Sie sind auf Seite 1von 45

Obavjetajno sigurnosne slube

Autor: Tihomir uljak

Sadraj:
1. 2. Stanje u Hrvatskoj Naini djelovanja obavjetajnih slubi (prikupljanje podataka)
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. Tehnika podrka Industrijska pijunaa Zatita podataka Nadzor slubi Financiranje operacija

3.

Obavjetano teroristike metode (specijalni rat)


3.1. Medijski napadi 3.1.1. Medijski napadi na pojedince 3.1.2. Medijski napadi na organizacije 3.1.3. Medijski napadi na drave 3.1.4. Ideologije kao oruje napada Likvidacija protivnika, Financijski rat Inflacija kao oruje obavjetajnih slubi Deflacija kao oruje slubi pekulacije kao oruje slubi Meunarodne organizacije kao oruje sigurnosnih slubi Lobiji

3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8.

4.

Strateko planiranje
4.1. 4.2. 4.3. 4.4. Urotniki scenariji Geopolitiki strateki planovi Zatita urotnikih planova Razotkrivanje urotnikih scenarija

5. 6.

Utjecaj slubi na tehniko tehnoloki razvoj Djelovanje naih slubi prema protivnikim interesima
6.1. Vlastiti ljudski potencijali za prikupljanje informacija Strune i gospodarske komore Udruge Iseljenici Kadrovi sigurnosnih organizacija

7.

Obavjetajna zatita gospodarstva


7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. 7.6. Zatita od monopola Zatita razvoja inovatorsta Zatita konkurentnosti Zatita od medijskih napada Zatita na javnim natjeajima Zatita od stranog pruzimanja poduzea

8.

Strategije otpora
8.1. 8.2. 8.3. 8.4. 8.5. 8.6. 8.7. 8.8. 8.9. 8.10. Vojna strategija otpora Obavjetajna strategija otpora Financijska strategija otpora Upravljanje Narodnom bankom Upravljanje dravnim proraunom Upravljanje razvojnim bankama Reguliranje poslovanja poslovnim bankama Upravljanje Burzom Upravljanje Robnim rezervama Upravljanje informacijskim sustavima

9.

Kontrola slubi i razbijanje po djelatnostima

1.

Stanje u Hrvatskoj

Hrvatska je premreena stranim dravnim i privatnim obavjetajnim mreama koje prikupljaju podatke potrebne zatiti njihovih interesa, dok hrvatske obavjetajne slube nisu sposobne zatititi nae dravne interese, kao ni interese naih poduzea. esto su ak i dijelovi naih institucija pa i obavjetajnih slubi instrumentalizirani u stranom interesu. Kako bi sigurnosne organizacije osim za zapoljavanje dijela radne snage sluile interesima hrvatskog naroda i drave vojsku, policiju i obavjetajne slube moraju voditi natprosjeno inteligentni ljudi visoke nacionalne svijesti koji znaju i ele kontakte sa strancima iskoristiti za prikupljanje znanja i informacija, te bolju logistiku opskrbu, a ne samo za izvravanje dobivenih zadataka iz EU-a. Sigurnosne organizacije moraju mnogo efikasnije tititi domae strateke, politike, vojne i gospodarske interese, te nadzirati strane sigurnosno obavjetajne organizacije koje tite interese svojih zemalja. U globalnom trinom gospodarskom sustavu poduzea konkuriraju na svjetskom nivou, te su svi meusobno suprotstavljeni u borbi za iste kupce. U tom ratu protiv konkurencije dobavljai su saveznici, konkurenti su neprijatelji, a kupci su bojno polje za koje se konkurenti bore. Kako bi pobijedili u tom ratu hrvatska poduzea moraju biti sposobna kreirati svoje strateke planove opstanka, a za to je neophodno posjedovanje informacije (bilance i probleme) o protivnicima i njihovim saveznicima, o kupcima (tritu) i o vlastitim saveznicima (dobavljaima). U tom ratu velike strane kompanije imaju pomo svojih obavjetajnih slubi, te bi i naa poduzea morala imati istu takvu pomo. Za uspjeno kreiranje stratekih planova i naa poduzea bi od znanstvenih i obavjetajnih slubi morala dobivati podatke o bilanciama raspoloivih dobara: materijalnih, intelektualnih i ljudskih. Bilance je potrebno izraditi za: 3. vlastita raspoloiva dobra, sadanja i budua, 4. sadanja i budua dobra saveznika, 5. protivnika sadanja i budua dobra, dobra protivnikih saveznika. Za sve njih potrebno je poznavati i najvanije probleme, kao i dobro prepoznavanje vlastitih problema. Velike kompanije imaju svoje odjele za "busines inteligence" koji se bave prikupljanjem podataka na zakoniti nain, ali mnoge razvijene drave svojim kompanijama dostavljaju podatke steene obavjetajnim radom i na nelegalan nain.

2.

Naini djelovanja obavjetajnih slubi

Obavjetajno sigurnosne slube postojale su od nastanka civilizacije. Nastankom industrijske civilizacije ove slube su doivjele nagli razvoj, te su poslove poele dijeliti na vojne, industrijske i politike, odnosno na uhoenje protivnika, otkrivanje neprijateljskih uhoda i na zatitu tajnosti vanih informacija vojne, industrijske i politike prirode. Za razliku od javnih sigurnosnih slubi kojima je zadatak tititi zakon i opsluivati pravosudna tijela, obavjetajno sigurnosne slube tite dravu te nisu duni pomagati rad sudskih vlasti osim kad je to u interesu drave. Ove slube u veini razvijenih demokratskih drava za praenje, nadzor i prislukivanje ne moraju traiti dozvolu od sudskih vlasti, ve je to regulirano posebnim zakonima, te takoer, kad doznaju za kaznena djela ne moraju o tom izvijestiti tuilatva i sudove, osim kad je to u interesu njihovog posla, tj zatiti drave. Izvjetaje o svojem radu podnose najee samo najvioj izvrnoj vlasti, te ponekad zakonodavnim nadzornim tijelima koji kontroliraju eventualne zloupotrebe slubi u svrhe koje nisu povezane sa zatitom nacionalnih interesa. Obavjetajno sigurnosne slube obino imaju vie odjela ili mrea iji pripadnici se meusobno ne poznaju. Najvaniji odjeli su; odjel za mobilizaciju i obuku, odjel za prikupljanje podataka, odjel za analizu podataka, odjel za irenje dezinformacija, odjel za provokacije, odjel za planiranje, odjel za teroristike operacije, odjel za unutranju zatitu, te odjel za financiranje. Poneki odjeli, osobito oni gdje se trai vea strunost, mogu biti organizirani kao posebne slube, ili znanstveni instituti. Obavjetajci se mogu podijeliti na profesionalce koji su formalno zaposleni u pojedinim slubama, a samo povremeno, na nekom zadatku imaju nekakvu masku, te na povremene vanjske suradnike, (dounike, spavae, pijune, agente dezinformatore i agente provokatore) koji rade na svojim radnim mjestima, a sa slubom samo povremeno surauju. Profesionalni obavjetajci dobivaju plau u slubi, a povremeni vanjski suradnici se nagrauju na razliite naine. Vanjski suradnici mogu raditi iz uvjerenja, iz interesa, ili stoga to su ucijenjeni. Nagraditi ih se moe i tako to ih se, na osnovu lanih dokumenata, poalje u privremenu mirovinu te oni tako zauvijek ostanu vezani uz slubu, mogue im je omoguiti bre napredovanje na radnome mjestu ili karijeri, mogue im je osigurati javnu promociju, potrebite veze i sl. Obino profesionalci razliite razine imaju svoje dounike ili mreu dounika, s tim to oni na vioj razini znaju dounike svojih podinjenih, dok nierangirani profesionalci ne znaju dounike svojih pretpostavljenih, ili dounike suradnika iz paralelnih odjela. Agenti spavai, dezinformatori i provokatori obino su na vezi sa samim vrhom obavjetajnih slubi. Agenti za prikupljanje podataka, tzv., pijuni najee se trae meu vojnim i dravnim slubenicima, te politiarima, dok se dezinformatori najee trae meu nezadovoljnim novinarima i marginalnim politiarima. Dounici, a i ostali vanjski suradnici se financiraju s tajnih rauna koji se pune na razne, najee nezakonite naine, kako bi ostali skriveni od pogleda slubenika u razliitim ministarstvima. Ponekad obavjetajne slube prikrivaju pojedine akcije ak i od vlastitih politikih naredbodavaca, a kako bi prikrili tragove o ovakvim svojim tajnim operacijama zapovjedi su izdaju usmeno, a i izvjetaji o takvim tajnim operacijama se tada takoer podnose usmeno. Pismeni izvjetaji podnose su jedino o legalnim operacijama koje su pod nadzorom politikih vlasti. Poto politiari vole sve znati najlake im je sve kontrolirati analizom financijskih trokova, ali se obavjetajci u nelegalnim operacijama obino obraaju raznim lobistikim, ili masonskim udrugama, koje imaju iste interese i od kojih trae financiranje takvih nelegalnih operacija. Suvremene obavjetajno sigurnosne slube uhoenje protivnika nastoje paralelno izvoditi tehnikim sredstvima, analizom legalno prikupljenih informacija iz sredstava masovnog priopavanja, te irenjem mree informatora u protivnike: vojne, politike, privredne strukture, patentne urede, znanstvene institucije, humanitarne organizacije, vjerske sekte, te pokrete za zatitu ljudskih prava. U velikim, razvijenim dravama obavjetajno sigurnosne slube su podijeljene na: obavjetajne (prikupljanje podataka), sigurnosne (zatita vlastitih podataka), slube za voenje

specijalnog rata, te vojne obavjetajne slube. Amerike obavjetajno sigurnosne slube su tehniki najbolje opremljene, dok britanske imaju najjae analitike pratee institute, te najjae provokatore u protivnikim redovima. Analitika kao najvanija komponenta obavjetajnog rada bavi se u prvom redu analizom interesa protivnikih i prijateljskih drava, te svih bitnih organizacija koje bi mogle postati protivnici, ili znaajni suradnici. Za sve njih prikupljaju se: a) podaci o glavnim financijerima, njihovim osobnim interesima i sposobnostima, te sredstvima i metodama za ostvarenje osobnih interesa, b) podaci o glavnim kadrovima, njihovim osobnim interesima, te sposobnostima, sredstvima i metodama kojima mogu ostvariti te interese. Kvaliteta obavjetajnih slubi najvie ovisi o znanju, inteligenciji, motivaciji i iskustvu analitiara. Ni najbolji podaci ne vrijede puno ako analitiari ne znaju prepoznati vrijednost podataka, a najkvalitetniji analitiari ponekad i analizom novinskih natpisa i ostalih javnih podataka mogu zakljuiti vie nego loi analitiari uz pomo najbolje tehnike. Suvremene obavjetajne slube najvie slie na znanstveno istraivake institute, a razlika je u tom to slube smiju kriti sve zakone kad je to neophodno za izvrenje zadatka, s tim to moraju ukloniti tragove krenja zakona. Mnoge slube 90% informacija najee i skupljaju na legalni nain preko znanstveno istraivakih instituta, medija, Interneta, strunih kongresa, sajmova i sl. a samo manji dio informacija prikupljaju upotrebom tajnih tehnikih sredstava, uz pomo dounika, ucjenama i sl.

2.1. Tehnika podrka


Najvee drave koje raspolau pijunskim satelitima mogu snimati sve telefonske komunikacije (razgovori, fax, e- mail, Internet) bilo gdje na svijetu. Kabel koji spaja telefonsku slualicu i aparat zrai dovoljno da razgovor snime sateliti. Takvi razgovori kasnije se kompjutorski sortiraju i analiziraju po pozivnom i dozivnom telefonskom broju, po lokaciji pozivnog i dozivnog telefona, po vremenu razgovora, po jeziku, po kljunim rijeima i po boji glasa govornika. Tek ovako sortirani i analizirani razgovori idu analitiarima na provjeru. Zatita od ovakvog prislukivanja mogua je tek ako se i pozivni i dozivni aparat nalaze u prostoriji koja je izgraena kao Faradejev kavez, i ako su svi elektrini kablovi i spojevi kroz koje putuje signal smjeteni duboko pod zemljom. Ako obavjetajna sluba ima prijateljske veze s lokalnom telefonskom kompanijom ni ovakva zatita nije sigurna. Mobilne telefone mogu prislukivati, te prostorno locirati i najslabije opremljene obavjetajne slube. Vee organizacije mogu vriti prislukivanje preko mobitela i kad je aparat iskljuen, tako da nazovu broj aparata, a prije nego to stisnu posljednju znamenku pozivnog broja puste posebnu ifru koja ukljuuje mikrofon. Na taj nain mobitel postaje buba koja prenosi sve zvukove do 15 metara iz okoline. Tek ako se izvadi baterija iz mobitela, ili se mobitel umota u aluminijsku foliju, mogue je onemoguiti ovakvo prislukivanje. Kompjutorske podatke koji prelaze preko ekrana kompjutora mogue je snimiti na udaljenosti od nekoliko kilometara. Obavjetajne slube koje imaju prijateljske veze s proizvoaima kompjutorskih operativnih sustava mogu skidati podataka sa svakog kompjutora prikljuenog na Internet, koji radi pod operativnim sustavom te kompanije. Pomou diskete s posebnim programom mogue je zaobii sve zatitne ifre u kompjuteru.

2.2.

Industrijska pijunaa

Industrijska pijunaa je koritenje obavjetajnih slubi u interesu kompanija iz vlastite drave. Pri tom se koriste sve dostupne legalne i nelegalni metode prikupljanja informacija. Cilj je pomoi vlastitim poduzeima u borbi protiv strane konkurencije na vlastitom i na stranom tritu, te stjecanje monopola na stranim tritima. Osnovni naini stjecanja monopola su razliite vrste dampinkih napada na manje konkurente, ali postoje i druge metode napada.

Osim navedenih naina monopolizacije veliku ulogu u tome procesu imaju i obavjetajne slube razvijenih zemalja. Na velikim meunarodnim javnim natjeajima velike kompanije SAD-a i Velike Britanije esto o stranim konkurentima dobivaju sve vane podatke kao to su tehnologija koju imaju i mogu ponuditi, podatke o razvojnim projektima, podatke o najvanijim kadrovima i njihovim slabostima, a ponekad dobiju i podatke o cijenama i ostalim uvjetima iz ponude. Zato je kod velikih javnih nabavki vano cijene i ostale najvanije podatke potrebno upisivati rukom u tiskani tekst, kako ne bi ostali nikakvi tragovi u kompjutoru, ponudu treba nositi sigurnim i povjerljivim kuririma i dostavljati je neposredno prije otvaranja ponuda. Dananje zapadne obavjetajne slube svoje kapacitete sve vie koriste za industrijsku pijunau za to troe i do 70 % svojih kapciteta. Uspjeli su staviti pod nadzor gotovo sve znanstvene i istraivake laboratorije svih velikih kompanija u svijetu, a jedini faktor koji ne mogu predvidjeti su novi proizvodi koji se stvaraju u nekoj garai nekog inovatora ili sitnog poduzetnika. im netko takav svoju ideju ili proizvod prijavi patentnom uredu ili iznese na neki sajam i on ulazi pod nadzor i sustav kontrole. Dvije intelektualno najjae obavjetajne slube su izraelski Mosad i britanska sluba MI6, dok su tehniki najjae amerike slube CIA i NSA. Mosad se temelji na izraelskoj dijaspori meu kojima postoji veliki broj znanstvenika i poduzetnika u mnogim svjetskim sveuilitima, znanstveno-istraivakim institutima i multinacionalnim kompanijama. Britanski MI6 je najjaa svjetska obavjetajno sigurnosna sluba koja formalno i ne postoji. Strateke ciljeve ova sluba dobiva od Kraljevskog instituta za meunarodne poslove(Royal Institut of International Affairs). Jezgra MI6 nalazi se u britanskom ministarstvu vanjskim poslova, a kljuni kadrovi dolaze iz britanskog nasljednog plemstva i iz vrhova bogatakih masonskih udruga. (Ova sluba je u vrlo vrstoj simbiozi sa masonskim klubovima, a preko masona iz drugih drava povezani su i sa drugim obavjetajnim slubama koje takoer nastoje svoje ljude ubaciti u masonske klubove. A hoe li ti ubaeni pojedinci biti vie lojalni svojoj obavjetajnoj slubi, ili masonskom klubu najvie ovisi o trenutnim osobnim materijalnim, politikim ili karijeristikim interesima.) Zaposleni slubenici MI6 rade za plau, dok veinu ostalih sluba nagrauje tako to im pomae u karijeri, u sklapanju dobrog posla, i u osobnom bogaenju. to postanu bogatiji to lake dolaze do podataka pa su samim tim i korisniji. Sluba pod svojom kontrolom ima desetak najvanijih znanstveno istraivakih instituta, nekoliko najvanijih medija, mnoge humanitarne, ili ekoloke udruge graana, te kontrolne pakete dionica u najmanje dvije kompanije u svim djelatnostima. Posebni odjeli nastoje djelovati kao svjetski karteli za kontrolu dijamanata, plemenitih metala, droge, umjetnina i rijetkih sirovina. Najvanije djelatnosti koje kontroliraju su bankarstvo, nafta, osiguranje, investicijski fondovi, vojna proizvodnja, visoke tehnologije, automobilska industrija, kemijsko farmaceutska industrija, zatitarstvo,i sl. U svim ovim djelatnostima kontroliraju najmanje dvije kompanije koje glume meusobnu konkurenciju i koje imaju kontrolne pakete manjih regionalnih kompanija, a koje opet dre kontrolne pakete jo manjih nacionalnih poduzea. Kontrolne pakete dionica obino vode na ime neke fizike ili pravne osobe koje potajno slue kao maska za MI6. Preko ovakvih kompanija MI6 podmiuje razne dravne slubenike drugih zemalja preko kojih dobivaju unosne poslove, nakon ega mogu lako prikupljati podatke i materijalna sredstva za operacije. Podmieni dravni slubenici obino misle kako se radi o obinoj korupciji, te i ne znaju kako tajno rade za britance. Preko bankarske piramidalne mree koja se sastoji od nekoliko britanskih banaka koje imaju nekoliko podrunica na svim kontinentima, a koje opet imaju podrunice u svim susjednim dravama, vrlo lako mogu doi do podataka o stanju i prometu na raunima skoro svih veih svjetskih i nacionalnih kompanija te pojedinaca. Preko osiguravajueg drutva Loyd mogu doi do podataka o tijekovima roba u

meunarodnom prometu. Preko nekoliko multinacionalnih revizorskih kua mogu doi do podataka o poslovanju mnogih banaka i kompanija u svijetu nakon ega podatke mogu iskoristiti za korumpiranje i ucjenjivanje vodeih ljudi u tim sustavima, te jeftinu kupovinu kompanija ili banaka. Preko paramasonskih humanitarno lobistikih udruga kao to u Rotary i Layons mogu doi do podataka o veini drutveno angairanih pojedinaca u svijetu. Ovi klubovi sa svojih redovitih sastanaka zapisnike alju u centralu iz kojih se moe otkriti to tko predlae, kakve ima interese i stavove, na temelju ega se moe izraditi psiholoki profil takvih pojedinaca, a u sluaju potrebe izabrati nekoliko najboljih kandidata za obavljanje nekog zadatka u nekoj zemlji. Nakon takvog odabira dovoljno je organizirati neko vee meunarodno druenje u kojima se neki agent ubaen u vrh organizacije upoznaje s potencijalnim lokalnim suradnikom, vrbuje ga za lijepo oblikovani zadatak, uz osiguranje dobre motivacije. Preko meunarodnih strunih udruga mogu doi do podataka o svim relevantnim strunjacima svih struka, preko udruge MENSA-e koja ima sjedite u Londonu mogu doi do podataka o svim natprosjeno inteligentnim ljudima svijeta, a preko zatitarskih kompanija mogu doi do podataka o svim slubenicima i menaderima u institucijama i kompanijama koje tite. Svi podatci alju se u institut za strateko planiranje Tavistock gdje se dre dosjei vie milijuna najvanijih ljudi svijeta s precizno izraenim psiholokim profilima. MI6 dri dvije multinacionalne zatitarske kompanije koje glume meusobnu konkurenciju i koje imaju svoje podrunice u svim dravama, a te podrunice su najee vlasniki maskirane pod imenom svojih terenskih suradnika. Ove podrunice obino najvie zarauju uvanjem banaka pod britanskom kontrolom, a tako steenim profitom korumpiraju najvee politike stranke, dravne dunosnike i menadere dravnih poduzea, kako bi preuzeli uvanje svih dravnih institucija i dravnih poduzea. A kad jednom uvari uu na neki objekt vrlo lako mogu doznati to se dogaa na objektu, tko su najvaniji rukovodioci i menaderi u uvanim objektima, kakvi su odnosi meu njima, koje su im slabosti i ovisnosti, kakav im je privatni ivot, seksualne sklonosti, imaju li ljubavnice ili ljubavnike i slino. uvare povremeno kontroliraju kontrolori od kojih su neki obueni kako iz uvara, u nevezanom razgovoru izvui informacije na osnovu kojih se u Tavistock institutu mogu izraditi vrlo kvalitetni psiholoki profili svih vanih osoba, ili osoba koji bi jednog dana mogli postati vani. Medijska i novinarska mrea koju je MI6 stvorio irom svijeta povremeno slui za kontrolu nekih informacija, ali im je glavna svrha irenje dezinformacija o osobama, ili pojavama, u cilju ostvarenja njihovih stratekih interesa. Razvili su i mreu za irenje dezinformacija preko interneta, te na svim vanijim jezicima svijeta redovito prate rasprave na razliitim internet forumima i ukljuivanjem u rasprave nastoje omalovaiti diskutante koji ire istinite podatke o onom to MI6 eli skriti, uz istovremeno irenje dezinformacija o onom, ili onima koje ele medijski, ili politiki unititi.

