo datoteku spremiti. Isto tako, prilikom otvaranja datoteke najprije biramo pogon pa mapu u kojoj se datoteka nalazi.

Vano!
Zapamti: veliko tiskano slovo s dvotojem npr. (C:) uvijek oznaava pogon raunala.

Sljedea slika prikazuje popis pogona jednog raunala.

Slika 45. Popis pogona raunala Kao to se vidi na slici 45., pogoni raunala oznaavaju se velikim tiskanim slovom i nalaze se na vrhu organizacijske strukture. Unutar pogona nalaze se mape s podmapama i datotekama. Oznake za pogone su sljedee: - 3,5 disketa (A:) disketni pogon s disketom veliine 3,5 incha (ina) - lokalni disk (C:) sistemski disk, na njemu su instalirani Windowsi i veina programa, na njemu se nalazi mapa Moji dokumenti (My Documents). Disk raunala moe biti podijeljen na vie dijelova (particija). U tom sluaju svaki se dio tretira kao poseban disk i dobiva svoju oznaku sljedee slovo abecede. Na slici je prikazan disk pod slovom D. - radni (D:) druga particija tvrdog diska raunala ili drugi disk - CD-RW pogon (E:) ita i snima CD-a

B-24

PRO-MIL

- DVD pogon (F:) - izmjenjivi disk (G:) USB memory stick. Va e se popis Moje raunalo neznatno razlikovati od prikazanog ovisno o tome koliko imate diskova te imate li disk podijeljen na particije ili ne. Isto tako moda imate samo CD ili DVD pogon. Bitno je znati razlikovati pogone i njihove oznake. USB izmjenjivi disk prikazan je u popisu pogona samo onda kad je prikljuen na raunalo. Tada mu Windows Explorer dodaje sljedee slobodno slovo kao oznaku pogona. Kad ga iskljuite (izvadite iz prikljuka), nestat e s popisa pogona.

to prikazuje adresna traka?

Adresna traka prikazuje adresu oznaene datoteke, odnosno prikazuje pogon i mapu unutar koje se datoteka nalazi. Pogon i mape odvajaju se meusobno kosom crtom (\). Npr. C:\Mapa\Podmapa1\Podmapa2 ... U ovom primjeru datoteka bi se nalazila na disku C u Podmapa2. Do nje bismo doli tako da prikaemo sadraj diska C, otvorimo mapu Mapa, zatim Podmapa1 pa unutar nje Podmapa2. Na sljedeoj slici prikazana je adresa datoteke koja se nalazi u podmapi na pogonu G:, na izmjenjivom disku.

Slika 46. Adresa oznaene datoteke na adresnoj traci

B-25

PRO-MIL

Razlikovanje razliitih vrsta datoteka i njihovo pokretanje

Radimo li u vie programa, stvaramo i vie razliitih datoteka. Kod spremanja datoteka svaki program stvara svoju vrstu datoteke. Crtamo li u programu Bojanje (Paint), prilikom spremanja crtea stvorit emo .bmp (bitmap) datoteku, prilikom spremanja tablice u Excelu stvorit emo .xls datoteku. Snimamo li svoj glas na raunalu, stvorit emo .wav datoteku. Ime datoteke sastoji se od dva dijela: ime koje joj mi odredimo i proirenja (nastavka ili ekstenzije) koje joj dodijeli ili predloi program u kojem je datoteka napravljena.

Dobro je znati
Neki programi mogu spremati vie vrsta datoteka. Npr. Microsoft Word datotekama dodjeljuje nastavak .doc, ali moe spremati i ostale formate kao to su .txt, .rtf, .htm, .html itd.

Slika 47. Dijelovi naziva datoteke Evo pregleda najeih vrsta datoteka Vrsta datoteke .doc .xls .ppt .mbd .pub .txt .rtf .bmp, .jpg, .tiff .cdr .htm, .html .wav, .mp3, .mid .avi .zip Program u kojem nastaje dokument u Microsoft Wordu tablica u Microsoft Excelu prezentacija u Microsoft PowerPointu baza podataka u Microsoft Accessu publikacija (letak, oglas i sl.) u Microsoft Publisheru tekstualna datoteka, dokument u Notepadu tekstualna datoteka, dokument u WordPadu crte u programu Bojanje (Paint) slika u programu CorelDraw web stranice u Microsoft FrontPageu zvune datoteke snimljene u Sound Recorderu videozapis komprimirane (zipane) datoteke

B-26

Windows Explorer, neovisno o izboru prikaza sadraja mape, prikazuje popis datoteka s imenom datoteke i ikonom programa u kojem je napravljena. Ne prikazuje proirenje, ekstenziju datoteke.

PRO-MIL

elite li vidjeti proirenja, kliknite na Alati (Tools) Odrednice mape (Folder Options). Otvorite karticu Prikaz (View) i iskljuite kvaicu ispred Sakrij proirenja za poznate vrste datoteka (Hide extensions for known file types) te kliknite na ok.

Spremanje datoteke u drugom obliku

Datoteke moemo naknadno spremiti u drugom obliku (s drugaijim proirenjem) pomou naredbe Spremi kao (Save As). U dijalokom okviru u polju Oblik datoteke (Type of File) izaberemo drugu vrstu datoteke.

Slika 48. Prikaz proirenja za vrste datoteka Sada uz ime datoteke i ikonu programa, vidite i vrstu datoteke.

Slika 49. Prikaz datoteka bez proirenja i s proirenjem

B-27

PRO-MIL

Stvaranje mape
to ete due raditi na raunalu, imat ete sve vie datoteka. S vremenom e se pojaviti potreba za preslagivanjem (reorganizacijom) datoteka, a time i potreba za dodatnim mapama. Vjerojatno ete odmah htjeti imati svoju mapu i sve svoje radove spremati u nju, to bi bilo najbolje. Slika 50. Izrada vlastite mape Mapu je lako napraviti. Najprije morate odluiti gdje e se mapa nalaziti; hoe li se nalaziti na disku kao glavna mapa ili kao podmapa druge mape, npr. unutar mape Moji dokumenti (My Documents). Napravit emo novu mapu s imenom Ana. Nalazit e se na disku C: kao samostalna mapa. Otvorimo program Windows Explorer i prikaemo popis pogona i mapa. Oznaimo disk C: kako bi se nova mapa napravila unutar njega. Otvorimo izbornik Datoteka (File) Novo (New) Mapa (Folder).

Promijenimo mapi ime

elite li mapi promijeniti ime, kliknite na ime mape desnom tipkom mia i izaberite naredbu Preimenuj (Rename). Upiite novo ime i pritisnite tipku Enter.

Slika 51. Stvaranje nove mape Na desnoj strani prozora na dnu sadraja diska C: pojavila se ikona nove mape s natpisom Nova mapa (New Folder). Upiemo ime mape Ana i pritisnemo tipku Enter. Istog trena u popisu mapa pojavi se nova mapa Ana, unutar izabranog diska C:. Sada mapi Ana na isti nain napravite dvije podmape s imenima Roendan i Izlet. Pazite, mapa Ana mora biti oznaena prije kreiranja nove podmape.

B-28

Slika 52. Prikaz kreiranih mapa

PRO-MIL

Spremanje datoteka
Spomenuli smo nekoliko puta da radove trebamo spremati kako bismo ih sauvali za kasniju uporabu. Sada emo na primjeru spremanja dokumenta u WordPadu nauiti kako spremiti svoj rad. Otvorite WordPad (sjeate se Start Svi programi ( All Programs ) Pomagala ( Accessories ) WordPad ). Napiite tekst Ovo je moj prvi dokument u programu WordPad. Ako elite, dodajte svoje podatke (ime, prezime, adresu). Za spremanje dokumenta kliknemo na izbornik Datoteka (File) Spremi (Save) ili na gumb Spremi na alatnoj traci.

Dobro je znati
Naredbu Spremi (Save) moemo aktivirati kombinacijom tipki Ctrl+S.

Slika 53. Odabir naredbe Spremi u izborniku Datoteka

Otvara se dijaloki okvir Spremi kao (Save As) u kojem odreujemo mjesto gdje emo datoteku spremiti (pogon i mapu), ime datoteke i vrstu, oblik datoteke (proirenje). U polju Spremi u (Save In) odreujemo mapu u koju spremamo datoteku. Kod prvog pozivanja naredbe ponuena je mapa Moji dokumenti (My documents). Mapu mijenjamo tako da otvorimo popis klikom na strelicu na kraju polja i izaberemo odgovarajuu mapu. Diskove i mape otvaramo dvostrukim klikom na ime diska ili mape. Najprije dva puta kliknemo na disk, zatim na mapu koju elimo otvoriti pa na mapu unutar te mape (podmapu) itd. Mapa u koju elimo spremiti datoteku mora biti otvorena i prikazana u polju Spremi u (Save In). elimo li se vratiti na prethodnu mapu, kliknemo na gumb Jednu razinu gore (One Level Up) na alatnoj traci dijalokog okvira. Odabirom disketnog pogona (3.5 disketa (A:)) spremit emo dokument na disketu.

B-29

PRO-MIL

Spremi odmah!
Svoj rad spremi odmah na poetku. Kako napreduje s radom (kako dalje pie priu ili crta crte), promjene spremaj pomou gumba Spremi (Save) na alatnoj traci. Radi to esto. Nemoj rad spremati tek kad ga u potpunosti zavri. Ako sluajno nestane struje, ostat e bez svega to si napravio, a nisi spremio.

Slika 54. Spremanje dokumenta na disketu

Dobro je znati
Svoje radove moete spremiti i na USB memory stick. U popisu mapa izaberite USB izmjenjivi disk (Removable Disk) te datoteci dodijelite ime.

U polju Naziv datoteke (File Name) upisujemo ime datoteke. U polju Spremi u obliku (File Type) odreujemo tip ili vrstu datoteke. Svaki program ponudi svoj oblik datoteke pa tako WordPad ponudi .rtf format. Trebamo li datoteku spremiti u drugom obliku (npr. .txt), otvorimo popis dostupnih formata klikom na strelicu na kraju polja i izaberemo odgovarajui oblik. Na kraju kliknemo na Spremi (Save) kako bismo spremili datoteku. Svaku sljedeu promjenu spremamo jednostavno klikom na gumb Spremi na alatnoj traci. Program e spremiti napravljene promjene pod istim imenom, u istu mapu i u istom obliku. elimo li naknadne promjene (ili istu datoteku) spremiti u drugu mapu ili pod drugim imenom, pozivamo naredbu Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka (File). Ona otvara dijaloki okvir Spremi kao (Save As) u kojem promijenimo ime, mapu ili oblik (format vrstu) datoteke. Naravno, datoteku moemo naknadno premjestiti ili kopirati u drugu mapu i promijeniti joj ime pomou Windows Slika 55. Rad spremljen na USB memory stick Explorera.

Stvaranje nove mape tijekom spremanja datoteke

Odluimo li se tijekom spremanja datoteke spremiti je u novu mapu, napravit emo novu mapu pomou dijalokog okvira Spremi kao (Save As). Najprije u polju Spremi u (Save In) prikaemo mapu (ili disk) unutar koje elimo napraviti novu. Kliknemo na

B-30

PRO-MIL

gumb Stvori novu mapu (Create New Folder) na alatnoj traci dijalokog okvira. U popisu datoteka i mapa pojavi se nova mapa kojoj upiemo ime i pritisnemo tipku Enter. Novu mapu otvorimo dvostrukim klikom na nju (ili jednom kliknimo na mapu da je oznaimo pa na gumb Otvori (Open)) kako bi se pojavila u polju Spremi u (Save In).

Dobro je znati
U nekim programima klikom na gumb Stvori novu mapu (Create New Folder) otvara se dodatni prozor u koji unosimo ime mape i kliknemo na U redu (OK). Tek tada nastaje nova mapa s dodijeljenim imenom.

Slika 56. Kreiranje nove mape u dijalokom okviru Spremi kao (WordPad) Zatim odredimo ime i oblik datoteke i spremimo je kako smo ve nauili.

Zatvaranje datoteke
Datoteku zatvaramo pomou izbornika Datoteka (File) Zatvori (Close). Na taj nain zatvorimo datoteku dok program u kojem radimo i dalje ostaje otvoren tako da moemo nastaviti s radom na novom dokumentu. Ne elimo li vie raditi u tom programu, moemo izai iz njega (zatvoriti ga) ime ujedno zatvaramo i datoteku, odnosno sve datoteke otvorene u tom programu.

B-31

PRO-MIL

Otvaranje datoteke
Dobro je znati
Program u kojem pozivamo naredbu za otvaranje datoteka ponudi vrstu datoteke karakteristinu za taj program, npr. WordPad ponudi .rtf format. To znai da su u popisu datoteka prikazane samo one koje imaju tu izabrano proirenje (ekstenziju). Ako se datoteka koju elite otvoriti ne nalazi u popisu a sigurni ste da se nalazi u izabranoj mapi, pomou strelice polja otvorite popis i izaberite Svi dokumenti (All Documents (*.*)).

elimo li napraviti sasvim novu datoteku (tekst, crte, tablicu), kliknemo na gumb Novo na alatnoj traci programa ili biramo izbornik Datoteka (File) Novo (New). Otvara se novi list papira (ili tablica) na kojem radimo to smo naumili. Vrlo esto otvarat emo radove koje smo prethodno spremili i zatvorili. Za otvaranje ranije spremljenih datoteka koristimo gumb Otvori na alatnoj traci ili izbornik Datoteka (File) Otvori (Open). Pozivanje ove naredbe otvara dijaloki okvir prikazan na slici u kojem odreujemo mapu i ime datoteke koju elimo otvoriti.

Slika 57. Otvaranje datoteke (WordPad) U polju Pogledaj u: (Look in:) odreujemo mapu unutar koje se traena datoteka nalazi. Windows ponudi mapu Moji dokumenti (My Documents). Klikom na strelicu na kraju polja otvaramo popis pogona i mapa raunala, a pogon ili mapu biramo dvostrukim klikom na nju. U prozoru ispod polja pojavi se popis datoteka izabrane mape. Datoteku otvaramo dvoklikom na njeno ime ili kliknemo na datoteku da je oznaimo pa na gumb Otvori (Otvori). U polju Naziv datoteke: (File name:) moemo upisati ime datoteke koju elimo otvoriti te kliknemo na gumb Otvori (Open). Ovo moemo izbjei tako da dva puta kliknemo na ime datoteke u popisu iznad polja. U polju Vrste datoteka (Files of type:) odreujemo vrstu (nastavak, proirenje) datoteka prikazanih u popisu.

B-32

PRO-MIL

Brisanje datoteka
S vremenom e se u mapama nakupiti mnogo datoteka. Neke od njih neemo vie trebati pa emo ih izbrisati. Datoteke briemo u programu Windows Explorer ili My Computer. Otvorimo program i prikaemo sadraj mape u kojoj elimo brisati datoteke. Oznaimo datoteku za brisanje i kliknemo na gumb Izbrii.

Dobro je znati
Datoteku moemo izbrisati i tako da kliknemo na nju desnom tipkom mia i izaberemo naredbu Izbrii (Delete). Naredba Izbrii (Delete) nalazi se i u izborniku Datoteka (File).

Slika 58. Brisanje datoteke i potvrda brisanja Windows Explorer pita jesmo li sigurni da elimo oznaenu datoteku izbrisati, odnosno poslati u ko za smee. Potvrdimo li brisanje, datoteka je izbrisana, ali ne zauvijek. Ona se nalazi u Smeu (Recycle Bin) i jo je uvijek moemo vratiti.

Kako vratiti izbrisanu datoteku?

U Windows Exploreru prikaite sadraj mape Smee (Recycle Bin) ili otvorite Smee (Recycle Bin) dvoklikom na ikonu . U popisu oznaite grekom izbrisanu datoteku, kliknite na nju desnom tipkom mia, pa na naredbu Vrati (Restore). Datoteka e se vratiti u mapu iz koje je izbrisana, kao da ste iz koa za smee izvadili grekom baeno pismo.

Oprez!
Ako ispraznite Smee, odnosno izbriete datoteke koje se nalaze u Smeu, izbrisat ete ih zauvijek. Tada vie nema vraanja.

Slika 59. Vraanje izbrisane datoteke

B-33

PRO-MIL

Snimanje CD-a
Snimanje (popularno prenje) CD-a znai zapisivanje sadraja na CD. Za to raunalo mora imati ugraen CD-RW pogon, tzv. prilicu. Uz prilicu dobiva se i program za snimanje CD-a. Najpoznatiji je Nero. Operacijski sustav Windows XP opremljen je programom za snimanje CD-a kojim se jednostavno rukuje pa emo snimiti CD pomou Windowsa. Kad umetnemo prazni CD u CD-RW pogon, otvara se prozor poput ovog na slici. Slika 60. Poetni prozor za snimanje CD-a Izabiremo prvu mogunost Otvori mapu na presnimljivom CD-u koristei Windows Explorer (Open writable CD folder using Windows Explorer) i kliknemo na U redu (OK) to otvara sljedei prozor.

Dobro je znati
CD pogon koristi se samo za itanje CD-a. On ne moe zapisivati sadraj na CD. Za zapisivanje (snimanje) i itanje sadraja CD-a koristi se CD-RW pogon ili DVD/CD-RW pogon (combo ureaj koji ita i snima CD te istovremeno ita DVD).

Slika 61. Prozor s praznim CD-om Slika prikazuje prozor praznog CD-a. U ovaj prozor moramo kopirati datoteke koje elimo snimiti na CD. Za tu potrebu otvaramo dodatni prozor Windows Explorera i u njemu potraimo potrebne datoteke. Prozore Windows Explorera i praznog CD za snimanje prikaemo paralelno na zaslonu (pogledaj lekciju o slaganju prozora!). Datoteke (mape) koje elimo snimiti na CD prevuemo iz prozora Windows Explorera u prozor CD-a.

B-34

PRO-MIL

Dobro je znati
Na CD moe snimiti svoj uradak (pjesmu, crte, prezentaciju) te ga odnijeti u kolu ili igraonicu i pokazati uiteljici ili prijateljima.

Slika 62. Kopiranje datoteka u prozor za snimanje CD-a Kad prevuemo datoteke (mape) u prozor CD-a, pojavljuje se na zaslonu prozor Kopiranje (Copying) koji pokazuje tijek kopiranja.

Slika 63. Tijek kopiranja datoteka na CD Datoteke (mape) kopirane u prozor CD-a snimamo klikom na Snimi ove datoteke na CD (Write these files to CD) u oknu zadataka s lijeve strane.

Slika 64. Snimanje CD-a Snimanje CD-a obavlja arobnjak za zapisivanje CD-a (CD Writing Wizard) koji nam pomae snimiti CD. On nam govori to trebamo uraditi ili to se trenutno dogaa. Sada dodjeljujemo naziv CD-u. Kad budemo koristili CD, ovaj naziv pojavljivat e se u popisu pored oznake cd-a.

B-35

PRO-MIL

Slika 65. arobnjak za snimanje CD-a

Ne kopiraj tue!
Vjetinu snimanja CD-a nemoj koristiti za kopiranje tuih CD-a (igrica, programa, filmova i slinog) jer to nije dozvoljeno. Naprotiv, kanjivo je zakonom.

Nakon upisivanja naziva CD-a i klika na Next, zapoinje proces snimanja, odnosno zapisivanja datoteka na CD. arobnjak nas obavjetava o tijeku procesa.

Slika 66. Snimanje datoteka na CD Nakon to arobnjak zavri s radom, otvara se ladica sa snimljenim CD-om te se istovremeno pojavljuje prozor s obavijesti o zavretku rada.

Slika 67. Zavretak snimanja CD-a

B-36

PRO-MIL

Potvrivanjem opcije Da, zapii datoteke na drugi CD moemo snimiti dodatne CD-e s istim sadrajem. Na kraju kliknemo na Finish i time je snimanje CD-a gotovo. Zatvorimo li ladicu sa snimljenim CD-om, ponovo e se otvoriti prozor poput onog na poetku lekcije s nazivom CD-a na naslovnoj traci. Sadraj prozora je drugaiji, ponuene su opcije za rad s datotekama kao to su ispis slika, prikaz slika poput slajdova ili otvaranje mapa i datoteka koristei Windows Explorer (oznaena opcija). Slika 68. Snimanje vie CD-a uzastopno Klikom na U redu (OK) otvara se prozor Windows Explorera s prikazom snimljenog sadraja. Dvostrukim klikom na mapu otvaramo izabranu mapu, a dvoklikom na datoteku otvaramo izabranu datoteku u programu u kojem je napravljena. Pomou gumba Mape (Folders) prikaemo popis svih pogona i mapa na raunalu te pregledavamo njihov sadraj na uobiajen nain. Slika 69. Otvaranje snimljenih datoteka

uvaj svoje radove na CD-u

Povremeno snimi svoje radove na CD kako bi imao (imala) kopiju u sluaju brisanja datoteka s diska.

B-37

PRO-MIL

Iskljuivanje raunala
Iskljuivanje raunala pomou tipkovnice
Nove tipkovnice sadre tipku Power za iskljuivanje raunala pa raunalo moemo iskljuiti i pomou nje

Kad zavrimo s radom na raunalu i zatvorimo sve prozore, moramo ga iskljuiti na propisan nain. Kliknemo na gumb Start u donjem lijevom uglu ekrana pa na Iskljui raunala (Turn Off Computer). Ekran se malo zatamni i pojavi se dodatni prozor u kojem kliknemo na Iskljui raunalo (Turn Off ). Nakon toga raunalo se samo iskljui.

Slika 70. Naredba za iskljuivanje raunala

Slika 71. Iskljuivanje raunala

B-38

PRO-MIL

to smo nauili?
Raunalo ukljuujemo pritiskom na tipku Power. Nakon ukljuivanja na zaslonu se pojavi radna povrina. Na radnoj povrini nalaze se ikone koje koristimo za pokretanje programa i otvaranje datoteka ili mapa. Program moemo pokrenuti i pomou izbornika Start u lijevom kutu zaslona. Svi programi otvaraju se u prozorima, zato se operacijski sustav i zove Windows (prozori). Svaki prozor sadri naslovnu traku s imenom programa, izbornike s naredbama, alatne trake s gumbima za brzo pokretanje naredbi i radnu povrinu (list papira, tablicu) za rad u izabranom programu. Svoje uratke na raunalu obino spremamo (snimamo) na disk, a moemo ih spremati i na disketu ili USB izmjenjivi disk. Na taj nain stvaramo datoteke. Za rad s datotekama koristimo program Windows Explorer koji omoguava premjetanje, kopiranje, brisanje i promjenu imena datotekama te stvaranje vlastitih mapa za njihovo odlaganje. Svoje radove moemo snimiti na CD te ih tako trajno sauvati. Nauili smo da raunalo moe koristiti vie osoba, korisnika. U tom sluaju dobro je da svaki korisnik ima svoj korisniki raun pomou kojeg odreuje kako e izgledati njegova radna povrina. U popisu izbornika Start nalazit e se oni programi koje je prijavljeni korisnik zadnje koristio. Na kraju rada raunalo moramo iskljuiti na propisan nain. Nakon rada na raunalu poeljno je baviti se tjelesnom aktivnou, proetati ili poigrati se s prijateljima na igralitu.

