VREDNOVANJE UTJECAJA NARODNIH KNJINICA NA LOKALNU ZAJEDNICU Evaluation of public library impact on the local community

Martina Dragija Ivanovi Sveuilite u Zadru mdragija@unizd.hr UDK / UDC 027.3 Struni rad / Professional paper Primljeno / Received: 8. 4. 2011.

Saetak
Vrednovanje utjecaja knjinice postalo je sastavni dio upravljanja i donoenja odluka. U radu se obrazlau utjecaji koje knjinica ima na zajednicu. Prikazana su dva prirunika koji su po miljenju autorice temeljna literatura za svakoga tko se eli baviti prouavanje utjecaja knjinice na zajednicu. U radu su objanjena i temeljna kvalitativna istraivaka pomagala koja su neophodna u istraivanju utjecaja knjinice na zajednicu. Kljune rijei: uinci knjinice, utjecaj knjinice na zajednicu, kvalitativna metodologija

Summary
Evaluation of the impact of libraries has become an integral part of management and decision-making. In the article, the author discusses library impact on the community and describes two manuals which, in authors opinion, represent fundamental

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 1(2012), 83-100 ISSN 0507-1925 VBH 2012.

83

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

reading for anyone who wants to research the library impact on the community. The paper explains the basic qualitative research tools that are necessary for the research of the impact of libraries. Keywords: evaluation, library impact, qualitative research methods

Pretpostavke istraivanja utjecaja knjinice na zajednicu

Neosporna je injenica da narodne knjinice imaju velik utjecaj na zajednicu. Ali tvrdnja ostaje na teorijskoj razini sve dok je ne potvrdimo istraivanjem. Pristup vrednovanju utjecaja (impact) knjinice na zajednicu oznaava promjenu paradigme u dosadanjim pristupima vrednovanju koji su se temeljili na vrednovanju ulaznih (inputs) i izlaznih proizvoda (outputs), a teite je bilo na prikupljanju statistikih podataka uz pomo kvantitativnih istraivakih metoda.1 Istraivanja poslovanja knjinica od analize ulaznih podataka (na primjer, statistiki podaci o uloenim sredstvima u nabavu knjiga) i analize izlaznih proizvoda (na primjer, koritenje usluga informacijske slube, biltena prinova, baza podataka) nadopunjeno je istraivanjima o tome kakva je interakcija knjinice i zajednice i na koji nain i kojim uspjehom knjinica utjee na zajednicu. Otvorena su nova istraivaka pitanja i teme o tome jesu li i koliko su korisnici i zajednica profitirali od usluga koje nudi knjinica. Zbog navedenog, istraivai i praktiari poinju razvijati pokazatelje uspjenosti za mjere postignua, utjecaja na okolinu (outcomes). Najvei problem u vrednovanju uinaka knjinice je taj to je teko izdvojiti uinke na korisnike odnosno mogue korisnike koje je postigla knjinica od uinaka koje su postigle druge ustanove. Terminoloki prijepori na koje nailazimo u literaturi koja se bavi vrednovanjem prisutni su i u odreenju pojma utjecaja knjinice na zajednicu. Petr Balog2 outcomes, impact prevodi kao rezultat, uinak, ishod, a za pojanjenje pojma koristi definiciju Hernona i Dugana da uinci odraavaju nain na koji
1 Dudden Rosaling Farnam. Using benchmarking needs asessment, quality improvement, outcome measurement and library standard. New York ; London : Neal-Schuman Publishers, Inc., 2007. Str. 223. 2 Petr Balog, Kornelija. Prema kulturi vrednovanja u visokokolskim knjinicama. Osijek : Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Filozofski fakultet u Osijeku, 2010. Str. 74.

84

M. DRAGIJA IVANOVI: VREDNOVANJE UTJECAJA NARODNIH KNJINICA...

su se knjinini korisnici promijenili kao rezultat osobnoga kontakta s knjinicom, njezinom graom, uslugama i programima.3 Streatfield i Markless4 definiraju impact kao uinak usluge ili djelatnosti knjinice na pojedince, skupinu ili zajednicu. Na uestalo koritenje pojma outcomes i impact kao sinonima u strunoj literaturi upozoravaju Poll i Payne5 i definiraju te pojmove kao one koji ele istaknuti utjecaj knjinice na pojedinanog korisnika ili na skupinu korisnika.6 Istraivanja rezultata knjinice i ulaznih proizvoda proirila su se na istraivanja koja odgovaraju na pitanje na koji nain i kako knjinica ima utjecaj na zajednicu u kojoj djeluje. Poll i Payne smatraju da knjinice istraivanjima utjecaja ele dokazati da pridonose uenju, pouavanju i istraivanju, a time i tenjama knjinica da obogauju postupke demokracije, zatitu i zalaganje za intelektualne slobode, informacijsku pismenost i drutvenu jednakost, smanjenje siromatva i kulturne raznolikosti.7 U istraivanju utjecaja knjinice koristimo se nizom podataka koji se mogu prikupiti iz tradicionalnih pokazatelja uspjenosti. Njihova je dodatna vrijednost u tome da su obogaeni novim podacima koje do sada nije bilo mogue (ili nije se znalo) prikupiti i analizirati. Istraivanje utjecaja knjinice na zajednicu, od istraivaa zahtijeva dodatan napor u razumijevanju zajednice kao socioloke kategorije i knjinice kao jednog od aktera kulturnog i drutvenog ivota u zajednici. Za potrebe ovog rada primjerenim se pokazalo nazivlje koju preporuaju Streatfield i Markless,8 a vezano uz utjecaje koje knjinice imaju na zajednicu. Njihovo tumaenje utjecaja knjinice temelji se na modelu pod nazivom GL IPA Road model.9 Taj se model temelji na 5 razina koje se naslanjaju jedna na drugu i tvore piramidu utjecaja. U podnoju piramide nalaze se promjene u znanju i vjetinama, nakon toga promjene u percepciji i samopouzdanju (na primjer pomo knjinice u traenju posla), promjene u kvaliteti ivota, a na vrhu piramide nalaze se promjene u drutvu i ekonomiji.10
3 Citirano prema: Petr Balog, Kornelija. Nav. dj. Str. 74. 4 Streatfield, David; Sharon Markless. What is impact assessment and why is it important? // Performace Measurement and Metrics 10, 2(2009), 134. 5 Poll, Roswitha; Philipe Payne. Impact measures for libraries and information services. // Library HiTech 24, 4(2006), 548. 6 Isto, 548. 7 Usp. Isto, 548. 8 Streatfield, David; Markless, Sharon. Nav. dj. Str. 134. 9 GLIPA Road Map Global Libraries Initiative (GL), GL Impact Planning and Assessment (IPA) 10 Streatfield, David; Sharon Markless. Nav. dj. Str. 136.