2.3.

Zatita podataka

Zatita podataka koji se pregledavaju na kompjutoru, mogua je ako su kompjutori smjeteni u prostorijama izraenim kao Faradejev kavez i pod uvjetom da kompjutor nije prikljuen na nikakvu mreu. Mobilne telefone nije mogue zatititi. Amerika sluba za zrano motrenje i izvianje opskrbljena je i kamerama vrlo visoke rezolucije i irokog spektra koje snimaju odreena podruja brzinom od 16 snimaka u sekundi. Kompjutorskom analizom ovih snimaka mogue je vidjeti to se na odreenim koordinatama, u odreenom trenutku nalazi. Mogue je razlikovati vozila i ljude, a vrtnjom filma unatrag, ili unaprijed, mogue je otkriti odakle su vozila ili ljudi doli i kuda su otili. Filmske snimke koje

prikupljaju bespilotne letjelice i sateliti kompjutorski se obrauju tako da se izdvoji snimka ciljanog terena u odreenom trenutku. Na snimci se obiljei vozilo ili ovjek ije se kretanje eli pratiti, a nakon toga kompjuter, vrtnjom filmova naprijed ili natrag, analizira put kretanja oznaenog objekta, gdje je stajao i koliko dugo, odakle je doao i kuda je otiao. Ovakva tehnologija mogla bi vrlo korisno posluiti u otkrivanju ubojstava, silovanja, kraa i pljaki koje se dogaaju u velikim gradovima, ali zapadne obavjetajne slube te mogunosti zasad uvaju samo za sebe. Ovaj sustav je u razvoju, a pokriva sve veu povrinu zemlje. Kod zatite vlastitih tajnih podataka problem je ak i u definiciji podataka koje treba uvati. Prema birokratskom shvaanju tajnosti tajna je svaki dokument na kojem pie tajna poslovna, vojna ili dravna. Ovakvi birokrati esto troe ogromna sredstva koja bi se mogla puno bolje iskoristiti u zatiti podataka koje neprijatelj zna, ili moe vrlo lako otkriti iz tiskanih i elektronikih medija, ili sa Interneta. Neracionalno je tititi podatke koje neprijatelji znaju. Sposobne obavjetajno sigurnosne slube sve tajne koje neprijatelj pouzdano zna nastoje, posredno, dostaviti vlastitom stanovnitvu i time vlastito postojanje opravdati pred poreznim obveznicima, pri emu nastoje poveati povjerenje stanovnitva meu graanima i poveati spremnost vlastitog stanovnitva na suradnju sa slubama. U totalitarnim reimima vanije je sauvati podatke od vlastitog stanovnitva nego od neprijatelja, pa takvi reimi uvaju i podatke koje protivnike drave odavno znaju. Izvorno, tajna je svaki podatak koji moe koristiti neprijatelju, poslovnom, vojnom ili politikom. Najvei stupanj tajnosti su podaci o tom koliko znamo o protivnikim tajnama, te metodama i sredstvima koje ti protivnici koriste, kao i svi podaci iz kojih se mogu razotkriti nai obavjetajni suradnici, te sredstva i metode koji oni koriste. Isti stupanj tajnosti imaju nai dugoroni interesi i ciljevi kojih protivnik nije svjestan. U zatiti vlastitih tajnih podataka sigurnosne slube vre tajne viestruke provjere svih osoba i lanova njihovih obitelji koje dolaze u doticaj s tajnim podatcima. Kod zatite projekata koji se nalaze u stanju razvoja i ispitivanja, zatitne slube esto pribjegavaju kampanjama dezinformiranja, im primijete da je i najmanja koliina informacija o tajnim projektima procurila u javnost ili neprijateljima. Tako se npr. eksperimenti s tajnim letjelicama najlake tite irenjem dezinformacija, te slubenim demantiranjem o pojavi leteih tanjura, svemiraca i sl. Slino se tite i vojno pomorski projekti irenjem dezinformacija o pojavi vodenih udovita i sl. Ove kampanje dezinformacija obavljaju se preko vlastitih suradnika u sredstvima javnog priopavanja, a veliku pomo dobivaju od fanatika, koji iz uvjerenja, troe gomile vlastitih sredstava i energije na praenje ovakvih pojava.

2.4.

Nadzor slubi

U demokratskim dravama obavjetajne slube su pod nadzorom izvrnih a djelomino i zakonodavnih tijela, tako da javnost poneto moe saznati o njihovom radu. Da bi koliinu ovakvih javnih informacija smanjila na to je mogue manju koliinu, sve obavjetajne slube nastoje svoje djelovanje to vie prikriti od zakonodavnih tijela. Da bi to mogle, one nastoje raditi po naelu ; prikupljanje podataka, analiza podataka i planiranje operacija radi sluba, a izvoenje operacija se preputa saveznicima. Saveznici meu novinarima obrauju javnost i pripremaju je na ono to slubi odgovara. Saveznici meu politiarima, meunarodnim institucijama, nevladinim udrugama, humanitarnim organizacijama, oslobodilakim pokretima i teroristikim organizacijama zadueni su za izvrenje operacija.

2.5.

Financiranje operacija

Financiranje legalnih poslova se vri iz dravnog prorauna, ali se esto to od javnosti prikriva u kroz vojni proraun. Nelegalne operacije koje ele prikriti i od vlastitih parlamentarnih istraga financiraju se najee dodatnim poslovima i suradnjom sa mafijakim organizacijama. Dodatne izvore financiranja ove slube nalaze na vie naina: 1. zatiti mafijakih udruga pri trgovini droga ili drugih krijumarenih roba, 2. prodaji zaplijenjene droge, ili drugih zaplijenjenih dragocjenosti u vlastitoj reiji, 3. prodaji velikim kompanijama onih prikupljenih industrijskih tajni koje nisu potrebne vlastitom vojno-industrijskom kompleksu, 4. prodajom tajnih poslovnih informacija burzovnim pekulantima uz njihovu obvezu da dio prikupljenog profita utroe za obavjetajno politike poslove. Sva ovako nelegalno steena sredstva obavjetajno sigurnosne slube troe na, takoer, nelegalan nain, s ime lanovi zakonodavnih tijela nisu upoznati. Ponekad ak ni vlade i predsjednici ne znaju to im rade njihove tajne slube ime ove organizacije postaju mafijako teroristika vlast iz sjene.

3.

Obavjetano teroristike metode (specijalni rat)

Pojedine obavjetajno sigurnosne slube osim prikupljanja informacija o protivnicima, te zatite vlastitih tajni, bave se specijalnim teroristikim metodama rata protiv potencijalnih protivnika. Ti oblici rata su: 1. Medijski napadi na protivnike radi njegove politike destabilizacije, 2. Likvidacija protivnika, 3. Financijsko ratovanje.

3.1.

Medijske kampanje

U slabijim dravama strane obavjetajne slube stvaraju popise poeljnih i nepoeljnih politiara. Nepoeljne politiare nastoje ukloniti s politike scene najee medijskom kampanjom irenja dezinformacija. Odjel za dezinformacije djeluje najee preko lokalnih agenata mobiliziranih ili ubaenih na protivniki teritorij ili mree, a ponekad i preko razotkrivenih protivnikih agenata kojima se paljivo doziraju dezinformacije ija se istinitost ne moe provjeriti, uz pruanje mnogo tonih podataka koje se mogu provjeriti, ili koje su ope poznate. U ovakvim kampanjama dezinformiranja agenti dezinformatori najee se slue medijima, novinarima i urednicima koji su, najee, ve i sami protivnici napadnutih politiara, a ponekad i plaaju poneke novinare i vlasnike medija. Pri irenju dezinformacija protiv glavnog protivnika namjerno se ostavljaju tragovi kako tu kampanju poluistinama i neistinama iri netko drugi tko je u sukobu s glavnim protivnikom. Kako bi se sukob izmeu razliitih protivnika produbio ire se dezinformacije i o tome drugom protivniku pri emu se ostavljaju tragovi kako to iri glavni protivnik. Ovakva dezinformacijska kampanja moe se provoditi preko medija ili preko mree terenskih dobro informiranih traera, a kad se iri preko medija odvija se obino u tri koraka: 1. dostavljanje medijima istinitih kompromitirajuih podataka o napadnutim osobama, 2. medijski napad podatcima koji su samo djelomino istiniti, 3. otvoreno zagovaranje ruenja pojedinih politiara i stranaka.

3.1.1.

Medijski napadi na pojedince

Kad se ne mogu nai nikakvi argumenti kojima bi se napao protivnik, nastoji ga se otvoreno ismijavati organiziranom kampanja irenja neugodnih anegdota, viceva, skeeva i satira kojima se omalovaava protivnik, ili netko od lanova obitelji i najbliih suradnika. Protiv ovakve kampanje napadnute drave mogu se braniti samo jaanjem vlastitih obavjetajnih slubi. U svakoj ozbiljnoj dravi obavjetajne slube moraju biti garant da na bilo kakvu vaniju funkciju nee doi osobe koje netko moe ucjenjivati ili kompromitirati. Sve vanije politiare i dravne slubenike obavjetajne slube moraju tititi i nadgledati. Ako pri tom primijete da su skloni korupciji, preljubu, seksualnim nastranostima, ovisnosti o kocki, drogi, alkoholu, bilo oni bilo lanovi njihove ue obitelji, tada najvii politiki vrh treba biti obavijeten o postojanju sigurnosnog rizika.

3.1.2.

Medijski napadi na organizacije

Napadi na politike stranke izvode se ubacivanjem vlastitih ljudi u takve politike stranke koji se nastoje pribliiti ambicioznim pojedincima. Njih postepeno uvjeravaju kako su vrlo sposobni i perspektivni, te se trebaju izboriti za vei utjecaj unutar stranke. Ako u tome uspiju tada ih nagovaraju na ikaniranje stranakih protivnika, a gubitnike nastoje nagovoriti na osnivanje novih stranaka, kako bi se protivniko izborno tijelo to vie rascjepkalo.

3.1.3.

Medijski napadi na drave

Osim napada na pojedine politiare ili politike stranke mogui su i politiki napadi na dravu. Ovakvi napadi se organiziraju osnivanjem pokreta (ili stranke) koji ima zadatak oslabiti konkurentnost gospodarstva, te tako destabilizirat dravu. Kako bi se takav pokret osnovao potrebno je stvoriti ideologiju (komunizam, faizam, nacizam, vjerske fundamentalistike sekte, ekoloki fundamentalizam, globalizam, otvoreno drutvo i sl.) koja e privui to vie nezadovoljnika.

3.1.4.

Ideologije kao oruje napada

Kroz povijest protivnike drave su esto ruene ubacivanjem razornih ideologija na teritorij protivnikih drava, pri emu se nastoji ubaciti dvije suprotstavljene ideologije koje se trebaju sukobiti, ili podijeliti drutvo u dvije sukobljene skupine. Kako bi se takav ideoloki pokret osnovao potrebno je stvoriti ideologiju (komunizam, faizam, nacizam, vjerske fundamentalistike sekte, ekoloki fundamentalizam, globalizam, otvoreno drutvo i sl.) koja e privui to vie nezadovoljnika. Za irenje odabrane ideologije potrebno je organizirati, ili kupiti medije i novinare koji e zagovarati i iriti ideologiju, a takoer i znanstvenike koji trebaju znanstveno braniti pravovjernost takve ideologije. Kako bi se ideologija uspjeno irila potrebno ju je umotati u ambalau od istine koja treba posluati za maskiranje lai. Kako bi se sve to moglo organizirati i kontrolirati potrebno je nai financijere, a to su najee, formalno, privatne kompanije (najee banke). Financiranje medija se organizira kroz sponzorstva pojedinim medijskim kuama to se maskira u vidu oglaavanja. Mnoge kompanije i banke ponekad u napadnutim dravama za reklamu troe velika sredstva ak i kad im je potranja za robom vea od ponude, to znai da im reklama nije ni potrebna. Ovakve napade na protivnike drave obino vode agenti provokatori iz najtajnijih odjela za politike provokacije iz najtajnijih odjela za politike provokacije. Povijesno promatrano, poetkom industrijske civilizacije i nastankom ideologije prosvjetiteljstva ova tajna drutva porijeklom iz Venecije, u svoj sastav ukljuuju nove bogatae iz podruja bankarstva, prekomorske trgovine, uglja, a kasnije i nafte, te doivljavaju nagli razvoj. Masoni su bili glavni financijeri ideologije francuske revolucije i Bonapartizma, ideologije Marksizma i komunizma, a pri kraju dvadesetog stoljea financiraju ideologiju otvorenog drutva i globalizma. Sredinom devetnaestog stoljea glavni operativac financijer i kadrovik im je bio Fridrich Engels, poetkom dvadesetog stoljea Parvus, sredinom dvadesetog stoljea Robert Maxwell, a krajem dvadesetog stoljea George Soro. Svi oni koristili su parolu zavadi pa vladaj koristili proizvodei razliite svae meu susjedima, koristei moralno slabe pojedince meu narodima koje su eljeli osvojiti. Glavni protivnici imperijalnih sila uvijek su bile etnike,

nacionalne drave kod kojih se zajednitvo temelji na emocionalnoj vezi prema zajednici, za razliku od imperijalnih vienacionalnih drava gdje se vlast temelji na interesu i strahu. Glavni suradnici imperijalista su uvijek bili pojedini pripadnici osvojenih naroda koji su zbog osobnih materijalnih, ili karijeristikih interesa pristajali na suradnju sa osvajaima. Ovi kozmopoliti kojima nikad nije bio vaan interes vlastitog plemena, ili nacije za koju nisu bili emocionalno vezani, uvijek su bili osnovna poluga rasta svih globalistikih imperija. U dvadesetom stoljeu su postojala tri imperijalna globalistika ideoloka pokreta: komunizam, nacionalni socijalizam i faizam, te liberalni individualizam. Komunizam je bio najbrutalniji i temeljio se na mrnji prema vjeri i drugim socijalnim klasama, te indiferentnost prema vlastitoj naciji. Nacionalni socijalizam i faizam bio je najbahatiji i temeljio se na mrnji prema drugim niim nacijama, te javnu indiferentnost, a tajnu mrnju prema vjeri. Liberalni individualizam kao najlukaviji ideoloki pokret, izrastao na pozitivnim stavovima ekonomskog liberalizma, temelji se na zagovaranju potpune slobode pojedinca, slobodno trite s jednakim ansama za sve, te indiferentnost prema obitelji, naciji i vjeri. Kao najlukaviji ideolozi liberali su najdue opstali zahvaljujui tome to su njihovi javni ciljevi pozitivni i sukladni pozitivnoj trinoj selekciji prema sposobnostima, iako im je tajno djelovanje esto potpuno suprotno, usmjereno izigravanju slobodne trine konkurencije i odravanju vlasti u rukama uske elite. Obiaj liberala je javno zagovarati jedno, a na tajnim sastancima raznih elitnih klubova koji ukljuuju dravne funkcionare, poduzetnike, znanstvenike, bankare, novinare i ostale uglednike, donositi suprotne dogovore o tom kome obavjetajne slube trebaju dostavljati povjerljive podatke o potezima konkurencije, kome treba krasti takve podatke; kome treba pomoi, a kome uskratiti pomo; koga dravne inspekcijske slube trebaju zaobilaziti, a koga pojaano nadzirati; koje znanstvene projekte treba financirati, a koje koiti; koga treba financirati, a koga ne; u kojim medijima se treba oglaavati, a u kojima ne; koga preko medija treba napadati, a koga hvaliti. Sve to suprotno je naelima slobodne trine konkurencije i predstavlja ponitenje trinog mehanizma selekcije prema sposobnosti. Ideologiju mogu osmisliti i pojedini lobiji poput naftne i petrokemijske industriji koji su u raznim znanstvenim radovima prepoznali su potencijalnu opasnost, te su to odluili promidbeno iskoristi protiv protivnikih lobija stavljanjem takvih znanstvenih radova pod kontrolu. Zakljuili su kako se na osnovi takvih znanstvenih istraivanja moe kreirati nova zelena ideologija na osnovu koje bi se mogao formirati i novi ideoloki pokret prijatelja zemlje. 1971. godine McGeorge Bundy i Fondacija Ford poinju veliku studiju globalne energetske strategije. Godine 1972. kanadski nafta Maurice Strong izabran je za predsjednika tokholmske konferencije UN-a o zatiti okoline, koja usmjerava milijarde dolara u anti industrijski i anti nuklearni pokret zelenih. 1973. na tajnom sastanku Bilderburke skupine pripremaju poteze za poskupljenje nafte od 400%. Poelo se govoriti o granicama razvitka, a velikim novanim donacijama angloameriki lobi, uz organizacijsku i strunu pomo Rimskog Kluba poeo je ustrojavati ekoloke zelene udruge i stranke, najprije u Njemakoj, a nakon toga u ostalim razvijenim dravama. U tome su im pomagali vlastiti agenti i priueni zeleni fanatici koji su preuzeli zadatak promjene javnog mnijenja, nakon ega dolazi do promjene politiara koji se ne slau sa novim idejama. Prvi zadatak im je bio propagirati ekonomski neisplative alternativne izvore energije, prikupljati informacije o razvoju novih energetskih tehnologija, te sprijeiti razvoj komercijalno isplativih alternativnih izvora energije koji bi konkurentima omoguili energetsku neovisnost. Agenti koje rade na razvoju i koritenju ideologija mobiliziraju se izmeu natprosjeno inteligentnih osoba iji psiholoki profil ukazuje na psihopatski, ili izofrenini poremeaj osobnosti s jakim egom i prenaglaenom potrebom za moi, a njihov motiv za suradnju s obavjetajno sigurnosnim slubama je pomo u realizaciji moi. Pojedinci sa znatno oslabljenim biolokim, psiholokim, ili duhovnim mehanizmima obrane od zla, bilo zbog nasljednih osobina, bilo zbog nekog oboljenja, ili oka u djetinjstvu, postaju cilj kadrovika koji ih pronalaze najee meu

starijim maloljetnicima iz nesreenih obitelji, izmeu siroadi, ili izvanbranom djecom, koja su odrasla bez osjeaja obiteljske ljubavi, te koji su kao takvi odlina sirovina koju je lako pretvoriti u robote programirane za beskrupulozno osvajanje moi. Ovakvi agenti s dobrom obukom iz podruja psiholoko politikog djelovanja, ubacuju se u protivnike obavjetajne, politike, vojne ili teroristike skupine, gdje glumei ideoloku, nacionalnu, ili vjersku iskljuivost i radikalizam nastoje izbiti na vrh organizacija u koje su se ubacili. Pri tome ih se potie na beskrupulozno istiskivanje svih konkurenata za vodee poloaje koristei sva sredstva, a pri tom im pomau agenti dezinformatori koji ire dezinformacije o njihovim konkurentima, pri emu nastaju frakcijske borbe u kojima pobjeuju oni koji znaju tko igra kakvu igru. Ako se kampanja dezinformacijama ne pokae kao uspjena, agentima provokatorima pomau i odjeli za likvidacije koji uklanjaju one koje na drugi nain nije mogue ukloniti. Kad agenti provokatori dou na vrh protivnike mree nastoje tu organizaciju navesti na to radikalnije poteze, koji kasnije napadnutima slui kao povod za protuakcije prema protivnikim organizacijama, njihovim simpatizerima i dravama koje ih tite, a za sve imaju dobro opravdanje pred vlastitim stanovnitvom. Ovakvi agenti provokatori mogu imati i unaprijed pripremljene dvojnike. Ako glavni agent pogine njegovi uvari uklanjaju le, a dvojnik preuzima ulogu glavnog agenta provokatora. Ovakvi dvojnici agenata provokatora ubaeni u protivnike mree u prolosti su imali znatnu ulogu, ali je njihova uloga smanjena razvojem elektronikih programa za prepoznavanje lica, glasa, potpisa i otisaka prstiju.

3.2.

Fizike likvidacije protivnika

Sigurnosne slube esto pribjegavaju i likvidaciji protivnika koja moe biti pravosudna ili fizika. Pravosudna likvidacija (pravosudni terorizam) se obavlja podmetanjem lanih dokaza napadnutoj osobi s ciljem njenog osuivanja, a fiziki se likvidiraju osobe koje se ne mogu na drugi nain neutralizirat. Metode likvidacije su: 1. organizirane prometne nesree; 2. organizirana samoubojstva; 3. atentati; 4. inficiranje kemijskim, biolokim, ili nuklearnim agensima. Atentati se obino organiziraju tako da se pripremi rtveni jarac (neki kriminalac ili duevni bolesnik) koji misli da je atentator, koji nita ne zna o organizatorima, i kojemu se sudi. Njegova uloga je da skrene panju istrage i medija na krivu stranu. Pravi atentatori djeluju iz daljeg i ostaju skriveni. U kriznim situacijama kao atentatori mogu posluiti i nesvjesni pojedinci koji se glasinama i dezinformacijama, preko drugih osoba, ili preko sredstava veze dovedu u stanje psiholokog oka, te tada, psiholoki rastrojeni postupaju onako kako u normalnim situacijama ne bi postupili. Ovakve psiholoke metode specijalnog rata osobito su efikasne kad se "meta" atentata pribliava nekom kontrolnom policijskom, ili vojnom punktu na kojem se nalazi netko tko je uvjeren kako mu se pribliavaju neprijatelji. Kad su u pitanju istaknute javne osobe, o moguem atentatu novinarski analitiari esto piu i prije samog atentata, a kao organizatora, ili naruioca mogueg atentata navode nekog sporednog protivnika, kako bi istragu unaprijed skrenuli u pogrean smjer. Stvarnog naruitelja ovakvog atentata najlake je otkriti razotkrivanjem novinarskih izvora podataka.