B-39

PRO-MIL

Tamara Srnec Ljiljana Zvonarek

Crtanje i Bojanje
Neki bojaju bojicama, neki flomasterima, neki kistom, a mi emo ovdje bojati miem. Pogledajmo kako se mi u tome snalazi. Na vaem se raunalu sigurno nalazi jedan od programa za crtanje. Opisuje ga kantica s bojicama, a naziva se Bojanje (Paint).

Pokretanje programa za crtanje

Kako do programa? Pogledajmo gdje ga sve moemo pronai.

Moe i ovako

Bojanje je mogue zatvoriti preko izbornika Datoteka (File) tako da se u izborniku izabere naredba Izlaz (Exit) na dnu izbornika. Na naslovnoj traci programa nalazi se ikona koja predstavlja otvoreni program. Kada kliknemo na nju, otvori se kontrolni izbornik u kojemizaberemo naredbu Zatvori (Close).

Slika 1. Pokretanje programa za crtanje Pokree se: preko izbornika Start i to na 2 naina: 1a Start Bojanje (Paint) 1b Start Svi programi (All Programs) Pomagala (Accessories) Bojanje (Paint) pomou ikone na radnoj povrini otvaranjem crtea koji ste ranije kreirali i spremili u programu Bojanje (Paint)

Iz programa moemo izai i kombinacijom tipki Alt+F4.

Slika 2. Kontrolni izbornik

Zatvaranje programa
Ako je tako, jednostavno izai iz programa. Pita se kako? Najee i najpraktinije zatvaranje programa jest pomou gumba Zatvori (Close) na naslovnoj traci programa.

C-1

PRO-MIL

Novi crte
Prilikom pokretanja program nudi povrinu koju moemo zamisliti kao novi (prazan) list papira. Prozor u kojem si trenutno tvoja je crtanka i bojanka.

Neto mi nedostaje!
Ukoliko u prozoru ne vidite sve nabrojeno, pomoi e vam izbornik Prikaz (View). Alat je ukljuen ako je ispred njega kvaica.

Od ega se prozor sastoji?

Slika 4. Izbornik Prikaz

Slika 3. Opis prozora Bojanje

Programska (naslovna) traka (Title Bar) s lijeve strane sadri ikone i ime programa te ime crtea koji radimo, a s desne strane gumbe za rad s prozorom. Traka s izbornicima (Menu bar) sadri izbornike koje otvaramo klikom mia ili pomou tipkovnice. U izbornicima se kriju naredbe. Okvir alata (Tool Box) sadri tipke s ikonama alata za crtanje, oznaavanje i brisanje. Okvir boja (Color Box) sadri boju kojom crtamo i bojamo (ispunjavamo) objekte te poetnu paletu moguih boja. Radna povrina predstavlja papir za crtanje. Traka stanja (Status bar) na dnu prozora prikazuje poloaj pokazivaa mia te opis pojedinog alata. Klizai (Scroll Bars) nalaze se ispod i s desne strane radne povrine i njima pregledavamo crte ako cijeli ne stane u prozor.

C-2

PRO-MIL

Spremanje crtea
Crte spremamo pomou izbornika Datoteka (File) Spremi kao (Save as ) Slika 5. Spremanje datoteke
Odabirom ove naredbe otvara se dijaloki okvir Spremi kao (Save As).

S tim ste se ve susreli!

Pogledaj spremanje datoteka u poglavlju Raunalo (str. B-31)

Da ti otkrijemo trik?
Crteu si dao ime. Naravno, jo ga uvijek moe mijenjati i uljepavati. eli li novi izgled crtea spremiti, koristi:

Slika 6. Dijaloki okvir Spremi kao (Save As) U ovom dijalokom okviru: 1. 2. 3. u polju Spremi u (Save in) odreujemo mapu u koju sprememo crte u polje Naziv datoteke (File Name) upisujemo eljeno ime crtea (npr. crtajmo zajedno, kao to je na slici) na kraju kliknemo na gumb (Save).

naredbu Spremi (Save) u izborniku Datoteka (File) ili tipke preaca Ctrl+S. Ukoliko si vie puta doraivao svoj crte, a svaku promjenu eli zasebno spremiti, koristi naredbu Spremi kao (Save As) i svaki put odaberi novo ime.

C-3

PRO-MIL

to i kako spremamo?
Sliku (crte) na zaslonu predstavlja niz kvadratia ili tokica u kvadratnoj mrei. Takvu tokicu nazivamo PIKSEL (zaslonska tokica). Svaki piksel odreene je boje. Svaka boja nastaje mijeanjem triju osnovnih:

Slika 7. Od slike do piksela

Hou vie
Broj piksela po jedinici duljine predstavlja razluivost ili rezoluciju slike. Svaki piksel neke slike u boji, opisan je u raunalu s nekoliko bitova (niza nula ili jedinica). Skup bitova neke slike predstavlja bitmapu.

Slika 8. Kako nastaju uta i ljubiasta boja Kad u programu Bojanje sprema svoj crte ili sliku, raunalo e ga spremiti kao .BMP datoteku (bitmapu). Slike spremljene u takvom obliku kvalitetne su to je vano kod njihova ispisa, ali zauzimaju mnogo prostora na disku. Mnoge nee stati na tvoju disketu! Najmanje slikovne datoteke su one u .JPEG obliku. Mora znati da, osim to je po broju bitova mali, ovaj format datoteke moe znatno smanjiti kvalitetu slike koju sadri. Kod spremanja svoje slikovne datoteke ili crtea, odabrat e ovaj oblik kad ti kvaliteta nije bitna i eli utedjeti prostor na disku ili disketi, odnosno kad je eli poslati putem e-maila. Zbog toga e vrlo esto susresti .JPEG oblik slikovnih datoteka na web-stranicama. .TIF datoteke srednje su veliine i zadravaju prilino visoku kvalitetu crtea. Tip datoteke odabrat emo u polju Spremi u obliku (Save as type).

C-4

PRO-MIL

Koritenje funkcija pomoi

Roditelji, teta u vrtiu ili uiteljica esto su vam pomagali pri radu s crtaim/ slikarskim priborom. Kako mijeati boje, koji kist odabrati deblji ili tanji, kad koristiti koju debljinu olovke i slino. I Paint vam moe u tome pomoi. Postoji mali problem: pomo je na engleskom jeziku. No vjerujemo da ete se snai. Pomo stie: q klikom na izbornik Pomo (Help) Teme pomoi (Help Topics) ili jednostavnije q pritiskom na tipku F1 na tipkovnici Prozor pomoi nudi tri kartice: 1. Contents (sadraj) kao da ita knjigu: s lijeve strane je popis naslova (tema), a s desne strane objanjenja. Odaberi eljenu temu! 2. Index (kljune rijei) upisuje ili bira pojam ili radnju koja te zanima (PAZI! na engleskom) 3. Search (pretraivanje) trai po kljunoj rijei

Slika 9. Odabrana kartica Contents (sadraj) unutar prozora Pomo osnovne informacije o programu Bojanje

Slika 10. Kartica Contents (sadraj) unutar prozora Pomo bojanje povrina

UPII KLJUNU RIJE (engleski) Slika 11. Kartica Index - objanjava nain upisa teksta Slika 12. Kartica Search brisanje cijelog crtea

C-5

PRO-MIL

Zatvaranje datoteke sa crteom

Izlaskom iz programa zatvaramo datoteku sa crteom.

PAZI!
U programu Bojanje moe imati otvoren samo jedan crte. im otvara drugi, zatvorit e se postojei uz pitanje:

Slika 13. Zatvaranje datoteke i izlaz iz programa

Slika 14. Upozorenje: to s promjenama koje si napravio u crteu

C-6

PRO-MIL

Koritenje linija i oblika

Ako ti je prazan papir izazov, otvori program Bojanje (Paint) i prepusti se mati. Alate za igru potrai u Okviru alata (Tool Box) (pogledaj sliku 3 na str. C-4). eljeni alat iz okvira aktiviraj klikom na njegovu ikonu. Prema odabranom alatu promijenit e se pokaziva mia. Crta (Line) Krivulja (Curve) Slika 15. Alati za crtanje crta i krivulja Ulaskom u program Bojanje za crtanje je odreena crna boja. Moemo je promijeniti klikom lijeve tipke mia na eljenu boju iz Okvira boja (Color Box).

Slika 16. Okvir boja (Color Box)

Prije samog crtanja, uz odabir crte i krivulje, u donjem dijelu Okvira alata moemo odabrati i njihovu debljinu.

Da ti otkrijemo trik?
Za vodoravnu, okomitu ili ovakvu kosu crtu kod crtanja dri tipku

SHIFT

Slika 17. Primjeri crta i krivulja razliitih debljina Nakon to smo odabrali alat, boju i debljinu crte ili krivulje, pokaziva mia postavimo na radnu povrinu. Miem kliknemo na poetnu toku crte, drimo lijevu tipku, vuemo i otpustimo na kraju crte. Ako smo odabrali krivulju, povlaenjem mia drei lijevu tipku odreujemo njen izgled.

C-7

PRO-MIL

Dobro je znati
Obrub se iscrtava bojom crtanja. Biramo je klikom lijeve tipke mia na Okviru boja. Boju ispune biramo iz istog okvira klikom DESNE tipke mia.

Tijekom crtanja krivulju moemo zakriviti jednom s jedne i jednom s druge strane. Naknadne promjene na istoj krivulji nisu mogue. Krivulju moramo obrisati i crtati ponovo

Likovi ili oblici

Za veinu crtea ravne crte i krivulje nisu dovoljne, a i mnogo toga lake moe iscrtati slaui likove i oblike. to treba uiniti? odaberi oblik iz Okvira alata, odredi mu svojstva (obrub lika, lik s obrubom i ispunom ili ispunjen lik bez obruba u boji crtanja) izaberi boju ispune i obruba.

Da ti otkrijemo trik?
Treba li kvadrat ili krunicu te pravilan mnogokut, kod crtanja pravokutnika, elipse ili mnogokuta dri tipku SHIFT.

Slika 18. Alati za crtanje likova i oblika

Pokuajte sami
Pomou crta i oblika pokuaj neto nacrtati (npr. kuu s krovom i prozorima, prometne znakove ili ovakvu lokomotivu). Uz malo vjebe vjerojatno nee imati veih problema.

C-8

PRO-MIL

to ako pogrijei?
Naredba Ureivanje (Edit) Poniti (Undo) moe ponititi do 3 posljednje izvedene radnje. Ako ponitavanje ne pomae, odaberi alat : (Eraser/Color Eraser)

Hou vie!
eli li u crtanju i brisanju biti precizniji poveaj prikaz crtea da bolje vidi. To moe pomou izbornika Prikaz (View) Zumiraj (Zoom) ili alatne trake.

Debljinu gumice biramo u donjem dijelu Okvira alata.

Slika 3.21. Izbornik zumiranje

Slika 19. Alati za brisanje

Uporaba olovke
Uvijek moe odabrati Olovku (Pencil) i nacrtati ono to eli. Njome radi kao obinom olovkom, jedino je pomie miem. Za eljeni rezultat treba i malo vjetine. Slika 3.22. Uveani crte krunice

Crte u normalnoj veliini

Obian prikaz crtea dobit emo preko izbornika Prikaz (View) Zumiraj (Zoom) Obina veliina (Normal size)

Slika 20. Primjer crtea nacrtanog alatom Olovka

C-9

PRO-MIL

Bojanje linija i oblika

Za bojanje ve nacrtanih oblika koristimo alat Ispuna bojom (Fill With Color). Biramo boju iz okvira boja, alat iz Okvira alata te pokaziva mia u obliku kantice kliknemo unutar zatvorenog podruja koje elimo obojati. Moemo bojati i crte! Slika 23. Primjer koritenja alata za ispunu bojom Ve postojeu boju sa slike (i onu koje nema u ponuenoj paleti boja) moemo pokupiti alatom Hvata boje (Pick Color). Odaberemo ikonu alata i kliknemo miem na eljenoj boji s nae slike. Boja koju smo pokupili je boja koju emo koristiti u narednom crtanju ili bojanju. Za dotjerivanje slike ili crtea mogu ti pomoi i kistovi, onaj obian ili zrani koji podsjea na sprej za natpise na zidu ili prozorskom staklu. Jednom i drugom moemo odabrati vrstu i boju. Slika 24. Biranje oblika i debljine kista

Pazi da se boja ne razlije!

Invertiranje boja
uta boja prelazi u plavu i obrnuto, crvena u zelenu i obrnuto, bijela u crnu i obrnuto itd.

(Brush)

(Airbrush)

Pokuajte sami
Docrtaj dim lokomotivi. Uporabi zrani kist.

Poigrali ste se u crteu bojama. elite li ih sve odjednom promijeniti, moe to uiniti i program sam. Kako? Pomou izbornika Slika (Image) i naredbe Invertiraj boje (Invert Colors). Evo jednog primjera kako to izgleda. Slika 25. Invertiranje boja

C-10

PRO-MIL

Pisanje teksta
Bilo gdje unutar svog crtea moe upisati i tekst. Odaberi alat za pisanje Tekst (Text), odaberi boju slova i premjesti pokaziva na radnu povrinu. Povlaenjem lijevom tipkom mia odredi veliinu okvira za upis teksta.

Slika 26. Upis teksta u crte

Pokuajte sami
Svoj tekst kao i svaki drugi dio svog crtea moe premjetati ili brisati. Odaberi alat: ili (Select) (Free Form Select)

C-11

PRO-MIL

Kliknemo crtea.

miem

unutar

Drei lijevu tipku napravimo pravokutnik.

mia,

Odabrani dijelovi za premjetanje Odvuemo miem odabrane ili brisanje nalaze se u pravokutniku. dijelove na novo mjesto u crteu.

Slika 27. Odabir (oznaavanje) i pomicanje dijela crtea Dio crtea moemo premjestiti s pozadinom ili bez nje. To ovisi o odabiru alata. Slika 28. prikazuje premjetanje plavog kruga unutar utog pravokutnika na 2 razliita naina. Uoi razliku!
premjetanje s pozadinom premjetanje bez pozadine

original

Slika 28. Premjetanje objekta s pozadinom i bez nje

Koristei odgovarajue naredbe pokuaj odabrane objekte na slian nain poveati ili smanjiti!
smanjeno

Slika 29. Smanjivanje dijela crtea

C-12

PRO-MIL

Umetanje gotovih slika

Nacrtali ste svoj crte i elite u njega umetnuti neku sliku. U izborniku Ureivanje (Edit) odaberete naredbu Lijepljenje iz... (Paste From ...).

Slika 30. Odabir naredbe Lijepljenje iz

Otvorit e se sljedei dijaloki okvir:

Unutar njega odaberite eljenu sliku. Ukoliko se ona ne nalazi u mapi koju vam ponudi program (u ovom sluaju Moje slike (My Pictures), otvorite mapu u kojoj se slika nalazi. Evo kako. Kliknete na gumb unutar polja Pogledaj u (Look in) te izmeu ponuenih mapa otvorite onu u kojoj se nalazi traena slika. Slika 31. Dijaloki okvir Lijepljenje iz

Slika 32. Odabir mape i datoteke u kojoj se nalazi eljena slika

C-13

PRO-MIL

Kad ste sliku pronali, oznaite je i klikom na gumb Otvori (Open) slika e biti u vaem crteu. Evo jednog primjera. Napravite okvir i smjestite u njega svoju sliku: Slika 33. Slika u crteu

Da ti otkrijemo trik?
Evo malog karatista koji prvi put zadaje udarac lijevom, a drugi put desnom rukom. Kako karatista okrenuti u drugi poloaj? Pomou izbornika Slika ( Image ) i naredbe Zrcaljenje/Rotiranje ( Flip / Rotate ). Odabirom naredbe

Veliinu ubaene mijenjati. Pokuaj!

slike

moe

otvara se istoimeni dijaloki okvir pomou kojeg moete sliku okretati kako elite. Umetnite u Bojanje (Paint) neku svoju sliku i otkrijte razliite mogunosti okretanja.

Sliku moete unutar crtea hvataljkom smjestiti kamo elite. To vam pokazuje slika bijelog i crnog psia koji su zajedno krenuli u etnju.

Slika 35. Crte u ogledalu

Slika 34. Premjetanje slike unutar crtea

C-14

PRO-MIL

Ispis crtea
Va uradak je gotov i elite ga ispisati (iscrtati). Prije ispisa najbolje je provjeriti kako e izgledati na papiru. U izborniku Datoteka (File) odaberite naredbu Pregled prije ispisa (Print Preview). Slika 36. Naredba Pregled prije ispisa U pregledu ispisa vidimo poloaj crtea (slike) na papiru. U crte se ponovo vraate pritiskom na gumb Close.

Slika 37. Pregled prije ispisa

Ako ste zadovoljni onim to vidite, ispiite svoje remek-djelo na papir. Odaberite u izborniku Datoteka (File) naredbu Ispis (Print).

Slika 38. Naredba Ispis

Otvorit e se dijaloki okvir Ispis (Print). U tom dijalokom okviru, unutar polja Odabir pisaa (Select Printer) vidite naziv pisaa koji e ispisati va crte. elite li crteom razveseliti svoje prijatelje, ispiite ga u vie primjeraka. Dovoljno je u polje Broj primjeraka (Number of copies) upisati broj kopija i bit e dovoljno crtea za sve.

C-15

PRO-MIL

Slika 39. Odabir broja primjeraka u okviru za ispis

Pokuajte sami
Napravi plakat sa svojim obiteljskim stablom. Iskoristi crte, linije i oblike. Koristi vie boja. Ukljui fotografije lanova svoje ue obitelji i naravno sebe. Napii imena, a svoje ime pokuaj ispisati pisanim slovima pomou alata Olovka. Spremi plakat na disk svog raunala da ga moe izmijeniti u sluaju ako u obitelj stignu prinove. Ispii ga na papiru i zalijepi na vrata svoje sobe.

C-16

PRO-MIL

to smo nauili?
Zamara li te tekst na raunalu, a voli crtati i igrati se bojama, potrait e program Bojanje (Paint). Jedan je od najjednostavnijih programa za crtanje i ima ga svako raunalo s operacijskim sustavom Windows. Pojavljuje se na hrvatskom ili engleskom jeziku. Osnovni prozor sadri izbornik s moguim naredbama, okvir alata i boja te papir radnu povrinu za crtanje. Veliinu svoje radne povrine moe mijenjati, a klizaima uz prozor pregledavati vee crtee u prozoru. Osnovni elementi u crteu bit e crte i krivulje. Prema elji odreujemo im debljinu i boju. Crtanje krivulja zahtijeva malo spretnosti i vjebe. etiri zasebna alata crtaju pravokutnik (obian ili zaobljeni), mnogokut (npr. trokut ili peterokut) ili elipsu. Tipka Shift pomae kod crtanja vodoravnih i okomitih linija te kvadrata, jednakostraninog trokuta, nekog mnogokuta ili krunice. Likovi i oblici mogu biti s rubom ili bez, po potrebi ispunjeni bojom. Svaki jednostavni crte skup je crta, likova i oblika. Treba li ti tvoja slobodna ruka, odaberi miem olovku iz Okviru alata i uz malo vjebe crte e izgledati kao da umjesto mia zaista dri olovku. U bojanju veih povrina i dodavanju specijalnih efekata koristit e boju i kist, a zatrebaju li ti slova, upisat e ih pomou okvira za tekst. Alat je prilino siromaan, ali moe odrediti vrstu, veliinu, oblik i boju slova. Pogreku u crtanju i pisanju lako ispravlja brisalom s alatnog okvira, nacrtane dijelove crtea moe premjetati, kopirati ili poveavati/smanjivati. Dovoljno je odabrati dio koji zahtijeva promjene. U crte se moe smjestiti i slika. Nacrtano spremamo u datoteku standardnim Spremi naredbama (vodi rauna o vrsti datoteke i kvaliteti crtea) ili prenosimo na papir naredbom Ispis. Prepusti se mati i oslobodi ruku!

C-17

PRO-MIL

Ljiljana Zvonarek Tamara Srnec

UNOS I OBLIKOVANJE TEKSTA

Rijeima izraavamo misli, osjeaje, doivljaje, biljeimo podatke, oznaavamo objekte i pojave oko nas... Nalazimo ih u knjigama, na reklamama, na omotu omiljene okolade i u biljenicama vlastitim i tuim. Skrivaju se i u raunalu. Kako su dospjele u biljenicu, to vam je sigurno jasno, a elite li znati kako su stigle u raunalo, slijedite nas i otkrit emo vam tajnu. U otkrivanju tajne pomoi e nam program za obradu teksta - Word.

Pokretanje programa za obradu teksta

Odakle poeti? Krenimo zajedno.

Moe i ovako

Word je mogue zatvoriti preko izbornika Datoteka (File) tako da se u izborniku izabere naredba Izlaz (Exit) koja se nalazi na dnu izbornika. Na naslovnoj traci programa Word nalazi se ikona koja predstavlja otvoreni program. Kada kliknemo na nju, otvori se kontrolni izbornik u kojem je potrebno izabrati naredbu Zatvori (Close).

Slika 1. Pokretanje Worda Program Word pokreemo na razliite naine: preko izbornika Start i to na dva naina: 1a Start Microsoft Word 1b Start Svi programi (All Programs) Microsoft Word pomou ikone na radnoj povrini pomou ikone na alatnoj traci za Brzo pokretanje (Quick Launch) otvaranjem datoteke koju ste ranije kreirali u Wordu Slika 2. Kontrolni izbornik

Iz programa moemo izai i kombinacijom tipki Alt+F4.

Zatvaranje programa
Najee i najpraktinije zatvaranje programa jest pomou gumba Zatvori (Close) na naslovnoj traci programa.

D-1

PRO-MIL

Izrada novog dokumenta

Prilikom pokretanja Worda automatski se otvara prozor s novim (praznim) dokumentom. Zamisli da si okrenuo isti list papira svoje biljenice. Zavirimo u prozor.

Dobro je znati
Dokument u Wordu je tekstualna datoteka koja ima nastavak .doc.