85

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

Uloga knjinice u drutvu ne zaustavlja se na provoenju aktivnosti poput promicanja itanja, nego se utjecaj knjinice kroz aktivnosti odraava na ivot pojedinca. Kvalitetan program promicanja primjerenih aktivnosti moe utjecati na italake navike djece kako bi poboljala italaku tehniku, usvojila potovanje i pozitivan odnos prema knjizi i prenijela te stavove obitelji. Nesumnjivo, povean interes za knjigu, itanje i razumijevanje teksta vodi prema boljem uspjehu u kolovanju, to moe imati za posljedicu bolje zaposlenje. Uloga narodne knjinice posebno je vana danas kada je drutvo na globalnoj razini zahvaeno velikim ekonomskim i drutvenim problemima uzrokovanim recesijom. Ameriko knjiniarsko drutvo (ALA American Library Association) u svojim godinjim izvjeima11 ukazalo je na vanost narodnih knjinica u vrijeme krize. Mnogo nezaposlenih bilo je primorano traiti novi posao za to su im bila potrebna nova znanja ili informacije o moguim zaposlenjima. Narodne knjinice spremno su doekale pritisak starih i novih korisnika. U izvjeu iz 2011. godine kao jedna od najvanijih usluga narodnih knjinica ALA istie se pristup internetu od pouavanja za koritenja raunala do pretraivanja informacija za potrebe pronalaenja posla ili ostvarivanja socijalnih prava.12 Opsena studija koje je provedena 1997. i 1998. godine u Velikoj Britaniji rezultirala je publikacijom Learning Development13 u kojoj su obraeni rezultati istraivanja drutvenog utjecaja knjinice. Rezultati su ukazali da knjinica ima vanu ulogu u razvoju zajednice, socijalnoj ukljuenosti, odravanju demokracije u drutvu i razvoju lokalne kulture. U literaturi se najee navodi da knjinica moe na zajednicu imati ekonomski utjecaj ili utjecaj na pismenost ili utjecaj na zajednicu u cjelini. Kerslake i Kinnel14 razlikuju utjecaj knjinice na trima razinama: utjecaj na zajednicu u kojoj knjinica radi; utjecaj na vjetine i ekonomski utjecaj. Utjecaj na zajednicu promatraju u svjetlu postignua knjinice kao kulturne ustanove i kao ustanove koja je duboko osvjetena o potrebama osoba koje su zbog bilo kojeg razloga iskljuene iz jednog dijela ivota zajednice, a koje esto nazivamo i posebnim skupinama korisnika. Ova druga toka openito je vana za veinu zemalja koje imaju mnogo manjinskih zajednica ili problema u zajednici
11 The State of Americas Libraries : a report from the American Library Association [citirano: 2012-16-01]. Dostupno na: http://www.ala.org/news/mediapresscenter/americaslibraries/ publiclibraries 12 Isto. 13 Matarasso, Franois. Learning development : an introduction to the social impact of public libraries. London : British Library Board, 1998. 14 Kerslake, Evelyn; Margaret Kinnel. The social impact of public libraries : a literature review. // [London] : British Library Research and Innovation Centre, 1997.

