HRVATSKA PLEMENA OD XII. DO XVI.

STOLJEA Historiografi koji su se bavili Hrp-om: Vjekoslav Klai, Tadia Smiiklas, hrvatska plemenaFranjo Raki, skuplja hrvatskih spomenika Radoslav Lopai Simeon Nosdrogna 1443., sporio se s Ugrinom sinom pokojnog Nikole Ugrinia iz Bribira od roda ubia podban Mihajlo ivkovi objasnio mu je u pismu nasljedno pravo za plemie u Hrvatskoj u 15., st. plemstvo hrvatskog porijekla spominjalo je dvanaest plemena 1350. Stjepan ban Slavonije odrao je sabor svim Hrvatima 1243., Mleani su Frankapanima oduzeli Krk u 13. st. Na Krku su ivjela etiri hrvatska plemena: Dogani, ubini, Tugomiri, Zudini na Krku u to doba postojalo je Staro plemstvo koje je vuklo korijene od hrvatskih plemena i recipirano plemstvo koje je nastalo nastalo tako da su Frankapani primili i priznali pojedine itelje i porodice za plemie Toma arhiakon jedan je od izvora vezanih za 12 plemena biljeka iz 12 ili 13 st kae da je bilo sedam bana u sedam banovina 12 plemena. Iz prvih 6 birali su se bani: Kaii, Kukari, Svaii, udomirii, Mogorovii i ubii, a iz ostalih 6 birali su se upani gotski knez Totila iz Poljske je dolo 7 ili 8 plemena imena sedmero brae i sestara zapravo su imena sedam plemena Raki kae da su Hrvati bili razdjeljeni u vie plemena kada su se doselili u doba cara Heraklija 600. god. Slaveni su s Avarima ili sami okupirali gotovo itavu Dalmaciju Hrvati su provalili i savladali Slavene i Avare u Dalmaciji na nagovor Heraklija Hrvate su vodili: Klukas, Lovelos, Kostenzes, Muhlo, Hrobatos, Tuga i Buga na poetku 12. st. plemena su bila podjeljena: Kaii, Kukari, ubii, udomerii, Svaii, Mogorovii, Gusii, Karinjani, Lapani, Poletiii, Lasniii, Jamometi, Tugomiri (Tugomerii) 1360. Ladislav je poslao svoju majku Elizabetu u Zadar pred nju su doli plemeniti Lapani Karinjani su dobili ime po gradu Karin

Karinjani su zapravio Lapani koji su dobili ime po gradu Karin i od njih su se odjelili u XI. stoljeu prilikom sklapanja Pacte Convente, Lapane i Karinjane predstavljao je samo jedan starjeina Kaii su od 12. st. drali Omi na uu Cetine i susjednu Krajinu Kaii su gusarili s Omianima Raznim akcijama Kaii i Omiani su se smirili i od 1245. do 1267. nisu gusarili 1282. Omi je pod vlau Mleana, a 1292. zauzimaju ga ubii glavni grad im je bio Makar pleme Kukari imali su plementine u Lukoj upaniji koja je u dananjoj Dalmaciji obuhvaala kotare: zadarski, benkovaki i ibenski i koja je bila sastavljena od starohrvatskih upa: ninske, like, bribirske, sidrake u njoj se nalazilo vie plemena: ubii, Karinjani, Kukari, Jamometi, Virevii i Zmana ubii su isto bili u Lukoj upaniji neki njihovi podlanovi: Banii, Ugrinii, Obradii i Markovii bili su vjerni kralju Sigismundu 1412. vratili su Ostrovicu od Mletaka u 13. st. naselili su Krk 1434. jedan dio njih je otiao u Slavoniju Andrija II. 1223. darovao im je zemlje od rijeke Krke do mora i Zadra Gregorije ubi 1226/27. bio je izabran od strane Splita za naelnika, a brat Stjepan za naelnika Trogira 1229. Gregorijev sin Stjepko obranio je Trogir od Tatara Stjepkovi sinovi: Pavao (najjai od podroda Bania), Mladen I. I Juraj II. Dre gradove Bribir i Ostrovicu i Skradin, Klis i Omi kralj Karlo Robert zarobio je Mladena II., kralj Ljudevit I. poeo je ruiti hrvatske knezove prvo je sruio Nelipie, Banie (rod ubia) Budislav Ugrini je prvi poznati knez Ugrinia na poetku 13. st. Spominje se pleme udomiri mjesto udomiri dobilo je ime po plemenu i predpostavlja se da je bilo negdje u Likoj upaniji predpostavlja se da tom plemenu pripadaju i nia plemena: Pribislavi, Noi, Vrukovi