3.3.

Financijski rat

Financijski rat se moe voditi protiv kompanija koje ne surauju ili protiv drava. Neposlune kompanije moe se unititi uz pomo konkurentskih kompanija, ili ih se moe otkupiti. U ovom veliku vrijednost imaju tajne poslovne informacije o poslovanju kompanija. Financijski rat protiv drava moe se voditi: a) plasiranjem velike koliine lanih novanica napadnute drave; b) Izgradnjom financijskih kreditnih piramida, uz pomo vlastitih agenata(financijskih diverzanata), zelenakih bankara, kriminalaca i korumpiranih lokalnih politiara i ekonomskih strunjaka(financijskih sabotera). Financijske organizacije koje nude velike kamate na uloge mogu izvravati svoje obveze dok ulozi rastu. Kad usiu sav slobodni novani kapital na tritu, dolazi do domino efekta, tj. istovremenog sloma svih ovakvih institucija. Kriminalci koji su uzeli kredite od ovakvih organizacija, bez namjere da ga vrate, ostvarili su zaradu, a obavjetajne slube koje su pokrenule lanac financijskih piramida, ostvarile su svoj cilj, sruili su financijski sustav napadnute drave. c) Investiranjem velike koliine kapitala u bankarski sustav, ili na burze napadnute drave mogue je dii cijene domae valute ili dionica daleko iznad stvarne trine vrijednosti. Nakon ovakvog poetnog rasta dolazi do daljnjeg ulaganja pekulativnog kapitala, koji ide tamo gdje dionice rastu. Rezultat je jo vei rast cijene dionica i valuta. Tada, u odabranom trenutku, suradnici obavjetajno sigurnosnih slubi naglo povlae svoj kapital tako da prodaju domau valutu i dionice. To dovodi do pada valute i dionica, zbog ega ostali financijski pekulanti po principu domino efekta povlae i svoj kapital. Rezultat je propast burze i vrlo velik pad cijene domae valute. Protiv ovakvog financijskog napada napadnuta demokratska drava se moe boriti transparentnou financijskog trita, plivajuim teajem domae valute, te suradnjom vlastitih obavjetajnih slubi i emisijske banke. Ako vlastite obavjetajne slube imaju indicije da cijene dionica i domae valute padaju zbog stranog financijskog napada emisijska banka treba, kratkotrajno, otkupiti odreenu koliinu dionica domaih poduzea (da bi sprijeila njihov daljnji pad), a koliinu novca (namjenskih kredita) treba svakodnevno prilagoavati potrebama pojedinih trinih segmenata, da bi se sprijeio pretjerani pad domae valute. im se situacija na tritu smiri, opasnost od pojave domino efekta je otklonjena, te kupljene dionice treba polagano prodati, a koliinu novca na tritu postupno prilagoditi potrebama stabilnog trita, da bi se izbjegla deflacija ili vea inflacija. U ovakvoj situaciji bolje je dozvoliti malu kratkotrajnu inflaciju nego deflaciju. Disparitete cijena pojedinih roba lake je otkloniti pri maloj padajuoj inflaciji nego pri deflaciji. Protiv izgradnje kreditnih piramida drava se moe boriti zakonskim odreivanjem maksimalne kamatne stope, a ta kamatna stopa ne bi smjela biti vea od prosjene profitne stope, tj. ne bi smjela biti vea od 10% godinje. Kako bi banke mogle poslovati i u uvjetima inflacije toj kamatnoj stopi bi trebalo dodati i stopu inflacije, te bi maksimalna dozvoljena kamata bila: stopa inflacije + 10%. Najvea opasnost iz vlastitih redova prijeti od domaih monopola koje je najbolje razbiti na niz manjih poduzea. U bankarskom sektoru potrebno je osigurati ravnomjernu zastupljenost velikih i malih banaka poto samo velike banke mogu financirati velike projekte, dok samo male banke ili tedno kreditne zadruge mogu prepoznati kvalitetne male projekte koje vode sitni poduzetnici i obrtnici. Opasnost mogu predstavljati i razne udruge za zatitu potroaa koje trae ono to domai proizvoai ne mogu ispuniti. Rezultat je propast proizvoaa, te posljedino propast i potroaa koji ostaju bez posla te ne mogu kupovati ni jeftiniju robu za koju su se udruge borile, a zapravo su nesvjesno (a poneki plaenici i svjesno) pogodovale stranim proizvoaima, te uvoznicima. U precizno razraenom planu financijskog napada na slabije drave, ove slube dolazak do cilja dijele na vie faza, a svaku fazu na desetak koraka. Napadnuti vidi korak koji je u izvoenju i eventualno slijedei, ali ne vidi ostale korake i faze (medijski napadi na nepotkupljene politiare,

napadi preko meunarodnih financijskih, politikih i sudskih institucija, prijetnje sankcijama i sl.). Pritisak na protivnika je lagan, stalan, i ide sve dalje dok mu se poputa. Pritisak traje sve dok se ne doe do cilja, korak po korak, fazu po fazu. Napadnuta drava na poetku svake faze dobije kontrolora savjetnika iz MMF-a koji savjetuje vladu to treba initi kako bi ekonomski prosperirala. im jedna faza zavri dolazi novi savjetnik koji dijeli savjete, esto suprotne od savjeta koje je dijelio prethodnik. Zatita je mogua ako se pritisak otkloni ve u prvom koraku prve faze. Prijetnju sankcijama najlake je otkloniti protusankcijama u obliku kaznene carine od 100% na sve proizvode i usluge koje se proizvode u dravama koje se pridrue sankcijama, i koje se proizvode u kompanijama koje sjedite imaju u istim dravama.

3.4.

Inflacija kao oruje obavjetajnih slubi

Visoka inflacija moe dovesti do raspada financijskog i bankarskog sustava, a raspad bankarskog sustava mogu izazvati i male brzorastue banke u suradnji sa obavjetajnim slubama matinih drava koje visokim kamatama otimaju tedie veim bankama. Ako emisijska banka na vrijeme ne reagira, a velike banke prihvate igru kamatama dolazi do naglog rasta kamatnih stopa na uloge. Kamate rastu na 5%; 10%; 20%; 30% i vie mjeseno dok se ne isisa sav kapital s trita. Tada ovako izgraena financijska piramida puca, ulagaima ulozi propadaju, pravni sustav se raspada, kriminalci ostvaruju zaradu, a strane sigurnosno obavjetajne slube stjeu mogunost preuzimanja kontrole nad politikom kadrovskom politikom ucjenjujui politiare koji su se nelegalno obogatili koristei kamatare. Raspad financijskog sustava najee i organiziraju strane obavjetajne slube uz pomo domaih kriminalaca i korumpiranih lokalnih politiara.

3.5.

Deflacija kao oruje slubi

Deflacija je pojava kada cijene padaju. To se dogaa kad emisiona banka vodi restriktivnu novanu politiku, zbog ega dolazi do rasta kamata, naglog rasta tednje, smanjenja potranje, smanjenja proizvodnje, otputanje zaposlenih, porasta nezaposlenosti koja uzrokuje dodatni pad potranje, te nastanak privredne krize. Kako bi se deflacija prikrila, te kako emisiona banka ne bi reagirala poveanjem novane mase i sniavanjem kamata obavjetajne slube preko svojih lokalnih politikih poslunika znaju navest monopolska poduzea na naglo zapoljavanje nezaposlenih, kako bi im se poveali trokovi. Kako bi mogli podmiriti ti poveani trokovi monopolist naglo diu cijene ime se namjetaju statistike podatke o kretanju cijena. Na taj nain statistika pokazuje prosjeni rast cijena, iako veina trinih cijena pada. Zbog prosjenog rasta cijena emisiona banka dodatno zatee monetarnu politiku ime se kriza samo produbljuje. Kako bi se sprijeio ovakav napad na monetarni sustav statistika bi morala cijene prikazivati prema djelatnostima, pri emu bi trine cijene morale biti odvojene od monopolskih cijena, a emisiona banka bi morala imati zadatak i instrumente regulirati cijene prema djelatnostima, a ne samo u prosjeku. Struni suradnici stranih slubi koji esto i ne znaju kome slue, obino makroekonomski analitiari stranih banaka se protiv ovakvih protivmjera bore objanjavajui kako bi promjena makroekonomske politike dovela do inflacije, iako je to tono samo ako se tiskani novac daje Vladi za isplatu mirovina i vladinih slubenika. Ako se tiskani novac da bankama, te ga one spreme u svoje trezore nee se dogoditi nita. Ako se tiskani novac usmjeri u poveanje potranje za kupovinu djelatnosti gdje cijene padaju i gdje su kapaciteti slabo iskoriteni dogodit e se poveanje proizvodnje i zaposlenosti, te izlazak iz privredne krize bez veeg rasta cijena.

3.6.

pekulacije kao oruje slubi

Ulaganja na burzi rastu kako rastu cijene. Svi ele zaraditi na valu rasta cijena, vjerujui kako e vrijednosne papire prodati kad budu najskuplji. Veliki igrai koriste upravo taj psiholoki efekt pa ulau dok se na burzi poveava broj ulagaa. Kad veina slobodnog kapitala doe na burzu veliki igrai se tiho povlae s trita, tj. preko vie posrednika prodaju svoje vrijednosne papire, a kad sve prodaju, putaju informaciju kako su se povukli s tako nestabilnog trita. To djeluje kao ok, te izaziva domino efekt na tritu, tj. svi ele prodati, pa cijene na burzi naglo padaju. Mnogi sitni ulagai pri tom propadaju, osobito oni koji su spekulirali posuenim novcima. Najopasniji ulagai su investitori povezani sa obavjetajnim slubama koji zahvaljujui privilegiranim informacija uvijek znaju to treba kupovati, a to treba prodavati, te tako ostvaruju vrlo velike zarade koje djelom plasiraju u obavjetajne zadatke kamuflirane u razne pozitivne ciljeve, preko raznih udruga civilnog drutva.

3.7.

Meunarodne organizacije kao oruje sigurnosnih slubi

Osim meunarodnih kreditnih organizacija postoje i druge organizacije koje potiu meunarodnu razmjenu. Najvea takva organizacija je WTO. Ova organizacija je osnovana s ciljem poticanja smanjenja carina u trgovini meu zemljama lanicama. Ideja osnivaa je bila da kupci u zemljama lanicama dobiju to jeftinije proizvode, a da proizvoai, zahvaljujui veem tritu, snize trokove proizvodnje i cijenu proizvoda. Rezultati WTO- a su: poveanje meunarodne razmjene, olakano osvajanje novih trita od strana velikih multinacionalnih kompanija, koncentracija sjedita ovih kompanija u razvijenim zemljama i decentralizacija proizvodnje irom svijeta. Na ovaj nain razvijene zemlje su svoje kompanije pretvorile u sredstvo posredne kolonizacije svijeta i unitenje sve lokalne industrije u koloniziranim dravama, osim najjednostavnijih poslova proizvodnje sirovina, usluga i montae. Ovo su uspjele zahvaljujui tome to je slobodna konkurencija meu poduzeima koja posluju u lanicama WTO -a samo privid. Multinacionalne kompanije razvijenih zemalja su, uz pomo velikih meunarodnih banaka, uspjele pokupovati slabija poduzea iz nerazvijenih drava. U tome su im pomogli korumpirani domai politiari, nepostojanje kvalitetnih zakona o zatiti interesa sitnih dioniara, zakona o preuzimanju, zakona o steaju, zakona o zatiti od meunarodnog dampinga. Veliku ulogu u ovom procesu odigrale su i obavjetajne slube razvijenih zemalja. Pravodobnim dostavljanjem povjerljivih informacija o lokalnim poduzeima multinacionalne kompanije su znale koliko vrijede pojedina poduzea i gdje su im slabosti, koga je mogue potkupiti i sl. Razvijene zemlje imaju zakone koji dozvoljavaju davanje mita graanima drugih zemalja, ali o tome moraju voditi uredno knjigovodstvo. Zahvaljujui ovome, pravosudne institucije i obavjetajne slube razvijenih zemalja mogu ucjenjivati korumpirane lokalne biznismene i politiare. Konani rezultat je koncentracija sjedita multinacionalnih kompanija u razvijenim zemljama zapada, ponajvie u SAD- u. Prljave poslove proizvodnje prebacili su u drave gdje je radna snaga jeftina, gdje ne postoje antimonopolski zakoni, zakoni o zatiti radnika, djece, bolesnika i nezaposlenih. Najveu korist od ovoga imaju vlasnici multinacionalnih kompanija, te potroai razvijenih zemalja koji imaju dovoljno novca za kupovinu sve jeftinijih proizvoda.

3.8.

Lobiji

Lobistike udruge su izmiljene kako bi se legalizirala i smanjila korupcija, ali je ona samo postala prikrivena. Osim velikih kompanija lobiste esto koriste i obavjetajno sigurnosne slube za ostvarenje svojih ciljeva. Lobisti bi trebali struno uvjeravati javnost, poduzetnike ili najee politiare kako je neki prijedlog koji oni nude najbolji. U praksi to se esto svodi na obinu posrednu korupciju. Princip rada lobistikih ureda je vrlo jednostavan, kad treba podmititi nekog politiara, istraitelja, ili suca nikad mu ne smije nuditi novac prije nego ga dobro upozna na raznim skupovima, zabavama, ili slinim druenjima. Ako novca ima dovoljno najbolje ga je priupitati ima li nekog bliskog tko bi se volio baviti lobistikim poslom. Ako meu djecom, branim drugovima, roacima ili prijateljima netko takav postoji zaposli ga u svome lobistikom uredu i da mu posao pokraj prozora kako bi ovjek mogao gledati na ulicu nakon to se zamori od sjedenja. Ako mu je to dosadno moe ga poslati na putovanje Havajima, ili mediteranom kako bi tamo "istraivao trite", a ako je nekima i to dosadno moe ga imenovati "voditeljem grupe" nekih lijenika kojima si platio "studijsko putovanje" nakon to su propisali dovoljno lijekova neke kompanije ije interese zastupa. Ako ima sreu sklopiti lobistiki ugovor s nekom velikom kompanijom koja eli mijenjati "javno mnijenje" obilje posla ti je osigurano. Kontrolirati medije i nije osobito teko, dovoljno je pojedinim medijskim kuama osigurati obilje reklama. Ali to nije dovoljno za promjenu javnog mnijenja, potrebno je aktivirati razliite grupe za pritisak, te razne aktivistike udruge. Naprimjer, ako radi za neku veliku petrokemijsku industriju koja proizvodi umjetno krzno i kou zadatak ti je uvjeriti javnost kako trebaju puno manje koristiti konkurentske proizvode, tj., prirodnu kou i krzno. Normalno, javnosti to treba drugaije izloiti, potrebno je uvjeriti potencijalne kupce kako je zloin nositi kou od krava koje smo zaklali zbog mesa, te kako je zloin uzgajati ivotinje zbog krzna, iako svakodnevno jedemo plie koje smo uzgojili zbog bataka. A za odraivanje toga zadatka najbolje je upotrijebiti one koji su za to strunjaci, a to su drutveni aktivisti koji su postali poznati i priznati kao borci za zatitu ugroenih vrsta. Kada takve pronae poalje im nekog svoga iskusnoga djelatnika sa zadatkom ulanjenja u njihovu udrugu. Kad se upozna sa vodstvom udruge dobro je ako se uspije predstaviti kao ovjek sa dobrim vezama koji je sposoban pronai razne donatore. A kako bi on to doista mogao potrebno je osnovati i vie nekih drugih posrednikih udruge koje e primati donacije od kompanija koje naruuju posao, te te donacije prosljeivati udrugama aktivista. Na taj nain osigurava tajnost naruitelja, kako neki naivni aktivisti ne bi mogli doznati tko ih stvarno financira. A kad im osigura novac od "raznih" donatora nije ih teko navesti na viku i dreku po trgovima gdje izvode razne "perfomanse" protiv onih koji nose prirodno krzno i prirodnu kou. Te aktiviste i onako ne zanima to e zbog njihovog "aktivizma" propasti mnogi sitni obiteljski krznari i koari, mnogi uzgajivai inila i mnogi mali trgovci bez "brenda" i poznate "marke". Kako bi se zatitili od ovakvog djelovanja lobistikih poduzea i udruga potrebno je donijeti stroge zakone o njihovom radu, te razne udruge zakonski prisiliti na objavu svojih prihoda i rashoda na internetu, kao bi javnost znala tko ih financira i kome slue.

4.

Strateko planiranje

Planiranje je osobina kreativnog predvianja problema i pronalaenja rjeenja za te probleme, a koji se mogu pojaviti na putu do ostvarenja nekog stratekog cilja, tj. cilja o kojem ovisi opstanak sustava u realnom okruenju. Pri planiranju je potrebno jednako dobro poznavati okruenje i veze sa okruenjem, kao i sam sustav. Za to slue obavjetajne slube koje prikupljaju informacije o protivniku, te tako omoguuju svojim ekspoziturama koje se esto nazivaju "znanstveni instituti" realno predvianje ponaanja i mogunosti protivnika, te osmiljavanju planova za slabljenje, osvajanje ili unitenje protivnika. U planiranju protiv inteligentnog protivnika potrebno je predvidjeti poteze protivnika, te odabrati najoptimalnije poteze s obzirom na mogue protupoteze protivnika. Za predvianje buduih poteza protivnika potrebno je u mislima odigrati "igru predvianja" utemeljene na osnovama teorije igara, a koja se sastoji od tri koraka; 1) definirati protivnike potrebe, interese i ciljeve, sredstava, sposobnosti i metode koje koristi, te probleme koji mu se mogu pojaviti na putu do cilja. 2) kronoloki analizirati njegove dosadanje poteze, pri emu treba odvojiti bitno od manje bitnog kako se ne bi izgubili u gomili nevanih detalja, ime se provjerava dali su dosadanji njihovi potezi smisleno povezani, te gdje se svaki pojedini protivnik nalazi do puta ostvarenja svoga cilja i interesa. 3) uivljavanjem u poloaj svakog sudionika igre potrebno je zapitati se: "to bih ja uinio na njegovom mjestu ?". Nakon ovakvog predvianja buduih poteza protivnika potrebno je odabrati najoptimalnije vlastite poteze, s obzirom na nae i njihove interese, ciljeve, raspoloiva sredstva, probleme i dostupne metode. Nakon odabira najoptimalnijih vlastitih poteza potrebno ih je vremenski i prostorno razraditi u detaljan plana, a da bi plan uspio on mora biti skriven. Ako protivnik razotkrije na plan tada on stjee strateku prednost. Zbog tajnosti takvi planovi protiv inteligentnog protivnika obino se zovu urote, zavjere ili spletke, pri emu se, obino kre sve zakonske ili moralne norme, odnosno dozvoljeno je sve to ide u vlastitu korist, ili na tetu protivnika. Prva takva poznata zavjera je opisana u Bibliji kad je Kain smislio plan kako se rijeiti brata Abela. Takvi planovi su se pravili kroz cijelu ljudsku povijest, a njihova kvaliteta je ovisila o sposobnosti i iskustvu autora.

4.1.