86

M. DRAGIJA IVANOVI: VREDNOVANJE UTJECAJA NARODNIH KNJINICA...

kao to je nezaposlenost. U Velikoj Britaniji, Skandinaviji i Sjedinjenim Amerikim Dravama postoji niz programa za beskunike ili manjine, dok se u Hrvatskoj trend interesa za takvu vrstu usluga javlja u zadnjih 10-ak godina.15 Narodne knjinice trebale bi biti ustanove koje su osvijetene o problemima zajednice u kojoj djeluju. Poznavanje zajednice i razumijevanje njezinih potreba temeljna su pretpostavka za uspostavu programa i usluga potrebnih za ukljuivanje svih stanovnika zajednice u njezin svakodnevni ivot. Narodna knjinica svojevrsni je most izmeu zajednice i onih koji se ne osjeaju kao njezin sastavni dio ili koji zbog objektivnih okolnosti ne ostvaruju svoja prava koja im zajednica deklarativno osigurava i jami. Usherwood i Linely16 nadovezuju se na prethodno razmiljanje pa se njihova analiza uloge knjinice u zajednici, a s tim povezanog i utjecaja koji knjinica ima na zajednicu odraava kroz obrazovanje, pismenost, informacije i slobodno vrijeme i kulturu. Skupina autora prirunika za mjerenje utjecaja knjinice na zajednicu pod nazivom The Librarys Contribution to Your Community : A Resource Manual17 izdvojila je est podruja u kojima knjinice pridonose pojedincu ili skupini u zajednici. To su odgajanje i uenje, pismenost, kultura i razonoda, biznis i ekonomija, osobna podrka i razvoj zajednice. Oni smatraju da se utjecaj knjinica na pojedinca u odgajanju i uenju ostvaruje uslugama koje su povezane sa cjeloivotnim uenjem i uslugama koje su ustrojene kao podrka pojedincima koji su obuhvaeni u obrazovnom sustavu. Kao i ranije spomenute autorice Kerslake i Kinnel, autori smatraju da narodne knjinice osiguravaju usluge koje pridonose razvoju i unapreenju italakih i numerikih vjetina, informatikoj i informacijskoj pismenosti. Koritenje slobodnog vremena u narodnoj knjinici u skladu je s kulturnim vidom poslovanja knjinica. Sve vie prostora u istraivanjima i teorijskoj literaturi pridaje se doprinosima narodne knjinice poslu i ekonomiji, a u navedenom priruniku izdvojene su: informacijske usluge za lokalne poduzetnike, usluge koje osiguravaju pomo u razvoju novih poslova, podrka podruju prodaje nekretninama i podrka turizmu. Doprinos narodne knjinice osobnom razvoju mogue je analizirati u odnosu na informacijske usluge za osobne odluke, usluge koje su povezane s informacijama u svezi poslovanja dravnih slubi (ostvarivanje socijalnih
15 Jedan o primjera koje je potrebno istaknuti je usluga Knjinica grada Zagreba koja je pokrenula niz aktivnosti i usluga za beskunike [citirano: 2012-16-01]. Dostupno na: http:// beskucnik.kgz.hr/ 16 Usherwood, Bob; Rebecca Linley. New measures for the new library : a social audit of public libraries. London : British Library, Research and Innovation Centre, 1998. 17 The Librarys contribution to your community : a resource manual. 2nd ed. Southern Ontario Library Service, 2007.

87

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

prava i slino) i usluge koje pomau u razvoju karijere te potrage za poslom. Pregled doprinosa i usluga koje autori predlau kao pokazatelje nalaze se u Tablici 1. Metode koje se koriste pri istraivanju doprinosa narodne knjinice razvoju zajednice detaljno su objanjene u sljedeem poglavlju.
Tablica 1. Doprinosi knjinice u zajednici po LCTC18 DOPRINOS Odgajanje i uenje Pismenost Kultura i razonoda Usluge koje potvruju navedene doprinose Cjeloivotno uenje Podrka pojedincima koji su u obrazovnom sustavu italake i numerike vjetine Informatika pismenost Informacijska pismenost Koritenje slobodnog vremena Informacijske usluge za lokalne poduzetnike Razvoj novih poslova Podrka sektoru prodaje nekretnina Turizam Informacijske usluge za osobne odluke Dravne slube Razvoj karijere i potraga za poslom Socijalna interakcija/Osjeaj za zajednicu Zadovljstvo zajednicom kao mjestom za ivot Svjest o zajednici/Pripadnost zajednici Podrka skupinama u zajednici/agencijama u zajednici Podrka za kulturni identitet i raznolikost

Posao i ekonomija

Osobna podrka

Razvoj zajednice

Prirunici o vrednovanju utjecaja knjinice na zajednicu

Svijest o vanosti mjerenja utjecaja knjinice na zajednicu danas je duboko usaena u poslovnu politiku upravljanja knjinicama. U elji da voditeljima i ravnateljima knjinica olakaju postupak vrednovanja, istraivai su osmislili niz prirunika koji na jednostavan nain predstavljaju teoriju i metodologiju vrednovanja knjinice na zajednicu.

18

The Librarys. Nav. dj. Str. 19.

88

M. DRAGIJA IVANOVI: VREDNOVANJE UTJECAJA NARODNIH KNJINICA...

Za praktiare, jedan od najboljih prirunika ve je spomenuti kanadski prirunik The Librarys Contribution to Your Community : A Resource Manual19 u izdanju Southern Ontario Library Service. Svrha prirunika je da pomogne praktiarima u predstavljanju vrijednosti kojima knjinica obogauje ivot u zajednici onima koji donose odluke i onima koje sudjeluju u financiranju knjinica. Naime, voditelji knjinica suoeni su s problemom predstavljanja knjinice u javnosti kao ustanove od posebne drutvene vanosti, pa je potrebno iznai naine da se svima koji knjinici pristupaju s predrasudama i nedovoljnim poznavanjem njezinih ciljeva i zadaa, objasne sve prednosti koritenja knjinice. Na temelju razgovora s politiarima koji odluuju o financiranju knjinica u Priruniku su izdvojena etiri najvanija elementa pri donoenju odluka o financiranju i prosuivanju o radu knjinica: osnovni statistiki podaci o poslovanju informacije o podrci zajednice, zadovoljstvo zajednice poslovanjem knjinice doprinos irem krugu korporativnih tijela i drugim ustanovama u zajednici usporedba s drugima radi dokazivanja isplativosti.20 Kao pomo u rjeavanju ovog problema u priruniku je prikazano est razina na kojima knjinice mogu ostvariti doprinos i dvadeset usluga koje donose neki oblik koristi korisnicima kada dolaze u interakciju s knjinicom. Vano je naglasiti da su autori prirunika istaknuli da je preduvjet vrednovanju dobro osmiljeno planiranje aktivnosti i poznavanje osnova stratekog planiranja. Na primjeru doprinosa knjinice razvoju zajednice, objasnit emo na koji nain Prirunik preporua prikupljanje podataka. Ako elimo istraiti na koji nain knjinica pridonosi razvoju zajednice, onda istraujemo usluge koje donose korist kao to je socijalna interakcija, zadovoljstvo zajednicom kao mjestom za ivot, svijest o zajednici, podrka raznolikim skupinama u zajednici i podrka kulturnom identitetu i raznolikosti. Za svaku navedenu uslugu ili korist koja proizlazi iz usluge, napravljen je saet opis. Na primjer, uz pojam socijalne interakcije nalazi se opis knjinice kao mjesta socijalne interakcije i kao vanog aktera u socijalnoj interakciji u zajednici. Nakon opisa, autori
Nav. dj. The Library. Isto. Str. 1.