Slika 3. Opis ekrana

Gdje se skriva traka?

U Wordu ima mnogo alatnih traka koje postavljamo i uklanjamo prema elji pomou naredbe Alatne trake (Toolbars) iz izbornika Pogled (View).

Evo objanjenja:
Programska (naslovna) traka (Title Bar) s lijeve strane sadri ikone i ime programa u kojem radimo te ime aktivnog dokumenta, a s desne strane gumbe za rad s prozorom. Traka s izbornicima (Menu bar) sadri izbornike koje otvaramo klikom mia ili pomou tipkovnice. U izbornicima ete nai naredbe. Alatne trake (Toolbars) sadre tipke s ikonama koje omoguuju jednostavan i brz odabir naredbi. Na slici se vide dvije najee koritene trake: Standardna alatna traka (Standard) i Oblikovanje (Formatting). Ravnalo (Ruler) nalazi se iznad i s lijeve strane radne povrine, a koristi se za razna podeavanja (npr. prostor od ruba stranice do teksta, namjetanje oznaka za uvlaenje teksta...). Radna povrina koristi se za rad u izabranom dokumentu. U Wordu radna povrina ima izgled praznog lista papira. Gumbi za pogled (View) uz lijevi rub vodoravnog klizaa omoguuju pet razliitih prikaza dokumenta na zaslonu.

D-2

PRO-MIL

Traka stanja (Status bar) nalazi se na dnu prozora, a prikazuje redni broj stranice, redak i stupac u koji trenutno piete. Klizai (Scroll Bars) nalaze se ispod i s desne strane radne povrine i njima se kreemo po dokumentu. Okno zadataka (Task Pane) uz desni rub prozora koristi se za dohvat raznih naredbi npr. otvaranje dokumenta, pretraivanje, oblikovanje itd. Ako ti smeta, zatvori ga iksiem. eli li zapoeti novu priu, otvori novi dokument na jedan od sljedeih naina: U Oknu zadataka (Task Pane) odaberi Stvaranje novog dokumenta ... (Create a new document ...). Klikni na gumb Novi prazni dokument (New Blank Document). Gdje se gumb nalazi? Na Standardnoj alatnoj traci.

Da ti otkrijemo trik?
Novi prazni dokument moe otvoriti istovremenim pritiskom na tipke Ctrl+N.

Izaberi u izborniku Datoteka (File) naredbu Nova... (New) te zatim Prazan dokument (Blank Document) u Oknu zadataka (Task Pane). Slika 4. Otvaranje dokumenta u oknu zadataka Slika 5. Jedan od naina otvaranja novog dokumenta

Priu pie na prazan list papira radnu povrinu. Pisanje zapoinje u dokumentu na onom mjestu gdje se nalazi toka unosa.

Dobro je znati!
Trebamo li umetnuti novi tekst u postojei, postavimo toku unosa (kliknemo miem) na ono mjesto u dokumentu gdje elimo upisati novi tekst i piemo.

Slika 6. Toka unosa Sa svakim upisanim znakom i napravljenim razmakom toka unosa se pomie za jedno mjesto udesno. Kad prilikom unosa teksta doemo do desnog ruba dokumenta i nastavimo pisati, Word automatski prelomi tekst tako da toku unosa zajedno s rijei koju piemo premjesti na poetak sljedeeg retka. Kad pritisnemo tipku Enter (Return) na tipkovnici, Word automatski stvara novi odlomak. Pritisnemo li Enter dva puta, dobit emo prazan redak meu odlomcima. Pritiskom Shift+Enter dobit ete novi red u istom odlomku.

D-3

PRO-MIL

Spremanje dokumenta
Svaka pria ima kraj i svaki posao zavretak. Svoj uradak u Wordu moe ispisati na papir ili ga uvati u raunalu.

Disketa?
Za spremanje na disketu u polju Spremi u (Save in) izaberemo disketni pogon Floppy (A:).

Za spremanje dokumenta koristi se naredba Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka (File).

Slika 7. Spremanje datoteke Odabirom ove naredbe otvara se dijaloki okvir Spremi kao (Save As).

Da ti otkrijemo trik?
Za spremanje dokumenta pod istim imenom i na isto mjesto na disku ili disketi moe koristi: naredbu Spremi (Save) u izborniku Datoteka (File) ili Spremi na stan gumb dardnoj alatnoj traci ili tipke preaca Ctrl+S.

Slika 8. Dijaloki okvir Spremi kao U tom dijalokom okviru: 1. u polju Spremi u (Save in) izabiremo mapu u koju emo spremiti dokument 2. u polje Naziv datoteke (File Name) upisujemo ime dokumenta 3. na kraju kliknemo na gumb (Save). Ne svia ti se ime tvoje datoteke? Treba je spremiti u drugu mapu? eli li iz stare datoteke napraviti neku novu, malo drugaiju? Koristi naredbu Spremi kao (Save As)! U dijalokom okviru Spremi kao (Save As) odredi novi pogon ili mapu i upii novo ime te odaberi Spremi (Save).

D-4

PRO-MIL

Koritenje funkcija pomoi

elimo li koristiti pomo tijekom rada s Wordom, moemo je aktivirati na nekoliko naina: q klikom na izbornik Pomo (Help) Microsoft Word Pomo (Microsoft Word Help), q klikom na gumb Microsoft Word Pomo (Microsoft Word Help) q pritiskom na tipku F1

U polje Trai (Search for) upisujemo pojam ili radnju koja nam nije jasna te kliknemo na gumb Pokreni pretraivanje (Start Searching).
Program e ponuditi pripremljene teme koje vam mogu pomoi u radu s Wordom. Klikom mia odaberemo eljenu temu i u okviru e se pojaviti objanjenje.

Ne moete pronai?

Slika 10. Funkcija Ne moete pronai? (Cant Find It?)

Slika 9. Odabir teme u funkciji pomoi

D-5

PRO-MIL

U radu ti moe pomoi i Office pomonik. Pokazat e se pomou izbornika Pomo (Help) Pokai Officeovog pomonika (Show the Office Assistant).

Shift + F1
Brzu pomo ponudit e ti tipke Shift+F1. Ukoliko ih uporabimo unutar upisanog teksta, otvori se okno zadataka Otkrivanje oblikovanja (Reveal Formatting) i prikae oblikovanje primijenjeno na odlomak unutar kojeg smo kliknuli. Uporabimo li ih unutar dijalokog okvira, Word nam daje objanjenje elemenata okvira. Neka te ne zbuni ako ne dobije pomo za svaki dijaloki okvir. Ni raunalo, a ni programi nisu svemogui ni savreni.

Pomonika moemo maknuti s ekrana tako da ga sakrijemo pomou izbornika Pomo (Help) Sakrij Officeovog pomonika (Hide the Office Assistant) ili odabirom naredbe Hide iz objektnog izbornika koji dobijemo klikom na Pomonika (desni klik!). Izgled pomonika moemo promijeniti odabirom naredbe Odaberi pomonika (Choose Assistant) iz objektnog izbornika.

Slika 12. Promjena izgleda Officeovog pomonika Pomonik izvodi razne animacije (pokrete) ovisno o naem radu i izabranom pomoniku. Animacije moemo vidjeti odabirom naredbe Animiraj (Animate!) iz objektnog izbornika pomonika. Kako nam pomonik moe pomoi? Kliknemo miem na njega i upiemo pripremljeno pitanje. Slika 13. Postavljanje pitanja pomoniku

Slika 11. Primjer uporabe pomoi na dijalokom okviru Font

D-6

PRO-MIL

Mijenjanje vrste i veliine slova

Kod izrade dokumenta na tekst koji unosimo primjenjuje se unaprijed zadani font i veliina fonta. Font oblikujemo gumbima na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting), pomou dijalokog okvira Font ili kombinacijama tipki preaca. elimo li oblikovanje primijeniti samo na jednu rije (npr. ispisati je ukoeno), dovoljno je postaviti toku unosa unutar te rijei i izabrana naredba primijenit e se samo na tu rije.

to je font
Font je oblik slova. Evo nekoliko primjera razliitih oblika slova:

volim volim

volim volim

Ukoliko elimo oblikovati vie rijei, reenicu, odjeljak ili cijeli dokument, moramo eljeni tekst prije oblikovanja oznaiti (zacrniti)!

Vie rijei najlake je oznaiti miem: postavimo pokaziva mia na poetak teksta, pritisnemo i drimo lijevu tipku mia te vuemo preko teksta koji elimo oznaiti. Najbri nain promjene vrste fonta (pisma) i njegove veliine je preko gumba na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting).
Slika 14. Promjena vrste i veliine fonta pomou alatne trake

Uporaba dijalokog okvira Font

Dijaloki okvir Font pozivamo iz izbornika Oblikovanje (Format) Font ili kombinacijom tipki Ctrl+D. U polju Pretpregled (Preview) vidimo trenutni oblik teksta. Slika 15. prikazuje da smo odabrali crvenu boju ukoenog teksta (kurziv) koji je podcrtan plavom dvostrukom linijom. Tekst pomou dijalokog okvira ureujemo tako da promijenimo ono to nam je potrebno u pojedinom polju ili u svim poljima. Biramo vrstu, stil, veliinu i boju pisma, nain i boju podcrtavanja te efekte. Slika 15. Dijaloki okvir i kartica Font

D-7

PRO-MIL

U polju Font biramo vrstu pisma biramo stil pisma (naglaavanja) biramo veliinu slova biramo boju slova biramo nain podcrtavanja biramo boju podcrtavanja Stil fonta (Font Style) Veliina (Size) Boja fonta (Font color)

Stil podcrtavanja (Underline style)

Boja podcrtavanja (Underline color)

Na dijelu Efekti postavimo kvaicu uz opciju koja nam treba.

Precrtano (Striketrough) Eksponent (Superscript) Indeks (Subscript) Dvostruko precrtano (Double strikethrough) X2 X2

Sjena (Shadow) Kontura (Outline) Reljefno (Emboss) Ugravirano (Engrave) Smanjena velika slova (Small caps) Sve velikim slovima (All caps) Skriveno (Hidden) Tekst postoji, ali je skriven.

D-8

PRO-MIL

Primjena podebljanog, ukoenog i podcrtanog teksta

Oznaimo tekst koji elimo podebljati, ukositi ili podvui i odaberemo gumb Podebljano (Bold) Kurziv (Italic) ili ,

Kurziv???
Rije kurziv znai ukoeno

Podcrtano (Underline)

na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting).

elimo li ponititi oblikovanje, samo kliknemo ponovno na isti gumb alatne trake. Izaberemo li podcrtavanje pomou gumba na alatnoj traci, podcrtat e se sve oznaene rijei i razmaci meu njima neprekinutom jednom crtom. elimo li promijeniti nain podcrtavanja, koristit emo dijaloki okvir Font. U polju Stil podcrtavanja odaberemo jednostruko, dvostruko ili neko drugo podcrtavanje ili moda podcrtavanje Samo rijei (Words only) ne i razmaka.

Da ti otkrijemo trik?
Navedena oblikovanja na oznaenom tekstu moemo brzo izvesti tipkama preaca:

Slika 16. Odabir naina podcrtavanja

Pokuajte sami
Koristei program Word, u sljedeim reenicama glagole podcrtaj utom crtom, a imenice dvostrukom plavom. Tekst najprije prepii u program Word (isto vrijedi i za vjebe koje slijede). Moj tata voli pei kolae. Na pas ima gustu dlaku. Ponekad su mievi i make u crtiima prijatelji. U moru ima puno zanimljivih ivotinja. Put od kue do kole uvijek je pun radosti.

Ctrl+I - zakoenje Crtl+U - podvlaenje Crtl+Shift+W - podvlaenje rijei (bez razmaka) Ctrl+Shift+D - dvostruko podvlaenje teksta

Ctrl+B - podebljan ispis

D-9

PRO-MIL

Ukrasne rijei
Do sada ste nauili na koji nain moete oblikovati slova tako da im promijenite veliinu, stil ili ih npr. podebljate. Time istiete pojedine dijelove teksta u dokumentu. U Wordu postoji alat koji e omoguiti da se u vaem tekstu izmijenjuju rijei duginih boja, da se tekst prelijeva iz vala u val i slino. Kako to postii? Pokuajte pomou alata koji se zove WordArt ukrasne rijei.

to ako?
to ako alatne trake Crtanje (Drawing) nema u vaem prozoru? Trebate je jednostavno ukljuiti. Kako? Pogledajte na stranici D-4 poglavlje Izrada novog dokumenta tekst pod nazivom Gdje se skriva traka i otkrit ete.

WordArt umeemo u dokument na dva naina: r gumbom WordArt (nalazi se na alatnoj traci Crtanje (Drawing))

r pomou izbornika Umetanje (Insert) Slika (Picture) WordArt.

Slika 17. Umetanje ukrasnih rijei iz izbornika

Slika 18. Stil ukrasnih rijei

D-10

Odabirom naredbe WordArt pojavi se prozor u okviru kojeg biramo stil, oblik ukrasne rijei. Odabiremo stil ukrasnih rijei iz ponuene galerije (sl. 18.), a zatim upisujemo tekst (sl. 19.).

PRO-MIL

Nakon potvrde unosa ukrasne rijei pojave se u dijelu dokumentu na mjestu pokazivaa, a u prozoru dokumenta pojavi se i WordArt alatna traka (sl. 20.). Slika 19. Unos teksta

Slika 20. Primjer ukrasnih rijei

WordArt moemo po dokumentu premjetati i mijenjati njegovu veliinu. Pri tome koristimo mi. Ukrasnu rije premjetamo tako da rije oznaimo i postavimo pokaziva mia na nju. Kada pokaziva poprimi ovakav oblik , drimo pritisnutu lijevu tipku mia i odvuemo ukrasnu rije kamo elimo. Mijenjamo li veliinu, trebamo se postaviti na jedan od bijelih kruia i kada pokaziva poprimi oblik , vuemo miem prema van ili unutra ovisno o tome poveavamo li ili smanjujemo ukrasnu rije. Kako doi do bijelih kruia, budui da je ukrasna rije uokvirena crnim kvadratiima? Tako da na ukrasnu rije primijenimo jedan od alata Prelamanje teksta (Text Wrapping) na alatnoj traci WordArt, ovako kako pokazuje slika 21. Prelamanje teksta je obabir naina kako e tekst obavijati sliku, u ovom sluaju ukrasnu rije.

Hou vie!
WordArt moete dodatno oblikovati. Alatna traka omoguuje ureivanje ukrasnih rijei tako da moete promijeniti stil, boju ispune i obruba, promijeniti veliinu ili oblik, odrediti nain prelamanja teksta i slino.

Slika 21. Prelamanje teksta

to omoguuju uti romb i zeleni krui ? Kada se pokazivaem mia postavimo na uti romb, pokaziva poprimi oblik trokutia. Pritisnutom tipkom mia i povlaenjem mijenjamo oblik ukrasne rijei. Zeleni krui omoguuje okretanje ukrasne rijei. Pokazivaem mia postavimo se na zeleni krui i on tada poprimi ovakav oblik . Drimo pritisnutu lijevu tipku i okreemo mi. Kako pomiemo mi, tako se ukrasna rije okree.

Slika 22. Znaenje gumbi na alatnoj traci WordArt

Slika 23. Uloga

u oznaenoj ukrasnoj rijei

Najbolje e biti da se malo poigrate svim ovim naredbama - tako ete ih najbolje upoznati!

D-11

PRO-MIL

Umetanje slika
Ako je potrebno, ili da bi dokument izgledao to atraktivnije, moemo u njega umetnuti sliku. Za umetanje slika koristimo izbornik Umetanje (Insert). Otvorite taj izbornik i uoit ete podizbornik Slika (Picture) koji vam to omoguuje. Moete umetnuti gotove crtee koje nudi ovaj program pomou naredbe Isjeak crtea (Clip Art) ili crtee koje ste sami nacrtali u Paintu ili fotografije na kojima ste zabiljeili zanimljive dogaaje digitalnim fotoaparatom. Krenimo redom. Kako umetnuti ve gotov crte koji nam nudi ovaj program? Razlikujemo dva naina: r otvorimo izbornik Umetanje (Insert) Slika (Picture) Isjeak crtea (Clip Art) r klikom na gumb Umetni isjeak crtea na alatnoj traci Crtanje (Drawing).

Hou vie!
Kliknete li na gumb Organiziraj isjeke (Organize clips), otvori se dijaloki okvir Microsoftov organizator isjeaka (Microsoft Clip Organizer) gdje s lijeve strane odabirete mapu iz koje elite odabrati odreenu sliku, a s desne sliku. Sliku moete umetnuti tako da je miem odvuete na odreeno mjesto u dokumentu ili pomou naredbi Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste).

Slika 24. Odabir naredbe Isjeak crtea iz izbornika te Isjeak crtea u Oknu zadataka Slika 25. Nain odabira crtea u Microsoftovom organizatoru isjeaka Odabirom bilo kojeg naina otvori se Okno zadataka (Task Pane) preko kojeg moemo pretraivati ponuene zbirke. To su: Pogledajte iz kojih sve podruja moete odabrati crtee u Officeovoj zbirci. Sigurno ete nai neko podruje koje vam se svia.

Kako pronai odreeni crte? Upisom pojma koji opisuje crte koji vi traite u polje Trai (Search for) u Oknu zadataka (Task Pane) te klikom na gumb Idi (Go). D-12

PRO-MIL

Pokuajte sami
Upii pojam computer u polje Trai (Search for) i klikni na gumb Idi (Go). U Oknu zadataka (Task Pane) pojavit e se svi crtei vezani uz upisani pojam. Crte e umetnuti u dokument tako da ga lijevom tipkom mia odvue na stranicu dokumenta.

Gdje jo ima slika?

Sliku ili crte moemo umetnuti i iz neke datoteke koja se nalazi na disku ili CD-u. To moe biti neka vaa slika, crte koji ste nacrtali u programu Paint, fotografija... Da bismo je umetnuli, krenimo opet od izbornika Umetanje (Insert) Slika (Picture) Iz datoteke (From File). Odabirom ove naredbe otvorit e se dijaloki okvir Umetni sliku (Insert Picture) u kojem odabiremo sliku koju elimo umetnuti u dokument. Umeemo je tako da dva puta kliknemo na sliku ili je oznaimo i kliknemo na gumb Umetni (Insert). Slika e biti umetnuta na mjesto gdje smo postavili toku unosa.

Slika 26. Umetanje slike iz datoteke

Pokuajte sami
Izradi u Wordu pozivnicu za svoj roendan u kojoj e se nalaziti i tvoja slika. Iskoristi pri tome mogunosti ukrasnih rijei te isjeka crtea.

D-13

PRO-MIL

Izrei, kopiraj i zalijepi

Alate Izrei (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) vrlo esto ete koristiti. Ovi deki uvijek rade u paru. Alat Zalijepi (Paste) slae se i s Izrei (Cut) i s Kopiraj (Copy). Deki Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste) premjetaju oznaeni dio dokumenta, a Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) kopiraju. Spomenuti alati nalaze se na alatnoj traci Standard.

Gdje je tekst?
to ste primijetili kada ste odabrali gumb Izrei (Cut)? Tekst je nestao. Nije nestao, samo se privremeno nalazi u memoriji raunala koju zovemo meuspremnik. Odabirom gumba Zalijepi (Paste) tekst e se ponovo pojaviti u dokumentu na mjestu gdje smo postavili toku unosa.

Napiite sljedeu reenicu: Lijepo je darivati, ali je jo ljepe primati. ini ti se tono, ali neka ti ivotni moto bude: Lijepo je primati, ali je jo ljepe darivati. Koje smo rijei zamijenili? Koristei alate Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste) premjesti rijei na pravo mjesto u reenici. 1. 2. 3. 4.

Evo kako: Oznaimo tekst koji elimo premjestiti (rije darivati). Odaberemo gumb Izrei (Cut) na alatnoj traci. Postavimo pokaziva na mjesto gdje elimo premjestiti tekst (iza rijei ljepe). Odaberemo gumb Zalijepi (Paste) na alatnoj traci.
Na isti nain premjesti rije primati na pravo mjesto.

Hou vie!
Nakon to tekst kopiramo, pojavi se gumb Mogunosti lijepljenja kojim odreujemo neke mogunosti oblikovanja.

Ponekad trebamo iste dijelove teksta koristiti na vie mjesta. Da ih ne bismo morali prepisivati, moemo ih kopirati. Ako ti je jasno premjetanje pomou naredbi, tada s kopiranjem nee biti nikakvih problema. Kopiramo ovako: 1. 2. 3. 4. Oznaimo tekst koji elimo kopirati. Odaberemo gumb Kopiraj (Copy) na alatnoj traci. Premjestimo pokaziva na mjesto gdje elimo tekst kopirati. Odaberemo gumb Zalijepi (Paste) na alatnoj traci.

Slika 27. Mogunosti lijepljenja

Osim to se nalaze na alatnoj traci, alati Izrei (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) nalaze se i u izborniku Ureivanje (Edit). Hoete li koristiti alate na alatnoj traci ili u izborniku ovisi samo o vama.

D-14

Slika 28. Odbir alata Izrei, Kopiraj i Zalijepi iz izbornika s preacima

PRO-MIL

Pokuajte sami
Uredi ove zbrkane reenice. Koristi alate Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste). Nemoj zaboraviti, kad pravilno poreda rijei, reenica mora zapoeti velikim slovom. padaju vani pahuljice bijele. voli pas Rex moj slasne kosti. zimskim veselim uvijek se radostima. malog u mia kui uplaenog smo pronali. Premjetati i kopirati moemo i na druge naine.

Premjetanje pomou lijeve tipke mia: 1. Oznaimo tekst koji elimo premjestiti. Kliknemo na oznaeni dio teksta lijevom tipkom mia i drimo je pritisnutom. 2. Kada se na kraju strelice pojavi kvadrati, povuemo strelicu (mi) na mjesto gdje elimo tekst premjestiti. 3. Otpustimo tipku mia.

Kopiranje pomou lijeve tipke mia: 1. Oznaimo tekst koji emo kopirati. 2. Drimo pritisnutu tipku Ctrl i miem odvuemo oznaeni tekst tamo gdje ga elimo kopirati. 3. Otpustimo tipku mia, a zatim tipku Ctrl jer e se u protivnom tekst premjestiti, a ne kopirati. Kada vuemo tekst, kvadrati sa znakom plus (+) oznaava da se tekst kopira, a ne premjeta.
Premjetanje i kopiranje pomou desne tipke mia: 1. Oznaimo tekst koji elimo premjestiti ili kopirati. 2. Kliknemo na oznaeni dio desnom tipkom i vuemo na mjesto gdje tekst elimo premjestiti. 3. Kada otpustimo desnu tipku mia, pojavi se izbornik u kojem odaberemo naredbu Premjesti ovdje (Move Here) ili Kopiraj ovdje (Copy Here) ovisno o tome kopiramo li ili premjetamo tekst.

