STRUKTURA DRAVNE VLASTI

Struktura dravne vlasti obuhvata tri glavna elementa: 1. Organizaciju vlasti na vrhu drave 2. Suverenost 3. Organe drave Organizacija vlastina vrhu drave Za jednu dravnu vlast moe se tvrditi da je konstituisana onda kada je uspostavila svoju suverenost na odre enoj teritoriji. !ojam suverenosti u tom smislu je istovjetan sa "injenicom da je drava u stanovitom trenutku i u odre eno vrijeme da nametne monopol prinude na teritoriju na kojoj #e se postizati njena vlast$ te da ima prakti"nu mogu#nost da tu vlast e%ikasno vr&i i spre"ava vr&enje neke druge vlasti. 'ruga bitna stavka organizacije vlasti na vrhu drave jeste problem legalizacije. (rupa koja eli da legalizuje svoju vlast kao najvi&u mora obezbjedit uslove da najprije postane vladaju#a$ &to zna"i da ona istiskuje ostale grupe u konkurenciji i da svoj projekat name#e kao dominiraju#i. )ladaju#a klasa u dravi se di%erencirala kroz zakonodavnu$ izvr&nu i sudsku vlast. Ova podjela ujedno izraava i strukturu vlasti na dravnom vrhu. *jena organizacija je takva da obezbje uje da se vladaju#a volja sprovodi na jedinstven na"in ali sa razli"itih aspekata. Zakonadavna vlast tu volju izraava na inperativan + zapovjedan , na"in i obezbje uje joj za&titu u slu"aju njenog nepo&tovanja. -zvr&na vlast ima zadatak da sprovodi njene zamisli$ a sudska da vr&i kontrolu i izri"e presude nad ovim pona&anjima koja nisu u skladu sa tim zamislima. Ovim putem dravna vlast osigurava svoju integralnost $ ali je pitanje organizaciskih mehanizama njenog vr&enja da li #e se taj proces odvijati na demokracki ili autokracki na"in. 'ravna vlast mora biti politi"ki jedinstvena$ a %ukcionalno podjeljena po vrstama ograna koji je vr&e. !oliti"ka jedinstvneost podrazumjeva da na vrhu ne mogu biti dvije li vi&e volja. Suverenost 'a bi akt kostituisanja jedne dravne vlasti bio potpun$ ona mora da bude suverena. !ojam suverenosti$ koji je izveden iz latinske rije"i .superanus/0 najvi&i$ kod nas bi se moglo prevest kao .vrhovni&tvo/ i biti uzet kao sinonim monopola dravne prinude. Suverenost je unutranja i postoji onda kada dravna vlast e%ektivno djeluje na svojoj teritoriji i ako uspjeva da prakti"no provodi svoju politi"ku volju. Spoljnu suverenost drava posjeduje ukoliko je priznata od me unarodne zajednice i ukoliko joj polazi za rukom da odrava svoj teritorijalni integritet kao nezavisan subjekt me unarodnog prava$ vode#i politiku za koju se opredjelila bez prinude drugih drava ili njihovih saveza. *arodna suverenost je zapravo postulat +zahtjev, koji je u svoje ustave unijela buroazija. 1e utim$ ideolzi mlade gra anske klase$ sistemacki razvijaju da osnov najvi&e vlasti treba traiti u volji naroda i u razumu koji #e kroz nju mo#i da do e do izraaja.!o njihovom mi&ljenju