19 20

89

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

navode metode i izvore informacija koje moemo koristiti u istraivanju.21 Nakon popisa navedenih izvora, autori upuuju na bibliografske izvore kojima su se sluili za definiranje opisa koristi i izvora za prikupljanje podataka. Nakon navedenih podataka, autori predstavljaju naine kako i s kojim je dokazima mogue potkrijepiti tezu da je knjinica vana ustanova jer osigurava socijalnu interakciju u drutvu. Taj dio prirunika vrlo je vaan jer osim pokazatelja i uputa kako i koje podatke prikupiti, usmjerava voditelje knjinica na putu pregovaranja i predstavljanja prikupljenih podataka financijerima i donositeljima odluka. Meutim, jedan od problema ovog prirunika je taj to autori ne razlikuju rezultate (outputs) i uinke (outcomes) knjinice. Njihov pristup temelji se na prikupljanju rezultata koji se mogu prikazati kao uinci. Kao razlog takvog pristupa navode problem da knjinice veinom nemaju tim osposobljenih ljudi koji mogu istraivati uinke knjinice. Ovakav stav jednim se dijelom kosi s nastojanjem da se osvijesti potreba istraivanja utjecaja knjinice na zajednicu jer nehotice vraa na istraivanje rezultata. Ipak, metode i pristup koji je prikazan u priruniku mogu posluiti kao prijelazna faza istraivanja utjecaja knjinice. Drugi prirunik koji je vaan za istraivanje utjecaja knjinice u zajednici je Shaping Outcomes22 koji je napravljen u suradnji s Institute of Museum and Library Service i Indiana Universityja. Za razliku od prethodno navedenog prirunika, pristup ovom priruniku je besplatan i dostupan svima. Osim knjiniarima, ovaj prirunik namijenjen je i muzealcima. Model koji se koristi naziva se Outcomes Based Planning and Evaluation (OBPE) i temelji se na logikom modelu.23 Teaj poinje s objanjenjem nazivlja i objanjenjem modela koji e se koristiti za istraivanje. OBPE je sustavan nain za planiranje korisniki usmjerenih programa i cilj je izmjeriti jesu li ti programi
21 U ovom primjeru to su: ukupan broj korisnika tijekom godine, broj korisnika po satu, broj programa koji je ponuen korisnicima i nekorisnicima, podaci o broju osoba i strukturi osoba prisutnih na programima koje organizira knjinica, broj sati programa, broj knjininih jedinica koje su posuene na bazi usluga za osobe koje ne mogu doi u knjinicu (npr., bibliobusi, posjeti kuama i slino); vrijednost vanjskih usluga koje su primijetili korisnici, predstavnika agencija i nadlenih ustanova povezanih sa socijalnim radom; percepcija vrijednosti knjinice kao mjesta na kojem je fokusirana socijalna interakcija, karakteristike korisnika koji izvjetavaju/koji se izjanjavaju o knjinici kao mjestu na kojem se ostvaruje socijalna interakcija (tu se prvenstveno misli na skupine korisnika kao to su osobe starije ivotne dobi, imigranti i slino). 22 Shaping outcomes [citirano: 2011-10-09]. Dostupno na: http://www.shapingoutcomes. org/course/ 23 Logiki model detaljno je razradila Rosalind Farnam Dudden. Nav. dj.

90

M. DRAGIJA IVANOVI: VREDNOVANJE UTJECAJA NARODNIH KNJINICA...

postigli svoje ciljeve. Cilj istraivanja koje se temelji na filozofiji OBPE-a nadilazi tradicionalnu statistiku i dokumentiranje onoga to je knjinica napravila. Mjerenje je usmjereno prema pitanju koju je razliku u ivotu korisnika napravila vaa knjinica, kako su usluge koje nudite korisnicima promijenile njihov ivot, stavove, ponaanje. Logiki model na kojem se temelji ovaj pristup istraivanju uinaka knjinice polazi od planiranja usluga. Usluge se moraju planirati s obzirom na cilj poslovanja ustanove i na temelju poslanja. Prvi korak u planiranju je identificirati osobe ili skupine i njihove potrebe u odnosu na poslanje ustanove. Drugi korak je uspostaviti jasnu sliku uinaka programa kako bi ispunili potrebe korisnika. Nakon toga, potrebno je razviti pokazatelje za mjerenje uinka knjinice. Zadnji korak koji se preporua jest da se na temelju rezultata osmisli i ponudi usluga koja e privui publiku, korisnike i proizvesti eljene rezultate. Pritom, autori razlikuju tri razine uinaka knjinice: kratkoroni uinci, srednjoroni uinci i dugoroni uinci. Kratkoroni se uinci odnose na vjetine, stavove i znanje, srednjoroni koje se odnose na promjene u ponaanju i donoenju odluka, a dugoroni na promjene u statusu ili uvjetima ivota. Kratkorone uinke, kao na primjer saznanja o celijakliji nakon predavanja u knjinici, lako se mogu istraiti jednostavnim intervjuom nakon predavanja. Srednjoroni i dugoroni uvjeti zahtijevaju sloenije istraivanje. U dijelu teaja24 u kojem se pristupnici (knjiniari, muzealci) upoznaju s metodama vrednovanja, naglasak je stavljen na pronalaenje pravilnih pokazatelja i istraivakih metoda koje je mogue koristiti u takvom istraivanju. Jedino na temelju dobro izabranih pokazatelja mogue je provesti istraivanje koje e nam dati rezultate koje moemo iskoristiti u svrhu unapreivanja poslovanja knjinice. Petr Balog25 takoer naglaava vanost pri izboru dobrih pokazatelja ijom emo interpretacijom dobiti podatke kojima moemo donijeti odluke na stratekoj razini.

