12. Informiranje putnika i vozaa Posebni zahtjevi korisnika i interesi stakeholderavezani su za: 1.

integraciju s postojeim mobilnim telekomunikacijskim sustavima druge i tree generacije (GSM i UMTS) 2.pruanje usluge na itavoj ruti putovanja, ukljuujui inozemstvo 3.zatitu privatnosti korisnika 4.unaprjeenje sustava plaanja usluge 5.integraciju sa sustavom parkiranja odnosno P&R kapacitetima 6.zajedniko financiranje razvoja sustava ODI. ITS usluga putne informacije vozau (On-TripDriverInformationODI) jedna je od skupine usluga putnih informacija koja se realizira kao relativno samostalni sustav ili integrirano s drugim informacijskim uslugama. Svrha usluge ODI je pruiti kvalitetnu informaciju vozau (i putnicima) o prometnim uvjetima nakon kretanja na put. Koristei te informacije, vozaili putnik u vozilu moe donijeti bolje odluke o ruti ili promjeni naina (moda) tako da ostavi osobni automobil na parkiralitu (P&R facility) i nastavi javnim prijevozom. Putne informacije vozau u pravilu se odnose na: 1.uvjete na prometnici 2.nezgode i nesree na cesti 3.posebne dogaaje (utakmice, trajk i sl.) koji utjeu na odvijanje prometa 4.nastale promjene nakon to su dane predputneinformacije 5.raspoloiva parkirna mjesta (P&R) nakon kojih se moe nastaviti putovanje javnim prijevozom 6.alternativne rute i modovena mjestima njihova sueljavanja 7.atraktivna turistika ili zabavna dogaanja. ITS skupina usluga putne informacije(TravelInformationTI) obuhvaa: usluga predputnih putnih informacija, obavjetavanja u javnom prijevozu, rutiranjai navigacije osobnih vozila na putu do odredita. U amerikoj ITS arhitekturi putne informacije nisu specificirane kao posebna skupina nego se razmatraju u okviru prvih triju skupina usluga: I: Traveland TransportationManagement, II: TravelDemandManagement, III: PublicTransportationOperations). Prema ISO-TICS specifikacijama i europskoj KAREN arhitekturi, putne informacije odreene su kao prva skupina temeljnih ITS usluga: 1.predputneinformacije (Pre-tripInformation) PTI 2.putne informacije vozau i putniku (On-tripDriverInformation) ODI 3.putne informacije u javnom prijevozu (On-tripPublicTransport Information) OPI 4.osobne informacijske usluge (Personal InformationServices) PIS 5.izbor rute i navigacija (RouteGuidanceand Navigation) RGN.

Efektivnost i efikasnost PTI Izravni uinci PTI sustava su (u zagradi su ocjene): 1.smanjeno trajanje putovanja i manja ekanja (H) 2.reduciranje stresnih situacija (M) 3.bolje planiranje putovanja (H) 4.poveana sigurnost (L) 5.podrka promjeni moda i koritenju javnog prijevoza (M) 6.poveanje osobne mobilnosti turista i posjetitelja (M) 7.manja potronja goriva (L) 8.smanjenje oneienja okolia (L) Recentna istraivanja provedena u londonskom telefonskom pozivnom sreditu pokazuju da: 62 posto korisnika usluge ponaa se prema primljenim informacijama i preporukama 5 posto korisnika preorijentira se na javni transport 8 posto donese odluku da ne putuje (zbog oekivanih problema). Veliku popularnost imaju Internet stranice koje pruaju stvarno vremenske prometne informacije s kalkulacijom vremena putovanja do odreenih odredita, zrane luke i sl. ITS usluga pred putnog informiranja (Pre-TripInformationPTI) prva je u funkcionalnom podruju informiranja putnika (TravellerInformation-TIITS). Svrha sustava PTI je pruiti korisnicima prije poetka putovanjakvalitetne aurne podatke odnosno informacije koje e omoguiti donoenje bolje odluke o: nainu putovanja modu ruti vremenu polaska, itd. Informacije se mogu odnositi na: 1.planiranje putovanja javnim prijevoznim sredstvima 2.stanje na cestovnim prometnicama 3.vremenske prilike (snijeg, kia, led, magla i sl.) 4.mjesta mogueg parkiranja (P&R terminali) 5.vozne redove u eljeznikom, zranom i vodnom prometu 6.turistike i ugostiteljske sadraje 7.korisne obavijesti vezane uz putovanje i dr. Pred putne informacije su dostupne korisniku putem razliitih medija odnosno telekomunikacijskih terminalnih ureaja: 1.inih/fiksnih telefona 2.telefaksa i teleksa 3.radija i televizije 4.RDS/TMC 5.raunala spojenog na Internet 6.mobilnih (GSM) aparata i osobnih digitalnih pomonika(PDA) 7.javnog interaktivnog (elektronikog) kioska.