Urotniki scenariji

Svaki stvarni strateki plan mora ukljuiti ne samo vlastite ciljeve, sredstva i metode, ve mora predvidjeti i poteze gospodarskog, politikog, vojnog, ili obavjetajnog protivnika, ime se on pretvara u urotu. Plan urote protiv nekog protivnika kreira se poput kompjutorskog programa gdje je potrebno predvidjeti sve situacije koje se mogu dogoditi pri koritenju programa, te predvidjeti to raditi ako se dogode razliiti potezi korisnika. Na osnovu razraenih razliitih urotnikih scenarija ekonomski jake sile razrauju razliite kompjutorske simulacijske igre kojima testiraju kvalitetu pojedinih scenarija. Vojni planeri razrauju ratne igre na kojima vii asnici treniraju razliite taktike ili strateke poteze. Obavjetajni planeri razrauju obavjetajne igre gdje treniraju i ispituju razliita sredstva i metode prikupljanja i analiziranja podataka, sredstva i metode za zatitu vlastitih podataka, te sredstva i metode za irenje dezinformacija u protivnike redove. Pri kreiranju plana urote, a i pri obrani od urote dobro je poznavati razliite psiholoke efekte poznate kao teorija kuhane abe, teorije slamanja morala i domino teorija (domino efekt). Sve ove teorije temelje se na manipulaciji ovjekovom, u gene ugraenoj potrebi za sigurnou zajednice. Snaga ove potrebe ovisi o tome koliko je ovjek silom ljubavi vezan za

zajednicu, te o procijeni stupnja ugroenosti zajednice. Kreatori urota nastoje pripadnike vlastite zajednice to snanije vezati za zajednicu raznim psiholokim metodama izazivanja ljubavi prema zajednici, te izazivanjem straha i osjeaja ugroenosti od drugih zajednica. Prema pripadnicima protivnikih zajednica nastoji se postii suprotni efekt, smanjiti ljubav prema zajednici, te marginalizirati sve u protivnikim redovima koji upozoravaju na ugroenost njihovih zajednica. Postoje razne psiholoke tehnike za jaanje veza prema vlastitoj zajednici koje se sve ee koriste ak i kod multi-level marketinaga, a cilj im je to vie povezati pripadnike zajednice i izazvati osjeaj vezanosti i ljubavi, ak i kod isto interesnih zajednica. U protivnikim zajednicama cilj je smanjiti ljubav lanova zajednice prema zajednici, te smanjiti osjeaj ugroenosti zajednice. Ljubav prema zajednici najlake je smanjiti korumpirajui pojedine voe protivnikih zajednica, te preko medija u tim zajednicama iriti stav kako su sve voe te zajednice korumpirani, pokvareni i nesposobni. Istovremeno potrebno je u tim zajednicama preko medija iriti uvjerenje stav kako nikakve opasnosti nema, te kako je zajednica koja ovakve napade iri zapravo spas od nesposobnih i korumpiranih vlastitih voa. U sluajevima kad postoji vie neprijateljskih zajednica poeljno je te zajednice meusobno sukobiti, to se postie politikom zavadi pa vladaj. Kod ovakvog urotnikog scenarija u protivnikim zajednicama je potrebno, preko medija, izazvati strah od drugih zajednica, te istovremeno pomirljivo i prijateljski nastupati prema svim tim zajednicama. Umjerene, pomirljive i razumne voe tih zajednica je potrebno na sve mogue naine preko lokalnih medija ismijavati, blatiti i uklanjati na sve mogue naine. Istovremeno je potrebno pomagati agresivne, radikalne i sukobima sklone lokalne voe koje je potrebno usmjeravati na sukobe prema drugim zajednicama. Kako bi to uspjenije inili potrebno im je svima pomalo pomagati, s tim to je slabijim protivnicima potrebno tajno vie pomagati, a jaima manje, ponekad samo simbolino. Za postizanje ovakvih ciljeva postoje vie raznih teorija i tehnika: Teorija kuhane abe kae: ako abu baci u lonac pun vrele vode ona e iskoiti. Ako je pak baci u lonac s hladnom vodom, te vodu lagano zagrijava skuhat e ju. Po toj teoriji ako ovjeka, ili skupinu ljudi izloi velikom pritisku oni e se pobuniti. Ali ako ih malim obeanjima navede na suradnju tj. davanje protuusluga, moe postepeno traiti sve vee protuusluge, prijetei prestankom malih usluga koje si im odobrio na poetku. Ovaj psiholoki efekt je vrlo koristan pri kreiranju plana zavjere u njegovim poetnim fazama, kad za sebe vee vlastite dobavljae, ili kad protivnika i njegove prirodne saveznike navlai u zamku. U irenju poeljnog stanja protivnika bitno je slomiti moral ciljanoj osobi ili drutvenoj grupi. Jedna od glavnih tehnika slamanja morala je: dri osobu u neznanju glede njezina statusa i oekivanja. Osim toga, ako este promjene, od strogih mjera do obeavanja dobrih odnosa, uz irenje proturjenih vijesti, kognitivnu strukturu takvog stanja uine krajnje nejasnom, osoba vie nee znati vodi li je odreeni plan ka eljenom cilju ili je od tog cilja udaljava. U takvim uvjetima ak i osobe s jasnim ciljevima i spremne na rizike ne mogu donijeti odluku to uiniti. U zadnjoj fazi kad protivnik poinje oigledno gubiti kontrolu nad svojom sudbinom pojavljuje se efekt domina koji se moe pojaati irenjem dezinformacija i panike. Domino teorija je psiholoki efekt temeljen na emocijama, najee strahu. (Domino teorija je istovrsna matematikoj teoriji kaosa koja u opisu prirodnih pojava tvrdi kako zamah leptirovih krila u Kini za nekoliko mjeseci moe uzrokovati oluju u Europi.) Moe se primijetiti na svakom sportskom susretu kad jednu ekipu uhvati panika. Tada igru treba smiriti, ili na kratko prekinuti kako bi se prekinuo negativan slijed dogaaja. Domino efekt najee se javlja u djelatnostima gdje su mogue brze promjene koje izazivaju strah od prijenosa promjena na druge, npr. u financijama. Kad jedna vea banka dospije u stanje nelikvidnosti svi tedie pokuavaju na brzinu dii uloge. Poto je posao banke kreditiranje one deponirani novac na dre u sefovima, ve ga dalje posuuju. To znai da ni jedna banka ne

moe u istom trenutku vratiti sve depozite. Ako svi tedie istovremeno pokuaju dii novac sa tednje bankrot je neizbjean za svaku, pa i najveu svjetsku banku. Kad nestane novca na alterima nastaje panika koja se prenosi na ostale tedie koji takoer navaljuju na banku. Tada banka povlai svoje uloge u drugim bankama koje takoer postaju nelikvidne. Tada se panika prenosi i na tedie ostalih banaka koji takoer navaljuju na svoje banke, te jedna po jedna banka odlaze u bankrot. Najvei takav domino efekt dogodio se 1929. u SAD-u, a i u drugim dravama to se cikliki esto dogaalo dok je postojalo zlatno vaenje novca. Domino efekt redovito se javlja nakon planski izgraivanih financijskih piramida koje imaju za cilj postepenim ubacivanjem novca na neko trite ovladati tim tritem i ostvariti ekstra profit, te naglim povlaenjem novca izazvati razbijanje tog trita i unitenje protivnika tj. konkurencije. Domino efekt, znatno rjee, znao se dogaati i u politici uvijek kad se kod velikog postotka stanovnitva probudila nada u neto novo, bolje, ili kad se javio strah od promjena. Poetkom dvadesetog stoljea, dolaskom boljevika na vlast u Rusiji postojala je znatna opasnost da se isto, poput domino efekta prenese i na ostale zapadne drave. Mnogi su povjerovali u novo, bolje drutvo i bili su spremni poginuti za to. Ali, vrlo brzo pristalice komunizma koji su otili na izobrazbu u sovjetske politike centre, vidjeli su alosne rezultate. Neki su ostali vjerni plaenici komunizma, ali neki su se razoarali pa su ga s time upoznali svoju javnost. Dobar dio onih koji su se razoarali u ekonomske efekte marksizma i Lenjinove prve petoljetke odbacili su marksistiku ekonomsku teoriju, ali su zadrali kolektivizam, boljeviki apsolutni centralizam i boljevike teroristike metode vladanja, te su se tako osnovali nove ljeviarske socijalistike ideoloke frakcije kao to su nacionalni socijalizam i faizam. Samim time nestalo je opasnosti od domino efekta u irenju marksistikog komunizma. Domino efekt javio se i kod raspada istonog bloka. Komunizam je drutvo koje se odravalo na strahu. Naeli su ga Papa Ivan Pavao II koji je preko katolike crkve napao komunizam i SSSR, posredno preko Poljske, tako to je pokazao kako se ne treba bojati kad su svi sloni, Regan koji je ekonomski unitio SSSR uvukavi ga u skupi projekt rata zvijezda, te prozapadne arapske drave koje su velikim poveanjem proizvodnje nafte sruili njenu cijenu koju je SSSR izvozio u velikim koliinama. Nastala je borba za vlast u samom SSSR-u, te se itav varavski pakt raspao im je Jeljcin, u borbi za vlast objavio odvajanje Rusije od SSSR-a. Ovaj domino efekt je pojaan medijskim dezinformacijama koje su posijale paniku irom sovjetskog carstva za vrijeme perestrojke, ali se nije proirio na dalekoistone komunistike drave koje su medije drale pod punom kontrolom. Ali domino efekt nikad ne dolazi sam od sebe. Netko mora pokrenuti pad prve kockice koja zatim rui ostale u nizu, a poeljno je brzo, preko medija posijanu paniku prenijeti na saveznike neprijatelja, kako bi se i oni uruili. Ako se prijenos promjena ne dogodi brzo domino efekt nestaje. Poznavanje psiholokih teorija kao to je teorije kuhane abe i domino teorije korisno je i kreatorima zavjera, a i onima kojima je posao zatita od njih. Korisno je poznavati i naine za izazivanje razliitih psiholokih stanja kod protivnika kao to je kompleks manje vrijednosti koji protivnika onesposobljava za kreativno razmiljanje kod rjeavanja problema. Kreatorima stratekih planova, tj. urota ovi psiholoki efekti pomau kod planiranja planova urote tj. ve pri podjeli plana na faze i korake. Napadnutima poznavanje ovih teorija pomae u prepoznavanju i otkrivanju postojanja urote, te kod procjene cilja urote. im se od prirodnih neprijatelja ili njihovih prirodnih saveznika prime odreeni zahtjevi koji nemaju direktnu i jasnu interesnu logiku, potrebno je upitat se: to je slijedei zahtjev i koji je cilj tih zahtjeva? Poseban oprez je potreban ako se radi o nekakvim principijelnim ili humanitarnim zahtjevima od kojih protivnik nema nikakav direktni interes. Isto tako, kad neka naa institucija, banka, ili neki na prirodni saveznik doivi kolaps moramo povui brze poteze kako se ne bi dogodio domino efekt. Kod domino efekta potrebno je sprijeiti paniku tj. potrebno je uiniti ono to nogometai zovu smiriti loptu ili to koarkaki treneri ele postii kad uzmu tajm aut.

Veliki industrijski i financijski lobiji uz pomo meunarodnih institucija koje su pod njihovim nadzorom (tj. nadzorom njihovih drava) razrauju kompjuterske simulacijske trine i financijske igre gdje mogu vrlo brzo simulacijski provjeriti uinak svojih poteza. Usporedbom simulacijskih rezultata i stvarnih rezultata na terenu, analitiari otkrivaju greke u svojim scenarijima i simulacijskim igrama te ih stalno usavravaju. Najvei problem su im nove ideje i inovacije koje nitko ne moe predvidjeti. Ako te nove ideje, proizvodi ili tehnologije predstavljaju konkurenciju nekim postojeim proizvodima ili tehnologijama, od ugroenih velikih vlasnika, konkurenata, mogu se oekivati sabotae. U ovome znatnu ulogu imaju razne strune institucije koje pomau inovatorima, te obavjetajno-sigurnosne slube razvijenih drava koje se bave industrijskom pijunaom (bussines inteligence) i pomau vlastitim velikim kompanijama. Takve udruge i slube, izmeu ostaloga pomau u organizaciji raznih meunarodnih sajmova inovacija i novih proizvoda gdje skupljaju informacije o novim tehnikama, tehnologijama i proizvodima, te pretpostavljeni utjecaj tih novosti na postojee tehnologije. Ako otkriju kako postoji opasnost da nove tehnologije znatnije poremete postojeu ravnoteu i ugroze profit njihovih kompanija, nastoje usporiti njihovo usvajanje dok se njihove kompanije ne pripreme za novosti. Razvojne odjele velikih konkurentskih kompanija lako je kontrolirati, ali problem su im mali poduzetnici-inovatori koji godinje smiljaju tisue novih ideja i nije ih mogue kontrolirati. Kada kod njih otkriju neki opasan novi proizvod, nastoje na sve mogue naine usporiti razvoj takvih poduzetnika. Od takvih inovatora otkupljuju patent ili licencu, te kreu u proizvodnju samo ako nemaju drugog izlaza, tj., ako je on toliko dobro zatien da ga ne mogu ukrasti, a istovremeno se neki konkurent zainteresirao za taj patent. Vea vjerojatnost otkupa je ako se radi o inovaciji koja predstavlja malo poboljanje postojeeg proizvoda, ili ako se radi o snienju trokova proizvodnje postojeih tehnologija. Ako se radi o potpuno novom proizvodu za koji tek treba razviti potranju na tritu vjerojatnost ulaska u proizvodnju je gotovo nikakva. U takve inovacije velike kompanije ulaze samo kad se nalaze u oajnoj situaciji glede opstanka na tritu, zbog toga to konkurenti ve imaju kvalitetnije, ili jeftinije proizvode.

4.2.

Geopolitiki strateki planovi


Kad je cilj geostrateki neprijateljska drava, u stratekom planu napada na nju potrebno je: a) optimalizirati upotrebu vlastitih resursa, materijalnih, intelektualnih i ljudskih, b) to vie potencijalnih saveznika pridobiti na svoju stranu. c) Nakon toga potrebno je protivnika oslabiti iznutra.

Kako bi se to postiglo potrebno ga je zaraziti nekom boleu koja e ga oslabiti. Kao bolest najbolje moe posluiti neka ideologija kojom e se zavesti mentalno deficitarne, ili duhovno lijene ljude nesklone upotrebi vlastite glave za razmiljanje. Ideologije kao to su komunizam koji gui poduzetnitvo i vjeru, faizam i nacionalni socijalizam koji nastoji jedan narod suprotstaviti svim ostalim narodima, neoliberalizam, globalizam i otvoreno drutvo koji nastoje razbiti male zajednice kao to su obitelji i sitni poduzetnici kako bi formalno ojaali mo pojedinaca, zeleni ekoloki pokreti koji se formalno bore za zatitu okoline, a u stvari slabe konkurenciju velikim multinacionalnim kompanijama, te vjerski fundamentalizam koji slabi protivnika i skree pogled s interesa multinacionalnih kompanija i njihovih lobija. Kako bi se neka ideologija ubacila na protivniki teren potrebno je poznavati postojee sukobe u protivnikim redovima kao to su sukobi izmeu bogatih i siromanih, nacionalista i internacionalista, rukovodilaca i podinjenih, mladih i starih, mukih i enskih, manje i vie obrazovanih. Korisno je poznavati i sve suprotnosti na interesnoj, vjerskoj, nacionalnoj ili rasnoj osnovi, a prikupljanjem ovakvih podataka bave se obavjetajne slube. Za svaku ovu skupinu potrebno je izraditi kolektivni psiholoki profil na osnovu ega se smilja ideologija kojom bi se ta skupina mogla sukobiti s drugom skupinom. Uvijek se podupire ideologijski sustav vrijednosti koji je suprotan postojeem veinskom sustavu vrijednosti. Ideologija treba nedovoljno upuene uvjeriti

u neku la, a kako bi se to moglo tu la je potrebno umotati u ambalau od opepoznate istine. Za izradu ideologije najbolje je angairati nekog mladog, ambicioznog i frustriranog znanstvenika koji je i sam opsjednut mrnjom prema nekom. Kako bi ga se moglo usmjeravati on mora imati neke slabosti kojima ga se moe gurati u odreenom smjeru. Tako izraenu ideologiju potrebno je unijeti u tijelo protivnike zajednice, a to je najlake preko medija koji djeluju u samoj protivnikoj zajednici. Meu vlasnicima medija i novinarima uvijek je mogue nai agente dezinformatore koji su se spremni prodati za novac, povjerljive informacije, ili veze, a koji mrze pojedince iz vlastite zajednice. Preko medija se osim irenja ciljane ideologije treba napadati i sustav vrijednosti, tj. sveukupni nacionalni i kulturni identitet. Paralelno s ovim treba to vie korumpirati politiare kako se ne bi mogli suprotstaviti realizaciji plana. Osim agenata dezinformatora vrlo su vani agenti provokatori kojima se pomae osvajanje vodeih poloaja u protivnikim, najee radikalnim politikim organizacijama, koje se navodi na radikalne poteze, a koji kasnije mogu posluiti kao povod za vlastite radikalne poteze. Kako bi protivnik trajno oslabio najbolje je kad ideoloki sukob dugo traje, ali da ni jedna skupina ne odnese pobjedu. Ako protivniku ubaena ideologija odnese pobjedu moe se prebaciti i na vlastiti teren, a oko te ideologije protivnika zajednica se moe mobilizirati, te postati jo homogenija i jaa. Zato je potrebno meu protivnike redove ubaciti vie suprotstavljenih liberalistikih ili kolektivistikih ideologija koje se meusobno stalno sukobljavaju, ali ni jedna ne odnosi pobjedu, kako bi se izazvao kontrolirani kaos. Ako postoji vie stratekih neprijatelja meu njih je potrebno ubaciti suprotstavljene ideologije kako bi se uvukli u meusobni sukob i tako oslabile. Dok traje zaraza nekom ideologijom prilikom ostvarivanja geopolitikog stratekog plana, potrebno je sprijeiti prenoenje zaraze na vlastiti teritorij. Za to je najbolje protivnika stalno optereivati nekim marginalnim problemima oko kojih e se stalno voditi rasprave u medijima, meu politiarima i obavjetajnim slubama, kako ne bi imali vremena baviti se rjeavanjem ozbiljnih problema i pokuati uzvratiti udarac istom ili nekom drugom ideologijom. Osim suprotstavljenih ideologija protivnike drave se mogu oslabiti i ubacivanjem etnikih (plemenskih, regionalnih, vjerskih ili nacionalnih) sukoba na teritorij protivnikih drava. Kroz povijest su jae drave obino nastojale ojaati regionalne osjeaje na teritoriju susjednih drava kako bi takve drave oslabile i naknadno osvojile. U ovom su im obino na ruku ili razni lokalni voe koji su eljeli to vie oslabiti centralnu vlast kako bi to vie ojaali svoju regionalnu vlast. Nakon raspada kolonijalnog sustava bivi kolonizatori su granice novih drava ucrtali izvan etnikih granica kako bi nove drave postale vienacionalne, sa stalnim unutarnacionalnim problemima. Osim toga, u ustave novonastalih drava nastojalo se ubaciti snaan regionalizam kako centralna drava ne bi mogla efikasno rjeavati najvanije dravne probleme. Zahvaljujui ovom bivim kolonizatorima je ostavljena mogunost stalnog izazivanja regionalnih i etnikih problema uz pomo tajnih obavjetajnih slubi, kako bi njihova javna diplomacija mogla stalno pomagati u rjeavanju ovakvih problema. Na taj nain bivi kolonizatori su ostali gospodari koji bivim kolonijama upravljaju iz sjene, zahvaljujui kvalitetnom vlastitom stratekom planiranju i nepostojanju takvog planiranja na protivnikoj strani. Geopolitike strateke napade koordiniraju lobistiki klubovi i njihove poslovne komore koji ih na tajnim sastancima usklauju s poslovnim stratekim napadima njihovih kompanija i financijskim stratekim napadima koje provode njihove financijske organizacije. Na tim sastancima usklauju se podatci o vlastitim i protivnikim materijalnim i ljudskim resursima, te podatci o promjenama u tehnici, tehnologiji, organizaciji ili politici koji su se promijenili, ili bi se uskoro mogli promijeniti. Nakon svake bitne promjene planovi se iznova usklauju unutar obavjetajnih slubi. Kako bi lobiji kontrolirali obavjetajne slube oni nastoje svoje ljude dovesti u vrh obavjetajnih slubi, dok same slube stalno pokuavaju pridobiti za sebe pojedince iz vrhova pojedinih lobija, tako da je stvarna svjetska mo isprepletena izmeu najmonijih lobija i najjaih obavjetajnih slubi.

4.3.

Zatita urotnikih planova

Da bi plan tj. zavjera uspjela nikad se ne smije priznati njeno postojanje, ak i kad je oigledna. Najea metoda prikrivanja otkrivene zavjere je prikazati one koji su je razotkrili kao paranoine duevne bolesnike. (Ponekad obavjetajno-sigurnosne slube, ili teroristike mree namjerno ire desetke raznih zavjerenikih scenarija kako bi stvorili informacijski um, gomilu zbrkanih i nepovezanih informacija kojima panju protivnika usmjeravaju na krivu stranu, a ponekad i stvarni duevni bolesnici rade istu stvar, to se moe prepoznati po tom to se u scenariju zavjere ne vidi jasna interesna logika.) Kako se strateki plan ne bi razotkrio u njegovom stvaranju sudjeluje vrlo mali broj osoba, najee analitiari koji odgovaraju samo veinskim vlasnicima velikih industrijskih ili financijskih lobija, dok odjeli za strateko planiranje razrauju samo pojedine dijelove plana. U vojnim strukturama zavjere razrauje uski krug stratekih analitiara, u obavjetajnim strukturama najue rukovodstvo, a u politikim strukturama samo predsjednici velikih stranaka s najbliim suradnicima. Svi ostali izvritelji, tj. suradnici i prirodni saveznici znaju samo korak, ili dva unaprijed.

4.4.

Razotkrivanje urotnikih scenarija

Jedini nain razotkrivanja protivnike zavjere je stalna analiza naih interesa, te analiza interesa naih suradnika i naih protivnika, gospodarskih, politikih, vojnih ili ideolokih. Ovaj posao mogu obavljati samo natprosjeno inteligentni analitiari sa irokim opim obrazovanjem. Posebno paljivo je potrebno analizirati informacije koje nemaju logiku, tj. ne moe ih se logiki povezati s ostalim informacijama. Ovu analizu je potrebno posebno paljivo vriti prije svakog znaajnijeg stratekog poteza s nae strane, ili poslije svakog znaajnijeg dogaaja u naem okruenju. Svaki na znaajniji potez nekom moe pogodovati, a nekom tetiti i zato je potrebno unaprijed znati tko e nam biti prirodni saveznik, a tko prirodni neprijatelj. Svaku znaajniju promjenu u tehnici, tehnologiji, kapacitetima, zalihama, organizaciji, kadrovima, ili politici koje nismo predvidjeli mogu utjecati na plan, te je nakon svake takve promjene potrebno analizirati njihov utjecaj na plan, a ako je taj utjecaj znatan potrebno je ponovno izraditi plan.

5.