Slika 29. Objektni izbornik kod premjetanja ili kopiranja desnom tipkom mia

D-15

PRO-MIL

Brisanje teksta
Koliko ste do sada potroili gumica za brisanje neipravno napisanih rijei ili ste prilikom pisanja nekog sastavka nakon sat vremena uoili da ste zapravo eljeli napisati neto sasvim drugo. Pogreku ste obrisali, ali su ostali tragovi. U Wordu je brisanje arobno kao i pisanje. Moete pisati, brisati, pisati, brisati , a stranica je i dalje uredna. Obrisati moete jedan znak, cijelu rije, vie rijei, redak, vie redaka, odlomak ili cijeli tekst u dokumentu odjednom. Pri tome moete koristiti tipke na tipkovnici i naredbe. Vano je napomenuti da tekst koji briemo treba oznaiti, osim ako se radi o jednom znaku (slovu, toki i sl.). Tipke koje koristimo za brisanje su Backspace i Delete. Potraite ih na tipkovnici.

Hou vie!
Naredbe koje koristimo za brisanje su Oisti (Clear) i Izrei (Cut) u izborniku Ureivanje (Edit). Naredbom Oisti (Clear) moemo izbrisati samo sadraj ili samo oblikovanje oznaenog teksta.

Brie znak lijevo od toke unosa

Brie znak desno od toke unosa

Slika 30. Tipke Delete i Backspace na tipkovnici Briemo li oznaeni tekst, a ne samo jedan znak, tada je svejedno koristimo li tipku Backspace ili Delete jer obje briu oznaeni tekst. Slika 31. Naredba Oisti

Pokuajte sami
Napii u Wordu sljedee reenice: Danas je padao bijeli snijeg kamenje. Djeca tre plivaju po pijesku. Svaki nijedan cvijet je na svoj nain lijep. Uoi da nekim rijeima nije mjesto u reenici. Obrii ih. Isprobaj funkcije tipki Backspace i Delete.

D-16

PRO-MIL

Ispisivanje dokumenta
Kako e dokument izgledati na papiru?
U Wordu uvijek moemo vidjeti kako e dokument izgledati na papiru prije nego ga ispiemo. To nam omoguava naredba Datoteka (File) Pretpregled ispisa (Print Preview) ili gumb Pretpregled ispisa (Print Preview) . Zato uope koristiti tu naredbu? Zato da jo jednom pogledamo kako smo rasporedili tekst, slike, vidimo ima li nekih pogreaka i slino. U pretpregledu ispisa pokaziva mia poprimi oblik poveala i omoguuje poveavanje ili smanjivanje dijela dokumenta radi bolje itljivosti. Pretpregled ispisa zatvaramo pomou gumba Zatvori (Close) ili pritiskom na tipku Esc.

Slika 32. Izgled ekrana Pretpregleda ispisa

Ispis dokumenta
Stigli smo do ispisa dokumenta. Dokument moemo ispisati na 2 naina: r klikom na gumb Ispis (Print) - u ovom sluaju dokument e se ispisati u jednom primjerku r naredbom Datoteka (File) Ispis (Print)

D-17

PRO-MIL

Odabirom naredbe Datoteka (File) Ispis (Print) otvara se dijaloki okvir Ispis (Print) koji prua dodatne mogunosti ispisa. Najvanije su:

Vano!
Ukoliko imate vie pisaa uz raunalo, pazite da odaberete onaj koji je trenutno prikljuen na raunalo.

Slika 33. Ispis dokumenta

1. U polju Pisa (Printer) odreujemo pisa, u sluaju kada imamo vie instaliranih. 2. U polju Raspon stranica (Page range) odreujemo elimo li ispisati sve stranice dokumenta, stranicu na kojoj se trenutno nalazi pokaziva ili pojedine stranice. Mogunosti odabiremo klikom mia unutar kruia. Npr. ako elimo ispisati stranicu broj 5 i stranice od 7 do 9, tada emo izabrati mogunost Stranice (Pages) i unutar pravokutnika upisati: 5, 7-9. 3. U polju Kopije (Copies) odreujemo u koliko primjeraka elimo ispisati dokument tako da upiemo broj primjeraka.

Pokuajte sami
Napii kratku pjesmu ili priu o ivotinji koju voli. Neka ima najvie 8 stihova ili reenica. Naslov pjesme ili prie prikai ukrasnim rijeima. Prvi red neka bude prikazan veliinom slova 8, a svaki sljedei za 2 vei. Potrai meu isjecima crtea neki crte koji e odgovarati sadraju tvoje pjesme ili prie. Umetni crte u dokument. Ispii dokument na papir u dva primjerka.

D-18

PRO-MIL

to smo nauili?
Na raunalu moe pisati, spremati svoje radove ili ih ispisivati na papir pomou programa za upis i obradu teksta. Jedan od najpopularnijih takvih programa jest Word. Dio je paketa Microsoft Office i preveden je na hrvatski. Datoteka nastala u Wordu naziva se dokument. Prilikom pokretanja programa otvaramo nov prazan dokument te pomou tipkovnice upisujemo tekst. Za pregled i promjene u tekstu slue nam naredbe u izborniku, alati s trake s alatima, tipke na tipkovnici s posebnom funkcijom. U prozoru pomoi e nam klizai i ravnalo. Tekstu mijenjamo vrstu, veliinu, boju i tip slova. Najlake je pomou trake s alatima, a sve mogunosti mogu se vidjeti u dijalokom okviru Font pozvanom iz izbornika. eli li neto posebno, odaberi ukrasne rijei. Nemoj pretjerivati! Ako ti zatreba, u dokument moe ukljuiti sliku ili crte. Sve upisano moe premjetati ili kopirati. Pomoi e ti oznaavanje i poznati trojac izrei kopiraj zalijepi. Nemoj se obeshrabriti ako odmah ne uspije. Za ove naredbe vrijedi se potruditi jer u svim programima rade jednako. Brisanje obavljaju tipke Delete i Backspace ili naredba Delete. Ako si pogrijeio, odaberi naredbu Poniti, a ako ima problema u radu, pozovi u pomo arobnjaka. Ne zaboravi spremiti na disk ono to si napravio. Moe otvoriti ve postojei dokument i mijenjati ga ili spremiti pod novim imenom. Prije ispisa na papir pomou pretpregleda pogledaj kako e tvoj dokument izgledati na papiru. Malo spretnosti i vjebe na tipkovnici pretvorit e te u brzog, urednog i zadovoljnog pisca.

D-19

PRO-MIL

Toma Gvozdanovi

INTERNET
Internet je svjetska mrea meusobno spojenih raunala. Nazivaju je i mreom svih mrea. Kako pristupiti internetu, koristiti preglednike, preuzimati i spremati pronaene podatke? itajte ovo poglavlje dok vam je raunalo ukljueno i usput isprobavajte.

to je internet?
elimo potraiti kakvu informaciju, razmijeniti s nekim poruke, slike, tekst, glazbu ili neki drugi sadraj iz raunala? No, sve to zbog svoje veliine ne stane na disketu nije pogodno za slanje. Osim toga, osoba kojoj elimo neto poslati ili primiti od nje moe biti jako udaljena pa nam udaljenost stvara probleme. Zbog tih se razloga raunala spajaju u mreu pomou posebnih ureaja. To su mrene kartice, mreni kabeli, modemi i jo neki ureaji koji slue za usmjeravanje podataka s raunala na raunalo.

Protokoli
Da bi se koristile sve usluge interneta, potrebno je ostvariti vezu izmeu raunala uz pomo protokola. Protokol je skup utvrenih pravila koja omoguuju prijenos podataka meu raunalima ili mreama u kojima raunala koriste razliite operacijske sustave i korisnike programe. Za razliite internetske servise postoje i razliiti protokoli, npr.: POP3, HTTP, SMTP, TCP/IP itd.

Slika 1. Raunalna mrea Internet je skupina velikog broja raunala meusobno povezanih u jednu veliku isprepletenu mreu slinu paukovoj. Odatle i naziv WWW to je kratica od World Wide Web, a znai pauina koja obavija svijet.

Vano!
U internetu postoje dvije skupine raunala: posluitelji (serveri) i korisnici (klijenti). Posluitelji su vrlo jaka raunala koja su stalno prikljuena na internetu i omoguuju korisnicima da dou do eljenih podataka. Korisnici su raunala koja se povremeno ukljuuju na internet, postavljaju upite posluiteljima i trae od njih podatke.

Slika 2. Svjetska mrea raunala internet (Mrea svih mrea) Na internetu moemo koristiti razliite usluge servise. To su usluge pomo kojih moemo pretraivati informacije, postavljati svoje informacije, izmjenjivati potu, avrljati (chat), sudjelovati u diskusijskim grupama - mrenim novinama (news Usenet), pisati vlastiti dnevnik (blog) itd. E-1

PRO-MIL

to je to adresa?
eli pretraivati, nai na internetu neki sadraj koji te zanima? eli nai neku sliku koja ti se svia? Sve e nai na internetu, ali mora znati ili adresu ili tono to trai. Slino radimo i u svakodnevnom ivotu. Kako idemo prijatelju? Znamo mu adresu! Adresa se sastoji od imena, prezimena, naziva ulice i kunog broja. Takvu adresu ima i sadraj ili stranica koju traimo na internetu. Njezin oblik drugaiji je od obine adrese i zapisan je na sljedei nain: http://www.[ime_stranice].[nastavak]. Ako upiemo adresu: http://www.nonstick.com/sounds/, dobit emo glazbu iz crtanih filmova. Neke stranice nemaju znakove www., npr.: stranica s crtanim filmovima Looney Tunes. Nju moemo nai ako znamo adresu i tono je napiemo na sljedei nain: looneytunes. warnerbros.com

http://www.nonstick.com
Stranica kojoj znamo adresu

Dobro je znati
Ponekad u adresi umjesto oznake http:// moe pisati i neto drugo, npr.: htps:// ili ftp://. Nama korisnicima to nije previe vano, no moramo napisati tonu adresu. Te oznake vie slue raunalima u meusobnom sporazumijevanju.

Slika 3. Stranica kojoj znamo adresu Ako je na prijatelj promijenio adresu, nastaje problem jer ga moramo traiti raspitivati se o njemu, poblie ga opisati. Moramo pretraivati odreeno podruje ne bismo li ga nali. Kako emo upisivati poznate adrese te kako na nepoznatim stranicama pronalaziti sadraje, nauit emo odmah.

E-2

PRO-MIL

Web preglednik i web pretraiva

Web preglednik (browser) je program u naem raunalu uz pomo kojeg moemo pregledavati sadraj stranica na internetu. Najee koriteni program je Internet Explorer jer je ve instaliran ugraen u nae raunalo zajedno s operacijskim sustavom. Osim Internet Explorera esto se koriste i preglednici Opera , Netscape i Mozilla Firefox . Uz nazive programa prikazane su i sliice ikone koje se nalaze na osnovnom ekranu raunala kad su programi instalirani. Programe moemo pokrenuti dvostrukim klikom lijeve tipke mia na ikonu ili jednim klikom i pritiskanjem tipke Enter na tipkovnici. Kad je preglednik pokrenut, moemo u traku za upis adresa unijeti tonu adresu i dobit emo traenu stranicu. Na sljedeim slikama prikazane su trake za upis adresa u Internet Exploreru i Mozilla Firefoxu.

Slika 4. Traka za upis adrese u Internet Exploreru

Slika 5. Traka za upis adrese u Mozilla Firefoxu Web pretraiva nije program koji je ugraen u naem raunalu, nego je to jedna od usluga servisa na internetu. Pretraiva sadri podatke s razliitih web stranica. Te podatke prikazuje prema potrebi - na na zahtjev.
Najee koriteni pretraiva je Google. Njemu pristupamo tako da u traku za upis adresa upiemo adresu: www.google.com. Poslije svakog upisivanja adrese potrebno je pritisnuti tipku Enter na tipkovnici. Rezultat koji dobijemo prikazan je na sljedeoj slici.

Web pretraivai
Postoji vie vrsta pretraivaa: 1. Web indeksi (Web Indexes; Search Engines) 2. Web imenici ili adresari (Web directories) 3. Nevidljivi Web (Invisible Web)

Slika 6. Web pretraiva Google pokrenut u pregledniku Internet Explorer

E-3

PRO-MIL

Pokretanje i zatvaranje web preglednika

Web preglednik moe se otvoriti na vie naina. Mi emo nauiti dva naina, a ti e koristiti onaj nain koji ti se vie dopada i smatra ga lakim. Kliknemo na Start u donjem lijevom kutu radne povrine. Strelicu mia postavit emo na Svi programi (All Programs). Otvorit e se izbor programa koji su instalirani u raunalu. Iz tog izbora, klikom na lijevu tipku mia, odabrat emo Internet Explorer. Ako imamo instaliran neki drugi preglednik, klikom emo odabrati njega. Slika 7. Pokretanje preglednika

Prvi nain:

Preglednike moemo pokrenuti dvostrukim klikom lijeve tipke mia na ikonu ili jednim klikom i pritiskom na tipku Enter. Ovaj drugi nain vrijedi samo ako je ikona preglednika postavljena na radnu povrinu.

Drugi nain:

Slika 8. Ikone razliitih preglednika koje se mogu nalaziti na radnoj povrini I za zatvaranje preglednika postoje dva naina: Kliknut emo na izbornik Datoteka (File). Odabrat emo naredbu Zatvori (Close). Slika 9. Zatvaranje preglednika (prvi nain)

Prvi nain:

E-4

Kliknut emo miem na crveni gumb koji se nalazi u desnom gornjem kutu prozora preglednika.

Drugi nain:

Slika 10. Zatvaranje preglednika (drugi nain)

PRO-MIL

Pristupanje web stranicama na internetu

Saznali smo za neku stranicu i htjeli bismo je pogledati. Znamo li tonu adresu, upiemo je u adresnoj traci naeg preglednika i kliknemo na tipku Idi (Go) s desne strane trake ili pritisnemo tipku Enter.

Slika 11. Upisivanje adresa u adresnu traku Ne znamo li adresu, ni to nije problem. Nauili smo kako pristupiti pretraivau, kako ga pokrenuti. Ponovimo: u traku za upis adrese upiemo www.google.com i stisnemo tipku Enter. Dobit emo pretraiva prikazan na sljedeoj slici.

Napredno pretraivanje
Klikom na hipervezu Napredno pretraivanje mogu se odabrati jo mnogi dodatni uvjeti kako bi se poboljali rezultati pretraivanja

Kljune rijei
Podaci koji su pohranjeni u pretraivaima mogu biti kljune rijei, posjeenost stranice i slino. Kljune rijei koristit emo za pronalaenje sadraja na internetu, a bit e opisane u jednom od sljedeih poglavlja.

Slika 12. Prozor pretraivaa Google U polje oznaeno strelicom upiemo kljunu rije ili vie rijei. to je to kljuna rije? Kljuna rije je rije za koju znamo da se nalazi na stranici koju traimo. U polje oznaeno strelicom upiemo npr. rijei crtani filmovi i pritisnemo tipku Enter. E-5

PRO-MIL

Kljune rijei
to preciznije upiemo kljune rijei, dakle to bolje opiemo traeni pojam, to emo dobiti tonije rezultate pretraivanja.

Slika 13. Upisivanje kljunih rijei

Sada pretraiva trai stranice po internetu umjesto nas. Rezultati pretraivanja prikazuju se u prozoru preglednika

Slika 14. Rezultati pretraivanja za kljune rijei crtani filmovi

E-6

PRO-MIL

Hiperveza i slikovna poveznica

Otvorili smo stranicu koja nas zanima. Stranica je puna teksta i slika. Pomiemo pokazivaa mia preko teksta i slika. Strelica mijenja oblik u stisnutu aku s ispruenim kaiprstom!

Slika 15. Promjena izgleda strelice nad tekstom

Isprueni kaiprst pokazuje nam da je tekst veza na neki drugi sadraj. to to znai? To znai da emo klikom mia na tu vezu pokrenuti: otvaranje drugog teksta preuzimanje podataka (slike, glazbe i drugih datoteka) s interneta izvravanje programa, npr. sluanje glazbe ili gledanje video sadraja Ovakva veza zove se hiperveza. Hiperveza moe biti i obina rije ili reenica u tekstu. Takva je rije najee podcrtana. Podcrtana hiperveza prikazana je na sljedeoj slici.

Dobro je znati
Kada strelica promijeni oblik u aku s ispruenim kaiprstom, u donjem lijevom kutu prozora na traci stanja moemo oitati adresu oznaene hiperveze

Slika 16. Hiperveza u obliku teksta E-7

PRO-MIL

Dobro je znati
Klikom mia na hipervezu mijenjamo postojei sadraj na zaslonu preglednika novim. elimo li zadrati postojei sadraj, a da se novi sadraj otvori u drugom prozoru, pritisnut emo tipku Shift (tipka sa strelicom za upis velikih slova), zadrati je pritisnutom te kliknuti na hipervezu.

I slikovna poveznica je hiperveza. Postavimo li strelicu na sliicu Zekoslava na prethodnoj slici, strelica e se promijeniti u stisnutu aku s ispruenim kaiprstom. Klikom mia na slikovnu poveznicu moi emo s interneta preuzeti sliku Zekoslava na nae raunalo.

Slika 17. Slikovna poveznica

Slika 18. Otvaranje novog sadraja u drugom prozoru (tipkom Shift+klik)

E-8

PRO-MIL

Kretanje naprijed i natrag po web stranicama

Posjetili smo nekoliko stranica za redom i sjetili se neega to smo vidjeli na prethodno posjeenoj stranici. eljeli bismo to vidjeti ponovno, a ne znamo koja je bila adresa te stranice. Na alatnoj traci preglednika postoje dva gumba Back (Natrag) i Forward (Naprijed) . Njima se moemo pomicati naprijed i natrag, ali samo po stranicama koje smo ve posjetili.

Dobro je znati
elimo li preskoiti neke od posjeenih stranica, kliknut emo na mali crni trokut uz strelicu. Otvorit e se popis posjeenih stranica s kojeg emo klikom mia odabrati onu koju elimo ponovno posjetiti

Slika 19. Gumb Naprijed (Forward)

Vano je znati da se pomicanje po stranicama moe obavljati samo ako su strelice Back (Natrag) i Forward (Naprijed) obojane zelenom bojom. To znai da je preglednik zabiljeio vie posjeenih stranica. Ako su strelice obojane sivom bojom ( ), to znai da se ne moemo pomicati jer nismo posjetili vie stranica.

Slika 20. Gumb Natrag (Back)

Postavljanje polazne web stranice

Nauili smo kako se pokree preglednik (str. E-4). Pri pokretanju preglednika otvori se prozor u kojem se vidi sadraj neke stranice ili je prozor prazan. Nain na koji e se otvoriti osnovni prozor i to e se pokazati u njemu moemo sami podesiti postaviti. Ta prva prikazana stranica zove se polazna web stranica. Kako postaviti polaznu web stranicu? U otvorenom prozoru Internet Explorera kliknemo na izbornik Tools (Alati) i odaberemo naredbu Internet Options (Internet Opcije).

Slika 21. Naredba Internet Opcije (Internet Options) E-9

PRO-MIL

Otvorit e se dijaloki prozor prikazan na sljedeoj slici.

Slika 22. Dijaloki prozor Internet Opcije (Internet Options)

Upisivanjem eljene adrese u traku polje adrese (prikazano zelenim okvirom) svaki put kad otvorimo preglednik pojavit e se zadana stranica kao polazna. elimo li da polazna stranica bude prazna, kliknut emo na gumb Koristi praznu (Use Blank). Ako elimo da polazna stranica bude trenutno posjeena stranica, kliknut emo na Koristi trenutnu (Use Current). Ako kliknemo na Koristi zadanu (Use Default), polazna stranica bit e stranica s Microsoftovog web sjedita.

Slika 23. Odabir polazne stranice E-10

PRO-MIL

Spremanje adrese web stranice u web favorite

Za vrijeme pretraivanja na internetu nali smo stranicu koju bismo eljeli ponovno posjetiti. To moe biti stranica iji se sadraj esto mijenja, npr. stranica vremenske prognoze, novina ili stranica na kojoj moemo izmjenjivati razliite tipove poruka. Tu emo stranicu spremiti u favorite. To su poveznice - linkovi (links) kojima pristupamo eljenim stranicama, a bez da svaki put upisujemo adresu. Kako? upisat emo adresu web stranice u adresnu traku preglednika i otvoriti je pritiskom na tipku Enter kliknut emo na izbornik Favoriti (Favorites) i odabrati naredbu Dodaj u Favorite... (Add to Favorites...) potvrdit emo ime stranice koje je ponudio preglednik ili emo odabrati ime koje mi elimo

Dobro je znati, ali nije obvezno:

Za spremanje favorita moemo napraviti novu mapu klikom na gumb Nova mapa... (New folder...). Ime mapi dajemo na isti nain koji smo nauili u radu s Windows Explorerom.

Slika 24. Dodavanje stranice u favorite

E-11

PRO-MIL

Otvaranje stranice iz web favorita

Stranicu spremljenu u Favorite pokreemo pozivamo klikom na izbornik Favorites (Favoriti) i iz popisa klikom mia odaberemo eljenu spremljenu stranicu.

Slika 25. Pokretanje stranice iz web favorita

Spremanje stranice
Pregledavajui stranice na internetu, moemo naii na stranicu iji bismo sadraj pogledali jo koji put, ali nismo sigurni hoe li sadraj ostati nepromijenjen. U kojem se to sluaju moe dogoditi? Ako pregledavamo stranice dnevnih novina, vijesti na portalu i sl.
h t t p : / / w w w. t p o r t a l . h r / klinci/fset.html, otvorila

Na primjer: na adresi

se stranica prikazana na slici 26.

E-12

Slika 26. http://www.tportal.hr/klinci/fset

PRO-MIL

Otvorili smo lanak o kazalitu Trenja i elimo ga spremiti jer za nekoliko dana moda nee vie biti dostupan na web stranici. Kliknuli smo na hipervezu TKO IDE U TRENJU, a zatim na izbornik Datoteka (File) i odabrati naredbu Spremi kao... (Save As...). Otvorit e se dijaloki prozor Spremi web stranicu (Save Web Page).