narodu je trebalo ostaviti mogu#nost slobodnog opredjeljenja za oblik vladavine u kome #e ivjeti$ kao i pravo da revolucionalnom pobunom ukloni reim koji neodgovara njenom interesu. *acionalna suverenost je tako e tvorevina buroaziske epohe. 2eorija o njoj po"ele su se intenzivnije razvijati u toku nacionalnih gra anskih revolucija 13 i 14 vijeka. -deal je bio .jedna nacija 5 jedna drava/$zbog "ega je nacionalni osje#aj prerastao u nacionalisti"ki$ naro"ito ako su pripadnici razli"itih nacija ivjeli na istoj teritoriji. Strukura suverenosti "ine je tri elementa: 1, *osilac +subjekt, suverenosti. 6 modernim dravama to je narod +nacija,. 6 starijim dru&tvima subjekt suverenosti bili su samo slobodni gra ani ili pripadnici odre enih slojeva$ stalea i klasa. 2, Savremeni organ. !od ovim pojmom tradicionalno se podrazumjeva najvi&i dravni organ "ija je dravnost da izraava volju subjekta +nosioca, suverenosti +parlament,. Savremeni organ svoje svojstvo potvr uje kroz zakonodavnu djelatnost koja se u podjeli vlasti smatra najvi&om i u principu nadre enom ostalim dvjema vlastima +izvr&noj i sudskoj,. 3, !redstavnih suverenosti0 'rava$ kao organizacija sa savremenom vla&#u i kao subjekt me unarodnog prava$ mora biti oli"ena u odre enoj osobi koja #e biti sinbol njene jedinstvenosti i otjelotvoravati njenu pojavu. 2a osoba je prestavnik suverenosti$ i u tom slu"au njene izjave i postupci obavezuju dravu. 6pravo iz tog razloga predstavnih suverenosti je sam &e% drave +monarh ili precjednik,. Vrste dravnih organa Politki organi odre uju pravac op&te politi"ke djelatnosti. *a svoju %unkciju u demokrackim dravama dolaze izbornim putem$ a u diktatorskim dravama oni bivaju postavljeni od vi&ih organa$ a ove imenuje &e% drave koji se obi"no smatra .vo om/$ te njegove odluke nepodlijeu %ormalnoj demokrackoj veri%ikaciji. 6 &irem zna"enju politi"ki organi izraavaju interese vladaju#ih klasa$ dok u uem zna"enju taj interes de%ini&u oni djelovi vladaju#e klase kji su politi"kim organima omogu#ili dolazak na vlast. !oliti"ki organi mogu da budu sastavljeni od dvije vrste "lanova. !rvi imaju reprezentativnu +predstavni"ku, poli"ku %ukciju$ a "ine ih oni "lanovi kji imaju redovnu pro%esiju od koje se izdravaju$a politikom se bave sporedno0 onda kada zasjedaju %orumi "iji su oni "lanovi. 'rugu vrstu "lanova "ine .pro%esionalni pliti"ari/$ koji se od "lanova reprezetativnih organa razlikuju po tome &to se oni politikom bave kao pozivom i &to im je ona redovna djelatnost. Obje vrste politi"kih organa + i reprezentativni i pro%esionalni, na %unkciju dolaze izborom. Struni organi se od politi"kih razikuju po dva osnovan kriterija$ a to su da moraju imati odre enu stru"nu spremu i na"in dolaska na vast. !oliti"ki organi se biraju$ a stru"ni organi se postavljaju +imenuju,$ i vrlo "esto nisu vezani mandatom. 7ada stru"njaci po"nu pokazivati sve izrazitiju tenju da prodru u politi"ki aparat ili "ak da ga osvoje$ tada se moe govoriti o tennokratiji +vladavini stru"njaka,. *jeni teoreti"ari smatraju da upravljanje modernom dravom zahtjeva u visokom stepenu poznavanje tehnolo&kih$ sociolo&ko0ekonomskih i administrativno0 politi"kih procesa$ te da #e vrlo brzo do#i vrijeme kada #e se iz s%ere upravljanja morati da budu