Utjecaj slubi na tehniko tehnoloki razvoj

Tehniko tehnoloki razvoj moe izazvati krizu ako neki novi izum ili otkrie naglo povea produktivnost i smanji potreban broj zaposlenih u nekoj privrednoj grani. Tada svi konkurenti, stvaratelja novog, koji nemaju to novo rjeenje padaju u gubitke, te ako nemaju rezerve odlaze u bankrot. Radnici koji su radili u takvim poduzeima ostaju bez posla, strah od bankrota i opstanka prenosi se na druge ljude, to smanjuje potranju za ostalim robama, pa se kriza prenosi na ostale privredne subjekte. Izum parnog stroja unitio je obiteljske predionice i mnoge male manufakture. Izum lokomotive unitio je laare koji su veinu robe prevozili rijenim brodovima. Izum dizel i oto motora unitio je koijae i konjuare koji su do tada prevozili teret do krajnjih korisnika. Stvaratelji nove tehnike i tehnologije ostvaruju natprosjene profite i vre nova ulaganja, pa se nova vrijednost prelijeva, djelomino na njihove kupce, djelomino na dobavljae, kojima se poveavaju njihovi profiti i investicije. Ovo dovodi do naglog privrednog razvoja i brzog prevladavanja privredne krize u zemlji gdje su nove tehnike realizirane. Ovakva kriza moe poeti i prije nego se nova tehnoloka rjeenja pojave na tritu. Veliki investitori koji imaju obavjetajne podatke o projektima koje sami razvijaju, ili ih razvija konkurencija, mogu predvidjeti kakve posljedice na stanje tehnike e izazvati ta nova rjeenja. Iz tehnolokih podataka mogue je proraunat gospodarske posljedice, te je mogue predvidjeti kojim investicijama e vrijednost rasti, a kojoj imovini e vrijednost padati. Na osnovi takvih predvianja veliki investitori mogu poet sa prodajom imovine za koju predviaju kako e im cijena padati, te kupovati imovinu za koju predviaju kako e im cijena rasti. Ovo izaziva prvi val krize u kojoj informirani mijenjaju svoju imovinu i tako zarauju. Kako bi ovo mogli moraju imati podatke, a njih dobivaju od obavjetajnih slubi, bilo vlastitih bilo dravnih. Tko ima informacije o potezima konkurencije moe se pripremiti za promjene, ili ih moe sprijeiti prije nego dou do trita. Ostali investitori koji ne znaju za nova tehnoloka rjeenja, reagiraju na pad cijena panino, vjerujui kako se radi o nekom novom privrednom ciklusu, te prodaju sve to im nije neophodno, zbog ega moe doi do pada cijene svih dionica na tritu, pa dolazi do produenog trajanja prvog vala privredne krize kojoj se ne vidi realan uzrok. Na taj nain i prije pojave novih tehnologija na tritu moe doi do velike preraspodjele vrijednosti izmeu onih koji imaju informacije i onih koji spoznaje o nadolazeim tehnologijama nemaju. Kad informacije o novim tehnologijama, tehnikama, ili otkriima dospiju do obinih investitora svi poinju prodavati imovinu kojoj vrijednost pada pa dolazi do drugog vala krize, nakon ega dolazi do naglog gospodarskog napretka. Jednostavne ideje koje predstavljaju malo poboljanje postojeeg proizvoda, ili racionalizaciju postojee tehnologije, bre mogu nai kapital potreban za razvoj i uvoenje u proizvodnju. Ideje koje predstavljaju potpuno novi proizvod, ili tehnologiju vrlo teko, gotovo sluajno mogu nai kapital potreban za razvoj, najee u kompanijama koje se nalaze pred propau svoje osnovne proizvodnje, a i kupce je teko uvjeriti u korisnost tog novog proizvoda. Ako taj novi proizvod, ili tehnologija predstavljaju konkurenciju nekim postojeim proizvodima ili tehnologijama moe se, od ugroenih vlasnika, konkurenata, oekivati i aktivni otpor, tj. bojkot krae, sabotae, ubojstva, ili otkup s namjerom zatakavanja svih podataka o nekoj konkurentskoj ideji, proizvodu ili tehnologiji. U ovome znatnu ulogu imaju i obavjetajno sigurnosne slube razvijenih drava koje se bave industrijskom pijunaom (bussines inteligence). Ovakve slube, izmeu ostalog, prikupljaju informacije o novim tehnikama, tehnologijama i proizvodima, te utjecaj tih novosti na postojee tehnologije. Ako otkriju kako postoji opasnost da nove tehnologije znatnije poremete postojeu ravnoteu i ugroze domaa radna mjesta one nastoje usporiti usvajanje tih novih tehnologija, dok se postojee kompanije ne pripreme za novosti. Razvojne odjele velikih kompanija lako je kontrolirati, ali problem su im mali poduzetnici inovatori koji stalno neto smiljaju i nije ih

mogue kontrolirati. Kad otkriju kod njih neki opasan novi proizvod nastoje usporiti razvoj takvih poduzetnika. Takve poduzetnike nastoje marginalizirati u javnosti, oteati dobavu kredita, sprijeiti kvalitetnu patentnu zatitu i slino. Jedan patentni zahtjev zatien na svjetskom nivou kota oko 200.000. &, a jedan novi proizvod u prosijeku vee oko 50 patentnih zahtijeva (Potrebno je zatititi svaki novi dio, te alat za te nove dijelove, kako ih konkurenti ne bi zatitili na svoje ime.). Zbog tog za kvalitetnu patentnu zatitu prosjenog novog proizvoda na svjetskom nivou potrebno je oko 10. milijuna &, a to mogu izdvojiti samo velike multinacionalne kompanije. Zbog trokova patentne zatite mnogi inovatori propadaju i odustaju od razvoja svoje ideje. Onima koji ipak uspiju zainteresirati neku kompaniju za svoju ideju, obavjetajne slube, preko prijateljskih kompanija nastoje otkupiti patent, te ga spremiti u ladicu. Ako ni to ne uspiju mogua je i fizika likvidacija takvog poduzetnika inovatora. Tek ako se radi o ideji korisnoj za vojnu uporabu obavjetajne slube ju nastoje tajno razviti, osobito ako je zemlja u ratu, ili neposrednoj ratnoj opasnosti.

6.

Djelovanje naih slubi prema protivnikim interesima

Osim prikupljanja podataka i zatite od stranih obavjetajnih slubi nae obavjetajno sigurnosne slube bi morale pojaati djelovanje prema geostratekim vojnim, politikim ili gospodarskim protivnicima, te ubacivanja dezinformacija u provokacija u njihove redove. Vojnoobavjetajne slube morale bi istraivati i analizirati planove stranih vojnih organizacija i slubi. Vojna kontraobavjetajna sluba treba otkrivati strane obavjetajce koji ugroavaju domae vojne strukture. Antiteroristika obavjetajno-sigurnosna sluba treba se boriti protiv teroristikih organizacija. Sluba za elektronsko izvianje treba snimati telefonske i mobilne razgovore, fax-poruke, email i internet telekomunikaciju u susjednim dravama, te dobivenim snimkama opsluivati ostale obavjetajno-sigurnosne slube. Sluba za zrano izvianje treba fotografskim i filmskim kamerama irokoga spektra snimati prostor uz granice drave i okolo njega, te obraenim snimkama opskrbljivati ostale obavjetajno-sigurnosne slube i najvanije dravne institucije. Zrani snimci mogu posluiti i vojnim i gospodarskim i sigurnosnim slubama, a takoer mogu posluiti i u borbi protiv kriminala, te znanstvenim i privrednim institucijama. Sluba za zatitu od stranih medijskih i informatikih napadaja treba pratiti medijsko izvjeivanje, te zatititi nacionalne interese u sluaju irenja dezinformacija od strane stranih lobija bilo putem elektronskih, tiskanih medija ili interneta. Sve slube moraju imati pravo nadzirati svaku osobu koja dolazi u doticaj s tajnim podacima ukljuujui i osobe iz samih obavjetajnih slubi kroz odreeno vrijeme, ovisno o kategoriji tajne. Dosjei bi se trebali otvarali o predmetima i projektima koji se tite, a ne o osobama. uvanje tajnih podataka unutar sigurnosno-obavjetajnih, pa i svih pravosudnih slubi trebalo bi se organizacijski i tehniki postaviti tako da nikakvo nekontrolirano iznoenje, fotokopiranje i snimanje ne bude mogue nikom, pa ni efovima nadlenih sluba. Preslike koji se alju nadlenim slubama trebalo bi pratiti itavim putem kojim putuju i o tomu bi se morala voditi evidencija u originalnom dosjeu. U sluaju curenja i zloupotrebe tajnih informacija krivac mora biti otkriven. Prve bi tri osobe u svakoj slubi (ravnatelja, upravitelja opih i pravnih poslova, te upravitelja financija) trebale imenovati razliite dravne institucije (predsjednik drave, predsjednik vlade, te predsjednik sabora ili neki ministar). Ako postoji sumnja da su neke tajne otkrivene, treba ih dodatno zatititi, ak i istovremenim ciljanim odailjanjem raznih dezinformacija, a ako se pouzdano zna kako su tajne informacije dole do protivnikih tajnih sluba, tada s tih tajni treba skinuti oznaku tajnosti.

6.1.

Vlastiti ljudski potencijali za prikupljanje informiranje


Strune i gospodarske komore:

Strune i gospodarske komore bi uz obavjetajne slube morale biti osnovne baze podataka o tome tko je za to sposoban u dravi. Strunjaci za pojedina podruja najbolje znaju tko to moe napraviti, ako se ukae potreba za nekim specifinim znanjima i sposobnostima. Gospodarske komore nastale u socijalizmu funkcioniraju kao organizacije za zbrinjavanje zaslunih politiara i njihove rodbine. Kako bi se ove organizacije pretvorile u korisne organizacije potrebno je ukinuti monopol i obavezno lanstvo. Umjesto jedne trebalo bi postojati mnogo sektorskih komora koje bi trebale sluiti kao lobistike organizacije za promoviranje svojega lanstva. Uvjet za osnivanje je okupiti najmanje 40 lanova koji bi sami odluivali o svojoj lanarini i upotrebi novca, te odreivanju ciljeva. Nekima od lanica Sabor bi mogao dodijeliti javne ovlast, s tim to bi im te ovlasti mogu biti i oduzete ako ih zloupotrebe. Kako bi se smanjila

mogua korumpiranost bitno je postojanje konkurencije meu takvim organizacijama. Udruge Drava bi mogla sufinancirati samo udruge od opeg nacionalnog interesa, a koji su to morale bi suodluivati obavjetajne slube i vojska uz suradnju stratekih instituta. Iseljenici iseljenici bi mogli biti na veliki izvor informacija o dogaanjima u svijetu, pod uvijetom da ih naa veleposlanstva i obavjetajne slube znaju korisno upotrebiti u prikupljanju informacija o naim protivnicima i o novitetima na svijetskom tritu. Kadrovi sigurnosnih organizacija Dravne sigurnosne organizacije kao to su vojska policija i obavjetajne slube, kao i privatne zatitarske organizacije znatan su potencijal za prikupljanje informacija. lanstvo u NATO savezu ne smije se pretvoriti u sluenje drugima, ve ga treba pretvoriti u prednost. U vrhove Vojske, Policije i Obavjetajnih slubi moraju doi natprosjeno inteligentni ljudi visoke nacionalne svijesti koji znaju i ele kontakte sa strancima iskoristiti za prikupljanje znanja i informacija, te bolju logistiku opskrbu, a ne samo za izvravanje dobivenih zadataka iz EU-a. Vojska i policija osim obrane drave i zakona veliki su potencijal za regulaciju nezaposlenih, za angairanje domae industrije ciljanim narudbama, za razvoj novih proizvoda po specifinim zahtjevima. Kad postotak nezaposlenih pree 25% drava se nalazi u stanju koje vrlo lako moe zavriti u revoluciji i graanskom ratu. U takvoj situaciji osim javnim radovima nezaposlene se moe angairati mobilizacijom u sigurnosne organizacije. Time se postie vie ciljeva; smanjuje se nezaposlenost, drava se brani od revolucionara, a i pojaava se obrambena sposobnost drave. Drava neto mora platiti; socijalnu pomo, pomo za nezaposlene, javne kuhinje, minimalnu plau za javne radove, ili zatvor za one koji kradu kako bi preivjeli. Minimalna plaa za javne radove je puno jeftinije rijeenje nego troak dranja u zatvoru onih koji moraju krasti kako bi preivjeli. Privatne zatitarske kue u postupku su preuzimanja od slinih stranih kompanija, a kako bi se to sprijeilo efovi politikih stranaka bi morali direktorima javnih poduzea, te upanima i gradonaelnicima u etiri oka naloiti kako javne natjeaje moraju prilagoditi poduzeima u domaem lokalnom vlasnitvu.

7.

Obavjetajna zatita gospodarstva

U meunarodnim odnosima drava mora tititi politiku jednakih ansi, to znai da mora promatrati dali neki uvoznik ima dampinke cijene, te to kanjavati, mora promatrati dali neka druga drava ima poticaje, te domaim poduzetnicima osigurati zatitu kako ne bi propali, mora pratiti dali strane kompanije od svojih drava dobivaju obavjetajne podatke o konkurenciji, te iste takve podatke nastojati prikupiti svojim kompanijama. Monetarna vlast umjesto politike trinog teaja, mora voditi makroekonomsku politiku realnog teaja, kako strane kompanije, ulagai i pekulanti ne bi mogli velikim ulozima namjerno sruiti cijenu deviza i tako potai uvoz, a ruiti proizvodnju i izvoz, to znai da emisijskim bankama stabilnost cijena i teaja ne smije biti osnovni cilj, cilj treba biti priblino jednak uvoz i izvoz proizvoda i usluga, ak i pod cijenu manje inflacije. Liberalna, trino orijentirana drava mora biti jaka pravna drava, sa snanim institucijama i slabom administaracijom koje se nitko tko potuje zakone ne smije bojati.

7.1.

Zatita od monopola

Monopol moe biti javni kad je u vlasnitvu drave, ili privatni kad je u vlasnitvu privatnih osoba. Monopol nad industrijskim vlasnitvom je sluaj kad je netko izmislio neki patent, ili otkrio neko znanje i to je jedini opravdani monopol poto je rezultat vlastitog rada, zalaganja i investiranja. Svi drugi monopoli rezulatat su politike, vojne ili financijske sile, te djeluju negativno na potroae, konkurentne i tehnoloki razvoj. Kad netko ima vie od 30% trita smatra se kako ima monopolski poloaj, te se u veini drava to zakonski nastoji sprijeiti. Ti antimonopolski zakoni se esto ne potuju kod velikih multinacionalnih kompanija koji nastoje svoj monopol opravdati svojim ulagajem u razvoj, iako je on esto rezultat planskog unitenja konkurencije iz drugih drava to se esto provodi uz pomo matine drave i njezine obavjetajne, politike i financijske javne, ili tajne pomoi u kupovanju konkurencije ili njenom unitenju raznim oblicima dampinga. U stvaranju monopola veliku ulogu imaju obavjetajne slube razvijenih zemalja koje i do 70% svojih kapaciteta koriste za industrijsku pijunau. Na velikim meunarodnim javnim natjeajima velike kompanije SAD-a i Velike Britanije esto o stranim konkurentima dobivaju sve vane podatke kao to su tehnologija koju imaju i mogu ponuditi, podatke o razvojnim projektima, podatke o najvanijim kadrovima i njihovim slabostima, a ponekad dobiju i podatke o cijenama i ostalim uvjetima iz ponude. Zato je kod velikih javnih nabavki vano cijene i ostale najvanije podatke potrebno upisivati rukom u tiskani tekst, kako ne bi ostali nikakvi tragovi u kompjutoru, ponudu treba nositi sigurnim i povjerljivim kuririma i dostavljati je neposredno prije otvaranja ponuda. Za zatitu od meunarodnih monopola potrebno je javno koristiti sve meunarodne antimonopolske i antidampinke propise, dok je tajno potrebno provoditi tajne protekcionistike poteze kakve prikriveno provode, SAD, Japan, VB, Francuska i druge razvijene zemlje. U tom cilju sva domaa poduzea koja se suoavaju sa stranom konkurencijom morala bi imati tajnu obavjetajnu podrku domaih slubi, kakvu i ta strana poduzea imaju od slubi iz matinih drava.

7.2.

Zatita razvoja inovatorstva

Za razvoj inovatorstva potrebno je imati razvojne institute koji bi pratili i finacirali razvoj potencijalno profitabilnih ideja do probne serije. Za osnivanje ovakvih instituta trebalo bi zaduiti pojedina sveuilita uz suradnju sa tehnikim fakultetima, a dio sredstava morale bi priloiti i upanije kao i gradovi gdje se nalaze ta sveuilita i gdje bi se nalazili ti razvojni instituti. Dio finaciranja pojedinih projekata od kojih bi mogli imati koristi trebale bi osigurati zainteresirane dravne institucije kao to su vojska policija i obavjetajne slube. Za razvoj takvih projekata ove institucije bi morale osigurati i zatitu od krae ideja i prototipova.

7.3.

Zatita konkurentnosti

Za poboljanje konkurentnosti nuno je smanjiti sve trokove koji poveavaju cijenu proizvoda na nivou poduzea kao i na nivou drave. Za to je nuno smanjiti sva porezna optereenja koja se ugrauju u cijenu proizvoda, te poveati produktivnost vlastitih proizvoaa. Za poveanje produktivnosti nuno je podupirati sve vrste racionalizacija i inovacija u poduzeima i dravnim slubama. Proizvoai koji se moraju snalaziti na tritu sami mogu uiniti vrlo malo, mogu uloiti u neku racionalizaciju, ili inovaciju koja ne trai velika ulaganja, ili mogu nabaviti bolju opremu, ako im banke odobre kredite, za to je vrlo mala vjerojatnost u uvjetima kad privreda ide prema dolje. Poto njihovi konkurenti iz jaih zemalja takoer ele poveati svoje trine udjele oni e sve uiniti kako bi unitili konkurente koji se ve nalaze na koljenima, te e pojaati pritiske na bankare kako konkurentima ne bi odobravali povoljne kredite, a i velikim trgovakim lancima e uvjetovati suradnju izbacivanjem konkurentskih roba sa polica kad god im se ukae prilika za to. Ako se jo uzme u obzir i injenica kako obavjetajne slube najjaih zemalja svojim velikim kompanijama redovito alju podatke o potezima konkurencije iz slabijih zemalja jasno je kako proizvoai u malim zemljama ne mogu pobijediti konkurenciju iz veih zemalja. Kako bi se poveale mogunosti opstanka nae obavjetajne slube bi, koristei gospodarske komore, inovatore i iseljenike, morale pratiti sve novitete na svjetskim sajmovima inovacija i novih proizvoda, te takve informacije dostavljati domaim poduzeima preko gospodarskih komora.

7.4.

Zatita od medijskih napada

Za zatitu od stranih medijskih provokatora i dezinformatora nae obavjetajne slube moraju pravodobno otkrivati sve novinare i medijske kue koji se time bave, te napadati njihove financijere. Porezna, carinska i financijska kontrola njihovih sponzora je uinkovitija od napada na novinare, a sponzore je najlake otkriti gledajui koliko tko izdvaja za oglaavanje i reklamiranje u pojedinim medijima. Dovoljno je napraviti popis svih koji se reklamiraju i oglaavaju u takvim reketakim i dezinformatorskim medijima. Nakon toga bi trebalo poslati razne inspekcije svima koji se nau na popisu, pa to ponavljati svakih 15 20 dana, dok ne shvate o emu je rije. A kad mediji ostanu bez reklama i oglaivaa vrlo brzo mogu otii u steaj. Tada dravne slube trebaju dravotvorno orijentiranim i provjerenim zaposlenici pomoi u jeftinom preuzimanju (kupovini) takvih medija.

7.5.

Zatita javnih natjeaja

Kako bi smanjili tete koje ine ekspoziture stranih slubi maskirane u privatna poduzea, nuno im je jaati domau konkurenciju. Takva poduzea napreduju zahvaljujui privilegiranim informacijama, a domae obavjetajne slube moraju domaim pouzdanim kompanijama na vrijeme dostavljati isto takve informacije. Prije meunarodnih javnih natjeaja potrebno je tajno, pouzdanim domaim poduzetnicima dojaviti tko e se javiti na natjeaj, okvirne cijene i kvalitetu, tko je u povjerenstvu za nabavu potkupljiv, ili podloan ucijeni i slino, poto takve informacije strani konkurenti i njihovi domai suradnici redovito dobivaju od svojih obavjetajnih slubi. Kako bi potkupljivih bilo to manje obavjetajne slube bi informacije o takvima trebalo prosljeivati pravosudnim slubama, a ako su politiki previe zatieni takve informacije bi trebalo prosljeivati medijima.

7.6.