Istraivake metode koje se koriste u istraivanjima utjecaja knjinice na zajednicu

Za uspjeno provedeno vrednovanje utjecaja knjinice na zajednicu potrebno je izabrati odgovarajuu istraivaku metodu. Dobro odabrani pokazatelji i dobro osmiljen nacrt istraivanja kljuni su za uspjeno provedeno

24

goutcomes.org/course/evaluate/d7.htm

25

Writing effective indicators [citirano: 2011-09-16]. Dostupno na: http://www.shapin Petr Balog, Kornelija. Nav. dj. Str. 67.

91

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

vrednovanje. Specifinost istraivanja utjecaja knjinice u odnosu na istraivanja zadovoljstva korisnika vidljiva je u sljedeim parametrima: zahtjevnost metodologije, jasnoa/nejasnoa pokazatelja, prikazivanje rezultata i slino. Ne moemo prihvatiti dokaz da je utjecaj na zajednicu nemogue dokazati ako polazimo od teze da u istraivanju elimo koristiti samo jednu metodu. Dobro postavljeno istraivanje u svojem e nacrtu istraivanja predvidjeti dvije do tri pa ponekad i etiri metode. Razlog takvom pristupu je taj to jedna metoda nee odgovoriti na sva istraivaka pitanja koja smo postavili. Kod primjene vie od jednog instrumenta istraivanja govori se o triangulaciji koja oznaava kombiniranje viestrukih promatraa, teorijskih perspektiva, izvora podataka i metodologija.26 Metode koje se najee koriste za istraivanje uinaka knjinice pripadaju kvalitativnoj metodologiji. Autori Poll i Payne27 navode da se najee koriste sljedee metode: upitnici (tiskani, telefonski, mreni), intervjui, fokus grupe i diskusijske grupe i korisnika samoprocjena steenih vjetina i kompetencija. Naglaavaju da je rezultate dobivene ovim metodama potrebno usporeivati s rezultatima dobivenim uporabom kvantitativnih metoda. Velika vrijednost ili, kako Poll i Payne kau, neprocjenjiva vrijednost podataka prikupljenih kvalitativnim metodama, ogleda se u predstavljanju rezultata istraivanja javnosti. Osobni doivljaji knjinice te percepcija knjinica kod korisnika i nekorisnika knjinice oivljavaju suhe statistike podatke i izvjetaje i ini ih razumljivijima i vjerodostojnijima. Usherwood28 tezu o vanosti koritenja kvantitativnih metoda objanjava stavom da se iza podataka koji se prikupe kvantitativnim metodama nalazi dublja analiza koja e pokazati pravu sliku knjinice. Njegov stav o vanosti provoenja sociolokih i psiholokih istraivanja u knjinicama potvruje tezu da je osim brojki potrebno pokazati vrijednost knjinine usluge u pogledu njezinog utjecaja na pojedinca i drutvo.29 Temeljna razlika izmeu kvalitativne i kvantitativne metode je ta to se kvalitativne metode najee bave rijeima umjesto brojevima tipinim za

26 Leburi, Ani. Integracija kvalitativnih i kvantitativnih aspekata : perspektive empirijskih istraivanja otoka. // Sociologija sela 39, 1/4 (2001), 202. 27 Usp. Poll, Roswitha; Philip Payne. Nav.dj. Str. 551. 28 Usp. Usherwood, Bob. Demonstrating impact throught qualitative research. // Performance measurement and metrics 3,3 (2002), 118. 29 Isto.