Slika 27. Traeni sadraj koji elimo sauvati

Slika 28. Dijaloki prozor Spremi web stranicu (Save Web Page)
Moemo spremiti itavu web stranicu sa svim sadrajima (slikama, tekstom i hiperlinkovima) ili samo tekst s web stranice.

E-13

PRO-MIL

Preuzimanje i spremanje podataka s interneta (download)

Nauili smo kako se kretati po web stanicama te kako ih spremati u favorite i na disk. Pogledajmo sad kako emo spremati dijelove sadraja stranice slike, tekst, glazbu i sl. Kada naiemo na sliku koju bismo eljeli imati, preuzet emo je tako da kliknemo desnom tipkom mia na nju. Otvorit e se izbornik, prikazan na slici 29., u kojem emo odabrati naredbu Spremi sliku kao... (Save Picture As...) U dijalokom okviru Spremi (Save) odabrat emo mjesto i ime pod kojim emo spremiti sliku. Kada naemo neku datoteku (glazbu, tekst, sliku ili neku drugu datoteku) koju elimo preuzeti, kliknut emo na hipervezu i otvorit e se sljedei dijaloki okvir (slika 30.) u kojem moemo odabrati hoemo li pokrenuti ili spremiti odabranu datoteku.

Umetanje slike u dokument

Ako preuzetu sliku elimo samo postaviti u neki dokument, tad emo u izborniku na prikazanoj slici kliknuti na naredbu Kopiraj (Copy). Slika se pohranjuje u meuspremniku. Klikom u dokument i izborom naredbe Zalijepi (Paste) slika se pojavljuje u dokumentu.

Slika 29. Preuzimanje (download) slike

Ako odaberemo spremanje Spremi (Save), otvorit e se novi dijaloki okvir u kojem emo odabrati ime i mjesto spremanja datoteke.

Slika 30. Preuzimanje datoteke E-14

PRO-MIL

Ispisivanje web stranice

Moemo odabrati razliite postavke za ispis kao to su: sve stranice, odreene stranice, oznaeni dio teksta i broj kopija. Ako elimo napraviti ispis stranice bez veih podeavanja, kliknut emo na ikonu u alatnoj traci Ispis (Print). Imamo li odreene zahtjeve, tada emo iz izbornika Datoteka (File) odabrati naredbu Ispis... (Print...). U otvorenom dijalokom okviru koji ima dvije kartice: Openito (General) i Odrednik (Options) u kartici Openito (General) moemo odabrati pisa (ako ih je vie instalirano na raunalu), raspon i broj stranica te broj primjeraka (kopija).

Slika 31. Dijaloki okvir Ispis... (Print...)

U kartici Odrednik (Options) moemo podesiti ispis okvira, ako web stranica ima vie okvira i to: - Kako je prikazano na zaslonu (As laid out on screen) - Samo oznaeni okvir (Only the selected frame) - Svaki okvir posebno (All frames individually)

Slika 32. Kartica Odrednik (Options) u dijalokom okviru Ispis... (Print...)

E-15

PRO-MIL

Ispis oznaenog teksta s web stranice

Ako elimo ispisati samo dio teksta s web stranice, najprije emo oznaiti tekst drei pritisnutu lijevu tipku mia i prelazei preko teksta dok se eljeni dio teksta ne oznai drukijom bojom. Iz izbornika Datoteka (File) klikom mia odabrati naredbu Ispis... (Print...). U dijelu Raspon stranica (Print Range) klikom mia u krui aktivirati mogunost Odabir (Selection)

Uvjet za ispis
Da bi nam se uope ponudila mogunost ispisa, trebamo imati prijavljen (instaliran) bilo koji pisa na naem raunalu.

Slika 33. Postavljanje raspona stranice za ispis

E-16

PRO-MIL

to smo nauili
Internet se razvio zbog potrebe razmjene podataka meu korisnicima raunala. Spajanjem velikog broja raunala irom svijeta stvorena je svjetska mrea internet. Na internetu se mogu koristiti razliiti servisi usluge, npr. pretraivanje, slanje i primanje pote, brbljanje (chat) i sl. Spajanjem naeg raunala (korisnika) s udaljenim raunalom (posluiteljem) u mogunosti smo preuzimati razliite vrste podataka. Programi koje koristimo za pregledavanje stranica na internetu zovu se preglednici. Najpoznatiji preglednici su Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, Netscape. Najpopularniji od navedenih jest Internet Explorer jer je sastavni dio operacijskog sustava Windows. Uz pomo Internet Explorera moemo pristupati stranicama kojima znamo adresu, itati podatke, kretati se sa stranice na stranicu koristei hiperveze, preuzimati, spremati i ispisivati podatke. Takoer moemo pohraniti adrese posjeenih stranica u Favorite. Za stranice kojima ne znamo adresu u pregledniku emo pokrenuti pretraiva te upisati jednu ili vie kljunih rijei. Iz prikazanih rezultata odabrat emo stranicu koja po sadraju najvie odgovara kljunim rijeima. Najpopularniji pretraiva je Google. Preveden je na hrvatski jezik tako da sva osnovna i dodatna podeenja moemo s lakoom primijeniti. Od domaih pretraivaa moemo spomenuti Pogodak (www.pogodak.hr).

E-17

PRO-MIL

Zoran Ikica

ELEKTRONIKA POTA (E-MAIL)

E-mail je nain slanja i primanja pote u kojem je raunalo spojeno na internet zamijenilo potara.

to je elektronika pota (e-mail)?

Kad napiemo obino pismo, stavimo ga u omotnicu i na nju napiemo adresu onoga kome pismo aljemo. Na pismo nalijepimo potansku marku (tako poti i potarima plaamo njihov rad) i ubacimo ga u potanski sandui. Iz sanduia pismo preuzimaju potari i dalje se brinu da (vlakom, autobusom, zrakoplovom ili brodom) ono stigne do primatelja ija je adresa napisana na omotnici. Elektronika pota (e-mail) je nain pisanja i slanja pote (pisama) pomou raunala povezanog na internet. Ovdje posao slanja pisma koje smo napisali na naem raunalu ne vre potari, nego posebni programi (nazivaju se protokoli) za slanje i primanje elektronike pote. Pismo ovdje ne putuje kao obino pismo (vlakom, autobusom, zrakoplovom ili brodom), ve telefonskim linijama kojima je nae raunalo spojeno na internet.

Bitno
e-mail adresa zoran.ikica@poljud. pomsk.hr znai: korisnik Zoran Ikica (zoran.ikica) ima svoj potanski sandui na raunalu posluitelju ije ime je poljud, a nalazi se u mrei raunala koja se zove pomsk i nalazi se u Hrvatskoj (hr).

Slika 1. e-mail je zamjena za obinu potu

Jednako kao i kod obine pote i kod e-maila na poruci (pismu) koje aljemo moramo navesti adresu primatelja.

Korisniko ime i zaporka

Slika 2. Usporedba obine i e-mail adrese Znak @ naziva se et i obvezan je u svakoj e-mail adresi. Ispisujemo ga istovremenim pristiskom na tipku Alt Gr i tipku V. Slika 3. Kako do znaka @
Potpuno je svejedno odakle i s kojeg raunala se spajamo s naim potanskim sanduiem. Vano je da imamo klju, a to su korisniko ime (user name) i lozinka ili zaporka (password) kojom sandui moemo otvoriti.

F-1

PRO-MIL

Kako dobiti svoju email adresu?

Hrvatska akademska istraivaka mrea CARNet preuzela je obvezu otvaranja korisnikih rauna (e-mail adresa) za sve uenike osnovnih i srednjih kola. Tako e uskoro svi uenici moi koristiti CARNetove e-mail adrese (pitaj svog uitelja informatike). Ovo ne iskljuuje mogunost koritenja i drugih e-mail adresa koje nude poduzea koja omoguavaju spajanje raunala na internet (T-com, Iskon itd.).

Da bismo mogli primati elektroniku potu (e-mail), moramo na nekom raunalu na internetu imati svoj potanski sandui u koji e ona stizati (jednako kao to nam stie i obina pota u potanski sandui). elimo li proitati pristigla pisma, moramo doi do naeg potanskog sanduia, otkljuati ga i preuzeti ih. To znai da se za preuzimanje elektronike pote preko interneta moramo povezati s raunalom na kojem se nalazi na potanski sandui (takvo raunalo naziva se posluitelj ili server) te koristei svoje korisniko ime i lozinku, otkljuati sandui. Kao to je potanski sandui ispred naeg stana zakljuan kljuem koji samo mi imamo, tako je i na potanski sandui na internetu zakljuan naim korisnikim imenom i lozinkom i samo ga mi moemo otvoriti, odnosno moe ga otvoriti i osoba koja zna korisniko ime i lozinku.

Prednosti e-maila
Osim jednostavnosti slanja te brzine putovanja i isporuke, e-mail ima jo i drugih prednosti u odnosu na obinu potu. Pogledajmo neke: e-mail je jeftiniji e-mail putuje jako brzo (za nekoliko minuta poruka stie na odredite) e-mail moemo slati i primati s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje imamo raunalo povezano na internet e-mail moemo slati i primati u bilo koje doba dana i noi, ak i blagdanima i nedjeljom, dakle nismo vezani radnim vremenom ni pote ni bilo koga drugog u e-mailu uz pismo moemo, slati privitke (attachments) (crtee, fotografije, glazbu, video...)

Koritenje e-maila
Nita nije besplatno
Samo koritenje e-maila besplatno je, ali koritenje interneta se plaa (vrijeme provedeno na internetu ili koliina podataka koje prima ili alje). Cijena tih usluga razlikuje se ovisno o davatelju usluge.

Kako aljemo i primamo elektroniku potu (e-mail)? Jednostavno. To moemo initi na dva naina : 1. pomou web maila 2. pomou programa za slanje i primanje e-maila (mail klijenti)

Webmail
Web mail jednostavniji je nain i obino ga koristimo kad smo negdje van kue, npr. u koli, na putu, kod prijatelja itd. Sve to je potrebno jest web preglednik (npr. Internet Explorer ili Mozilla Firefox) i naa e-mail adresa - korisniko ime (user name) i lozinka (password). Ako nemamo e-mail adresu, moemo je vrlo jednostavno i besplatno otvoriti.

F-2

PRO-MIL

Kako otvoriti (dobiti) e-mail adresu

U web pregledniku (Internet Explorer) otvori web stranicu neke tvrtke koja nudi otvaranje besplatnih e-mail adresa i koritenja web maila npr. http://www.iskon.hr

Preporuka
Za koritenje be splatnog e-maila KLIKNI na free mail!!!
Ako eli dobiti svoju e-mail adresu i koristiti e-mail, to trebaju znati i odobriti tvoji roditelji!

Slika 4. Iskonova stranica Otvara se novi prozor.

Ako jo nema e-mail adresu, KLIKNI na otvorite besplatnu e-mail adresu. Ovdje e se prijaviti kad dobije e-mail adresu! Slika 5. Poetni prozor za otvaranje besplatne e-mail adrese

Gdje otvoriti e-mail adresu?

Besplatnu e-mail adresu moe otvoriti i na: http://www.yahoo.com , http://www.hotmail.com , http://www.t-com.hr itd.

F-3

PRO-MIL

Unesi korisniko ime koje eli dobiti i klikni na PROVJERI! Mora smisliti lozinku i unijeti je 2 puta!

Velika i mala slova

Kod pisanja korisnikog imena i lozinke treba voditi rauna o velikim i malim slovima.

Ime mosor koje si odabrao ve postoji. Odaberi neko drugo ime, npr. pmosor i to je u redu!

Ako zaboravi lozinku, program e te pitati ono to ovdje upie, a ti e morati dati odgovor koji si unio u donje polje! Ovdje treba upisati ono to vidi u gornjem polju (D88TG)!

Slike 6., 7., 8. Upisivanje podataka za otvaranje e-mail adrese

Gotovo sad ima (otvoren je) e-mail i ovdje su svi tvoji podaci!

F-4

Slika 9. Obavijest o uspjenom otvaranju e-mail adrese

PRO-MIL

Prijava na webmail i otvaranje poruke

Za koritenje web maila moramo, koristei web preglednik, otvoriti web stranicu onoga pruatelja usluga kod kojeg smo otvorili odnosno dobili e-mail adresu. U naem sluaju to je tvrtka Iskon, odnosno web stranica http://www.iskon.hr

Slika 10. Prijava na web mail Mora se prijaviti! Korisniko ime i lozinku unesi ovdje te klikni na ulaz. Nakon uspjene prijave otvara se prozor u kojem je, ako je stigla, prikazana tvoja pota. Otvorio se prozor Pristigla pota! Ako se uz naslov nalazi znak spajalice to znai da ima privitak ! Ako ti je stiglo neko pismo, otvori ga KLIKOM na njegov naslov! Pismo je otvoreno i moe ga itati!

Slika 11. Prozor Pristigla pota

F-5

PRO-MIL

Ovdje provjerava ima li nove pote!

Vano je znati
Virusi se najee ire putem e-maila i to preko privitaka (attachment). Naroito vodite rauna da ne otvarate privitke koji vam dolaze od nepoznatih poiljtelja. Datoteke koje imaju nastavak (sufiks) exe, scr, com ili pif, a dolaze od nepoznatog poiljatelja najee sadre viruse!

Slika 12. Provjera nove pote

Izrada nove poruke

eli li napisati i poslati nekome poruku, kliknemo na gumb nova poruka. Klikom na nova poruka otvara se prozor za pisanje nove poruke!

Pazi!
Ako klikne na zavri, odjavljuje se s web maila!

Slika 13. Gumb Nova poruka

F-6

PRO-MIL

Umetanje e-mail adrese u polje Prima (To)

Ovo je prozor za pisanje i slanje nove poruke! Kod obinog pisma adresu primatelja upisivali smo na omotnicu, dok ovdje e-mail adresu primatelja upisujemo u polje Prima (To). Ovdje upisuje adresu primatelja.

,, , ,
U e-mail adresama ne koriste se hrvatska slova (, , , i ) i razmaci.

Slika 14. Polje Prima (To) U polje Prima (To) upisuje e-mail adresu onoga kome alje poruku (mail). Ako alje na vie adresa, sve e ih napisati jednu za drugom, ali pazi mora ih razdvojiti znakom ; (toka sa zarezom). Ovdje upisuje tekst poruke. Klikom na poalji, alje poruku primatelju.

Pazi!
e-mail adresu primatelja mora tono napisati, inae poruka nee stii kamo eli!

Slika 15. Prozor za upis nove poruke

F-7

PRO-MIL

Umetanje e-mail adrese u polja Kopija (Cc) i (Bcc)

E-mail nam omoguuje slanje kopija poruke na vie adresa (ne samo onoj osobi iju smo adresu unijeli u polje Prima (To)). Za to koristimo polja Kopija: (Cc) i Kopija (na znanje) (Bcc).

Slika 16. Polje Kopija (Cc, Bcc) Ako kopiju poruke eli poslati jo nekome, njegovu e-mail adresu (ili vie adresa razdvojenih toka zarezom) upisuje u polje Kopija (Cc). Ako nekome hoe poslati poruku tako da to ne znaju ostali ije si adrese upisao u prethodna polja (To i Cc), onda tu adresu upii u polje Kopija (na znanje) (Bcc)!

F-8

PRO-MIL

Umetanje naslova u polje Naslov (Subject)

Naslov poruke (Subject) nije obvezno ispuniti, ali se preporua radi onih koji e je primiti jer prikladno odabrani naslov upuuje na sam sadraj poruke.

Slika 17. Polje Naslov

Dodavanje privitka ili priloga (Attachment) e-mail poruci

Vano svojstvo elektronike pote je mogunost slanja i primanja privitaka ili priloga (Attachments) uz poruku. Uz e-mail poruku moe slati crtee, fotografije, glazbu, video alje ih kao privitke ili priloge (attachments) To znai da u prilogu poruke moe poslati bilo koju datoteku. Mora samo voditi rauna o njenoj veliini jer onaj kome alje poruku moda ne eli ili ne moe primati velike privitke. Pravila lijepog ponaanja na internetu kau da poruke (privici) ne bi smjele biti velike. Trebalo bi ih najaviti!

F-9

PRO-MIL

Dodavanje privitaka (priloga) e-mail poruci: U novoj poruci (ili u odgovoru) klikne na Dodaj/ Brii prilog .

Otvara se prozor Prilozi uz e-mail. Klikne na Browse da nae datoteku koju eli poslati. Slika 18. Dodavanje Privitka (Attachment) Oznai pronaenu datoteku i klikne na Open.

Slika 19. Odabir Privitka

To te vraa na prethodni prozor. Klikne na dodaj prilog, zatim na povratak na poruku.

Slika 20. Povratak na poruku

F-10

PRO-MIL

Ponovno se otvara poruka uz koju smo sada dodali i privitak (prilog). Datoteka koju si odabrao bit e poslana uz poruku, preostalo je samo ispuniti obrazac za slanje pote i kliknuti na poalji! Time je poslana e-mail poruka s odabranom datotekom u prilogu (privitku)!

Slika 21. Prozor Nova poruka

Odgovaranje (Reply), slanje i prosljeivanje (Forward) e-mail poruka

Na poruku koju smo primili moemo odgovoriti na nekoliko naina: - odgovoriti onome tko ju je poslao - odgovoriti svima koji su primili tu istu poruku - proslijediti poruku kome eli 1. Odgovori na poruku (Reply)

Slika 22. Odgovori na poruku (Reply)

F-11

PRO-MIL

Kad klikne na odgovori (Reply), otvara se obrazac s ve upisanom adresom onoga kome odgovara. Na mjestu gdje treba unijeti poruku pie i poruka koju si primio, tako da se onaj koji primi odgovor podsjeti to ti je pisao. Ispod ovoga teksta upie svoj odgovor i poruku poalje klikom na poalji.

Slika 23. Slanje odgovora

2. Odgovori svima kojima je poruka bila poslana (Reply All)

Ako eli odgovoriti svima kojima je bila upuena ova poruka, klikne na odgovori svima.

Slika 24. Odgovor svima

F-12

PRO-MIL

Otvara se obrazac s ve upisanim adresama svih onih kojima je poruka bila upuena. Na mjestu gdje treba unijeti poruku pie i poruka koju si primio, tako da se onaj koji primi odgovor moe podsjetiti to je pisalo. Ispod ovoga teksta upie svoj odgovor i poruku alje klikom na poalji.

Slika 25. Slanje odgovora svima

3. Proslijedi poruku drugoj osobi / osobama (Forward)

eli li poruku koju si primio sa svim prilozima (privicima) poslati (proslijediti) nekom drugom, klikne na proslijedi.

Slika 26. Gumb Proslijedi

F-13

PRO-MIL

Otvara se novi prozor. Sada u polje Prima (To) mora unijeti adresu onoga kome prosljeuje poruku. Ako eli, moe neto i napisati (dodati) u poruku koju prosljeuje. Poruku e poslati klikom na poalji.

Kod prosljeivanja poruke vrijedi sve to je ranije reeno za nain unosa u polja kome (To), kopija (Cc) ili kopija (Bcc).

Slika 27. Prosljeivanje poruke

Ispisivanje poruke
Svaku poruku koju elimo moemo ispisati na pisau. Za ispisivanje odreene poruke moramo je najprije otvoriti. Klikne na izbornik File, a zatim na naredbu Print. Ispis poruke moe izvriti i klikom na gumb Print na alatnoj traci.

F-14

Slika 28. Ispis poruke

PRO-MIL

U prozoru Print mora odabrati pisa. Ako eli ispisati vie kopija, mora oznaiti koliko. Klikne na gumb Print i poruka je ispisana!

Slika 29. Odabir pisaa i ispis

Slika 30. Ispisivanje elektronike pote

F-15

PRO-MIL

Zavretak rada i odjava s web maila

Web mail moemo koristiti na bilo kojem raunalu koje ima pristup internetu. Ako takvo raunalo koristi vie osoba, treba se odjaviti na kraju rada.

Slika 31. Zavretak rada s Free mailom Kad zavri rad s web mailom, odjavljuje se (klikne na zavri) tako da nitko drugi ne moe nastaviti rad koristei tvoje podatke ili pregledavati tvoju potu. Nadam se da ete, ako ste paljivo prouili ove upute, moi sada sami uspjeno koristiti e-mail!

Mail Klijenti (Outlook express)

Pored web maila za slanje i primanje e-maila postoje i posebni programi - nazivaju se mail klijentski programi. To su npr. Outlook Express, Eudora, Mozilla Thunderbird i mnogi drugi. Prednost ovih programa pred web mailom je u tome to za njihovo koritenje ne moramo biti stalno spojeni na internet. Ovi programi zahtijevaju neka podeavanja i unos imena raunala posluitelja koji se koriste za primanje i slanje poruka. Najee koriteni program (od spomenutih) je Outlook Express. Sve ranije reeno za web mail o slanju i primanju poruka vrijedi i ovdje. Outlook Express pokreemo klikom na: Start Programs Outlook Express

Podeavanje Outlook Expressa

O podeavanju Outlook Expressa vie moe pronai na www.pro-mil.hr/e-kids

F-16

PRO-MIL

Otvara se prozor Outlook Expressa. Klikom na Stvori potu (Create Mail) otvara nam se prozor za pisanje nove poruke.

Slika 32. Prozor Outlook Expressa Klikom na alji/Pri... (Send/Recv) aljemo i preuzimamo potu. Ispred pristigle pote pojavljuje se sliica zatvorene omotnice . Klikom na nju moemo proitati potu. Kad otvorimo potu, pojavljuju se novi gumbi: 1. Stvori novu poruku (Create Mail) 2. Odgovori (Reply) 3. Odgovori svima (Reply All) 4. Proslijedi poruku (Forward) Kao to vidi postupak je slian kao kod webmaila. Kod odgovaranja na potu ili kod pisanja nove poruke polja za unos adresa su ista kao i kod webmaila. Slika 33. itanje poruke

F-17

PRO-MIL

to smo nauili?
Elektronika pota ili e-mail jedna je od najkoritenijih mogunosti koje prua internet. To je nain slanja i primanja poruka (pisama) preko interneta. Uz poruke moemo slati (i primati) razne dodatke (priloge ili privitke) kao to su fotografije (grafike datoteke), pjesme (zvune datoteke), razne tekstove (tekstne datoteke), programe (izvrne datoteke) itd. Uz e-mail poruku moemo poslati bilo koju datoteku, pod uvjetom da nije prevelika jer to moe predstavljati problem kod primanja poruke. E-mail nam omoguava primanje i slanje poruke bez potrebe da izlazimo iz kue. To moemo obavljati u bilo koje doba dana ili noi, a nae poruke stiu na odredite u roku od samo nekoliko minuta. Za koritenje e-maila potrebno je imati otvoren tzv. korisniki raun, odnosno e-mail adresu, te raunalo koje ima pristup internetu. Dva su osnovna naina koritenja e-maila; jedan je koritenjem web maila, a drugi koritenjem programa za e-mail (tzv. klijentski programi). Za koritenje web maila potrebno je znati samo web adresu (URL ili internetska adresa) odreenog web maila te svoje korisniko ime i lozinku (zaporka ili password). Kod koritenja email (klijentskih) programa potrebnu je, uz korisniko ime i lozinku, imati instaliran takav program na raunalu te ga podesiti za prijam i slanje pote. Jedan od najee koritenih programa te vrste jest MS Outlook Express koji je sastavni dio operacijskog sustava Windows. Ovaj program preveden je na hrvatski jezik. Osim njega postoji itav niz programa ove vrste, npr. Mozilla Thunderbird, Eudora itd.