Zatita od stranog preuzimanja poduzea

Strane kompanije bez ikakvog otpora kupuju domaa poduzea, ili ih unitavaju metodama dampinga. Pri tome imaju svesrdnu podrku politiara i dravnih slubenika u centralnoj vlasti. Politiari se ak i natjeu tko e pronai vie stranih "stratekih ulagaa" kojima je esto jedini ulog ono to su uloili u kupnju poduzea i podmiivanje politiara. Jedini koji se tome suprotstavljaju su lokalni slubenici koji ulagaima postavljaju prepreke za ulaganje, ali ne u korist domae privrede, ve u vlastu korist koju ostvaruju stavljanjem projekata u ladicu koju ne otvaraju dok im netko ne plati. ak i mnogi ekonomski strunjaci preko medija tvrde kako nacionalnost vlasnika poduzea nije vana, iako vrlo dobro znaju kako je cilj ulagaa profit, a gdje e se profit troiti odreuje vlasnih. Ako on ivi u hrvatskoj sponzorirati e domae udruge, sportske klubove i druge organizacija, te e robu kupovati u domaim trgovinama. Pri tome e drava dobiti svoj porezni prihod, a ako je vlasnih stranac koristi e imati drava u kojoj on ivi. Osnovna sigurnosna brana protiv stranog preuzimanja poduzea od strane stranih kompanija koja esto imaju podrku od strane njihovih obavjetajnih slubi, morale bi biti domae obavjetajne slube. Nae slube najee nisu sposobne zatititi naa poduzea zbog nesposobnih ili kupljenih kadrova u naoj dravnoj upravi, obavjetajnim slubama i politici. Kako bi se kadrovska politika u obavjetajnim slubama poboljala znatno vee napore u tom pravcu bi morao odraditi saborski odbor za nacionalnu sigurnost. Na rukovodee poloaje u vojsci, policiji, obavjetajnim slubama ne bi smio doi nitko tko nije struno osposobljen prema jasnim kriterijima, tko nije domoljubno svjestan i viestruko provijeren, tko je podloan bilo kakvoj ovisnosti (droga, kocka, seks, alkohol), ili tko je iz vlastitog ega spreman zanemarit dravne interese. Ucijenjivi i korumpirani pojedinci morali bi se ukloniti iz slubi jo dok su na niim poloajima kako ne bi doli u situaciju da ih netko progura na vie poloaje.

8.

Strategije otpora

Male zemlje iji interesi su suprotstavljeni interesima velikih sila moraju razviti vlastite optimalne strategije otpora i opstanka, a to znai da moraju imati svoje strateke planove, vojne, obavjetajne, gospodarske i financijske. U izgradnji vlastite strategije prva faza je: a) Okupiti tim natprosjeno inteligentnih i nacionalno svjesnih pojedinaca koji su spremni interese vlastitog naroda staviti ispred osobnih interesa i ambicija. Svaki pojedinac koji bi trebao postati lan ovakvog tima mora proi detaljnu sigurnosnu provjeru. Pojedinci koji su interesno vezani za strane kompanije, bilo kao uvoznici, ili za velike kupce vezani izvoznici ne mogu biti lanovi takvog tima. Pojedinci koji su interesno vezani za strane slube, medije, sveuilita i slino takoer ne bi smjeli biti lanovi ovakvog tima. Politiari koji su pribavljali sponzorstva od navedenih pojedinaca, ili kompanija takoer ne bi mogli biti lanovi tima. b) Kad se oformi tim treba prijei na drugu fazu, a to je osvojiti vlast u nekoj jakoj postojeoj politikoj stranci, ili formirati iroki politiki pokret koji bi trebao istisnuti s politike scene politiare kupljene novcem stranog porijekla ili vlasnitva. Unutar pokreta(stranke) ili izvan njega potrebno je formirati specijalizirane odjele, timove, udruge, forume, ili znanstveno istraivake institute za obavljanje pojedinih faza plana ili pojedinih specifinih zadataka. Prva grupa odjela su oni koji rade na osvajanju vlasti, a to su: odjeli za pripremu medijske kampanje i preuzimanje dijela medija pod svoju kontrolu, odjel za unutranju sigurnost, te odjel za logistiku podrku koji pronalazi donatore, a to smiju biti samo pojedinaca i organizacija koje su prole sigurnosnu provjeru vezanosti na strane interese ili kriminal. Ako se kriminalci ili strani lobisti uvuku meu donatore oni mogu kasnije potpuno vezati ruke i osobama s najpotenijim namjerama. Druga grupa odijela su odjeli koji trebaju pripremati konkretne planove za vrijeme nakon preuzimanja vlasti kad te planove treba realizirati. Ovi odjeli trebaju naznaiti osnovne pravce i ciljeve u jaanju dravne sigurnosti, financijske samostalnosti i razvoja gospodarstva. Najvaniji odjeli mogli bi se zvati npr.: institut za meunarodne odnose, institut za strateko planiranje, institut za nacionalnu sigurnost, institut za obranu, udruga za zatitu nacionalnog identiteta, forum za razvoj medijskog pluralizma, udruga za razvoj ljudskih resursa, institut za analize sirovinskih kapaciteta, udruga za razvoj konkurentnosti, institut za analizu financijske stabilnosti, institut za tehnoloki razvoj, institut za razvoj prehrane, lijekova, zatite okoline itd. Ove organizacije je potrebno osnovati od najboljih strunjaka za pojedina podruja, koji su se dokazali svojim praktinim, teorijskim ili inovativnim radom, a nisu vezani uz strane interese ili organizacije. c) Trea faza je osvajanje vlasti. Za osvajanje vlasti potrebno je oslabiti protivnika tj. politike stranke koje financira strani kapital. Ove snage koriste pojedine marginalne stranake lidere kao svoje svjesne ili nesvjesne agente provokatore s ciljem mrvljenja dravotvorne politike scene. Zadatak ovakvih politikih agenata provokatora je uporno izlaziti na izbore i uzimati 1% do 2% dravotvornog birakog tijela, a desetak takvih lidera mogu unititi 10% do 15% glasova, ime se znatno umanjuje mogunost pobjede dravotvornih stranaka. Prema njima treba upotrijebiti istu taktiku, tj. potrebno je iskoristiti sve sukobe unutar kozmopolitske, od stranog kapitala financirane politike scene, te egocentrine nezadovoljnike s liderskim ambicijama iz takvih stranaka uvjeravati u njihove genijalne politike sposobnosti i velike mogunosti. Korisno im je ak pomoi u pristupu medijima i pronalaenju sponzora za financiranje politikih kampanja. Potrebno je formirati desetak ovakvih od umjerenih do maksimalno ekstremnih, marginalnih stranaka, kako bi se neutralizirao negativan rad istih takvih marginalnih pojedinaca i skupina na dravotvornoj politikoj sceni. Marginalne pojedince s dravotvorne politike scene potrebno je okupiti raznim obeanjima u jedinstveni pokret, ukljuiti ih u strune timove, ili ih materijalno vezati, a one koji to ne ele potreb-

no je javno obiljeavati kao sabotere nacionalnih interesa. d) Nakon osvajanja vlasti planove treba dopuniti skrivenim podacima koji su dostupni samo osobama koji se nalaze na vlasti, te ovisno o potezima konkretnih drava koje se postavljaju konkurentski, ili suradniki. Analitiki podatci o geostratekom poloaju i bilancama svake drave, vlastitim geostratekim interesima, kao i tuim geostratekim interesima koji su sukladni ili suprotstavljeni vlastitim interesima su od kljune vanosti pri izboru drava partnera i drava prema kojima treba biti podozriv. Tono predvianje poteza drugih drava od najvee je vanosti za realizaciju planova, a kako drave s razliitim interesima ne bi mogle predvidjeti nae poteze konkretni planovi, s razraenim fazama realizacije moraju ostati skriveni, osim osnovnih naznaka ciljeva i pravaca razvoja. Nakon usklaivanja unaprijed razraenih planova s tajnim podatcima potrebno je prijei na realizaciju planova po pojedinim podrujima djelovanja.

8.1. Vojna strategija otpora


Mogunost vojnog otpora protiv velikih drava je minimalna, a i dranje velike stalne vojske moe biti skupo. Poto je najvei troak plaa vojnika, taj troak i nije osobito velik, ako je alternativa vojnike poslati u mirovinu, ili im isplaivati socijalnu pomo. Ako se vojska naoruava iz domae proizvodnje to razvija domau industriju pri emu se ostvaruje znatna porezna korist, od ega drava moe imati i koristi. Usprkos zalaganju pacifista koji ne vide opasnost dok ona ne pokuca na vrata, uvijek postoji mogunost da veliki, preko susjeda destabiliziraju bilo koju dravu, te zbog toga vojska mora biti dovoljno jaka za otpor svakoj susjednoj dravi. Najbolja strategija obrane je Izraelski i vicarski model opeg otpora. Za to je nuno imati narod spreman i motiviran za obranu, te ravnomjerno razvijenu dravu, kako ni jedan dio zemlje ne bi bio nenaseljen. Troak vojnika je mali, poto su oni plaeni samo za vrijeme vojnih vjebi, a ako su vojne vjebe dovoljno este, osobito za zapovjedni kadar, ovakva vojska vrlo brzo, za 3-4 mjeseca moe dostii efikasnost profesionalnih postrojbi. Osim vojske vrlo vaan faktor obrane je teritorijalni razmjetaj stanovnitva, osobine terena i graevinska kvaliteta izgraenih objekata. Najlake je braniti vea naselja sastavljena od ratrkanih samostojeih obiteljskih kua s podrumom ispod itave kue i otvorima na sve etiri strane. Takve kue se vrlo lako pretvaraju u vrste otporne toke, ili zemunice. Ovakav tip stanovanja pogoduje i veem demografskom razvoju, te ga je potrebno stimulirati poticajnim kreditima, i poreznim olakicama, kao i zakonskom zabranom parceliranja graevinskog zemljita ispod dimenzija 30 x 50 metara, osobito u pograninim zonama.

8.2. Obavjetajna strategija otpora


Na podruju obavjetajnog djelovanja stranim slubama se teko suprotstaviti, ali je bitno sauvati suverenitet na podruju zakonodavne, sudske i izvrne vlasti, te na podruju medija, poduzetnitva i financija. Kako bi tri osnovna stupa vlasti bila meusobno neovisna te otporna na korupciju potrebno im je osigurati materijalnu neovisnost i mogunost meusobne kontrole. Kako jedni druge ne bi potkupljivali, ili ucjenjivali potrebno ih je i fiziki udaljiti, te bi sjedite svih osnovnih dravnih institucija i ministarstava trebalo biti smijeteno u drugom mjestu. Time bi se ojaala njihova samostalnost, osigurao bi se vei stupanj decentralizacije vlasti, te bi se sprijeila metropolizacija drave. Za zatitu od medijskih provokatora i dezinformatora obavjetajne slube moraju pravodobno otkrivati sve novinare i medijske kue koji se time bave, te napadati njihove financijere. Porezna, carinska i financijska kontrola njihovih sponzora je uinkovitija od napada na novinare, a sponzore je najlake otkriti gledajui koliko tko izdvaja za oglaavanje i reklamiranje u pojedinim medijima. Dovoljno je napraviti spisak svih koji se reklamiraju i oglaavaju u takvim reketakim i

dezinformatorskim medijima. Nakon toga bi trebalo poslati razne inspekcije svima koji se nau na popisu, pa to ponavljati svakih 15 20 dana, dok ne shvate o emu je rije. A kad mediji ostanu bez reklama i oglaivaa vrlo brzo mogu otii u steaj. Tada dravne slube trebaju podobnim i provjerenim zaposlenici pomoi u jeftinom preuzimanju (kupovini) takvih medija. Kako bi smanjili tete koje ine ekspoziture stranih slubi maskirane u privatna poduzea, nuno im je jaati domau konkurenciju. Takva poduzea napreduju zahvaljujui privilegiranim informacijama, a domae obavjetajne slube moraju domaim pouzdanim kompanijama na vrijeme dostavljati isto takve informacije. Prije meunarodnih javnih natjeaja potrebno je tajno pouzdanim domaim poduzetnicima dojaviti tko e se javiti na natjeaj, okvirne cijene i kvalitetu, tko je u povjerenstvu za nabavu potkupljiv, ili podloan ucijeni i slino, poto takve informacije strani konkurenti i njihovi domai suradnici redovito dobivaju od svojih obavjetajnih slubi.

8.3. Financijska strategija otpora


Od svih strategija najvanije i najefikasnije je imati dobru strategiju razvoja financijsko monetarne suverenosti. Monetarna i financijska suverenost je sveukupnost vlasti nad monetarno financijskim mehanizmima koji osiguravaju stabilnost domae valute, kreditnu politiku koji potiu gospodarstvo, te usklaene odnose razmjene s inozemstvom. Elementi monetarno financijske suverenosti su narodna (emisiona) banka, razvojne banke, poslove banke, burze, robne rezerve, statistike institucije, carinske i porezne institucije, financijsko istrani organi koji bi se osim otkrivanja novanih falsifikata trebale baviti i otkrivanjem financijskih diverzanata i sabotera (financijskih strunjaka koji djeluju u interesu drugih drava), i zakonodavstvo koje upravlja ovim institucijama. Svaka zemlja nastoji osigurati to vei stupanj samostalnosti svojih monetarno financijskih politika i institucija u interesu vlastitog gospodarskog razvoja i rasta standarda graana. U odnosu prema drugim dravama sve drave nastoje ograniiti monetarnu i financijsku suverenost konkurentskih drava. Osim dravnih institucija na monetarnu suverenost snaan utjecaj imaju i meunarodne financijske institucije kao to su MMF i WB koje djeluju u interesu velikih multinacionalnih kompanija koje sjedite imaju u dravama koje su glavni dioniari ovih financijskih institucija. Najvei gubitnici u ovom postupku su manji nacionalni poduzetnici, dravna poduzea i stariji zaposlenici u takvim poduzeima koji vrlo teko mogu nai posao kad ga jednom izgube. Time itava drava postaje ekonomski ovisna o stranim tzv. stratekim ulagaima. Globalni financijski igrai su detaljno razradili ovaj postupak i on je vrlo slian nainu na koji dileri droge navode naivne na uzimanje droge, to je opisano u prethodnom tekstu. Mogua je i obrana od financijske agresije, pod uvjetom da monetarne vlasti imaju znanja i htijenja za to, tj., ako su dovoljno struni i ako nisu kupljeni od stranaca. U prvoj fazi financijske agresije kad se na domae trite ubacuje velika koliina deviza kreditima, investicijama ili kupovinom poduzea te devize je potrebno novcem iz primarne emisije otkupiti. Na taj nain se sprjeava rast vrijednosti domae valute, a minimalni cilj obrambene strategije bi trebao biti spustiti teaj domae valute barem na realnu vrijednost, tj., na vrijednost pri kojoj je ukupni uvoz roba i usluga jednaka izvozu. Optimalni cilj otpora je teaj domae valute spustiti na razinu neto niu od realne, tj., na razinu kad je izvoz roba i usluga neto vei od uvoza, ime se postie rast domae proizvodnje i puna zaposlenost. Kod ovakve obrane potrebno je paziti da se na emitira previe novca kako ne bi dolo do vee inflacije, a u sluaju da agresorske drave naglo povuku plasirane kredite i emisijska banka mora naglo povui viak tiskanog novca sa trita. Ovakvim postupkom drava koja se brani ostvaruje emisijsku dobit, rast izvoza, proizvodnje i visoku zaposlenost. Dobit je mogue i poveati ako se otkupljene devize oroe u bankama treih drava, ime se ostvaruju

kamate, a ako se kupljene devize investiraju u profitabilnije projekte u inozemstvu dobit se moe jo i poveati, pogotovo ako se investiraju u kompanije koje kupuju nae proizvode, poluproizvode ili sirovine. Kad stranci ponu kupovati poduzea potrebno je donijeti zakone koji e u kupnji dionica privilegirati domae ulagae, mlade poduzetnike, te zaposlenike. Kako bi se pomoglo domae poduzetnike potrebno je vlasnitvo nad dionikim drutvima ograniiti na 25% za jednog vlasnika, mladim poduzetnicima potrebno je odobravati povoljne kredite za osnivanje poduzea, razvoj inovacija i novih proizvoda, nova poduzea prve 3 godine potrebno je osloboditi poreza na dobit i slina davanja. Takvim mladim poduzetnicima potrebno je dodatno pomoi iznajmljivanjem neiskoritenih poslovnih prostora u vlasnitvu drave po simbolinim cijenama. Kad pone druga faza financijske agresije, tj., kad MMF i WB ponu traiti smanjenje socijalnih prava i smanjenje poreza, to je potrebno prihvatiti u segmentu koji pogoduje i malim domaim poduzetnicima, dok sve zahtjeve koji pogoduju velikim kompanijama, na raun manjih domaih kompanija potrebno je odbiti. Tu su prije svega zahtjevi za razna certificiranja i sline nepotrebne trokove koji velike kompanije lako podnose a malima predstavljaju veliki troak. I u ovoj drugoj fazi mogue je postepenom malom devalvacijom od desetak posto smanjiti realne trokove proizvodnje domaih proizvoaa, te pojaati njihova konkurentnost. Istovremeno strani proizvodi poskupljuju za isti postotak devalvacije ime se smanjuje uvoz. Rezultat je supstitucija uvoza domaom proizvodnjom, te smanjenje uvoza, poveanje domae proizvodnje, izvoza i rast zaposlenosti. Kad pone trea faza financijske agresije, tj., naglo povlaenje deviza iz napadnute drave emisijska banka mora istovremeno naglo smanjiti koliinu domae valute sa trita kako ne bi sa naglim smanjenjem koliine deviza na tritu dolo i do naglog poveanja potranje za devizama to moe rezultirati panikom, te pretjerano visokom devalvacijom. Devalvaciju do desetak posto koju prezaduena poduzea mogu preivjeti, potrebno je namjerno isprovocirati, ali svaku naglu jednokratnu veu devalvaciju koju zaduena poduzea ne mogu preivjeti, potrebno je sprijeiti naglim kratkotrajnim povlaenjem velike koliine novca sa trita, ak i pod cijenu velikog kratkoronog smanjenja likvidnosti. U ovakvoj situaciji emisijska banka mora predvidjeti trenutak kad nije mogue sprjeavati devalvaciju, te ju treba sama namjerno unaprijed izazvati kako bi ju mogla kontrolirati, slino vozau automobila koji uspori prije nailaska na rupu, poto auto koji ima dobre amortizere u maloj brzini moe prijei preko rupe, a ako na nju naleti u punoj brzini moe ostati bez toka.

8.4. Upravljanje Narodnom bankom


Posao narodne banke(HNB) koja emitira novac i odreuje primarnu kamatnu stopu je regulacija cijena na domaem tritu. Veina narodnih banaka nastoji regulirati tzv. temeljnu inflaciju, ali ponekad narodne banke pri tom znaju dovesti do jo goreg stanja, a to je deflacija, tj., stanje kad cijene padaju. Gore stanje je prikrivena inflacija, tj., stanje kad su cijene zakonski stabilne, ali se pojavljuju nestaice roba, odnosno najgore stanje je prikrivena deflacija, tj. stanje kad nekim (najee monopolskim) robama cijene rastu a svim ostalim padaju. Kako bi se to sprijeilo narodna banka bi morala imati vlastitu obavjetajnu slubu koja bi joj pribavljala sve informacije bitne za zatitu monetarne suverenosti. Pri emitiranju novca narodna banka ostvaruje odreenu emisijsku dobit koju pojedine drave koriste kao izvor prihoda, umjesto poreza. Kad to postane cilj NB obino dolazi do vrlo visoke inflacije. Uz paljivo upravljanje novcem mogue je ostvariti znatnu emisijsku dobit, a da pri tom ne doe do inflacije. To se postie uklanjanjem strane valute iz domaeg platnog prometa, uz istovremeno plasiranje vlastite valute u platni promet drugih zemalja. SAD sa svojim dolarom na ovaj nain ostvaruje vrlo veliku emisijsku dobit, zahvaljujui poloaju dolara kao svjetske valute. Svaka drava svoju emisijsku dobit moe poveati plasirajui kredite iz primarne emisije preko posrednikih banaka, na trita susjednih zemalja. Pod izlikom odobravanja stambenih i poduzetnikih kredita vlastitoj nacionalnoj manjini mogue je na trite susjednih zemalja plasirati