porijeklo Svaia je nepoznato predpostavlja se da je kneevska porodica Nelipii koja je u prvoj polovici 14. st. vladala u Kninu potekla od njih u 15. st. spominju se u okolici Knina plemena Buii i Unani no starijih tragova o njima nema pa se predpostavlja da su potekli od Svaia Mogorovii se ve spominju 1069. za vrijeme Petra Kreimira Velikog u okolici kraljevskog grada Belgrada u 12. i 13. st. nalazimo ih u okolici Zadra i spominju se u vie isprava Bela IV. darovao je Ivanu Mogoroviu dva sela u Zadarskom kotaru i grad Ljuba Kotar Mogorovia morao je sezati od juga Velebita do Obrovca i Posedarja u 14. i 15. st. spominju se dvije kue u Lici od Mogorovia: Berislavii i Disislavii Disislavii obnaaju kneevsku ast Gusii se spominju za vrijeme narodne dinastije 1070. Petar Kreimir daruje neku zemlju Pribini Gusiu koji je bio sin Prvanegov u Kamenjanima darivali su samostan sv. Ivana kod Belgrada i prema tome se nasluuje da su naseljavali u 11. st. u blizini Belgrada i Sidrakoj upi na poetku 13. st. nalazmo ih u okolici Zadra i Belgrada 1208. osnovali su crkvu sv. Petra u Bubnjanu jedan dio Gusia preselio se krajem 12. st. u upu Krbavu Kurjakovii su bili najodliniji rod Gusia posljednji lan Kurjakovia bio je knez Ivan Karlovi Lapani i Karinjani spominju se 1166. - 1188. u okolici Zadra predpostavlja se da su prvi Lapani bili naseljeni oko gornje Une i gore Pljeevice njihov glavni grad bio je Rmanj koji se isprva zvao Konoba kralj Dimitrije Zvonimir udao je svoju ker Klaudiju za Winika iz plemena Lapani i darovao mu je zemlju Karin O plemenu Poetii zna se vrlo malo u 15. st. ivjeli su u Bukoj upi oko grada Peruia Lasniii (Lisniii) spominju se svega triput u 13. st. i nakon toga nikada vie predpostavlja se da su se raspali na manja plemena ili promjenili ime Jamometi se spominju kao suci Lukog stola (1433.-1440.), lanove nalazimo u gradu Ninu

(1284) i u upi Krbavi (1351) u drugoj polovici 15. st. nalazimo pleme Jamometa u predjelima izmeu Une i Save od podrodova jedino Anii Tugomerii su pleme koje je izvorno iz Podgorske upe u podnoju Velebita nasuprot otoku Pagu dio ih je preao na Krk polovicom 13. st. Predpostavlja se da im je sjedite bio dananji Karlobag Mladen ubi ih je pobjedio i dobio njihov glavni grad kad je Karlobag doao pod vlast Mogorovia, mo Tugomeria je poela opadati