F-18

PRO-MIL

Nina Lipljin

PREZENTACIJE
Uz slike, zvuk i animaciju sve izgleda ljepe i dinaminije. Pokazat emo vam to u programu Microsoft PowerPoint 2003.

to je prezentacija?
Prezentacija (Presentation) je predstavljanje (izlaganje) neke teme uz pomo pomagala kao to su grafoskop, dijaprojektor ili raunalo. PowerPoint je program za izradu prezentacija koji omoguuje oblikovanje slajdova (Slide - stranica prezentacije) koji prate usmeno izlaganje ili se samostalno prikazuju i izmjenjuju u zadanim vremenskim razmacima. Uenici jako vole izraivati i prikazivati prezentacije. To nije teko nauiti. Zapamti: kad jedanput usvoji osnovne pojmove, rezultat e biti oaravajui. Zamisli prezentaciju o svom boravku na moru za vrijeme kolskih praznika: redaju se slike svojim prijateljima iz razreda moe pokazati i opisati kako si putovao, kupao se, kakvu si ribu ulovio, to si sve vidio

Slika 1. Slajdovi na temu more

G-1

PRO-MIL

Pokretanje PowerPointa

Slika 2. Poetni zaslon Ako na svojoj Radnoj povrini (Desktop) nema ikonu Microsoft PowerPointa, pronai e ga na sljedei nain: 1. 2. 3. 4. Klikni na Start u donjem lijevom kutu zaslona. Otvorit e se izbornik Start. Klikni na Svi programi (All Programs). Pokazat e se popis svih programa koji se nalaze na tvom raunalu. Klikni na Microsoft Office i vidjet e popis svih njegovih dijelova. Klikni na Microsoft Office PowerPoint 2003

G-2

PRO-MIL

Izrada nove prezentacije

Kad se otvori, PowerPointov prozor izgleda ovako:

Slika 3. Izgled PowerPoint prozora S desne strane zaslona moe vidjeti tri naina za oblikovanje nove prezentacije:

Slika 4. Naini oblikovanja nove prezentacije Na poetku odaberi Prazna prezentacija (Blank Presentation), za koju kaemo da je zadana (default) jer se prilikom otvaranja PowerPointa pojavljuje automatski (sama od sebe). Samo hrabro! Slijedi upute: 1. Klikni u okvir na kojem pie Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upii tekst npr. Dobro doli! 2. Klikni u okvir na kojem pie Kliknite da biste dodali podnaslov (Click to add subtitle) i upii npr. tekst male pjesmice: iri-bari, iri-bari, evo nekih novih stvari! Nisu stvari, nego slajd, pa ti radi sada, hajd!

G-3

PRO-MIL

Rado bismo ti odmah pokazali kako e moi uljepati prezentaciju slovima u boji ili moda slikom svog psa ili make.

To emo uiniti kasnije, im naui osnovne postupke. Napokon, niti tvoj prvi slajd uope ne izgleda loe, slae li se?

Slika 5. Izgled prvog slajda PowerPoint nudi 24 izgleda slajdova pogodnih za naslove, tekst, crtee, grafikone, tablice, stupce i druge objekte. Ovdje je i prazni slajd koji moete oblikovati po elji.

Slika 6. Izgled slajdova

G-4

PRO-MIL

Spremanje prezentacije
Kad zapone rad na prezentaciji, valja je spremiti u Mapu (Folder) na disku, na disketu (Floppy) ili USB izmjenjivi disk (Removable Disk).

Dobro je znati
Za vrijeme rada prezentaciju treba ee spremati. Tako e uvijek imati kopiju koju moe pregledavati, izmijeniti, ispisati biljeke (Handouts) ili izvoditi projekciju (Slide Show).

Slika 7. USB izmjenjivi disk

Ako prezentacija ima puno slajdova, slika ili grafikih elemenata, trebat e ti vei broj disketa. To ba nije praktino. Zato je bolje koristiti USB izmjenjivi disk. Evo kako e spremiti novu prezentaciju na disketu: 1. umetni disketu 2. klikni na izbornik Datoteka (File) i odaberi naredbu Spremi (Save). Kod spremanja nove prezentacije, otvorit e se dijaloki okvir Spremi kao... (Save As...) 3. u polju Naziv datoteke (File name) upii ime svoje prezentacije, npr. Prva 4. klikni na padajuu strelicu desno od natpisa Spremi u (Save in) 5. u padajuem izborniku, koji e se otvoriti, klikni na umetnuti disketu) 6. klikni na gumb Spremi (Save) i prezentacija e biti spremljena. (ne zaboravi

Preporuka
Za spremanje kopije prezentacije dobro je koristiti USB izmjenjivi disk: jednostavan je za prijenos i rukovanje, a ovisno o kapacitetu, moe spremiti i veu koliinu podataka.

G-5

PRO-MIL

Savjeti i preporuke:

Slika 8. Dijaloki okvir Spremi kao Prezentacija je spremljena na disketu, a njezino ime (Prva) pojavit e se na naslovnoj traci programa.

Moe nastaviti s radom na prezentaciji. Kad poeli spremiti promjene, klikni na gumb Spremi (Save)

Nai e ga na Standardnoj alatnoj traci. Dobro je ponoviti operaciju spremanja svakih desetak minuta. Naredbu Spremi kao (Save As) koristi samo kad sprema novu prezentaciju. Nakon toga tvoja e se prezentacija spremati uvijek na isto mjesto, pod istim imenom koje je dobila na poetku.

Slika 9. Izgled naeg prvog slajda

G-6

PRO-MIL

Izgled prozora PowerPointa

Pogledajmo kako izgleda i od ega se sastoji prozor PowerPointa na primjeru nae prve prezentacije:

Slika 10. Opis PowerPointovog prozora

G-7

PRO-MIL

Koritenje funkcija pomoi

Ako za vrijeme rada na prezentaciji zatreba pomo, moe je traiti i dobiti preko Microsoft Office pomonika (Microsoft Office Assistant), preko gumba u dijalokom okviru i odabirom izbornika Pomo (Help).
Prvi nain: Microsoft Office pomonik (Microsoft Office Assistant) simpatino je malo animirano stvorenje koje se pojavljuje na zaslonu, prati tvoj rad, daje preporuke i odgovara na pitanja. Pomonik se na zaslonu pojavljuje sam od sebe, standardno:

Napomena!
Iz nepoznatih razloga uz lik pomonika pojavljuje se tekst na slovenskom jeziku (?!). Prijevod: to vas zanima? i Ovdje unesite svoje pitanje i klikinite Pretraivanje

Slika 11. Officeov pomonik

Ako je skriven, moe ga pokrenuti ovako: 1. Klikni na izbornik Pomo (Help), odaberi Pokai Officeovog pomonoka (Show the Office Assistant) i on e se pojaviti. Obino je u obliku spajalice kao ovaj na slici. 2. Ako ga eli sakriti, klikni na njega desnom tipkom mia i potom, nakon to se ispie izbornik, lijevom tipkom na opciju Sakrij (Hide) 3. Moe odabrati i neki drugi lik tako da na pomonika klikne desnom tipkom mia i klikne na naredbu Odaberi pomonika (Choose Assistant).

Slika 12. Skrivanje Office pomonika

G-8

PRO-MIL

Evo ponuenih pomonika:

Loptica Dot

Robot F1

Office Logo

arobnjak Merlin

Majka priroda

Makica Veze

Psi Rocky

Slika 13. Ponueni Officeovi pomonici Drugi nain: Gumb za dobivanje pomoi nalazi se i u gornjem desnom kutu veine dijalokih okvira, na primjer:

Klikni na

i potom na mjesto na dijalokom okviru koje ne razumije.

Trei nain dobivanja pomoi: Odabirom izbornika Pomo (Help) na alatnoj traci s izbornicima i klikom na naredbu Microsoft Office PowerPoint pomo (Microsoft Office PowerPoint Help). Nakon to se pojavi okno zadataka, potrebno je: na 1. . U okvir Trai (Search) upii pojam ili pitanje i klikni

2. Ukoliko ne zna tono to bi upisao, klikni na Tablica sadraja (Table of contents) i odaberi poglavlje koje ti se ini najblie rjeenju problema. 3. Pomo moe potraiti i na internetu.

Slika 14. Okno zadatka

G-9

PRO-MIL

Oblikovanje teksta u prezentaciji

Oblikovanje teksta objasnit emo na primjeru izrade prigodne prezentacije za roendan.

Grafike oznake
Sada emo naslovnom slajdu dodati slajd na kojem e se nalaziti roendanski jelovnik. U tu svrhu izabrat emo naredbu umetanja novog slajda. 1. Klikni na izbornik Umetanje (Insert) i odaberi naredbu Novi slajd (New Slide). Pojavit e se novi slajd i Okno zadataka (Task pane) s izgledom slajdova:

Slika 15. Novi slajd i Okno zadataka 2. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upii Roendanski jelovnik. 3. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upii redom: Za poetak, Grickalice, Glavno jelo, Mamini sendvii, Rajice narezane na krike, posoljene, Kiseli krastavci, Pie, Na kraju i Bakina torta sa svjeicama. Nakon svakog retka pritisni tipku Enter.

G-10

PRO-MIL

Slika 16. Slajd - Roendanski jelovnik 4. Zatim klikni na gumb Spremi (Save).

Uvlake
Na slajdovima s grafikim oznakama (Bullets) redci se mogu grupirati prema znaenju jer emu je korisno vidjeti to emu pripada. To se postie smanjivanjem ili poveavanjem uvlaka (Indents). Pokuajmo ponovo oblikovati roendanski jelovnik na novom slajdu, tako da slajd izgledao ovako:

Evo postupka: 1. Klikni na izbornik Umetanje i odaberi naredbu Novi slajd (New Slide) 2. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upii Roendanski jelovnik 3. U okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upii redom: Za poetak, Grickalice, Glavno jelo, Mamini sendvii, Rajice narezane na krike, posoljene, Kiseli krastavci, Pie, Na kraju i Bakina torta sa svjeicama. Nakon svakog retka pritisni tipku Enter. Slajd jo nije gotov. Sad izgleda ovako:

G-11

PRO-MIL

4. Odaberi redom tekstove: Grickalice, Mamini sendvii, Rajice narezane na krike, posoljene, Kiseli krastavci, aj i voni sokovi te Bakina torta sa svjeicama. Za svaki redak posebno pritisni gumb koji oznaava naredbu Poveaj uvlaku (Increase Indent) i nalazi se na alatnoj traci za oblikovanje. 5. Uvlaka oznaenih redaka e se poveati, a veliina slova smanjiti:

Dobro je znati
Za poveanje uvlake moe koristiti i tipku Tab, a za smanjivanje kombinaciju tipki Tab + Shift.

6. Spremi prezentaciju!

Tab

Slika 17. Uporaba tipkovnice

Shift

G-12

PRO-MIL

Pisanje u vie stupaca

Slajd moe oblikovati i tako da tekst bude upisan u vie stupaca. Pritom moe odabrati razliite oblike i veliine slova:

Slika 18. Prikaz razliitih oblika i veliina slova Sad emo na novoj prezentaciji nauiti kako se pie u dva stupca: 1. Klikni na izbornik Umetanje (Insert) i odaberi naredbu Novi slajd (New slide) 2. ili klikni na gumb Novi slajd (New slide) koji se nalazi na alatnoj traci za oblikovanje ili pritisni tipke Ctrl + M. Bez obzira to je od ovoga odabrano, rezultat e biti isti pojavljuje se novi slajd i Okno zadataka s izgledom slajdova. Klikni na Naslov i dvostupani tekst (Title and 2-Column Text) i na slajdu e se pojaviti dva stupca.

3. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upii Neto volim, a neto ne. Klikni u lijevi okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upii redom: Volim uiteljicu, ii na more, gledati televiziju, igrati igrice. Nakon svakog retka pritisni tipku Enter.

4. Odaberi povlaenjem mia cijeli tekst, osim prvog reda u kojem pie Volim i pritisni gumb (Poveaj uvlaku) (Increase Indent).

G-13

PRO-MIL

Klikni u desni okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upii redom: Ne volim susjedu, kiu, zabrane, ii rano spavati. Nakon svakog retka pritisni tipku Enter.

5. Odaberi povlaenjem mia cijeli tekst osim prvog retka u kojem pie Ne volim i pritisni gumb Poveaj uvlaku (Increase Indent). Tvoj slajd sad ima dva stupca.

Dobro je znati
Za vei izbor mogunosti odaberi tekst koji eli oblikovati i u izborniku Oblikovanje (Format) odaberi Font. Tu e nai veliki broj mogunosti za promjenu vrste, veliine, stila, efekata i boje slova.

6. Odaberi povlaenjem mia cijeli sadraj lijevog okvira i klikni na gumb (ukoena slova) koji se nalazi na alatnoj traci za oblikovanje. 7. Odaberi povlaenjem mia cijeli sadraj desnog okvira i klikni dva puta na gumb - Poveaj veliinu slova (Increase Font Size) koji se nalazi na alatnoj traci za oblikovanje: slova u desnom okviru poveat e se pa e tvoj slajd sada izgledati ovako: 8. Vjebaj oblikovanje: mijenjaj uvlake, veliinu i izgled slova po volji 9. Kad zavri, ne zaboravi spremiti prezentaciju.

Slika 19. Promjena vrste, oblika i veliine fonta

G-14

PRO-MIL

Umetanje crtea, slike, animacije i zvuka

Sigurno eli poboljati izgled svoje prezentacije. U tom sluaju valja nauiti vjetinu umetanja crtea, slika, animacije i zvuka. Oni e prezentaciju uiniti razumljivijom, zanimljivijom i ljepom za gledanje. Ali nemoj pretjerivati da ne odvrati panju gledatelja od teme prezentacije.

Umetanje crtea
Napravimo novu prezentaciju. Na prvom slajdu crte emo umetnuti na sljedei nain: Naslov, isjeak crtea i tekst (Title, content and text): 2. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upii Kako izgleda mi? Klikni u desni okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upii Ovo je pravi mi. Onaj na raunalu samo se tako zove.

1. U Oknu zadataka (Task pane) klikni na

3. Klikni u lijevi okvir Dvokliknite da biste dodali isjeak crtea 4. U trailicu Trai tekst upii mi. 5. Klikni na gumb Idi (Go). prikazuju se crtei mieva

6. Nai crte koji ti se najvie svia, odaberi ga i pritisni gumb (OK).

Slika 20. Odabir crtea

G-15

PRO-MIL

Umetanje slike
Ovo je alatna traka Slika (Picture):

Dobro je znati
Da bi premjestio sliku, pomakni kursor na njezin vrh. Kad se oko kursora pojave strelice ,klikni i povuci sliku na eljeno mjesto. Da bi slici promijenio veliinu, postavi kursor na jednu od hvataljki (bijeli krui oko odabrane slike). Pojavit e se ovakva dvostrana strelica .Klikni i povuci prema unutra (smanjivanje) ili prema van (poveavanje slike).

Slika 21. Alatna traka Slike

Ako na prozoru nema alatne trake Slika, moe je dobiti tako da klikne na izbornik Pogled (View), zatim na Alatne trake (Toolbars) i onda na Slika (Picture). Zamijenit emo ilustraciju na slajdu Kako izgleda mi?. Umjesto crtea umetnut emo sliku. Pretpostavimo da na raunalu ve ima spremljenu sliku mia. Evo kako e je umetnuti: 1. Klikni na gumb Umetni sliku (Insert picture) koji se nalazi na alatnoj traci za crtanje na dnu zaslona: . Otvorit e se odgovarajui prozor:

G-16

PRO-MIL

Slika 22. Umetanje slike 2. Klikni na eljenu sliku, a zatim na gumb na slajdu. (Insert). Slika e se pojaviti

Pokuajte sami
poznato je da mievi vole sir; oblikuj slajd na kojem e se to vidjeti; ako ti se dopada ova slika pogledaj na adresi: www.animationfactory.com

G-17

PRO-MIL

Umetanje animacije
Prezentacija se moe animirati dodavanjem posebnih efekata. 1. Klikni na izbornik Dijaprojekcija (Slide Show) i odaberi Sheme animacija (Animation Shemes). 2. Pojavljuje se Okno zadataka u kojem e odabrati jednu od predloenih shema animacije slajdova. Ako eli animirati samo neke dijelove slajda (tekst, grafike, crtee i sl.) odabrat e malo drugaiji postupak: 1. Oznai ono to eli animirati, klikni na izbornik Dijaprojekcija (Slide Show) i potom na Prilagoena animacija (Custom animation) (Slide Show g Custom Animation). Pojavit e se dijaloki okvir za animacije: 2. Objekt se moe animirati prilikom Ulaza (Entrance) i Izlaza (Exit), odnosno isticati za vrijeme boravka na slajdu (Emphasis). 3. Za uklanjanje ve postavljene animacije odaberi gumb 4. Ako odabere (Play), rezultat moe pogledati odmah, a ako pak eli vidjeti projekciju, izaberi (Slide Show). Oba gumba nalaze se na dnu okvira. Dodatne mogunosti usvojit e postupno dodatnim uenjem i vjebom. Ako zatreba, koristi i datoteku Pomo.

Pokuajte sami
izradi animiranu prezentaciju pod naslovom Tko je to? u kojoj e prikazati irafu kako prolazi ispred prozora; pogledaj predloak i pokuaj napraviti isto tako ili jo bolje: Pronai na internetu veliku sliku irafe (pokuaj na http://www.jpbutler.com/tanzania/travelogue-06100.html Kopiraj (klikni na sliku desnom tipkom mia i odaberi naredbu Kopiraj (Copy)) te zalijepi sliku na slajd. Poveaj sliku na 478% (oznai sliku g Oblikovanje (Format) g Slika (Picture) g Veliina (Size) g 478% g U redu (OK)) i smjesti je uz lijevi rub slajda:

G-18

PRO-MIL

Slika 23. Slika uz slajd Na slajdu nacrtaj prozor - Vodoravni pravokutnici: 0,6x25,4 cm - Okomiti pravokutnici: 0,6x19,06 cm - Ispuna: Oblikuj samooblik... (Format AutoShape...) g Boja ispune (Fill) g Efekti ispune (Fill Effects)g Tekstura (Texture)g Orahovina (Walnut)

Animiraj irafu - Oznai sliku - Odaberi: Dijaprojekcija (Slideshow) g Prilagoena animacija (Custom animation) g Dodaj efekt (Add effect) g Ulaz (Entrance) g Let prema unutra (Fly In) - Poetak: poslije prethodnog - Smjer: Zdesna - Brzina: 10,0 s

Slika 24. Dodavanje efekta animacije

Gotovo! Moe pogledati projekciju!

G-19

PRO-MIL

Umetanje zvuka
Za dodavanje zvunih efekata odaberi Umetni g Filmovi i zvukovi (Insert g Movies and Sounds) i, ovisno o tome kakav zvuk eli umetnuti, odaberi jedan od predloenih naina: Zvuk iz datoteke (Sound from File) Zvuk iz organizatora isjeaka (Sound from Gallery) Sviraj audio zapis sa CD-a (Play sound from CD) ili Snimi zvuk (Record Sound)

Slika 25. Umetanje filmova i zvukova

Nakon odabira klikni U redu (OK).

Dobro je znati
Dodatne animacijske i zvukovne mogunosti usvojit e postupno nadogradnjom i vjebom. Koristi datoteku Pomo.

Pokuajte sami
Ozvui animiranu prezentaciju pod naslovom Tko je to?. Poznato je da irafe ive u Africi. Zato, da bi tvoja prezentacija dobila pravu zvunu kulisu, potrai na internetu originalne zvukove Kenije, Tanzanije i sl.

G-20

PRO-MIL

Predloak dizajna
Svi slajdovi koje smo vidjeli imali su bijelu pozadinu. eli li uljepati prezentaciju, primijeni jedan od gotovih predloaka: 1. Klikni na izbornik Oblikovanje (Format) i odaberi u Oknu zadataka pojavljuje se Dizajn slajda (Slide Design)

2. Oznai klikom mia dizajn koji ti se najvie svia i tvoja e prezentacija promijeniti izgled: Ovako e izgledati Okno zadatka s predlocima dizajna.

Slika 27. Slajd prije primjene predloka dizajna

Slika 26. Dizajn slajda

Dobro je znati
Slika 28. Slajd poslije primjene predloka dizajna
Novosti o koritenju programa PowerPoint nai e ovdje: http://office.microsoft.com/hr-hr/ FX010857971050.aspx

G-21

PRO-MIL

Projekcija prezentacije
Dobro je znati
Da bi se za vrijeme projekcije otvorio izornik koji omoguava pristup do alata s olovkama i pokazivaima, klikni desnom tipkom mia.

Naredba Pokai projekciju (Slide Show) omoguuje ti da je vidi onako kako e je vidjeti gledatelji. 1. Klikni na izbornik Pogled (View) i odaberi naredbu (View Show) ili klikni na gumb koji se nalazi lijevo pri dnu prozora slajd e ispuniti cijeli zaslon

Dobro je znati
Kako pokrenuti projekciju od poetka, ako nisam na prvom slajdu? Klikni na izbornik Dijaprojekcija i odaberi Pokai prijekciju

Slika 29. Izgled slajda 2. Za napredovanje do sljedeeg slajda primijeni: klik mia , tipke Page Down, Strelica prema dolje ili Enter. Za povratak na prethodni slajd rabimo tipke Page up ili Strelica prema gore. 3. Za prekid projekcije pritisni tipku Esc. PowerPoint e se automatski prebaciti na Obian pogled (Normal View).