92

M. DRAGIJA IVANOVI: VREDNOVANJE UTJECAJA NARODNIH KNJINICA...

kvantitativne metode.30 Razlika postoji u koritenim metodama i procedurama. Kvantitativna istraivanja bave se provjerom unaprijed postavljenih hipoteza i testiranjem teorija na temelju statistike analize.31 Kvalitativna istraivanja polaze iz drugog motrita. Kvalitativna istraivanja polaze od subjekta koji prouavaju i nastoje razumjeti ga u njegovom povijesnom i socijalnom kontekstu.32 U kvantitativnim istraivanjima postoji nametnuta distanca izmeu istraivaa i predmeta istraivanja. Istraivai koji rabe kvalitativne metode smatraju da su u boljem poloaju od istraivaa koji rabe kvantitativne metode zato to su osobno uronjeni u dogaanja i aktivnosti pa su im jasnije veze koje se stvaraju izmeu aktivnosti i dogaanja, a to znai da razumiju dublje veze koje su temelj predmeta istraivanja.33 Uloga istraivaa u kvalitativnoj metodologiji je iznimno aktivna jer istraiva sagledava problem dubinski. esto se dogaa da takav pristup zahtijeva od istraivaa da sudjeluje u svakodnevnom ivotu pojedinca ili zajednice koju istrauje.34 Bez obzira na labavost nacrta istraivanja kvalitativnih metoda, istraivai koji se odlue na taj pristup moraju biti svjesni da labavost ne znai nepostojanje nacrta ili nestrunost. Kvalitativne metode trae savjesnog i dosljednog istraivaa. Jedna od glavnih razlika izmeu kvalitativne i kvantitativne metodologije je ta to kvantitativni istraivai nakon obavljenoga prvog dijela posla, a to je postavljanje i izrada upitnika, do same analize rezultata esto nemaju veze s ispitanicima ili samim tijekom istraivanja. Upitnik ispitanici ispunjavaju sami ili uz anketara. Kod kvantitativnih metodologija praenje tijeka istraivanja bitno je sloenije. Nakon svakoga pojedinanog intervjua ili razgovora s fokus grupom, istraiva je suoen s nizom biljeaka, impresija, osobnih ili ispitanika, koje je potrebno zapisati, postaviti u kategorije ili staviti u vezu s nacrtom istraivanja ili s prethodno odraenim intervjuima ili promatranjem. Kao to smo naveli ranije, kvalitativni istraiva u istraivanju sudjeluje aktivno i njegovo istraivanje ne prestaje odlaskom ispitanika. S obzirom da kvalitativna istraivanja ele obuhvatiti iru sliku stvarnosti, istraiva je u poziciji da
30 Usp. Milas, Goran. Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima. Zagreb : Naklada Slap, 2009. Str. 571-572. 31 Isto. Str. 571. 32 Halmi, Aleksandar. Kvalitativna istraivanja u primjenjenim drutvenim znanostima. Zagreb : Naklada Slap, 2005. Str. 14. 33 Gray, David E. Doing research in the real world. 2nd ed. Los Angeles : Sage, 2009. Str. 201. 34 Gray, David E. Nav.dj. Str. 164.

93

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

svoje istraivanje proivljava u raznim neoekivanim okolnostima. S obzirom na prirodu istraivanja uinaka knjinice, aktivno je ukljuivanje istraivaa u zajednicu i ustanovu koja je predmet istraivanja odluujue. Istraiti to knjinica znai jednoj zajednici, zahtijeva od istraivaa da shvati socijalne mree koje postoje u zajednici, ustanove koje su u izravnoj ili neizravnoj vezi sa zajednicom kao i socioloki profil knjinice. Preduvjet istraivanja uinaka knjinice na zajednicu je analiza zajednice koja je kljuna za poslovanje knjinice kao i za njeno poslanje. Kada govorimo o analizi zajednice, ne mislimo na povrne analize strukture stanovnitva, nego na dubinsku analizu koja nam odgovara na pitanja o tome kakva je zbilja zajednica u kojoj knjinica djeluje. Pitanja na koja analiza zajednice mora odgovoriti su sljedea: geografski poloaj knjinice (tko geografski gravitira knjinici; njezin poloaj u odnosu na druge knjinice u regiji/upaniji, demografska slika zajednice, struktura stanovnitva po zaposlenju (koliko ih radi, koliko ih ne radi, koja je djelatnost najzastupljenija, kako se ivi s obzirom na primanja/dohodak, koliko je siromanih), kakva je industrijska i privredna slika mjesta (postoje li tvornice i slino), formalni i neformalni komunikacijski kanali u zajednici, sustav zdravstvene i socijalne zatite u zajednici, vjerske organizacije, rekreacijski objekti, kulturne organizacije i aktivnosti u mjestu, telekomunikacije.35 Na temelju prouenih karakteristika kvalitativne metodologije, smatramo da je ona za istraivanje uinaka knjinice neophodna jer svojim dubinskim pristupom omoguuje dolaenje do rezultata i saznanja koji e to vjernije i jasnije opisati odnos knjinice i zajednice.

Izbor istraivakog pomagala U literaturi o istraivanju utjecaja knjinice na zajednicu kao najuestalija istraivaka pomagala navode se veinom upitnici i druge kvalitativne metode. Prirunik Shaping Outcomes navodi sljedee metode:36 anegdote, upitnici i razliiti oblici formulara za povratne informacije, promatranje i razni oblici procjena, razni dokumenti organizacije (izvjea, statistiki pregledi, dokumentacija o poslovanju knjinice, dnevnici rada djelatnika i slino). U
35 Valdez-Perry Branch Denver Public Library : a community analysis [citirano: 2011-0916]. Dostupno na: http://www.skyways.org/pathway/ca_rep 36 Data Sources [citirano: 2011-09-16]. Dostupno na: http://www.shapingoutcomes.org/ course/evaluate/d9.htm

94

M. DRAGIJA IVANOVI: VREDNOVANJE UTJECAJA NARODNIH KNJINICA...

ovom popisu izostavljene su najee kvalitativne metode, a to je individualni intervju i razgovor s fokus grupom. S obzirom na prirodu istraivanja utjecaja knjinice na zajednicu, smatramo da je intervju nezaobilazna metoda za prikupljanje podataka u takvoj vrsti istraivanja. U nastavku emo se ukratko upoznati s najvanijim metodama i njihovim znaajkama.