Nedvojbena plemena 1. Lagoduii su 1497. prebivali u knetvu Likom u 16. st. se spominju vie puta 2. Stupie nalazimo ve 1184. u nekoj povelji 3. Krelci pripadaju Bukom knetvu i nastanjuju mjesta Gvoznicu i Hum 4. Humljani ive u Humskoj upi 5. Virevii prvi put se spominju oko 1183. posjedovalu su manastir sv. Damjana kod Belgrada 6. ubranii su se na poetku zvali u 13. st. Hlivnjani ili Hlevnjani u dr. pol. 14. st. ivjeli su u Kninskoj upaniji 7. Buii su ivjeli u Kninskoj upaniji 8. Unani su bili u Kninskoj upaniji u upi Unakoj oko rijeke Unce 9. Kremeniani su ivjeli u nekadanjoj Poljikoj upi spominje ih Poljiki status zajedno sa plemenima Limii i Tiemiri bili su u dijelu Poljca koji je blie Splitu dobili su ime po selu Kremen

10. Limii su bili u dijelu Poljica blie Sinju u selima Gornji i Donji Dolac 11. Tiemiri su bili u junom dijelu Poljike upe blie Omiu narito selo Kostanje navodno potjei od kneza bosanskog Tiemira Miroslavia 1242. kralj Bela IV. im je dodjelio prava: 1. nitko im ne moe oduzeti slobodu, 2. nee plaati porez niti druge dae, 3. ne idu pred stranog suca osim pred kralja ako je u Dalmaciji, 4. mogu se seliti gdje god ele sa porodicom, 5. sami biraju vlastitoga upana a potvruje ga knez Hvara, 6. trgovci im mogu trgovati po itavoj dravi bez da plaaju danak. Kralj je 12. Divii su u 13. st. ivjeli na Hvaru

jedino od njih traio da mu budu vojna potpora u ratu. 13. Slavogosti ivjeli su blizu Hvara moda i na samome otoku ali vjerojatno su bili na otoku Brau 1077. Dimitrije Zvonimir u jednoj svojo povelji Slavogosta kao upana Braa u Kolomanovoj povelji iz 1111. Radovan Slavogost je sudac na otoku na jugu su im bili Humsko pleme, na sjeveru Lapani

14. Nebeljusi ili Nebeljuko pleme ivjeli su u Nebeljukoj upi oko srednje Une

Dvojbena plemena 1. Criscelzo spominje se u ispravi 1189. 2. Doganich 1248. bili su na Krku 3. Doljani spominju se u "Knjigi sv. Bernarda" 1486. 4. Dravilcini spominju se 1351. 5. Kolunii spominju se 1486. u "Knjigi sv. Bernarda" 6. Suczunny spominju se 1292. kada Karlo II. napuljski potvruje banu Pavlu i njegovoj brau darovnicu svoga sina 7. Zmana spominje se samo u 15.st. u Lukoj upaniji uz ubie i Karinjane Spominju se u jednoj povelji kralja Dimitra Zvonimira god. 1083. 8. Zudinich bili su 1248. na otoku Krku Imena koja mogu biti plemenska 1. Adrianiki spominju se u ispravi od 1176., i predpostavlja se da su bili ivjeli u okolici Splita 2. Budimiriz spominju se oko 1166. godine 3. Couacizi spominju se 1188. 4. Dalmozanino spominju se 1129. kao svjedoci u Zadru 5. Scemesccuich spominju se kao svjedoci u povelji iz 1182. 6. Srenani spominju se u povelji oko 1106. u okolici Splita 7. Tugarani spominju se oko 1074.