G-22

PRO-MIL

Ispisivanje prezentacije
Kad zavri s oblikovanjem prezentacije, vjerojatno e je poeljeti ispisati. Moe izabrati ispis svih slajdova, samo nekih slajdova ili trenutnog slajda ispis biljeki s dva, tri ili est slajdova na stranici ispis strukture (samo naslovi i tekst) ispis broure s po tri slajda na stranici za potrebe gledatelja, ukoliko za vrijeme projekcije ele zapisati primjedbe Za postavljanje navedenih odredbi ispisa treba kliknuti na izbornik Datoteka (File) i odabrati naredbu (Print). Pazi: gumb Ispis (Print) na standardnoj alatnoj traci odmah ispisuje sve slajdove pa ga odaberi samo kad nema dodatnih zahtjeva.

Pokuajte sami
Ispii brouru prezentacije Moja prva prezentacija tako da po stranici ispie tri slajda. Postupak: 1. klikni na izbornik Datoteka (File)i potom na Ispis (Print) otvara se dijaloki okvir Ispis 2. u polju Ispii (Print what:): odaberi Broure (Handouts) 3. u polju Broj slajdova (Slides per page) po stranici odaberi 3 4. provjeri je li ukljuen pisa i ima li papira 5. klikni na gumb U redu (OK) pisa zapoinje s ispisom.

Slika 30. Ispis prezentacije

G-23

PRO-MIL

Otvaranje spremljene prezentacije

Nauili smo izraditi i spremiti prezentaciju. Pretpostavimo da smo poslije toga zavrili s radom i iskljuili raunalo. to sada? Kako je ponovo nai? Evo postupaka koje treba slijediti da bismo otvorili spremljenu prezentaciju. 1. Klikni na izbornik Datoteka (File) i odaberi naredbu Otvori (Open). otvara se dijaloki okvir Otvori (Open) 2. Klikni na strelicu desno od okvira Pogledaj u: (Look in:), 4. Klikni na (ubaci disketu na koju je spremljena prva prezentacija) 5. Klikni na prezentaciju koju eli otvoriti (npr. Moja prva prezentacija). 6. Klikni na gumb koji se nalazi desno pri dnu dijalokog okvira. prezentacija e se otvoriti Slika 31. Otvaranje prezentacije

Dobro je znati
Ako si nedavno koristio prezentaciju koju eli otvoriti, nai e je na dnu dijalokog okvira Otvori (Open). Klikni!

Slika 32. Otvaranje spremljene prezentacije s diskete

G-24

PRO-MIL

to smo nauili?
Najpopularniji i najkoriteniji program za izradu prezentacija je Microsoft PowerPoint. Preveden je na hrvatski jezik, a omoguuje izradu i oblikovanje prezentacija koje e pratiti usmeno izlaganje ili e se samostalno prikazivati. Novu prezentaciju moete oblikovati sami od poetka ili je izraditi uz pomo predloka dizajna ili arobnjaka za automatski sadraj. Prezentacija se sprema u mapu na disku, na disketu ili USB izmjenjivi disk. Za pomo se koristi Microsoft Office pomonik. Da bi tekst bio pregledan, na slajdovima se mogu koristiti grafike oznake, uvlake, slova razliite veliine, boje i dizajna Omogueno je pisanje u dva ili vie stupaca kao i umetanje crtea, slika i ukrasnih naslova. Sve se to moe animirati i popratiti glazbom i/ili zvukovnim efektima sve sa ciljem prireivanja atraktivne projekcije.

G-25

PRO-MIL

Ljiljana Milija

TABLINE KALKULACIJE
Tabline kalkulacije su program pomou kojeg moemo mnogo toga izraunati, npr. koliko je 5+2 ili 5*2 kao na kalkulatoru. Moemo izraunati koliko bi kotalo da svoje prijatelje poastimo s 2 ili 3 kuglice sladoleda, koliko e kotati kolski izlet i jo puno, puno toga. Moemo ak i sami pisati formule. Sve to radimo u tablicama pa se zato program i zove tabline kalkulacije ili proraunske tablice. Ovdje emo uiti program Microsoft Excel 2003 dalje emo koristiti naziv Excel.

Otvaranje i zatvaranje Excela

Program Excel pokreemo tako da dva puta kliknemo na njegovu ikonu koja izgleda ovako . Ako na ekranu nema ikone Excela, kliknemo na Start Microsoft Office Excel 2003 ili na Start Svi programi (All Programs) Microsoft Office Microsoft Office Excel 2003). Slika 1. Pokretanje Excela

Dobro je znati
Ispred imena programa Excel uvijek se nalazi njegova ikona po kojoj ga prepoznajemo.

Slika 2. Pokretanje Excela dui put

H-1

PRO-MIL

Kako izgleda prozor Excela

Pozivanjem programa otvorit e se prozor koji izgleda kao ovaj na slici.

Slika 3. Prozor Excela U prozoru se nalazi tablica s poljima koja su poredana u stupce (A, B, C) i redove (1, 2, 3). Ta polja zovu se elije (Cells) i u njih se upisuju podaci tekst, brojevi i formule. Iznad tablice i naziva stupaca nalazi se traka Formula za pisanje formula, a iznad nje dvije alatne trake (Toolbars) s gumbima (sliicama) za naredbe. Kada se klikne miem na gumb (sliicu), izvri se odreena naredba. Njih emo objasniti kasnije. Iznad sliica nalazi se Traka s izbornicima (Menu Bar). Izbornik znai da se otvara popis naredbi na izbor, a mi biramo koju naredbu e raunalo izvriti. Puno naredbi iz izbornika prikazano je gumbima na alatnoj traci. Na vrhu prozora nalazi se naslovna traka na kojoj je ikona programa i ime programa. Na desnoj strani su gumbi za rad s prozorom. Sada moemo raditi tablice, upisivati brojeve u elije (redove i stupce), izraunati to trebamo i tablici crtati okvire.

Dobro je znati
Za zatvaranje programa moemo istovremeno pritisnuti tipke Alt i F4.

Zatvaranje Excela
Kad smo gotovi s radom, spremimo to smo napravili i zatvorimo program: 1. kliknemo na crveni gumb Zatvori (Close)

Slika 4. Zatvaranje Excela 2. kliknemo na izbornik Datoteka (File) izlaz (Exit)

H-2

PRO-MIL

Izrada nove proraunske tablice

Izraditi novu proraunsku tablicu znai upisati podatke brojeve u elije (stupce i redove tablice) i s njima raunati. Kao to s brojevima raunamo u matematikoj biljenici, u Excelu raunamo u radnoj knjizi. Kad pokrenemo Excel, automatski se otvori nova radna knjiga pod nazivom Knjiga1 (Book1) koja ima tri lista. Na dnu prozora vidi se bijelo polje i natpis List1 (Sheet1). To je list koji vidimo na ekranu i na kojem radimo tablicu - kao list u matematikoj biljenici samo to podatke unosimo pomou tipkovnice i mia. Kada elimo napraviti novu tablicu na novom listu, kliknemo na List2 i imat emo novi list za drugu tablicu.

Dobro je znati
Kad pokrenemo Excel, odmah moemo raditi novu tablicu.

Slika 5. Upis podatka u tablicu Ako elimo napraviti novu tablicu u novoj radnoj knjizi, kliknemo na gumb Novo (New) na alatnoj traci (slika 6.). Pomou ove naredbe otvara se nova radna knjiga Knjiga2 (Book2) s tri nova lista. Ako elimo, moemo koristiti izbornik Datoteka (File) Nova (New) ili tipke Ctrl+N (zajedno pritisnuti tipke Ctrl i N) (slika 7.).

Slika 6. Gumb za otvaranje nove radne knjige

H-3

PRO-MIL

Slika 7. Otvaranje nove knjige pomou izbornika i okna zadataka

Spremanje proraunske tablice

Tablicu koju radimo moramo spremiti ili snimiti na disk kako bismo je mogli kasnije ponovo koristiti. Moemo je snimiti na nekoliko naina. Najlake je da kliknemo na gumb s disketom kao to prikazuje slika 8. Nakon toga otvara se dijaloki okvir (slika 9.) u kojem moramo tablici odrediti ime i mjesto gdje e se spremiti.

Dobro je znati
Tablice napravljene u Excelu imaju iza svog imena nastavak .xls npr. Prva tablica.xls.

Slika 8. Gumb za spremanje tablice Ve smo nauili da se sve na raunalu sprema u mape. Dakle, potrebno je odrediti mapu u koju emo tablicu spremiti te kako e se tablica zvati (npr. Ocjene, Vjeba1 ili tvoje ime). Na kraju je potrebno potvrditi naredbu klikom na gumb Spremi (Save) kao to prikazuje slika 9 pod 3.

Slika 9. Dijaloki okvir za spremanje tablice

H-4

PRO-MIL

Sada je tablica spremljena i moemo je ponovo koristiti kad god je zatrebamo ili elimo neto u njoj promijeniti. Naredbu Spremi (Save) moemo pozvati pomou izbornika Datoteka (File) Spremi (Save). Ispred naredbe nalazi se slika diskete (slika 10.). Slika 10. Spremanje tablice pomou izbornika

Spremanje tablice pod drugim imenom i u drugu mapu

Ako elimo tablicu spremiti pod drugim imenom, npr. Druga tablica, izaberemo naredbu Spremi kao (Save As) koja se nalazi u izborniku Datoteka (File) odmah ispod slike diskete. Ona e otvoriti dijaloki okvir prikazan na slici u kojem promijenimo ime tablici (na slici pod 2) i ponovo kliknemo na gumb Spremi (Save) (na slici 9. pod 3). Za spremanje tablice u drugu mapu, kliknemo na strelicu s desne strane polja da otvorimo popis mapa i onda na mapu koju elimo.

Dobro je znati
Tablicu moemo spremiti kombinacijom tipki Ctrl+S.

Slika 11. Odabir druge mape

H-5

PRO-MIL

Izrada vlastite mape

Ako elimo svoju mapu, kliknemo na gumb mape sa zvjezdicom i otvorimo novi prozor. Napiemo ime mape i kliknemo na U redu (OK). Sada je izabrana mapa koju smo upravo napravili. Ponovo kliknemo na Spremi (Save) kako bismo tablicu spremili u ovu mapu. Ako elimo, prije spremanja moemo tablici promijeniti i ime.

Sjeti se
Mapu u koju ete spremati svoje tablice moete napraviti u programu Windows Explorer. Pogledajte lekciju Stvaranje mape u poglavlju Raunalo.

Zatvaranje tablice
Za zatvaranje tablice klikni na gumb Zatvori prozor ispod gumba za zatvaranje Excela. Ako tablicu elite sauvati, morate je spremiti prije zatvaranja

Slika 12. Izrada vlastite mape

Slika 13. Zatvaranje tablice

Otvaranje spremljene tablice

elimo li ponovo koristiti tablicu koju smo spremili na disk, moramo je otvoriti kako bi se prikazala na ekranu. Za to koristimo naredbu Otvori (Open). Ona se nalazi na alatnoj traci i u izborniku Datoteka (File), a prikazana je mapom koja se otvara.

H-6

Slika 14. Otvaranje spremljene tablice

PRO-MIL

Otvori se dijaloki okvir u kojem najprije biramo mapu u kojoj je tablica spremljena. Zatim kliknemo na ime tablice da se oznai (zaplavi) i na gumb Otvori (Open). Naa se tablica pojavi na ekranu.

Slika 15. Dijaloki prozor Otvori (Open)

Koritenje funkcija pomoi

Program Excel sadri upute za rad sa samim programom. Kada elimo neto napraviti, a ne znamo kako, potraimo pomo klikom na gumb ili pritisnemo tipku F1. Otvara se okno zadataka Pomo (Help) u koje upisujemo kljunu rije za na problem, npr. unos. Zatim kliknemo na gumb sa zelenom strelicom.

Slika 16. Traenje teme u pomoi

Pitaj Officeovog pomonika

Pozivanjem funkcije pomoi vjerojatno e se pojaviti Microsoft Office pomonik (ako je ukljuen) te vas pitati to vas zanima. U odgovarajue polje upiite kljunu rije za problem koji imate i kliknite na Pretraivanje. Ponudi se popis tema iz kojeg birajte onu koja vas zanima.

Sustav pomoi daje popis tema koje sadre zadanu rije, a mi dalje biramo onu koja nas zanima. Kada kliknemo na naslov teme, njen sadraj pojavi se u oknu zadataka.

Slika 17. Izabrana tema (lijevo) i njen sadraj (desno).

H-7

PRO-MIL

Tablica sadraja u funkciji pomoi

Pomo moemo potraiti i pomou tablice sadraja. Kada kliknemo na nju, pojavi se popis tema sadraja. Teme su predstavljene sklopljenom knjigom. Kada izaberemo naslov teme (1), otvori se knjiga ispred izabrane teme i ponudi popis podnaslova (2). Zatim biramo podnaslov koji je najblii onome to traimo (3).

Slika 18. Pozivanje tablice sadraja

Slika 19. Biranje tema pomoi Tako idemo dalje dok ne doemo do konanog teksta, kako prikazuje slika. Tekst podnaslova ispisan je plavom bojom, a sadraj crnom bojom.

Ukljui / Iskljui Officeovog pomonika

Officeovog pomonika ukljuujemo i iskljuujemo u izborniku Pomo (Help) naredbama Pokai Officeovog pomonika (Show Office Assistant) i Sakrij Officeovog pomonika (Hide Office Assistant). Pomonik izvodi razne animacije koje moete pogledati tako da kliknete na pomonika desnom tipkom mia pa na Animiraj (Animate).

H-8

Slika 20. Izabrani naslov i sadraj

PRO-MIL

Unoenje brojeva i teksta u elije

Na poetku poglavlja rekli smo da se podaci (brojevi i tekst) unose u elije (polja) poredane u stupce i redove. Podaci se unose redom od prve elije nadalje. Kliknemo na eliju u koju elimo upisati podatak (A1) tako da se oko nje pojavi crni okvir. Tako smo eliju oznaili. Zatim unosimo podatak, npr. napiemo Izraunaj:. To jo nije sve. Tekst je napisan, ali ga treba unijeti u eliju tako da kliknemo na gumb Unos (Enter) na traci Formula. Sada je tekst upisan u eliju. Za unos moemo pritisnuti tipku Enter na tipkovnici unijet e se napisan tekst i premjestiti nas u eliju ispod. Tipke sa strelicama takoer unose napisan tekst i pomiu nas u susjednu eliju u smjeru strelice (dolje, gore, desno ili lijevo). Slika 21. Unos podatka u eliju Slika 22. Adresa elije

Adresa elije
Adresa elije Svaka elija u tablici ima svoju adresu slovo stupca i broj reda u kojem se nalazi. Adrese elija bitne su kod pisanja formula.

Ako tekst koji smo napisali ne elimo unijeti u eliju, kliknemo na gumb Odustani (Cancel) ili pritisnemo tipku Esc. Podatak se nee unijeti u eliju. elimo li izbrisati sadraj upisan u eliju, oznaimo eliju (kliknemo na nju da dobije crni okvir) i pritisnemo tipku Delete.

Promjena ili ispravak sadraja elije

Dobro je znati
Sadraj elije mijenjamo tako da kliknemo na eliju, napiemo novi sadraj i potvrdimo unos klikom na gumb Unos ili pritiskom na tipku Enter. Novi sadraj zamijeni stari. Za ispravljanje sadraja elije potrebno je dva puta kliknuti na eliju. Ona se oznai i u njoj se pojavi toka unosa. Zatim promijenimo to elimo, izbriemo dio sadraja ili dodamo novi. Za pomicanje po sadraju elije koristimo tipke sa strelicama. Za brisanje sadraja elije koristimo tipke Backspace (brie znak lijevo od toke unosa) i Delete (brie znak desno od toke unosa).
Gumbi Unos i Odustani pojave se na traci Formula samo kada unosimo podatak u eliju ili ga mijenjamo.

H-9

PRO-MIL

Izgled sadraja elije

Prilikom pisanja tekst se poravna (smjesti) od lijevog ruba elije prema desnom, ali to moemo naknadno promijeniti. Ponekad nee sav tekst stati u eliju, nego e prelaziti preko ruba u sljedeu eliju. Tada je potrebno proiriti stupac kako bi se vidjelo sve to je objanjeno na str. H-15. Brojeve unosimo pomou tipki na desnoj strani tipkovnice i pri unosu se poravnavaju od desnog ruba prema lijevom. Kod datuma, npr. 15. listopada 2005. unosimo dan, pa mjesec i godinu a razdvajamo ih crticom () ili kosom crtom (/) npr. 15-1005. Kasnije emo odrediti kako e datum izgledati. Slika 23. Podaci u elijama

Ureivanje sadraja
Sadraj elija ureujemo mijenjajui poravnanje sadraja, veliinu i oblik slova (str. H-16).

Tekst elije u vie redaka

Tekst unutar jedne elije moemo pisati u vie redaka kao to prikazuje slika.

Za vjebu napravi tablicu prikazanu na slici 24. i spremi je pod nazivom Prva tablica.xls. Pomou nje vjebat emo pisanje formula za jednostavne raunske operacije (zbrajanja, mnoenja i dijeljenja).

Tekst elije u vie redaka

Kada elimo prijei u novi redak, pritisnemo istovremeno tipke Alt i Enter te nastavimo pisati tekst. Kasnije moramo prilagoditi irinu stupca ili visinu retka kako bi se vidio sav sadraj.

H-10

Slika 24. Prva tablica.xls

PRO-MIL

Pisanje jednostavne formule

Rekli smo na poetku poglavlja da je Excel program za tabline kalkulacije pomou kojeg moemo mnogo toga izraunati. U Excelu raunamo pomou formula koje sami piemo i funkcija koje ima Excel. Sada emo nauiti pisati jednostavne formule. Formule zapoinjemo znakom jednakosti (=). Tako Excelu kaemo da u eliju upisujemo formulu. Zatim upiemo formulu po kojoj elimo raunati. Pokazat emo pisanje formula na primjeru nae tablice. Otvorimo tablicu Prva tablica.xls i kliknemo na eliju B3 (oznaena je). U nju upiemo: =B2+5 da bismo broju a koji se nalazi u eliji B2 (broj 10) pribrojili broj 5. Potvrdimo unos klikom na i Excel izrauna rezultat.

Dobro je znati
U formulama koristimo adrese elija u kojima se nalaze brojevi s kojima raunamo.

Isprobaj
Promijeni broj u eliji B2 i pogledaj to e se dogoditi. Kad promijenimo broj u eliji koja je ukljuena u formulu, Excel automatski nanovo izrauna rezultat.

Slika 25. Prva formula

A moe i ovako: upii = pa klikni na eliju B2 (njena adresa unese se u eliju). Zatim upii +5 i potvrdi unos. Pazi: u eliji se vidi samo rezultat rauna, dok se formula vidi na traci Formula iznad tablice.

Slika 26. Rezultat i formula

H-11

PRO-MIL

Brzo raunanje
eli li brzo izraunati rezultate u cijelom redu? Slijedi upute sa slike.

Automatska ispuna za brzi unos podataka

Automatska ispuna unosi u elije podatke s unaprijed pripremljenog popisa. Upii u bilo koju eliju Ponedjeljak i potvrdi unos. Povuci automatsku ispunu udesno ili prema dolje. Primijetit e da Excel popunjava elije ostalim danima u tjednu. Isto radi i s mjesecima.

Slika 27. Automatska ispuna Odlino, zar ne? Excel kopira formulu i izrauna rezultate u svim poljima u istom redu. To se zove automatska ispuna (AutoFill). Napii formule i izraunaj rezultate za ostala polja u tablici (Prva tablica. xls) koristei sljedee znakove: Oznaka Matematika operacija + zbrajanje oduzimanje * mnoenje () / dijeljenje (:) ^ potenciranje (23)

Slika 28. Pisanje formula moe biti zabavno

H-12

PRO-MIL

Zbrajanje uz pomo funkcije

Vratimo se naoj tablici. elimo zbrojiti sve brojeve u jednom redu sve brojeve a. Pisanje formule = B2+C2+D2 do G2 oduzelo bi previe vremena. Zato koristimo funkciju Automatski zbroj (AutoSum) iji gumb izgleda ovako . Kliknemo u eliju H2 , na gumb i na gumb Unos . I rezultat je tu.

Raspon elija
Raspon elija B2:G2 to su elije od poetne B2 do zadnje elije G2, dakle elije u drugom redu od stupca B do stupca G. Funkcija =SUM(B2:G2) znai da e Excel zbrojiti sve elije od B2 do G2.

Slika 29. Automatski zbroj Klikom na gumb Automatski zbroj (AutoSum) pojave se oko elija isprekidane crtice. Ovako omeene elije izabrane su za zbrajanje. Excel automatski izabere elije lijevo ili iznad one u kojoj se rauna automatski zbroj. Tako je Excel na slici 29 automatski izabrao elije lijevo od elije H2. Kad potvrdimo unos, zbrojit e se izabrane elije. Da to promijenimo, pritisnutom tipkom mia povuemo po elijama koje elimo zbrojiti, npr. elije B2 do D2. Na taj nain biramo elije za automatski zbroj. Zatim kliknemo na gumb Unos i Excel zbroji izabrane elije.

Slika 30. Odabir vlastitog raspona za zbrajanje

H-13

PRO-MIL

Oznaavanje elija, redaka i stupaca

to znai oznaiti eliju? Moramo li oznaiti eliju? elije su polja u tablici poredana u stupce i redove i ima ih jako puno. Kad elimo neto zapisati u tablicu, moramo izabrati eliju (polje) u koju emo to zapisati. To radimo tako da miem kliknemo na eliju i oko nje se pojavi crni okvir. Tako smo eliju oznaili i na taj nain rekli Excelu da emo neto upisati ba u tu eliju. Sadraj elija moemo urediti na razliite naine, kosim slovima, debljim slovima ili slovima u boji. Kad elimo podebljati sadraj vie elija, oznaimo sve elije i izaberemo naredbu koja e to napraviti u svim oznaenim elijama odjednom. Tako ne moramo isti posao raditi vie puta.
Slika 31. Oznaena elija

Vano!
Oznaena elija je ona koja ima crni okvir.

Oznaavanje vie elija u nizu (raspon elija)

Kliknemo u prvu eliju i vuemo pritisnutu lijevu tipku mia do zadnje elije koju elimo oznaiti. Npr. elije od A1 do C5. Ovako oznaene elije zovu se raspon elija. Oko njih je crni okvir. Prva elija A1 je bijela ona je aktivna. Ako neto napiemo, to e se unijeti u tu eliju.

Oznaavanje elija pomou tipki

Kliknemo u eliju A1. Drimo pritisnutu tipku Shift i istovremeno pritiemo tipke sa strelicama prema dolje i desno dok ne oznaimo elije koje elimo.