13. its terminali i suelja Vrste Primjeri transportnih terminalnih sustava i tranzitnih sustava su: 1.kolodvori i postaje u cestovnom prometu 2.kolodvori i postaje u eljeznikom prometu 3.zrane luke 4.morske luke (vodne luke) 5.robno-transportni terminali 6.logistiko-distribucijski centri 7.kurirski "hubovi"8.Park&Ridesustavi, itd. Razlozi uvoenja Uvoenje ITS funkcionalnosti u transportne terminalne sustave moe bitno podii razinu performancii kvalitetu usluga to se moe mjeriti: 1.veom produktivnou prijevoznika i davatelja terminalnih usluga 2.smanjenjem ekanja i vremenskih gubitaka za putnike 3.smanjenjem zaguenja prometnice 4.poveanjem sigurnosti i zatienosti putnika i tereta 5.veom udobnou putnika zbog njihove bolje informiranosti 6.smanjenjem oneienja i buke. Generalni model Input-outputmodel terminalnog sustava Za sustavskiopis funkcija terminala koriste se input-output dijagrami procesa prilagoene konkretnom kontekstu. Transportni entiteti (putnici, roba, informacije) te prometni entiteti (vozila i dr.) ine osnovne inputeu procese koji se odvijaju u terminalu. Facilitatori procesa su odgovarajua infrastruktura, objekti i ureaji koji omoguuju obavljanje temeljnih i dodatnih funkcija terminala. Izlaz iz procesa su ukrcana ispravna vozila s korisnim teretomte nepoeljni outputi: otpad, oneienja i dr. Proces mora biti voen odnosno kontroliran tako da se osigura odvijanje eljenih transformacija inputau outpute.

Problem repova

14. Inteligentno upravljanje prometom Definicija Termin "upravljanje prometom" ne obuhvaa potpuno sadraj izvornog termina trafficand transport management, no pojednostavljuje uporabu termina i izvedenice. "Menadment" obuhvata:planiranje, organiziranje, voenje, kontrola. Upravljanje prometom (TM) odreuje razinu usluge (prvenstveno brzina) kojom se ponueni prometni volumen (PV) moe posluiti na odreenoj prometnici (mrei). vm=f(Cm, PV, TM)tvmbrzina na mrei (prometnici)Cm operativni kapacitet mrenih elemenataPV prometni volumenTM upravljanje prometomt vremenski okvir promatranja. Podruje djelovanja

Tipovi i posljedice zaguenja U prometnim analizama razlikuju se dva osnovna tipa zaguenja: 1.ponavljajue (predvidivo) zaguenje prometa 2.neponavljajue(nepredvidivo) zaguenje prometa. Nepovoljne posljedice zaguenjasu: 1.produljenje vremena putovanja na odreenim dionicam 2.povean rizik nezgoda 3.poveana potronja goriva 4.poveano oneienje okolia 5.frustracije i stres putnika 6.agresivnost vozaa 7.kanjenje urnih slubi 8.poveani promet na sporednim cestama (koje za to nisu osposobljene) 9.dulje vrijeme i vei trokovi dostave. 15. Inteligentno upravljanje prometom Znaajke individualnog upravljanja Individualno voenje podrazumijeva: zajedniko koritenje raspoloivih kapaciteta prema utvrenim pravilima razmaci izmeu vozila ovise o individualnoj procjeni (vozaa, pilota, kapetana, itd.) prometni podaci se individualno prikupljaju i obrauju u realnom vremenu odluke su trenutane i nisu programibilne. Centralizirano (automatsko) voenjepodrazumijeva: osiguranje ekskluzivnog koritenja kapaciteta prometnice (gdje nee biti ometanja drugih) razmaci izmeu vozila su predeterminiraniza sigurno odvijanje prometa prometni podaci se prikupljaju i obrauju u realnom vremenu odluke su programirane i korektivno djelovanje je incidentno. Adaptivno upravljanje raskrijima Na mrei raskrija gdje se promet regulira ne adaptivnimi nekoordiniranim svjetlosnim signalima dolazi do nepotrebnih zaustavljanja i prekidanja prometnih tokova. ITS rjeenje adaptivnog voenja prometnog toka poveava propusnu motako da se redoslijed odluivanja i trajanje ciklusa stalno prilagoava promjenjivim potrebama prometnog toka i uvjetima okruenja. Efikasnost funkcioniranja sustava moe se pratiti: vremenskim gubicima (delays), veliinama reda ekanja, prosjenim vremenom putovanja zonom, rizikom nastajanja prometnih nezgoda, maksimalnim individualnim ekanjem, maksimalnom duljinom reda oko raskrija, itd.
5