HRVATSKI PLEMIKI ROD I OBIAJNO PRAVO kotska, Irska, Bretagni, panjolska, Poljska i Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo su bile zemlje brojnog plemstva rod je oblik obiteljske strukture imun de Keza spominje 235 maarskih rodova koji su sudjelovali u osvajanju karpatske kotline Ferdo ii i Stjepan Antoljak prvi su pokrenuli istraivanja o hrvatskim plemenima Nada Klai smjestila je dvanaest hrvatskih plemena u 14. st. Povlatene skupine -iobagiones castri Erik Fugedi napisao je Tripartit Poljiki zakon biljeni obiajno pravo istoimene upanije Novigradski zbornik sasri obiajno pravo koje je vailo od Nina do Knina hrvatski izvori uvijek koriste rije pleme -domus, genus, genus nobilis, hia, familia, progenies, tribus, koljeno, koljenina Dvanaest plemenitih rodova (ne) rijeen problem hrvatske historiografije Josip Lui da je uz dvanaest plemena postojalo i drugih plemenitih no oni su posebna ustanova Mladen Ani i Damir Karbi spominju tu drugu ustanovu koja se nazivala liga ili bratstvo historiografi koji su prouavali plemena: Franjo Raki, Vjekoslav Klai, Ferdo ii, Milan ufflay, Ludmil Hauptmann, Miho Barada, Nada Klai, Stjepan Antoljak, Josip Lui, Lujo Margeti, Tomislav Raukar, Damir Karbi Damir Karbi kae da se plemiki rod oznaavao za pleme najee rabljeni termin jeste bio genus a zatim generatio Oleg Mandi navodi jo natio, linea, funis Tomislav Raukar navodi termin parentela izvori pisani hrv. jezikom imamo termine koljeno i koljenina no oni ne oznaavaju pleme nego manje jedinice i podjedinice pojam lahta koristi koristi svo nie plemstvo, a ne samo rodovsko rod je oblik drutveno-ekonomske zajednice proizale iz zajednikog pretka i vezane krvnim

srodstvom prvi koji se bavio problemom 12 plemena bio je Franjo Raki smatrao je kako su Slaveni i Hrvati nakon doseljenja zadrali plemenske uredbe osim neslobodnog stalea bio je i slobodni koji se dijelio na seljane, graane i plemie Raki razlikuje 2 vrste plemstva: vie upani, banovi i dvorski dostojanstvenici-velikai te nie koje su inili ostali plemii Vjekoslav Klai kae da su hrvatska plemena nastala iz originalnih 7 ili 8 kao to je spomenuo Toma arhiakon u 11. st. bilo ih je 12 ili 13 ako se Karinjani izuzmu kao posebno pleme Ferdo ii u svome Prirunik kae da je svaki slavenski narod nekad bio sastavljen od plemena Milan ufflay kae da se savez 12 plemena javlja tek sredinom 14. st. Do saveza 12-orice dolazi zbog biblijskog broja Ljudmil Hauptmann kae kako je hrv. plemstvo nastalo pobjedom nad domicilnom populacijom on razlikuje dva sloja: plemie i podlonike, dok slobodnih seljaka nema bili su od doseljenja vlasnici zemlje (plemeine) i da bi netko dokazao da je plemi morao je dokazati da je porijeklom "Hrvat osvaja" Hauptmann razlikuje 2 vrste plemstva: plemstvo dvanaest plemena i ostale rodove Miho Barada kae da termin nobilis se koristi samo kao poasni naziv za odlinike a ne u stalekom smislu postanak institucije dvanaest plemena vee uz Qualiter po njemu od 13. do 15. st. imamo tri vrste plemstva: plemstvo dvanaest plemena, donacionalno (vlastela) i rodovsko plemstvo (didii) Oleg Mandi smatra kako u 11. st. i prije nitko nije mogao postati plemiem kraljevskom darovnicom jer u izvorima nema potvrde broj plemena se od 13. st. poveao na 13 jer su se Karinjani odvojili od Lapana po njemu svi plemii posjeduju prava bez obzira bili dio 12 originalnih ili ne Nada Klai institucije 12 plemena stavlja u 14. st. Oni su drali svoje posjede po nekom osobitom pravu koje se naziva libertas predpostavlja se da je institucija 12 plemena najvjerojatnije nastala u 14. st. Vjekoslav Klai Mogorovie, Lapane i Tugomerie smjeta u Liku upaniju, Poletie u

Buku, te Gusie u Sidraku upaniju Hauptmann kae da se plemenska Hrvatska protezala od Gvozda do donje Neretve prvobitno arite 12 rodova je bilo izmeu Zrmanje i Krke odnosno Cetine