veu koliinu vlastite valute, a kako se ta valuta ne bi vratili na domae trite i izazvali inflaciju potrebno je uvesti instrumente za povlaenje takvog novca u trezore, im se pojavi na domaem tritu. Inflacija se obino pojavljuje kad narodna banka nije neovisna o izvrnoj vlasti koja svoje proraunske potrebe nastoji zadovoljiti iz primarne emisije novca pretjerano poveavajui emisijsku dobit. Kao se ovo ne bi dogaalo narodna banka mora biti neovisna o izvrnoj vlasti, ali isto tako mora biti neovisna i o meunarodnim financijskim institucijama, kako ne bi sluila interesima meunarodnog kapitala. Neodgovorna, nesposobna ili potkupljiva uprava narodne banke moe napraviti vie tete za gospodarstvo jedne drave od ratnog sukoba. Osnovni instrument regulacije cijena je kamata na kredita iz primarne emisije, a efikasne su i druge mjere kojima narodna banka regulira koliinu novca na tritu i potranju za novcem. Ako se ovi instrumenti nepravilno koriste moe doi do nestaice novca na tritu, slabljenja potranje za robama, te posljedino do smanjenja cijena, tj., deflacije. Kako ne bi dolo do deflacije narodna banka mora imati kvalitetne podatke o tom to se dogaa na tritu, a te podatke obino daju statistike institucije i financijske obavjetajne slube. Ako ove institucije loe rade ni narodna banka ne moe dobro upravljati mehanizmima regulacije cijena. Da bi narodna banka mogla dobro raditi mora imati podatke ne samo o prosjenom kretanju cijena, ve mora pratiti cijene pojedinih trinih segmenata, te podatke o narudbama za pojedine grupe roba, a takoer i podatke o iskoritenosti pojedinih proizvodnih kapaciteta. Ako cijena nekim robama pada a nekima raste, statistika moe pokazati stabilne cijene u prosjeku. To se obino dogaa kad naglo poraste ponuda stranog novca na tritu, bilo zbog poveanog ulaganja iz inozemstva, bilo zbog poveanog uzimanja kredita u inozemstvu. Takvo poveanje deviza na tritu dovodi do pada cijene deviza ime uvoz postaje jeftiniji i cijene uvoznoj robi padaju. Domai proizvoai tada moraju sputati cijene i svojim proizvodima, a ako je sputanje cijena previe brzo oni tada ne mogu tako brzo poveati produktivnost pa propadaju. Ovo sputanje cijena predstavlja deflaciju, to narodna banka mora sprijeiti, ali ona to ne radi zato to to ne vidi, zbog toga to istovremeno cijene nekih proizvoda, osobito monopolskih rastu. Kad se sve cijene ponderiraju statistika pokazuje stabilnost cijena. Da se to ne bi dogaalo NB mora cijene pratiti po trinim segmentima te regulirati cijene pojedinim grupama proizvoda razliitim namjenskim kreditima. Npr. cijene graevinskim robama i uslugama mogue je dizati (ili sputati) veom (ili manjom) ponudom kredita za kupovinu kua, stanova ili objekata infrastrukture, cijene poljoprivrednih proizvoda je mogue regulirati veom ili manjom ponudom kredita za nabavu poljoprivredne opreme i obrtnih sredstava, itd. Ovakve kredite NB moe dodjeljivati sama, ali je bolje da ih plasira preko posrednika, tj. raznih razvojnih banaka kojima daje beskamatne kredite, ali koliinom takvih kredita regulira ponudu i potranju za pojedinim robama. Jedine cijene koje NB ne moe regulirati su monopolske cijene, te je zbog toga monopole, duopole i oligopole potrebno sprjeavati jakim antimonopolskim zakonima, antimonopolskim institucijama i istranim organima. Sva monopolska poduzea, dravna i privatna, potrebno je zakonski prisiliti na postupak autsorcinga tj. izdvajanje svih sporednih djelatnosti u posebna poduzea koja se u najkraem vremenu moraju prodati, ili te sporedne djelatnosti treba ukinuti. Isto tako i sve dravne institucije bi morale svoje sporedne aktivnosti postupkom izdvajanja u nova poduzea prepustiti tritu, ili bi te djelatnosti trebale ugasiti, te ih kupovati na tritu usluga. Jedna od najvanijih vrsta roba iju cijenu NB mora regulirati su strane valute. Ako NB teaj stranih valuta prepusti tritu moe se dogoditi da drugi reguliraju devizni teaj. Ako strane banke plasiraju veliku koliinu stranih valuta na domae kreditno ili burzovno trite tada cijena stranih valuta pada, uvoz postaje isplativ, a domaa proizvodnja i izvoz naglo opadaju. Ovakvo stanje dovodi do unitenja domae proizvodnje, nerealnom rastu potronje na kredit i velikog porastu nezaposlenosti. To obino odgovara uvoznicima, dravnim slubenicima i potroaima ije radno mjesto je sigurno, a ne odgovara domaim proizvoaima koji propadaju i njihovim zaposlenicima

koji ostaju bez radnog mjesta. Pri ovome dolazi do dvojakih interesa mnogih potroaa, tj. njima odgovara pad cijena uvozne robe, ali im ne odgovara to to istovremeno ostaju bez poslana. Mnogi te dvije pojave ne povezuju pa dolazi do situacije iz koje ne vide izlaz, te postaju podloni politikom radikalizmu. Kako se to ne bi dogaalo NB mora regulirati i cijenu deviza (tj., drati realan teaj pri kojem je uvoz proizvoda i usluga jednak) poto su i devize roba, ali devize su ujedno i oruje kojim se moe razbiti gospodarstvo svake drave. Npr. mnoge drave, odnosno njihove Narodne banke, otkupljuju vikove stranih valuta na tritu, te tako diu trinu vrijednost stranih valuta (teaj), a sputaju vrijednost domae valute. Time smanjuju uvoz, a potiu izvoz, domau proizvodnju i zaposlenost, dok otkupljenu stranu valutu ulau u sigurne meunarodne vrijednosnice. Zahvaljujui ovakvoj deviznoj politici mnoge azijske zemlje imale su vrlo brz ekonomski rast, dok nisu financijski sruene od strane SAD-u, posredstvom Soroa i slinih investitora.

8.5.

Upravljanje dravnim proraunom

Dravni proraun je blagajna koju pune svi graani i poduzea, a novac iz te blagajne bi se trebao koristiti za ope potrebe drave i njenih graana, kao to su obrana od opasnosti izvana, te za osiguravanje mira i reda meu samim graanima. Moderne drave su u svoje trokove uvrstile mnogobrojne oblike solidarnosti kojima nastoje izjednaiti anse za obrazovanjem, lijeenjem i standardom. to su oblici solidarnosti vei to su vei i problemi zloupotreba pri ubiranju poreza, ali i zloupotrebe pri koritenju sredstava. Ove probleme uveava dravna administracija, a to je ona vea to su problemi korupcije vei. Administracija esto ne zna probleme sagledati u cjelini, ve vidi samo ono to radi jedno ministarstvo, jedan odjel, ili jedan ured, a te bi informacije obavjetajne slube morale filtrirati i plasirati vrhovima vlasti radi lakeg upravljanja dravom. Problemi prikupljanja i raspodjele sredstava su esto uzrono posljedino povezani. Ako jedno ministarstvo poalje viak zaposlenih u mirovinu oni raunaju utedu, a ne raunaju koliko e se drugom ministarstvu, koje isplauje mirovine poveati trokovi. Kako bi se ovi problemi sveli na to manju mjeru potrebno je sve proraunske stavke promatrati jedinstveno, tj. uz svaku utedu potrebno je izraunati koliki je troak na nekoj drugoj stavci, a uz svaku stavku rashoda potrebno je u posebnu kolonu iznijet koliki je povrat novca dravi, to jest kolika je porezna korist. Porezna korist je iznos koji se dravi vraa kad drava neto plati, a to nije samo porez koji plaa dravni dobavlja, tj. poduzetnik i njegovo poduzee. U poreznu korist treba ubrojiti takoer poreze i doprinose koji plaaju uposlenici tog poduzea, pa poreze i doprinose koji plaaju njegovi domai dobavljai i njihovi uposlenici, te domai dobavljai dobavljaa, sve do domaih proizvoaa osnovnih sirovina. Ta porezna korist moe biti i do 70% ako su svi dobavljai u nizu domai, a ako uzmemo u obzir i da svi zaposlenici zaradu uglavnom troe u domaim trgovinama, pri emu takoer plaaju porez, te porezna korist moe biti vea od 70%. Zahvaljujui ovom efektu porezne koristi mnoge drave za pojedine djelatnosti isplauje vrlo visoke poticaje, a pri tome jo i zarauje. To je mogue samo ako se paljivo barata poticajima, kako se ne bi isplaivali za uvoznu robu, tj., i korisnih poticaja i velika veina njihovih dobavljaa u nizu moraju biti domai proizvoai. I pri skupljanju, a i pri troenju novca drava osim fiskalnih ciljeva moe izazvati i razne druge pozitivne ili negativne efekte na podruju politike gospodarskog razvoja, socijalne politike, demografske politike, politike ravnomjernog regionalnog razvoja, a takoer i ekoloke politike. Voenjem politike nabave od domaih proizvoaa poveava se domaa proizvodnja i zaposlenost, te se ostvaruje vea porezna korist, a to je politika dobrog gospodarskog razvoja, dok kupovinom uvoznih roba i punjenjem prorauna kreditima iz inozemstva drava rui cijenu deviza na deviznom tritu, ime poveava uvoz, smanjuje konkurentnost domaeg gospodarstva, proizvodnju i izvoz. Centralizacijom nabave s jednog mjesta drava potie metropolizaciju, te pojavu otpora, tj. regionalizam, to negativno utjee na stabilnost drave. (Regionalizam potiu i meunarodne

organizacije, u interesu multinacionalnih kompanija kojima jake nacionalne drave ne odgovaraju, pa ih nastoje oslabiti prenoenjem djela ovlasti na meunarodne institucije, a djelomino na nekoliko jakih regija suprotstavljenih sredinjoj vlasti. Regionalizam su kroz itavu povijest poticali Franci, Mleani, Hazburzi, Maari Turci, Srbi, Talijani a i drugi kako bi nas oslabili iznutra, te lake upravljali s nama. Kako bi smanjio snagu regionalista Predsjenik Tuman je dravu podijelio na 20 upanika, ime je razmrvio jake regije, a danas strani poslunici ele ukinuti upanije i osnovati jake regije kako bi ponovno oslabili dravu. Jedini dugotrajni lijek je jaanje regionalnog razvoja kroz ostavljanje vie sredstava malim opinama i gradovima u cilju sprijeavanja razvoja regionalnih mertopola. ) U mnogim dravama dravne institucije i dravna poduzea izvrila su potpunu centralizaciju nabave, tako da direktori podrunica ne mogu samostalno nabaviti ni WC papir. Zahvaljujui tome poslove nabavke za dravu i dravna poduzea dobivaju uglavnom dobavljai iz glavnog grada, pri emu mnogi dravni slubenici ostvaruju visoke provizije, ili stjeu mogunost zapoljavanja rodbine i prijatelja. A upravo je provizija osnovni razlog zbog kojeg centralisti sve ele centralizirati kako bi svu proviziju zadrali za sebe, dok regionalisti ele proviziju zadrati u regionalnim centrima, tj. u svojim rukama. Kako bi se ovo izbjeglo sve dravne institucije i dravna poduzea koja imaju podrunice u vie regija morale bi, pri nabavi sporednih proizvoda i usluga koji se isporuuju konstantno, ili periodino tijekom godine, a isporuuju se na razliito mjesto troka, vriti izbor najpovoljnijeg dobavljaa za svako mjesto troka posebno. Osim ravnomjernog razvoja svih dijelova drave porezni sustav moe utjecati i na razvoj obiteljskih vrijednosti. Veim ili manjim poreznim olakicama drava moe utjecati na obitelji kako bi imali vie, ili manje djece i kako bi vie ili manje brinuli za stare i bolesne. Poreznim olakicama na izgradnju slobodnostojeih kua potie se natalitet i zajedniki ivot vie generacija, a to se isto postie i poticanjem obiteljskog poduzetnitva. Nasuprot tome, poticanjem razvoja velikih kompanija i izgradnje velikih stambenih blokova mrve se obiteljske vrijednosti, smanjuje natalitet. Zbog toga drava treba pomagati mladim branim parovima izgradnju slobodnostojeih obiteljskih kua u hrvatskoj, a i u graninim podrujima susjednih drava gdje postoje vee vlastite nacionalne manjine. Veim, ili manjim porezima drava moe prisiliti proizvoae na veu, ili manju brigu za zatitu okoline od zagaenja koja nastaju u toku proizvodnje, transporta i upotrebe, a raznim necarinskim barijerama se mogu zatititi interesi domaih proizvoaa od strane konkurencije. Kod promjene svakog poreza, ili drugog zakona, drava mora vrlo paljivo izraunati kako to djeluje na konkurentnost domaih proizvoaa.

8.6. Upravljanje razvojnim bankama


Razvojne banke su obino banke veim, ili manjim djelom financirane od strane drave koje u interesu drave kreditiraju odreene specifine projekte, kao to je poticanje razvoja odreene privredne grane, izvoza i sl. tako su poznate posebne izvozne banke, agro banke, stambene tedionice i slino. Svaka razvojna banka ima vie funkcija. Osnovna funkcija je pomoi narodnoj banci u regulaciji cijena pojedinih trinih segmenata gdje su oscilacije cijena znatno vee od prosjeka. Sporedne funkcije se obino vide iz naziva banke i te funkcije se prezentiraju kao osnovna funkcija. Kako bi ove funkcije razvoje banke mogle vriti, te kako ne bi dolo do zloupotreba morale bi u poslove prikupljanja i provjere podataka biti ukljuene i obavjetajno sigurnosne slube. Razvojna banka moe regulirati cijene graevinskog materijala i usluga odobravanjem vee ili manje koliine kredita za izgradnju cesta, kua i stanova. Pri tom moe ostvariti i druge vane nacionalne ciljeve. Odobravanje kredita za izgradnju lokalnih cesta, pograninih cesta, poljoprivrednih cesta moe se potaknuti ravnomjerniji razvoj svih regija, ili pograninih mjesta i slino. Odobravanjem izgradnje slobodnostojeih obiteljskih kua s velikom okunicom za mlade brane parove moe se znatno poveati natalitet, ako se pri tom uvede obveza izgradnje podruma

ispod itave kue znatno se poveava obrambena sposobnost zemlje, poto svaki takav podrum u sluaju rata moe posluiti kao zemunica ili otporna toka. Ovakvi krediti se obino prikazuju kao socijalni krediti za rjeavanje socijalnih problema. Prevelikom koliinom ovakvih kredita moglo bi doi do poveanja cijena graevinskog materijala ili usluga pa je potrebno paljivo regulirati koliinu kredita. Kako bi interes za kredite bio veli kamata koju uzima narodna banka treba biti 0% s tim to razvojna banka moe uzeti proviziju za pokrie svojih trokova do 2%, a koliinu kredita se regulira izmjenom drugih uvjeta za odobravanje kredita. Ti uvjeti mogu biti, broj djece, sudjelovanje u domovinskom ratu, trajni povratak iseljenika domovinu, socijalna situacija i sl. Agro banke slue za regulaciju cijene poljoprivrednih proizvoda, a to obino ine povoljnim kreditima za izgradnju obiteljskih poljoprivrednih domainstava, kreditima za izgradnju skladitenje i preradu poljoprivrednih proizvoda, kreditiranjem sjetve i etve, kreditima za nabavu modernijih poljoprivrednih strojeva i slino. Na taj nain se potie poveanje proizvodnje i ekonominija proizvodnja, ime se postie lagano smanjenje cijena prehrambenih proizvoda, a ako cijene previe brzo padaju potie se poveana potranja za njima. To se postie povoljnim kreditima za izvoz domaih poljoprivrednih proizvoda, ili povoljnim kreditima za kupovinu takvih proizvoda. Koliina ovakvih odobrenih kredita regulira se promjenom uvjeta za njihovo odobravanje, to se vri kad cijene poljoprivrednih proizvoda rastu ili padaju bre od prosjenog kretanja cijena, a izvor im je narodna banka koja ih agro banci odobrava po stopi od 0%. Kad cijene poljoprivrednih proizvoda ponu rasti vie od nekoliko postotaka godinje, koliina kredita za poticanje vee proizvodnje se smanjuje, odnosno koliina kredita za poticanje izvoza ili potronje se poveava. Sezonsko poveanje cijena se regulira veim kreditima za hladnjae i skladita. Ako cijene poljoprivrednih proizvoda ponu padati vie od nekoliko postotaka godinje koliina kredita za poticanje vee proizvodnje se smanjuje, ili se poveava koliina kredita za poticanje izvoza i vee potronje. Izvozne banke slue za regulaciju cijena najvanijih stratekih gospodarskih grana neke drave. Izvozne banke uzimaju beskamatne kredite od narodne banke i plasiraju ih kao kredite za obrtna sredstva velikim izvoznicima, iji proizvodni kapaciteti su daleko vei od potreba domaeg trita. Jedan od najvanijih uvjeta za dobivanje ovakvih kredita je obveza zajmoprimca da veinu vlastitih dobavljaa bira izmeu domaih proizvoaa. Na taj nain se osigurava iskoritenje velikih proizvodnih kapaciteta, posao za veliki broj zaposlenika u izvoznim kompanijama i njihovim kooperantima. Koliina odobrenih kapaciteta se mijenja ovisno o iskoritenosti kapaciteta. Ako su kapaciteti slabo iskoriteni potrebno je poveati koliinu kredita za obrtna sredstva, ali toliko da dobavljai ne ponu poveavati svoje cijene, odnosno ako su kapaciteti previe iskoriteni potrebno je smanjiti koliinu kredita, da ne bi porasle cijene dobavljaa. Ako su izvozni kapaciteti maksimalno iskoriteni, a cijene dobavljaa materijala padaju potrebno je poveati koliinu kredita za proirenje proizvodnih kapaciteta izvoznika.

8.7. Reguliranje poslovanja poslovnim bankama


Poslovne banke danas se nalaze u mnogim manjim zemljama nalaze u stranom vlasnitvu u vrlo visokom postotku. Strano vlasnitvo nad bankama opasno je za suverenitet svake zemlje, to su Amerikanci shvatili 1929. pa su strancima ograniili vlasnitvo nad bankama do 10 % dionica. Strani bankari prodaju novac na tritu, za to viu kamatu, ali to je samo jedan njihov posao. Prikriveni, tzv. anonimni vlasnici tih stranih banaka su dobrim djelom industrijalci koji sjede u nadzornim odborima banaka, te kroz poslovnu politiku banaka nastoje prodati to vie svojih proizvoda. Njima nije u interesu nuditi poduzetnike kredite ime bi ti poduzetnici konkurirali njima, ili njihovim dobavljaima, ali rado nude kredite za automobile i slinu potronu robu. Njima odgovara lokacija izvan vlastite drave zbog manje odgovornosti prema tediama, a samim tim i

vee profitabilnosti (i rizika), iako mnoge tedie vjeruju kako je novac sigurnije drati u takvim stranim bankama. Koliko je to sigurno vidjeli su Argentinci, a i mnogi drugi kroz povijest, na svojoj koi. Banka je strana kad treba dijeliti profit, ali je domaa kad treba pokrivati gubitke. Kako bi se takva poslovna politika stranih banaka ograniila, svaka drava mora imati strateki plan povratka bankarsko monetarnog suvereniteta, u to moraju biti ukljuene i obavjetajno sigurnosne slube. Kako bi se vratila monetarna suverenost potrebno osnovati nove banke, te veinu financijskih sredstava (depoziti graana i pravnih osoba, te platni promet poduzea) premjestiti u te nove banke. Za to je potrebno osnovati jake kontrolne slube koje e pratiti to se dogaa na bankarskom tritu, kako se ne bi stvorile kreditne piramide koje unitavaju svako gospodarstvo. tedno kreditne zadruge moraju imati ovlasti kao male banke, ukljuujui sve poslove platnog prometa, osim poslova s inozemstvom, ali im i kontrola mora biti kao i kod banaka. Tada ne bi nikome mogle posluiti kao sredstvo pljake graana, i kao osnova za izgradnju kreditnih piramida s ciljem napada na financijski sustav zemlje. A tada bi domaa poduzea i graani mogli dignuti svoj novac iz stranih banaka (tko je vlasnik njegova je i banka, bez obzira gdje je locirana) i staviti ga u domae banke (u vlasnitvu domaih graana) bez straha od bankrota. Ovakve male banke i tedno kreditne zadruge s ovlastima malih banaka trebalo bi osnovati u svim regijama i veim gradovima. Osnivai bi trebali biti udrueni sitni poduzetnici, u suradnji s lokalnom samoupravom. Kako politika ne bi mogla pretjerano utjecati na rad takvih banaka sve opine, gradovi i regije ne bi ni u jednoj banci smjele imati vie od 15 % udjela zajedno. A privlaei samo prolazne depozite lokalne uprave i samouprave ove banke bi imale dovoljno sredstava za kreditiranje novih poduzetnikih projekata i kreditno poticanja prodaje domaih proizvoda. Francuska ima izmeu 3 i 4 tisue ovakvih malih banaka koje dre oko 45% depozita, zahvaljujui emu ak ni 1929. velika financijska kriza nije jae naruila francusku financijsku suverenost.

8.8.