Intervju Intervju je metoda kojom se u razgovoru s jednom osobom dobije mnogo dublji uvid u iskustva i reakcije ispitanika.37 Ispitanik se pita za stavove, miljenja, iskustva, osjeaje, a cilj je prikupiti informacije vane za istraivaki problem.38 Na temelju istraivakih pitanja, istraiva mora donijeti odluku o vrsti intervjua koju e koristiti. Najea podjela intervjua je na strukturirani i nestrukturirani intervju. Strukturirani intervju temelji se na unaprijed pripremljenim pitanjima koja ne odstupaju od zadane strukture, tono se zna to se eli istraiti da se ispitanika vodi uvijek u istom smjeru. Polustrukturirani intervju temelji se na unaprijed pripremljenim pitanjima u formi tema za razgovor. Pitanja su koncipirana tako da se otvori prostor ispitaniku da izrazi svoje miljenje. Nestrukturirani intervju je neformalan, osoba koja provodi intervju nema strogi katalog pitanja, nego ih formulira prema okolnostima, opi predmet razgovora je definiran, ali sve je ostalo preputeno ispitaniku. Osoba koja provodi intervju mora suptilno nadzirati ispitanika jer bez obzira na neformalan pristup, mora se razgovarati o temi intervjua.39 Dubinski, usmjereni intervju podrazumijevaja sve oblike otvorenog, polustrukturiranog ispitivanja. Sudionik je doveden u stanje da se spontano izjanjava o svojim stavovima, osjeajima i openito o razlozima svojeg ponaanja u vezi s problemom koji mu je predoen.40

37 Crawford, John. The culture of evaluation in library and information services. Oxford : Chandos Publishing, 2006. Str. 50. 38 Milas, Goran. Nav. dj. Str. 586. 39 Crawford, John. Nav. dj. Str. 50-51. 40 Halmi, Aleksandar. Nav. dj. Str. 319.

95

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

Razgovor s fokus grupom Metoda razgovora s fokus grupom esto je koritena metoda u knjinica41 ma. Skoko definira fokus grupe kao kvalitativni oblik istraivanja koji ukljuuje grupnu raspravu o nekoj zadanoj temi.42 Samo ime metoda je dobila zbog naina kako se provodi rasprava poinje na iroj razini, a onda se metodom ljevka fokusira na istraivaka pitanja, i usmjerena je prema odreenom problemu.43 Cilj razgovora s fokus grupom je dubinska rasprava kojom emo istraiti vrijednosti ili stavove ispitanika prema nekom problemu ili temi44 to jest dublje razumijevanje nekih pitanja ili problema.45 O tehnikama voenja razgovora fokus grupa na raspolaganju je niz prirunika, meutim moramo upozoriti da voenje razgovora fokus grupe nije lagan posao. Na prvi pogled fokus grupe izgledaju kao jedna od lakih istraivakih metoda. Meutim, za pripremu fokus grupe potrebna je temeljita priprema i nacrt kao i za bilo koju drugu metodu kao to su upitnici ili eksperiment. Glavno obiljeje razgovora s fokus grupom je dinamina grupna rasprava. Moderator ima kljunu ulogu u uspjenosti razgovora s fokus grupom jer njegov je zadatak poticati ispitanike na razmjenu miljenja i nepovezan razgovor usmjeriti prema temi i cilju fokus grupe. Razgovori s fokus grupom provode se na manjim skupinama ispitanika koji dijele neka zajednika obiljeja, raspon ispitanika kree se od 4 do 12, a pri izboru ispitanika mora se voditi rauna o zajednikim karakteristikama (spol, mjesto stanovanja, subkulturna pripadnost) jer skupina mora biti homogena.46

Opaanje Opaanje omoguuje dublji uvid u stanje koje nas kao istraivae zanima. U knjiniarstvu, tehnika opaanja nije esto koritena metoda istraivanja.47 Knjinica kao ustanova pogodna je za ovu metodu, a opaanje je idealna
41 Crawford, John. Nav. dj. Str. 45. 42 Skoko, Boo; Vanesa Benkovi. Znanstvena metoda fokus grupa : mogunosti i naini primjene. // Politika misao 46,3(2009), 217. 43 Crawford, John. Nav. dj. Str. 44-45. 44 Skoko, Boo; Vanesa Benkovi. Nav. dj. Str. 217. 45 Crawford, John. Nav. dj. Str. 44. 46 Milas, Goran. Nav. dj. Str. 590. 47 Crawford, John. Nav. dj. Str. 51.

96

M. DRAGIJA IVANOVI: VREDNOVANJE UTJECAJA NARODNIH KNJINICA...

metoda za dobivanje potpunijeg uvida u ponaanje korisnika i koritenje knjinice. Gledanjem, sluanjem i raspitivanjem moemo dobiti niz podataka koje nije mogue dobiti standardnim upitnikom ili intervjuom. Tu se prvenstveno misli na podatke o koritenju knjinice onih koji ne ele sudjelovati u formalnim metodama istraivanja kao to je upitnik ili intervju.

Zakljuak
Vanost narodnih knjinica za zajednicu je neosporna pa je stoga nuno tu tezu potvrivati primjerenim istraivanjima. Vrednovanje uinaka knjinice odnosi se na vrednovanje utjecaja na zajednicu u kojoj knjinica radi (kulturni utjecaj i utjecaj knjinice u irem smislu, utjecaj na vjetine i ekonomski utjecaj). Knjinica i zajednica u kojoj djeluje imaju sloen odnos. S jedne strane, knjiniari moraju razmiljati o korisnicima kao pojedincima koji imaju svoje interese, povijesne korijene, jedinstvene interese za osobno unapreenje. S druge strane, knjiniari moraju razmiljati o velikoj skupini korisnika koje u drutvu nazivamo socijalno iskljuene grupe.48 Vrednovanje uinaka knjinice sastavni je dio poslovanja i upravljanja. Osim tradicionalnih podataka koji su se prikupljali u cilju unapreenja i poboljanja poslovanja i upravljanja, promijenjeni naini procjenjivanja uspjenosti vrijednosti knjinica utjecali su i na nov pristup u prikupljanju podataka o uspjenosti i uinkovitosti. Donositelji odluka i financijeri od knjinica u Velikoj Britaniji, skandinavskim zemljama i Sjedinjenim Amerikim Dravama trae osim osnovnih statistikih podataka i dokaze o utjecajima knjinice na zajednicu. Narodne knjinice u Hrvatskoj nisu obvezne prikupljati podatke kojima dokazuju svoju vanost u zajednici i odnos sa zajednicom, ali postoji velik interes narodnih knjinica da se istraivanja takve vrste provedu. Kao predloak za takva istraivanja mogu se koristiti postojei prirunici. Osim prirunika, potrebno je pojaati obrazovanje knjiniara u podruju vrednovanja uinaka knjinice s naglaskom utjecaja knjinice na zajednicu. Dosadanje metodoloke pristupe u vrednovanju potrebno je oplemeniti kvalitativnim metodama istraivanja. Upitnici
48 Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost [citirano: 2011-09-19]. Dostupno na: http://www.undp.hr/upload/file/104/52134/FILENAME/Siromastvo,%20nezaposlenost%20 i%20socijalna%20iskljucenost.pdf