ok valovi

16.Lokacijske i navigacijeske usluge Vrste navigacija sustava Navigacijski sustavi vozila mogu se temeljiti na: 1. zemaljskim sustavima (koritenjem GSM, UMTS i drugih sustava) 2. satelitskim navigacijskim sustavima (GPS, DPPS, GLONASS, EutelTracs,Inmarsat i dr.) koji omogucuju pokrivenost na onim podrucjima koja zemaljski sustavi ne pokrivaju. Vrste rutnih vodia Pracenje i usmjeravanje (rutiranje) vozila i putnika preko mobilnih celijskih telekomunikacijskih sustava postaje sve aktualnije zbog dinamickog razvoja i dostupnosti tih sustava. U zatvorenim prostorima (podzemnim garaama i sl.) odnosno gradskim ulicama gdje je otean prijam elektromagnetskog signala koriste se dodatna tehnicka rjeenja inercijski sustavi i dr. Integralna rjeenja rade na osnovi fuzije informacija (GPS, GSM, inercijalni, odometar, kompas isl. GPS Global Positioning System (GPS, dosl. Globalni pozicijski sustav), ameriki svemirski globalni navigacijski satelitski sustav. Omoguuje pouzdano pozicioniranje, navigaciju i vremenske usluge korisnicima irom svijeta na kontinuiranoj osnovi u svim vremenskim uvjetima, danju i nou, svugdje na Zemlji ili blizu nje, ondje gdje postoji neometan kontakt s etirima ili vie satelita GPS-a. DGPS Diferencijalna Global Positioning System (DGPS) je poboljanje Global Positioning System koji koristi mreu fiksne, na tlu referentnih stanica za emitiranje razliku izmeu pozicije oznaene satelitske sustave i poznati fiksnih pozicija. Te stanice emitiraju razlika izmeu izmjerene i stvarne satelitske pseudorasponi (interno izraunati) pseudorasponi i prijemnik stanice mogu ispraviti svoje pseudorasponi za isti iznos. Ispravak signal najee se emitiraju preko UHF radio modem. Pojam se moe odnositi i na ope tehnike, kao i specifine implementacije ga koristite. esto se koristi da se odnosi posebno na sustave u kojima reemitirati korekcije iz zemaljskih odailjaa kraih raspona.
7

17. Sigurnosti i ITS interakcijski model sigurnosti

Upravljanje rizikom Treba pravilno analizirati imbenike opasnosti, odrediti prihvatljivu razinu rizika i dizajnirati prihvatljiva rjeenja s obzirom na vjerojatnost nezgode, kvara ili ispada sustava ili komponente te njihovih posljedica. Realni sustav (kakav je promet) ne moe biti potpuno siguran i bez nepoeljnih doga_aja (nezgoda, ispada, itd.). Rizik se promatra kao multidimenzionalna velicina koja ukljucuje: 1. vjerojatnost pojavljivanja odre_enog doga_aja 2. posljedice ili konzekvencije tog doga_aja 3. znacenje ili teinu posljedica 4. populaciju izloenu riziku.

18. ITS i upravljanje incidentnim situacijama Faze IM-a i definicija

Integracija IM-a

19. ITS i nacionalna sigurnost ITS i nacionalna sigurnost U novoj klasifikaciji ITS funkcionalnih podruja definirano je posebno podruje nacionalna sigurnost i zatita. Povezivanje ITS-a i problema nacionalne sigurnosti i zatite potaknuta je rastuom opasnosti od namjernih (teroristikih) djelovanja vezanih za prometna vozila i prometnice. Pod utjecajem traginih dogaaja "11. rujna", u veini zemalja je zatita postala jedno od glavnih prioriteta transportnih uprava i ministarstava. ITS rjeenjima uvodi se znatno vea informacijska transparentnost koja je prvenstveno vezana uz informiranje putnika i vozaa, upravljanje tokovima vozila, teretima i poiljkama, elektronika plaanja, itd. Kljuna preporuka je da u dizajniranje nacionalne arhitekture ITS-a treba ukljuiti znanja o suzbijanju terorizma kako bi sustav bio to robusniji i otporniji na namjerna oteenja i teroristika djelovanja.

Zatita kritine transportne infrastrukture i realne procjene rizika postaju jedna od vanih tema u razvoju ITS-a i srodnim podrujima kao to je razvoj nacionalnog sustava nadzora i otklanjanja incidenata (National Incident Management System). Dva temeljna razloga vanosti ITS-a: 1. ITS moe biti objektom napada, ili koriten za napad 2. ITS pravilnom uporabom moe smanjiti posljedice napada Tvrdnja 12.1. Klasini inenjerski dizajn prijevoznih sredstava i prometnica, te dizajn informacijskih sustava u pravilu je usmjeren na sluajne uzronike nezgoda i nesrea tako da namjerni napadi i ugroze nisu uzimani kao kriterij dizajniranja. Dokaz za tu tvrdnju slijedi iz mogunosti da se vozilo, zrakoplov ili kontejner koriste kao "bojevna sredstva". To postavlja sasvim nove zahtjeve prema sustavu sigurnosti i zatite.

10