Upravljanje Burzom

Burza je najrazvijeniji oblik trgovine. To je mjesto gdje se roba kupuje posredstvom raznih vrsta vrijednosnih papira, a da se ona fiziki ne pojavi na burzi. Kad se u nekoj dravi formira burza za neku robu, tada u toj dravi nema naina da netko proda robu skuplje ili da netko kupi jeftinije nego to je cijena na burzi. Nitko nije lud kupovati skuplje niti prodavati jeftinije od cijene na tritu, osim ako postoje dugoroni poslovni ugovori ili neki neekonomski razlozi za kupoprodaju. Na burzi se mogu prodavati samo trajniji i djeljivi proizvodi odreene kvalitete. Burza je najefikasniji mehanizam razmjene, koji omoguuje svim kupcima i prodavateljima poslovanje pod istim uvjetima. Na burzi se u svakom trenutku vidi kolika je ponuda i potranja. Ako se ponuda ili potranja naglo promijeni burza naglo reagira promjenom cijene. Nedostatak burze je to to nagla promjena cijene moe izazvati jo veu promjenu ponude i potranje, to vodi jo veim promjenama cijena. Uzroci ovakvog ponaanja su u tome to najbrojniji, takozvani sitni kupci i prodavai, odluke o kupoprodaji donose na osnovi subjektivnih informacija, a veliki igrai esto namjerno izazivaju promjene cijena kako bi ostvarili velike zarade. Na ovaj nain mogue je planski izazvati financijsku nestabilnost pojedinih trita i ekonomsku krizu. Opasnost od ovakvog spekulativnog kapitala nastaje kad veliki strani igrai ponu ulagati na domae trite dionica, obveznica, valuta i nekretnina. Tada se cijene na tim tritima poinju dizati to ima vie negativnih efekata kao to su: 1. Domai investitori prestaju ulagati u proizvodnju, te ulau na burzu kako bi i oni zaradili. Osobito je opasno ako ponu dizati kredite za kupovinu na burzi. 2. Ulaganje velikih koliina kapitala iz inozemstva znai veliku ponudu deviza, pa cijena deviza na tritu novca pada, odnosno cijena domae valute raste. To ima za posljedicu promjenu u

poloaju uvoznika, proizvoaa i izvoznika. Uvoz postaje isplativ, a domaa proizvodnja i izvoz postaju neisplativi. Posljedica je pad proizvodnje i ulaganja u proizvodnju, te pojava velike nezaposlenosti, to bi domae obavjetajne slube trebali pratiti, predviati i sprjeavati negativne posljedice za gospodarstvo Ulaganja na burzi rastu kako rastu cijene. Svi ele zaraditi na valu rasta cijena, vjerujui kako e vrijednosne papire prodati kad budu najskuplji. Veliki igrai koriste upravo taj psiholoki efekt pa ulau dok se na burzi poveava broj ulagaa. Kad veina slobodnog kapitala doe na burzu veliki igrai se tiho povlae s trita, tj. preko vie posrednika prodaju svoje vrijednosne papire, a kad sve prodaju, putaju informaciju kako su se povukli s tako nestabilnog trita. To djeluje kao ok, te izaziva domino efekt na tritu, tj. svi ele prodati, pa cijene na burzi naglo padaju. Mnogi sitni ulagai pri tom propadaju, osobito oni koji su spekulirali posuenim novcima. Kako bi se sprijeilo ovakvo negativno djelovanje burze potrebno je instalirati instrumente za sprjeavanje neprijateljskog urotnikog meetarenja. Najvanije je sprijeiti domae investitore da novac iz proizvodnje ulau na burzu, te da se zaduuju radi ulaganja na burzi. Ovakvu vrstu zaduenja drava treba sprijeiti svim moguim preprekama, ukljuujui veliki postotak izdvajanja na obavezne depozite i posebne poreze na ovakvu vrstu kredita. Pad cijena deviza, odnosno rast cijene domae valute drava, odnosno NB treba sprijeiti naglim otkupom deviza novcem iz primarne emisije. Kako pri tom ne bi dolo do inflacije NB treba poveati primarnu kamatnu stopu na kredite koje odobrava poslovnim bankama. Nagli rast cijena dionica domaih kompanija drava ne treba sprjeavati, ali kad doe do naglog pada vrijednosti takvih dionica to drava treba sprijeiti. Najjednostavniji nain sprjeavanja naglog pada dionica je, u tom trenutku odobriti najveim domaim suvlasnicima takvih poduzea povoljne kredite za kupovinu kontrolnog paketa dionica, posredstvom razvojne banke. Spekuliranje nekretninama drava ne treba sprjeavati, naprotiv to treba poticati, poto pri tome ubire porez na promet nekretninama, a zemlju i ostale nekretnine nitko ne moe odnijeti. Kako bi prodaja bila to vea porezna stopa ne smije biti prevelika(do 20%), a ako parcelu kupuje vlasnik susjedne parcele porez treba biti prepolovljen (kako bi se parcele okrupnile). Opasnost od prodaje nekretnina postoji kad zemlju u pograninoj regiji kupuju dravljani susjednih zemalja koji imaju namjeru tu se i naseliti. Poveanjem njihovog broja, do relativne veine susjedna drava, u budunosti moe zatraiti promjenu granica. Kako bi se ovo sprijeilo, u pograninim zonama agro banka i ostale razvojne banke trebaju odobravati osobito povoljne kredite domaem stanovnitvu za kupovinu zemljita, razvoj poljoprivrede, obrta i malih poduzea.

8.9. Upravljanje Robnim rezervama


Robne rezerve su uskladitene koliine odreenih stratekih roba koje se ne smiju koristiti, osim u izvanrednim okolnostima kao to su rat, elementarne katastrofe ili nagle promjene cijena. Ratne robne rezerve obino uva vojska, a ove zalihe ukljuuju osnovne materijale za mobilizaciju ratne vojske i njihovu prehranu. Rezerve koje slue za intervenciju u sluaju elementarnih katastrofa, ili velikih trinih kolebanja moe drati drava, proizvoai ili trgovci. Kako ne bi dolazilo do zloupotreba u koritenju robnih rezervi neka obavjetajna sluba neovisna o upravi robnih rzervi bi morala pratiti koritenje rezervi. Najekonominije je kad ove rezerve na svojim skladitima dre proizvoai i trgovci, a drava ih na to treba prisiliti preciznim zakonom o dranju minimalnih robnih rezervi. Drava treba prisilite sve proizvoae najvanijih roba(u vremenima katastrofa) da dre odreeni postotak tih roba, raunajui ukupnu proizvodnju iz prole godine, odnosno sve trgovce da na svojim skladitima, takoer u svakom trenutku moraju imati odreenu minimalnu koliinu tih osnovnih roba, raunato prema prometu ostvarenom u toku prethodne godine. Od ovoga bi mogli biti izuzeti samo mali proizvoai koji ne proizvode vie od odreene koliine godinje, odnosno trgovci koji godinje prodaju manje od odreene propisane koliine. Kako bi se svi drali propisane minimalne

koliine roba na svojim skladitima, mora postojati jaka kontrolna inspekcijska sluba, a kazne moraju biti tolike da mogu odvesti u steaj prekrioce. Kako bi se sve osposobilo za dranje ovakvih zaliha razvojna banka treba odobravati povoljne kredite za ovakva skladita. Prodaja robe iz minimalnih zaliha mogla bi se vriti samo po odobrenju vlade, a odobrenje bi se izdavalo u sluaju katastrofa na odreenom podruju, ili u sluaju velikih trinih kolebanja cijena izazvanih spekulativnim burzovnim igrama.

8.10. Upravljanje informacijskim sustavima


Kako bi itav financijsko monetarni sustav funkcionirao potrebne su informacije, od raunovodstvenih informacija na dalje, na osnovu kojih svi upravljaki sustavi mogu reagirati na promjene u okruenju. NB mora imati podatke o promjeni cijena da bi mogla reagirati kad se cijene mijenjaju izvan zadanih okvira. Ministarstvo financija mora imati informacije o veliini dohotka koji ostvaruju porezno obveznici kako bi znalo koliko moe prikupiti, a takoer mora imati informacije kako se novac troi, kako bi ga to manje otilo u krivom smjeru. Za prikupljanje ovakvih informacija moraju postojati slube za prikupljanje informacija. Najefikasnije je kad informacije prikuplja samo jedna sluba, pod uvjetom da ne postoje zloupotrebe. Ako se unutar takve slube pojave pojedinci koje manipuliraju informacijama takva sluba bi mogla postati vanija od upravljakih organa tj., NB i Ministarstva financija. Kako se to ne bi dogodile mora postojati vie slubi koje slue jedna drugoj kao djelomina konkurencija i koje meusobno kontroliraju jedna drugu. Kako bi se izvukao maksimum iz ovih slubi za prikupljanje informacija potrebno je osigurati meusobnu razmjenu informacija, ali preko upravljakih organa, kako jedni drugima ne bi plasirale dezinformacije. Osnovne informacije koje su potrebne Ministarstvu financija prikupljaju se preko zavrnih rauna poduzea, a te informacije su definirane meunarodnim raunovodstvenim standardima(MRS). Dodatne informacije dobivaju se preko Dravnog zavoda za statistiku. Preko porezne slube prikupljaju se informacije o tom koliko je netko uplati od onog koliko je trebao, prema vlastitom obraunu, a poreznim kontrolama se utvruje dali je taj obraun toan. Financijska policija prikuplja podatke o tom jeli tono ono to pie u papirima koji poreznim obveznicima slue za obraune. O troenje novca poreznih obveznika podatke skuplja dravna revizija koja vri formalnu kontrolu potivanja zakona u procesu nabave, ali nitko ne vri kontrolu jesu li ta sredstva koritena panjom dobrog gospodara. Da bi se to kontroliralo potrebno je imati podatke o kvaliteti i koliini nabavki po mjestu troka, ukljuujui sve vezane trokove, kao to su transportni trokovi do mjesta troka, veliina zaliha po mjestu troka, optimalne zalihe po mjestu troka, trokove skladitenja, uvanja i odravanja po mjestu troka, te ostvareni kart po mjestu troka. Svi podatci bi trebali biti po apsolutnom iznosu, a takoer i kao indeksni broj odnosa potrebnog, utroenog i kartiranog. Morala bi postojati i posebna sluba unutar dravne revizije koja bi ispitivala kolika je ostvarena porezna korist od svakog troka, koliko se novca vratilo u porezni sustav prilikom svake nabavke (porezi, doprinosi, carine takse itd.). Osnovne informacije koje su potrebne NB daje Dravni zavod za statistiku, a to su podatci o kretanju prosjenih cijena i podatke o rastu trokova ivota. Da bi NB mogla uspjeno regulirati cijene, tj. sprjeavati porast cijena vei od 2%-5% godinje i sprjeavati pad cijene vei od 1% godinje morala bi cijene kontrolirati po pojedinim trinim segmentima. Ovakvu regulaciju je lake vriti posredstvom dodatnih instrumenata regulacije kao to su Razvojna banka, Agro banka, Izvozna banka, sustav robnih rezervi i sl. Sve ove dodatne banke kapital dobivaju od NB iz primarne emisije, po stopi od 0% s tim to bi za svoj rad mogle uzimati proviziju od najvie 2%. Kako zbog prevelike koliine novca na pojedinom segmentu trita ne bi dolo do inflacije koliinu novaca koja bi dobivala pojedina vrsta banke morala bi ovisiti o kretanju cijena na pojedinom trinom segmentu. Ako cijene rastu koliina kredita bi im se smanjivala, a ako padaju koliina novca bi im se trebala poveati. Informacije o kretanju cijena po trinim segmentima Dravni

zavod za statistiku ve ima u sirovom stanju, ali ih ne daje korisnicima. Ali esto, samo kretanje cijena nije dovoljno kvalitetna informacija. Kretanje cijena je potrebno i predvidjeti unaprijed. Za to je potrebno imati informacije o stanju narudbi i informacije o iskoritenosti kapaciteta. Po preporuci MMF-a MRS(meunarodni raunovodstveni standardi) koji se preporuuju manjim zemljama knjigovodstveno se ne prati stanje narudbi, iako sve razvijene zemlje to rade, a na osnovu tih podataka ravnaju se mnoge dravne i burzovne institucije. Ove informacije su neophodne za predvianje budue ponude, a u kombinaciji s podatcima o iskoritenosti kapaciteta mogue je predvidjeti i budue kretanje cijena u pojedinim trinim segmentima. Zato je potrebno imati i to tonije podatke o iskoritenosti kapacitetima. Sve ove podatke mogao bi prikupljati Dravni zavod za statistiku. Ako u nekom privrednom segmentu stanje narudbi raste, a iskoritenost kapaciteta je slaba, mala je i vjerojatnost da e cijene porasti. Ako narudbe rastu, a iskoritenost kapaciteta je ve 80% do 90% vjerojatno e doi i do poveanja kapaciteta. U to sluaju ili treba smanjiti koliinu kredita naruiteljima, a ako to nije mogue i ako predvianja pokazuju kako e potranja dugorono rasti tada treba poveati koliinu kredita za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta. Za ovakvo reguliranje cijena informacije moraju prikupljati jedne institucije, analizu trebaju vriti druge institucije unutar ili izvan NB-a, odluke treba donositi NB, koja ih treba i izvravati, sama ili u suradnji s navedenim bankama. Informacije o burzovnim makinacijama moraju burzovnim regulacijskim tijelima donositi posebne institucije. Kod burze vana je brzina, pa svjee informacije moraju stizati svakog dana. Brzina reagiranja na sve neuobiajene pojave mora biti trenutna. Ne smije se dozvoliti panika na tritu dionica, a osobito na tritu novca. Zbog toga NB mora imati redovite kontakte s javnou kako bi sprjeavali irenje dezinformacija, a Guverner je duan upoznavati javnost s podatcima koji smiruju paniku i sprjeavaju pojavi domino efekta, kad se na burzi dogodi nagli pad vrijednosti nekih dionica, ili blokada neke nelikvidne banke. Ako na tritu novca doe do nagle potranje NB taj nedostatak treba trenutno nadoknaditi, a po potrebi i prekinuti trgovinu. Kako naglo uveana koliina novca na tritu ne bi izazvala inflaciju plasirani novac je potrebno povui u iduih nekoliko dana ili tjedana. Kod svake nagle pojave vee ponude ili potranje za dionicama ili novcem potrebno je utvrditi tko to radi i zato. Podatke o tom mogu prikupit obavjetajni odjeli financijske policije, porezne slube, ili carinske slube, a i svi burzovni regulacijski organi trebaju imati i svoje odjele za prikupljanje informacija. Jadna posebna vrsta robe koju NB treba kontrolirati su devize. Velika ponuda deviza na burzi ili domaem tritu moe dii vrijednost domae valute, to je dobro za kupce i uvoznike, ali je loe za izvoznike, proizvoae i poveava nezaposlenost. Uzrok prevelike ponude deviza moe biti poveanje interesa za domaim dionicama od stranih ulagaa, poveana ponuda kredita stranog porijekla na kreditnom tritu preko poslovnih banaka, prodaja dravne ili privatne imovine strancima, doznake iz inozemstva i sl. Bez obzira na uzrok NB viak deviza mora spremiti u trezore, bilo da ih otkupi, bilo da povea obavezne depozite deviza u trezorima. Kako bi to uspjenije mogla obaviti NB treba znati koji je uzrok nagloj promjeni ponude deviza, a za to joj trebaju podatci obavjetajnih odjela iz bilo koje institucije. Informacije o dravnom proraunskom deficitu i vanjskotrgovinskom deficitu vani su kako bi se mogla predvidjeti potranja same drave za novcem na novanom tritu, poto e to utjecati i na ponaanje ostalih sudionika robno novanog prometa. Kad proraunski deficit raste znai da e drava morati vie posuditi novca na novanom tritu, to znai da NB mora smanjiti koliina novca za ostale traitelje, a to moe samo poveanjem primarnih kamata, ili oteanjem drugih uvjeta za kredite. Proraunski deficit moe drava pokriti i kreditima iz inozemstva, ili prodajom imovine u inozemstvu. U tom sluaju raste ponuda deviza pa cijena domaoj valuti raste, to je loe za domau proizvodnju, izvoz i zaposlenost. Najbolje rjeenje je kad imovinu drava prodaje na domaem tritu pa doe do pojave nedostatak novca na tritu. Ako se prodaje zemljite tada NB mora, preko agro banke na vrijeme poveati koliinu kredita za kupovinu zemljita. Ako drava ponudi na prodaju veliku koliinu

poslovnih prostora, tada NB, preko razvojne banke treba poveati koliinu kredita za kupovinu poslovnih prostora. Ako drava odlui na domaem tritu ponuditi veliku koliinu dionica i obveznica tada NB moe, kratkorono poslovnim bankama odobriti dranje djela obveznih novanih depozita u obliku najsigurnijih dionica ili obveznica. Za sve ovakve poteze NB u su potrebne pravodobne informacije o namjerama izvrne vlasti, tj. o tome to planira prodavati i u kolikim koliinama. Proraunski deficit moe se rijeiti i smanjenjem prorauna, to znai da e se smanjiti i dravna potronju, tj. znai da e korisnici prorauna morati smanjiti potronju. To moe dovesti do kratkoronog smanjenja socijalnih prava i potronje, investicija, proizvodnje i smanjenja potranje za novcem, pa NB mora biti spremna i na povlaenje djela novca s trita. Ako se dravni proraunski deficit pokua rijeiti poveanjem poreza to moe dovesti do poveanja trokova proizvodnje i smanjenje konkurentnosti, to je jo gore za proizvodnju, izvoz i zaposlenost. Zbog toga NB mora sve ovakve podatke unaprijed predvidjeti, te ako uoi moguu pojavu privredne depresije bolje je planski kratkorono poveati dozvoljenu inflaciju na oko 5%, nego restriktivnom monetarnom politikom zemlju odvesti u recesiju. Proraunski deficit djelomino moe biti uzrokovan i pogrenim raunovodstvenim pravilima koji nastoje prikazati to vei prihod i dobit poduzea kako bi se obraunao to vei porez, iako poreznici znaju kako neke porezne obveze nikad nee naplatiti. Kako raunovodstveni standardi ne bi djelovali negativno na sposobne, a pozitivno i neutralno na nesposobne i dravu porezi moraju biti obraunati tako da budu naplativi. Kod obrauna dobiti kod veinski dravnih poduzea dobro je pravilo da se ne moe otpisati nenaplaeno potraivanje koje nije tueno, kako direktori dravnih poduzea ne bi mogli prati novac prodajom roba onima za koje znaju kako nee platiti, ali kod privatnih poduzea pravilo treba biti obrnuto, kako vlasnik ne bi poduzea u krizi mogao fiktivno prodavati robu onima koji nee platiti, te tako umjetno uveati dobit. Uzimanjem kredita takvu nenaplaenu dobit je mogue isplatiti kao dividendu, te poduzee nakon toga otjerati u steaj, pri emu se trokovi steaja prebacuju na dobavljae, kreditore i dravu. Kod plaanja PDV-a i ostalih poreza pravila trebaju biti pogodovati onima koji uredno ispunjavaju svoje obveze, dok trebaju biti nepogodna za nepotene koji se ele razvijati na teret dobavljaa, te za nesposobne. Ne smije se dozvoliti plaanje poreza na neplaena potraivanja (osim kod dravnih poduzea zbog sprjeavanja krae dravne imovine preko onih koji nikad nee platit), niti obraun pretporeza na osnovu dugova koji nisu podmireni. Ovakvim nainom obrauna drava dobiva pouzdanije podatke o drutvenoj novostvorenoj vrijednosti i o poreznim prihodima, bez velikih nenaplativih prihoda, a trokovi sudovanja sa neplatiama se znatno smanjuju. Vanjskotrgovinski deficit znai da je drava kao cjelina vie uvezla nego to je izvezla, a to je vrlo loe za domau proizvodnju, izvoz i zapoljavanje. Do uvoenja pravila meunarodne trgovi po pravilima WTO-a vanjskotrgovinski deficit se najlake rjeavao poveanjem carina. Poto to danas nije mogue najjednostavniji i najbri kratkoroni nain rjeenja problema je da NB povea otkup deviza, i povea obaveznu deviznu rezervu poslovnim bankama. Dugorono vanjskotrgovinski deficit se moe smanjiti poveanjem konkurentnosti, tj. smanjenjem raznih poreza i nepotrebnih izdataka.

9.

Kontrola slubi i razbijanje po djelatnostima

Kako bi slube bile pod kontrolom politike potrebna je djelomina konkurencija meu njima, uz istovremenu djelominu suradnji i razmjenu podataka, iako politiari zbog svoje komocije najvie vole jednu slubu od koje bi dobivali sve informacije. Takve monopolizirane slube su snano podlone infiltraciji stranih agentura, neefikasnosti i otimanju od nadzora politike. Kad se strane slube ubace u vrh jedne slube, ili institucije mogu je potpuno preuzeti i koristiti za sabotiranje, a kad postoji vie slubi faktor sigurnosti od prodora stranih slubi je znatno vei. Takoer je potrebna podjela prema nainu rada, ciljevima i tehnikim sredstvima prikupljanja podataka. Vojska bi trebala imati dvije obavjetajne postrojbe; obavjetajnu i kontraobavjetajnu. Unutar obavjetajne slube trebala bi djelovati posebni odjeli za zrano motrenje i elektroniko prislukivanje. MUP bi morao imati civilnu obavjetajnu slubu za zatitu od kriminala i terorizma, te civilnu kontrapijunau. Ministarstvo vanjskih poslova bi moralo imati obavjetajnu slubu za prikupljanje politikih i poslovnih informacija iz inozemstva. Ova sluba bi morala pratiti sve znaajnije gospodarske sajmove u svijetu, osobito sajmove inovacija i novih proizvoda kako bi prikupljali informacije o novim idejama koje bi naa poduzea mogla proizvoditi, te informacije o razvojnim projektima kompanija koje konkuriraju naim poduzeima. Ovo bi trebali raditi u uskoj suradnji sa vojnom obavjetajnom slubom koja bi prikupljala informacije o idejama i proizvodima znaajnim za vojnu i obavjetajnu upotrebu. Pri ovom poslu nae slube bi trebale angairati i nae inovatore koji prisustvuju takvim sajmovima, poto oni najbolje mogu prepoznati dobre ideje, a u tom poslu bi trebalo angairati i nae iseljenike sa istaknutom tehnolokom izobrazbom i radnim iskustvom u industriji i znanosti. Sve prikupljene informacije trebalo bi obraditi, analizirati i slati na dalju upotrebu Hrvatskoj gospodarskoj komori, znanstvenim institucijama, velikim domaim poduzeima u domaem vlasnitvu, te razvojnim institutima koji bi trebali brinuti o razvoju najperspektivnijih projekata od ideje do nulte serije. Carina bi morala imati malu obavjetajnu slubu za zatitu od nelegalne meunarodne trgovine. HNB bi morala imati slubu za zatitu od falsifikatora novca, praenje meunarodnih valutnih ratova i zatitu od svih oblika financijske agresije. Pravosudni sustav bi morao imati svoju sigurnosnu slubu za zatitu i nadziranje podataka unutar pravosudnog sustava, a kontrolu nad tom slubom bi trebao imati predsjednik vrhovnog suda, ili neka neovisna institucija. Posebna centralna sluba bi morala imati pristup svim podacima ostalih slubi kako bi vrila usporedbu podataka, njihovu analizu i meusobnu razmjenu podataka.