97

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

kao najuestalija istraivaka metoda u istraivanjima utjecaja knjinice na zajednicu trebali bi ostati kao metoda koja se koristi za prepoznavanja korisnika i osnovnih podataka o koritenju knjinice. Za dublji uvid u odnose knjinice i zajednice potrebno je koristiti metode istraivanja koje se koriste u kvalitativnoj metodologiji. Tu prvenstveno mislimo na intervjue, razgovor s fokus grupama i promatranje. Meutim, istraivanja koja se nastoje potaknuti ovim radom mogla bi naii na podosta problema, meu kojima je jedan od znaajnijih tijesno vezan s vremenom, znanjem i vjetinama potrebnima za provedbu kvalitativnog istraivanja. Kao to smo istaknuli u tekstu, koritenje kvalitativne metodologije zahtijeva ozbiljnost pristupa istraivanju i razumijevanju postupka kvalitativnog istraivanja. Vrijeme za provedbu intervjua u pravilu je due od vremena koje odnosi anketiranje, pa pri postavljanju istraivanja treba biti svjestan da se koritenjem kvalitativnih metoda nee utedjeti na vremenu. Kod izbora ispitanika za tu vrstu istraivanja vrijedno bi bilo istraiti i nekorisnike jer oni su kljuni za razumijevanje nedostataka u odnosu knjinice i zajednice. Kvalitativna istraivanja zahtijevaju pored ve navedenih elemenata kao to je vrijeme, znanje, primjerene vjetine, znatna financijska sredstva. U Hrvatskoj se postavlja pitanje mogu li narodne knjinice izdvojiti sredstva za takva opsena istraivanja. Naposlijetku, jedan od kljunih problema odnosi se na to da u je takvoj vrsti istraivanja potrebno posvetiti znatnu panju vanjskim elementima i specifinostima zajednice u kojoj knjinica djeluje kao i razumijevanju specifinosti poslovanja i upravljanja pojedinom knjinicom koja je predmet prouavanja, zbog ega usporedne analize izmeu dviju ili vie knjinica nailaze na potekoe metodoloke naravi.

98

M. DRAGIJA IVANOVI: VREDNOVANJE UTJECAJA NARODNIH KNJINICA...

Literatura
Crawford, John. The culture of evaluation in library and information services. Oxford : Chandos Publishing, 2006. Gray, David E. Doing research in the real world. 2nd ed. Los Angeles : Sage, 2009. Halmi, Aleksandar. Kvalitativna istraivanja u primijenjenim drutvenim znanostima. Zagreb : Naklada Slap, 2005. Kerslake, Evelyn; Margaret Kinnel. The social impact of public libraries : a literature review. // [London] : British Library Research and Innovation Centre, 1997. Leburi, Ani. Integracija kvalitativnih i kvantitativnih aspekata : perspektive empirijskih istraivanja otoka. // Sociologija sela 39, 1/4(2001), 189-210. The librarys contribution to your community : a resource manual. 2nd ed. Southern Ontario Library Service, 2007. Matarasso, Franois. Learning development : an introduction to the social impact of public libraries. London : British Library Board, 1998. Milas, Goran. Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima. Zagreb : Naklada Slap, 2009. Petr Balog, Kornelija. Prema kulturi vrednovanja u visokokolskim knjinicama. Osijek : Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Filozofski fakultet u Osijeku, 2010. Poll, Roswitha; Philipe Payne. Impact measures for libraries and information services. // Library HiTech 24,4(2006), 547-562. Shaping outcomes [citirano: 2011-10-09]. Dostupno na: http://www.shapingoutcomes.org/course/ Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost [citirano: 2011-09-19]. Dostupno na: http://www.undp.hr/upload/file/104/52134/FILENAME/Siromastvo,%20nezaposlenost%20i%20socijalna%20iskljucenost.pdf Skoko, Boo; Vanesa Benkovi. Znanstvena metoda fokus grupa : mogunosti i naini primjene. // Politika misao 46,3(2009), 217-236.

99

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

The State of Americas Libraries : a report from the American Library Association [citirano: 2012-16-01]. Dostupno na: http://www.ala.org/news/mediapresscenter/americaslibraries/publiclibraries Streatfield, David; Sharon Markless. What is impact assessment and why is it important? // Performace Measurement and Metrics 10, 2(2009), 134-141. Usherwood, Bob. Demonstrating impact throught qualitative research. /// Performance measurement and metrics 3,3 (2002), 117-122. Usherwood, Bob; Rebecca Linley. New measures for the new library : a social audit of public libraries. London : British Library, Research and Innovation Centre, 1998. (British Library Research and Innovation Centre Report; 89) Valdez-Perry Branch Denver Public Library : a community analysis [citirano: 201109-16]. Dostupno na: http://www.skyways.org/pathway/ca_report.html

100