eliminisan klasi"an tip .politi"ara0laika/$ a njegovo mjesto #e da zauzme .politi"ar0stru"njak/. !olitik"i organi "esto bivaju svjesni opasnosti koje predstavljaju pojavu tehnokratije i nemogu#nost da obuzdaju %akti"ku mo# stur"nih organa. 6 birokratizovanim sistemima oni tada nastoje da uspostave neku vrstu .ravnotee mo#i/ sa tehnokracijom$ te se ra a nova struktura unutar drave koja se naziva tehnobirokratija. 8ije" je o sprezi u kojoj birokratija pristaje na tehnokracke poglede u nemogu#nosti samo upravljanja ali istovremeno primorava tehnokratiju na podre enost u %ormalnim odnosima vlasti. Zborni organi obuhvataju ve#i broj lica zbog "ega se nazivaju i koletivnim. 2o su obi"no prestavniki organi+skup&tina parlamentarna, i susre#u se na svim nivoima dru&tvenosti na kojima treba izraziti neku koletivnu volju +npr. 8epubli"ka sup&tina$ skup&tina sportskog kluba$...,. zborni organ je svaki organ u kome se odluke donose ve#inom glasova. Odluke se izglasavaju ve#inom koja moe bit apsulutna +9:; glasova plus 1,$ relativna0+ najve#i broj glasova u konkurenciji prijedloga kad npr. <edan kanditat dobije =9; glasova$ drugi 39;$ a tre#i 2:;, i kvali%ikovana +iskazuje se razlomkom0npr. 1>3$ 2>3$ 3>9 prisutnih,. Inoksni organi se sastoje tako e od vi&e lica$ali se od zbornih razlikuju po na"inu dono&enja odluka. Odluke donosi &e% +starje&ina$ rukovodilac, organa0 odatle i naziv inoksni organ. !rimjer takvog organa je &e% drave$ministar$vojni i policiski komadant... -noksni organ se obrazuje tamo gdje je potrebna ve#a oprativnost$ e%ikasnost i ekspeditivnost djelovanja. -noksni organ naj"e&#e provodi na"elne odluke nekog zbornog organa. Zborni organi imaju samo %ormalnu mo#$ zbog toga &to se njihovi "lanovi sastaju samo povremeno$ i djelatnosti koja im je povjerena ne mogu da posvete "itav radni vijek. Oruani organi su nosioci kao izraz "injenice da se drava ve# od svojih po"etaka konstituisala kao prinudna zajendica i da je stoga morala da ima posebno izdvojen aparat sile "ijim #e posredstvom primoravati na poeljna pona&anja svih "lanova dru&tva koji bi se protivili provo enju njenih odluka. 'vije glavne vrste oruanih organa su vojska +za za&tiu spoljne bezbjednosti, i policija +za odravanje unutra&njeg reda i poretka,. 6 modernim dravama susre#u se i mje&ovite %ormacije +jedinice teritorijalne odbrane i za&tite, koje za kratko vrijeme mogu da mobili&u veliki procenat ljudi i suprostave se unutra&njem i spoljnom neprijatelju. !rincip subordinacije0pod"injenosti0 Civilni organi su svi oni organi koji nisu oruani. 2u spada ve#ina dravnih oruanih organa koji se od oruanih razlikuju prije svega po ve#oj demokratiji uzajamnog odno&enja i nepostojanja krute nadre enosti i obaveznosti na poslu&nost. 7od njih se vr&e nie instance po pravilu odnose po sistemu nadlenosti$ a ne subordinacije$ a nadlenosti su razgrani"ene zakonom. !oseban %enomen predstavlja tzv. 1ilitarizacija drave$ koja nastupa nakon dravnog udara$ kad gupa visokih vojnih %unkcionera silom prisvaja vlast i uvodi vojnu diktaturu$ dovodoe#i svoje "lanove na najistaknutije dravne poloaje i primoravaju#i civilne organe da slue njenim ciljevima. Policijska drava se uspostavlja onda kada vladaju#a grupa ukine demokratiju i gra anska prava i slobode$ kao i ustvnost i zakonitost postupanja dravnih organa$ te zavede svoju diktaturu koju sprovodi putem policiskog terora. !olicija u njoj kontroli&e rad svih ostalih organa$ "ak i vojnih i nije odgovorna nikome do &e%u drave.

!rema %ormalnom kriteriju dravni organi se djele na odluujue+ politi"ki$ civilni$ zborni, i izvr&ne +stur"ni$ oruani i inoksni, !rema %akti"kom kriteriju izvr&ni organi postaju odlu"uju"i. + "esto !arlament kroz svoju zakonodavnu vlast sankcioni&e volju vlade,.

!"O#$%&S#I O$'%(I su organi koji na %unciju dolaze izborom$a birokratski su oni koji dolaze postavljanjem ili imenovanjem. -zbor organa je demokraticniji u onoj mjeri u kojoj u njemu ucestvuje vise lica ili cak citavo jedno tijelo. !ostavljanje bi u sustini bilo birokratsko$jer ga vrsi odredjeni organ ili pojedinac iz njegovog sastava koji je za to ovlasten$pa je sam akt postavljanja podlozniji proizvoljnosti - subjektivizmu nego demokratska procedura izbora$pogotovo ako organ ili pojedinac imaju diskrecionu vlast. !odjela organa na birokratske - demokratske moguce je izvrsiti - u pogledu metoda - stila njihovog djelovanja. 'emokratski organ ce tada biti onaj koji djeluje pod normama otvorenosti javnosti rada$dostupnosti in%ormacija$podleznost kontroli ne samo visih organa nego - javnosti slicno. *asuprot tome birokratski organ nastupa sa pozicije zatvorenosti$iskljucenja javnosti$zadrzavanja in%ormacija - slicno. S&$)#&)$% I (%CI( $% % $Z%V(I* O$'%(% Struktura drzavnih organa u osnovi je odredjena njihovom hijerarhijom. *izi organi izvrsavaju naredjenja ili upustva visih. 2akav odnos naziva se subordinacijom ili vertikalnom povezanoscu$jer omogucuje jedinstveno djelovanje drzave kao organizacije po principu odozgo prema dole. Svaki drzavni organ ima svoju nadleznost. Ona obuhvata skup poslova koji spadaju u djelokrug njegovog rad - utvrdjena je pravnim aktom kojim se taj organ konstituise. Sluzbeno lice je osoba kojoj je povjereno da predstavlja ili zastupa drzavni organ - cije se izjave - postupci smatraju obavezujucim za taj organ$kao sto je - sluzbeno lice odgovorno organu koji predstavlja$drugim institucijama - javnosti. OBLICI DRZAVE O+,ICI V,% %VI(! odrejuju se prema pravnom - politickom svojstvu lica koje se nalazi na celu odredjene drzave$- tu drzavu predsavlja prema inostranstvu - prema vlastitom narodu. 2akva lica se nazivaju se% drzave ili drzavni poglavar. Se% drzave najcesce je jedno lice ali moze biti - zborni tj. 7olektivni organ. 1O*?8@-<? je naziv za one oblike vldavine u kojima se na celu drzave nalazi lice sa posebnim - jasno izvojenim privilegijama koje na vlast dolazi nasljednim putem.