Slika 32. Oznaavanje raspona pomou mia

Oznaavanje odvojenih raspona

Oznaimo prvi raspon, drimo pritisnutu tipku Ctrl, a miem oznaavamo ostale raspone. Kad smo gotovi, pustimo tipku Ctrl.

H-14

Slika 33. Vie oznaenih raspona

PRO-MIL

Oznaavanje retka
Jednostavno. Kliknemo na broj retka koji elimo oznaiti. Tako oznaimo sve elije koje mu pripadaju. Slika 34. Oznaavanje redaka Vie redaka oznaimo tako da pritisnutu tipku mia vuemo prema dolje od prvog do posljednjeg retka koji elimo oznaiti. Ili kliknemo na broj prvog retka, drimo tipku Shift, a pomou tipki sa strelicama oznaavamo redak po redak prema dolje ili gore.

Tekst prelazi preko ruba elije moramo proiriti stupac

Postavimo mi na desni rub polja sa slovom stupca i vuemo pritisnutu tipku mia udesno dok ne podesimo irinu. Isprekidana crta pokazuje novu irinu stupca.

Oznaavanje odvojenih redaka

Oznaimo prvi redak klikom na njegov broj. Drimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na svaki sljedei broj retka koji elimo oznaiti.

Slika 37. Proirenje stupca

Slika 35. Oznaavanje vie odvojenih redova

Oznaavanje stupaca
Stupac oznaimo tako da kliknemo na slovo stupca. Vie stupaca oznaimo tako da vuemo pritisnutu tipku mia po slovima stupaca koje elimo oznaiti. Vie razdvojenih stupaca oznaimo tako da drimo tipku Ctrl i kliknemo na slovo svakog stupca koji elimo oznaiti. Za vjebu pokuaj oznaiti elije, stupce i retke u tablici Prva tablica.xls.

Podeavanje irine stupca

Kada dva puta kliknemo na desni rub polja sa slovom stupca, irina stupca podesi se prema najduem sadraju u tom stupcu.

Slika 36. Oznaeni stupci

H-15

PRO-MIL

Oblikovanje sadraja elije

Vratimo se naoj tablici Prva tablica.xls. Izgleda nepregledno, hrpa brojeva u kojima se treba snai. Sada emo oblikovati sadraj elija i uljepati tablicu. Ispisat emo sadraj podebljanim i ukoenim slovima, mijenjati veliinu i boju slova. Na kraju promijenit emo i oblik slova.

Ispis sadraja podebljanim i ukoenim slovima

Spajanje elija
Kada naslov tablice eli lijepo ispisati du cijele tablice (preko svih stupaca), oznai sve elije (stupce) u retku u kojem je naslov i klikni na gumb Spoji i centriraj (Merge and Center). Oznaene elije spojit e se u jednu i sadraj e se poravnati po sredini.

Oznaimo eliju A1 i kliknemo na gumb za ispis podebljanim slovima, pa na gumb za ukoeni ispis. Oznaimo elije A2:G2 (od A2 do G2) i izaberemo podebljan ispis. elijama A3:A5 dodijelimo podebljan ispis.

Promjena veliine slova

Oznaimo eliju A1. Kliknemo na strelicu gumba za promjenu veliine slova , otvorimo popis i izaberemo veliinu slova 12. Oznaimo elije A2:G2 i izaberemo veliinu slova 11. Sada smo promijenili stil slova podebljali ga i ukosili te mu promijenili veliinu. Idemo dalje.

Spojene elije

Slika 38. Oblikovanje slova u eliji

Promjena boje slova

Oznaimo elije A3:G3 i kliknemo na strelicu gumba te izaberemo crvenu boju slova. elijama A4:G4 izaberemo plavu boju slova.

Slika 39. Promjena boje slova

H-16

PRO-MIL

Poravnanje sadraja elije

Oznaimo elije od A2: G5 i izaberemo ispis sadraja po sredini elije Slika 40. Promjena poravnanja sadraja elije

Promjena fonta (oblika slova)

Oznaimo elije A1:A5 (stupac A). Promijenimo oblik slova tako da kliknemo na strelicu gumba i izaberemo slova Comic Sans MS. Sada ponitimo promjenu oblika slova klikom na gumb . Kada nismo zadovoljni promjenom oblikovanja, kliknemo na gumb Poniti (Undo) . Tako ponitimo zadnju promjenu. Sada naa Prva tablica.xls izgleda ovako:

Prenositelj oblikovanja
Oblikovanje jedne elije moemo prenijeti (preslikati) na druge elije. Oznaimo eliju s oblikovanjem i kliknemo na gumb Prenositelj oblikovanja (Format Painter). Pokaziva poprimi izgled kista. Miem prevuemo po elijama na koje elimo preslikati oblikovanje.

Slika 41. Promjena oblika slova u eliji

Slika 42. Ureena tablica

Slika 43. Ureivanje tablice

H-17

PRO-MIL

Obrubljivanje i bojanje tablice

Tablica na ekranu izgleda kao da ima nacrtana polja. To je samo na ekranu. Ako takvu tablicu ispiemo, na papiru e biti samo slova i brojke bez obruba. elimo li na papiru imati nacrtana polja, moramo elijama dodati okvire (obrube) koji mogu biti razliite debljine. Tablicu moemo dodatno urediti dodajui elijama boje. Oznaimo elije A2:G5. Kliknemo na strelicu gumba i izaberemo crtanje obruba svim elijama. Oznaimo elije A5:G5 i izaberemo elijama debeli donji obrub (na slici 44. iznad izabranog gumba Svi obrubi).

Dobro je znati
Poigrajte se izgledom tablice mijenjajui veliinu i boju fonta te vrstu obruba i boju elije.

Slika 44. Biranje obruba Oznaimo elije A2:G2 i pomou gumba izaberemo ispunu (bojanje) elija sivom bojom.

Gotov oblik tablice

Tablicu moe brzo urediti tako da joj dodijeli gotov oblik. Oznai bilo koju eliju u tablici te pomou izbornika Oblikovanje (Format) g Samooblikovanje (AutoFormat) otvori dijaloki okvir s pripremljenim oblikovanjima. Izaberi gotov oblik tablice koji ti se najvie svia.

Slika 45. Biranje boje ispune Sada je naa tablica puno ljepa i izgleda ovako:

Slika 46. Ureena tablica 2 Spremi promjene koje su napravljene pomou gumba Spremi (Save) .

H-18

PRO-MIL

Promjena oblikovanja elije

Kad nam se ne svia oblikovanje u eliji, moemo ga promijeniti ili ukloniti na vie naina. Oznaimo li eliju (ili vie elija s istim oblikovanjem), na traci Oblikovanje moemo vidjeti koja su oblikovanja primijenjena. Promotri sliku 38. na kojoj se vidi da je u oznaenoj eliji podebljan i nakoen font. Ako je elija ispunjena bojom, na paleti boja oznaena je ona boja kojom je obojana elija. Isto tako oznaena je i boja fonta. Ako elimo promijeniti oblikovanje u eliji, oznaimo eliju i izaberemo novo oblikovanje, npr. drugu boju elije, drugaiji obrub ili drugi font.

Brisanje oblikovanja elije

eliji moemo ukloniti svako oblikovanje posebno ili sva oblikovanja odjednom. Podebljan ispis, ispis kurzivom (ukoeno) i podcrtavanje uklanjamo tako da ponovo kliknemo na gumb naredbe koja je prethodno koritena. Primjer: prvi klik na gumb aktivira naredbu, podeblja font u oznaenoj eliji. Gumb ostaje ukljuen, ima drugaiju (naranastu) podlogu. Drugi klik na gumb iskljui podebljanje u toj eliji. Boju ispune, boju fonta i okvire uklanjamo tako da pomou strelice gumba otvorimo paletu boja i izaberemo Bez ispune ili automatsku boju fonta. Kod obruba biramo Bez obruba.

Brisanje oblikovanja
Kad elimo odjednom izbrisati sva oblikovanja u eliji (font, veliinu fonta, podebljanje, obrube i ispunu), kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) g Oisti (Clear) g Oblikovanja (Formats).

Slika 47. Brisanje oblikovanja

Slika 48. Uklanjanje svih oblikovanja odjednom

H-19

PRO-MIL

Premjetanje i kopiranje sadraja elije

Sadraj elije moemo premjesti i kopirati u drugu eliju ili na drugi radni list. Za kopiranje i premjetanje sadraja koristimo mi i naredbe Izrei, Kopiraj i Zalijepi.

Premjetanje sadraja elije pomou mia

Premjetanje i kopiranje sadraja desnom tipkom mia
Sadraj elija odvuemo na drugo mjesto desnom tipkom mia. Kada je otpustimo, pojavi se izbornik u kojem izaberemo naredbu Premjesti ovdje (Move Here) ili Kopiraj ovdje (Copy Here)

Oznaimo eliju ili elije iji sadraj elimo premjestiti. Zatim postavimo mi uz rub oznaenih elija da promijeni oblik u strelicu. Pritisnutom tipkom mia odvuemo sadraj oznaenih elija na drugo mjesto i otpustimo tipku mia.

Kopiranje sadraja elije pomou mia

Sadraj elija kopiramo pomou mia na isti nain kao to ga i premjetamo samo za vrijeme povlaenja mia drimo pritisnutu tipku Ctrl. Pored mia mora se nalaziti znak + (plus) to znai da se sadraj kopira, a ne premjeta. Kad sadraj dovuemo na eljeno mjesto, otpustimo tipku mia pa tek onda tipku Ctrl.

Slika 49. Kopiranje desnom

tipkom mia

H-20

Slika 50. Premjetanje i kopiranje sadraja elije pomou mia

PRO-MIL

Premjetanje sadraja elije pomou naredbi Izrei i Zalijepi

Sadraj elije (ili vie elija) moemo premjestiti na drugo mjesto na istom radnom listu ili na drugi list radne knjige. Za to koristimo naredbe Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste). Postupak premjetanja sadraja elija je sljedei: 1. oznaimo elije iji sadraj elimo premjestiti 2. kliknemo na gumb naredbe Izrei (Cut) ili na izbornik Ureivanje (Edit) g Izrei (Cut) oko oznaenih elija pojavi se isprekidani okvir 3. kliknemo na eliju gdje elimo sadraj premjestiti 4. kliknemo na gumb naredbe Zalijepi (Paste) ili na izbornik Ureivanje (Edit) g Zalijepi (Paste). Sadraj oznaenih elija se premjesti izree se na poetnom mjestu i zalijepi na drugo mjesto.

Premjetanje sadraja na drugi radni list

Nakon drugog koraka premjestimo se na radni list na koji elimo premjestiti sadraj klikom na njegovo ime. Oznaimo eliju i kliknemo na naredbu Zalijepi (Paste).

Slika 51. Premjetanje sadraja elija pomou naredbi

Slika 52. Izbornik Ureivanje (Edit) i naredbe za premjetanje i kopiranje sadraja elija

H-21

PRO-MIL

Kopiranje sadraja elije pomou naredbi Kopiraj i Zalijepi

Sadraj elije (ili vie elija) moemo kopirati na istom radnom listu ili na drugi list radne knjige na sljedei nain: 1. oznaimo elije iji sadraj elimo kopirati 2. kliknemo na gumb naredbe Kopiraj (Copy) ili na izbornikUreivanje (Edit) g Kopiraj (Copy) oko oznaenihelija pojavi se isprekidani okvir 3. kliknemo na eliju u koju elimo sadraj kopirati 4. kliknemo na gumb naredbe Zalijepi (Paste) ili na izbornik Ureivanje (Edit) g Zalijepi (Paste). Sadraj izabranih elija kopira se na oznaeno mjesto. Slika 53. Kopiranje sadraja elimo li sadraj kopirati na drugi radni list, u treem koraku premjestimo se na drugi radni list klikom na njegovo ime, oznaimo poetnu eliju i kliknemo na gumb naredbe Zalijepi (Paste).

Kratice za naredbe
Ctrl+X Izrei (istovremeno pritisnuti tipku Ctrl i X) Ctrl+C Kopiraj Ctrl+V Zalijepi

H-22

PRO-MIL

Brisanje sadraja elija

Sadraj elije izbriemo tako da oznaimo eliju i pritisnemo tipku DELETE. elimo li izbrisati sadraj vie elija, prije pritiska na tipku Delete oznaimo sve elije iji sadraj elimo izbrisati. Sadraj elije moemo izbrisati i pomou tipke Backspace (strelica ulijevo). Ona brie sadraj elije, a toka unosa ostaje u eliji.

Razlika izmeu tipke Backspace i Delete

Kada je oznaeno vie elija, tipka Backspace brie samo sadraj aktivne (bijele) elije, a ne i sadraje ostalih zatamnjenih elija. Tipka Delete brie sadraj svih oznaenih elija.

Dobro je znati
Tipka Delete brie samo sadraj elije ne i eliju

Pokuajte sami
Otvori tablicu Prva tablica.xls. Oznai elije B3:G5 i izbrii njihov sadraj pritiskom na tipku Backspace. Izbrisan je sadraj elije B3 i toka unosa se nalazi u njoj. Pritisni tipku Esc da poniti brisanje. elije su i dalje oznaene. Sada pritisni tipku Delete. Poniti brisanje pomou gumba Poniti (Undo) .

Ispisivanje tablice
Za ispis tablice na papir koristimo naredbu Ispis (Print). Nju pozivamo klikom na gumb . Tablica koju vidimo na ekranu ispie se u jednom primjerku. Za ispis tablice u vie primjeraka koristimo izbornik Datoteka (File) naredbu Ispis (Print) ispred naredbe je slika pisaa. Ona otvara dijaloki okvir u kojem odreujemo Excelu to elimo ispisati i u koliko primjeraka.

Dobro je znati
Ispis tablice moemo pozvati i kombinacijom tipki Ctrl+P

Slika 54. Ispis tablice

H-23

PRO-MIL

Obino ispisujemo aktivni radni list (onaj koji je prikazan na ekranu). Kad je tablica velika, moemo izabrati ispis odreenih stranica, npr. 3-5 pa emo te podatke upisati u polja Od: i Do:. Kad je tablica mala kao naa Prva tablica.xls, u polju Raspon ispisa (Print Range) izaberemo Sve (All) kao na slici 54. Odredimo broj kopija ispisa (u primjeru na slici 3 kopije) i kliknemo na U redu (OK).

Izgled tablice na papiru

Kod ispisa tablice moemo doivjeti iznenaenje, npr. da se svi stupci tablice ne vide jer je tablica ira od papira. Tablica se ispisuje na papir po irini ili na uspravno poloenoj stranici Portret (Portrait). Ima li tablica puno stupaca, trebat emo je ispisati po duoj stranici papira ili vodoravno poloenoj stranici Pejza (Landscape). Da bismo vidjeli kako e tablica izgledati na papiru, koristimo Pretpregled ispisa (Print Preview) pomou gumba .

Pretpregled ispisa (Print Preview)

Klikom na gumb Pretpregled ispisa (Print Preview) otvara se prozor poput ovog na slici.

Slika 55. Pretpregled ispisa Vidi se list papira i kako je tablica na njemu smjetena. Pomou gumba Margine (Margins) moemo vidjeti margine (udaljenost od ruba papira) i irinu stupaca. Pomou gumba Postava (Page Setup) moemo podeavati usmjerenje stranice (slika 56.) i tablicu centrirati (smjestiti na sredinu) okomito i vodoravno na papiru (slika 57.). Slika 56. Odreivanje usmjerenja stranice

H-24

PRO-MIL

Da bismo bolje vidjeli je li sav tekst stao u elije, koristimo gumb Zumiraj (Zoom) za poveanje tablice.

Kada sve provjerimo i podesimo, kliknemo na gumb Zatvori (Close) i zatvorimo pretpregled ispisa. Zatim ispiemo tablicu.

Slika 57. Centriranje stranice

Za kraj
Nadam se da vam Excel ne izgleda zamreno, ve da imate nove ideje za tablice. Npr. izradite tablicu i izraunajte uplate uenika za izlet na kraju kolske godine ili roditeljima trokove tjedne nabave namirnica. elim vam puno uspjeha u radu s tablicama.

Slika 58. Zumirana tablica

H-25

PRO-MIL

to smo nauili?
Tabline kalkulacije su program pomou kojeg moemo raunati piui formule i koristei gotove funkcije programa. Najpoznatiji program za tabline kalkulacije je Microsoft Excel. Nauili smo da prozor Excela ima traku Formula na kojoj piemo formule za izraunavanje rezultata i da radna povrina izgleda poput tablice polja poredanih u stupce i redove. Takvo polje zove se elija. U eliju se unose podaci: tekst, brojevi i formule. Poloaj ili mjesto elije u tablici oznaava se slovom stupca i brojem retka u kojem se elija nalazi i naziva se adresa elije. Pisanje formule zapoinjemo znakom jednakosti (=) nakon kojeg navodimo adrese elija s brojevima i oznaku matematike operacije. Promijenimo li broj u eliji koja je u formuli, Excel e ponovo izraunati rezultat. Za zbrajanje raspona elija moemo koristiti i funkciju SUM koja zbraja brojeve u izabranim elijama. Raspon elija je vie susjednih elija u nizu stupcu i/ili retku. Funkcija SUM moe zbrajati vie odvojenih raspona koje oznaimo tako da drimo pritisnutu tipku Ctrl i miem oznaimo raspone (elije u vie odvojenih redaka i stupaca). Tablice moemo urediti mijenjajui oblik, veliinu i boju slova (fonta) te ih ispisati podebljano ili ukoeno. Brojevima moemo dodavati decimalna mjesta i oznaku novanice (valute). elije moemo ispuniti bojom i uokviriti obrubom razliite boje i debljine ili im jednostavno dodijeliti gotov oblik (izgled) koji nudi Excel. Tablice moemo ispisati na papir. Ako vam je Excel na poetku izgledao zamreno, nadam se da ste do kraja poglavlja promijenili miljenje. Excel je zanimljiv program gdje se uz ozbiljno raunanje moete i zabaviti izgledom tablice mijenjajui boje elijama i okvirima. Sretno!

H-26

PRO-MIL

Indeks
A
Adresa E-2 Adresa elije H-9 adresna traka B-25 Alatna traka D-2 alat za pisanje C-11 antivirusni programi A-14 Attachment F-9 automatska ispuna H-12

desna tipka mia B-3 Dijaloki okvir B-6 dijelovi prozora B-11 alatne trake B-11 klizai B-12 naslovna traka B-11 radna povrina B-12 traka izbornika B-11 disketa A-7 Dokument D-2 download E-14 DVD A-7 dvoklik B-3

Invertiranje boja C-10 Isjeak crtea D-12 iskljuivanje raunala B-38 ispis C-15, C-16 izrei, kopiraj i zalijepi D-14

J
joystick A-11

K
kapacitet memorije A-6 kist C-5, C-10 klik B-3 Klizai D-3 Kljune rijei E-6 kod A-4 korisniki raun B-14 lozinka za raun B-16 stvaranje rauna B-14 kotai B-3 krivulje C-7, C-8 kursor A-11

B
backup A-17 bajt A-4 bar code A-12 beino povezivanje A-8 binarni brojevi A-4 bit A-4 Boja C-10 Bojanje C-1 brisanje teksta D-16 browser E-3

E
e-mail A-9, F-1 Koritenje e-maila F-2 Prednosti e-maila F-2 Efekti D-8 ekran A-13 Elektronika pota A-9, F-1 Excel H-1

F
Font D-7 formula H-11

L
LAN A-8 laptop A-2 laserski pisai A-13 LCD A-13 lokalna mrea A-8 lozinka A-17

C
CD A-7 elije H-2 crtanje B-41 Crtanje olovkom C-9 crte C-7, C-8, C-10, C-16 crtini kod A-12

G
Google E-3

H
hard disk A-7 hiperveza E-7

M
Mail Klijenti F-16 mape kreiranje mape B-28 organizacija mapa B-19 memorija A-5, A-6 memorijski kljuii A-7 mikroprocesor A-6 mi A-11, B-3 modem A-8 monitor A-13

I datoteka B-18 brisanje datoteka B-33 kopiranje datoteke B-23 ikona (preac) B-8 kopiranje datoteke na disketu B-23 ikona - oznaavanje B-9 premjetanje datoteka B-20 ikona - premjetanje B-9 spremanje datoteke B-29 informacija E-1 vraanje izbrisane datoteke B-33 Internet A-9, E-1 vrste datoteka B-26 Internet Explorer E-3

Mozilla Firefox E-3 mrea A-5

N
notebook A-2, A-15

proraunska tablica H-3 prozori programa B-10 dijelovi prozora B-11 promjena veliine prozora B-12 slaganje prozora B-12

U
ukrasne rijei D-10 Ureivanje C-9, C-13 ureaji za raspoznavanje govora A-12 uvlaka G-11

O
oblici C-8 obrada podataka A-5 Okno zadataka D-3 Okvir alata C-2 Okvir boja C-2 Opera E-3 optiki diskovi A-7 osobna raunala A-1 Outlook Express F-16

R
radna knjiga H-3 radna memorija A-6 Radna povrina B-1,C-2, D-2 RAM A-6 raspon elija H-14 Ravnalo D-2 raunalna mrea A-8 raunalna snaga A-5 resetiranje raunala B-2 runa raunala A-2

V
virus A-14

W
Web A-9 webcam A-12 web favoriti E-12 Webmail F-2 Web preglednik E-3 Windows Explorer B-18 Word C-19 WWW stranica A-9

P
Paint C-1 PC A-1 pisa A-13 pisai s mlazom tinte A-13 podaci A-5 pogoni raunala (diskovi) B-24 pokazivai mia B-4 polazna web stranica E-9 pomina palica A-11 Pomo D-5 povlaenje miem B-3 PowerPoint F-19 preac (ikona) B-8 Prelamanje teksta D-11 premjetanje C-11 pretpregled ispisa D-17 Prezentacija G-1 prijenosna raunala A-2 prijenos podataka A-5 printer A-13 privitak F-9 procesor A-6 program A-10 programer A-10 Programska (naslovna) traka D-2

S
saimanje A-5 Shift+F1 D-6 ifriranje A-5 skener A-12 slajd G-1 slika C-13, C-14 slikovna poveznica E-8 Spremanje crtea C-3 spremanje dokumenta D-4 stolna raunala A-2

Z
zaslon A-13 Zatvaranje crtea C-6 zatvaranje programa C-1

T
Tabline kalkulacije G-27 takt A-6 tipkovnica A-11 kombinacije tipki B-7 koritenje tipkovnice B-5 znaenje tipki B-6 toka unosa D-3 toner A-13 Traka stanja D-3 Traka s izbornicima C-2, D-2 tvrdi disk A-7