*AO(8?*-BA*? 1O*?8@-<? ili apsolutna je oblik monarhije u kojoj vladareva licnost simbolizuje zakonodavnu izvrsu - susdsku vlast. O(8?*-BA*? 1O*?8@-<? se pocela pojavljivati onda kada je razvoj proizvodnih snaga donio na historijsku pozornicu nove drustvene snage sa razvojnom klasnom svijescu - spoznajom prevazidjenosti apsolutizma kao oblika vladavine 8A!6CD-7? predstavlja oblik vladavine kod koga se na celu drzave dolazi izbornim putem. 6 republici predsjednik na %unciju dolazi putem izbora$- na njoj se po pravilu zadrzava odredjeno vrijeme+mandatni period o =$9 ili E god.,. *AO(8?*-BA*? 8A!6CD-7? je identicna sa demokratijom. 6 noj predsjednik ima tacno utvrdjena - ustavom - zakonodavno potvrdjena ovlastenja$te je odgovoran za svako njihovo prekoracenje. 2OA78?2S7? 8A!6CD-7? je oblik republike na cijem se celu nalazi duhovna licnost koja moze imati dvojako svojstvo:da bude samo predsjednik ili da bude duhovni vjerski vodja kome je podredjen predsjednik zajedno sa ostalim republikansikm institucijama O+,ICI PO -!,! V,%S&I Odnos zakonodavne$izvrsne - sudske vlasti odreduje oblike vladavine. 7ada se govori o oblicima drzavne vlasti uporedo se pominju termini jedinstvo - podjela vlasti. 2ri najznacajnija sistema podjele vlasti su: 1.!?8D?1A*2?8*- S-S2A1 je u istorijskom pogledu proizvod engleske politicke tradicije. Angleska nema ustav u %ormalno pravnom smislu kakav danas imaju najveci broj zemalja svijeta+ustav kao najvisi pravni akt koji je donio najvisi zakonodavno organ po tacno utvrdjenom postupku,ali$u Angleskoj postiji bogata ustavna tradicija koju cini niz znamenitih akata cisto ustavnog znacenja. !arlament$vlada - se% drzave cinr osovu sistema u Angleskoj. 2.!8A'S<A'*-B7- S-S2A1 je bio ustanovljen ustavom S?' 1E3E. Zasnovan je na ideji o dosljednoj podjeli vlasti izmedju zakonodavne sudske - izvrsnih organa. Zakonodavnu vlast vrsi kongres$izvrsnu predsjednik$a sudsku vrhovni sud. Speci%icnost ovog sistema je u tome sto kongres - predsjednika bira neposredno sam narod - sto se nacelno smatraju odgovornim samo birackom tijelu$a ne uzajamno$- ovaj sFstem nema vladu. 3.7O*)A*2S7- S-S2A1 postoji samo u Svicarskoj. 2emeljnja odlika ovog sistema sadrzana je u ideji da zakonodavna vlast mora da ima najvisi znacaj - uticakj u zivtu drzave -da se stoga izvrsna vlast posmatra samo kao njena izvedba. Ovaj sFstem konstituisan je svicarskim ustavom iz 13E=.

O+,ICI $Z%V(O' )$! -!(-% Odredjuje se prema odnosu ce ntralnih - necentralnih organa. Bentralni organi imaju vlast koja se proteze na citavom teritoriju jedne drzave$dok se pojam necentralnih organa nesto slozenijh - u nih spadaju dvije glavne vrste:organi drzave0clanica koje su usle u sastav jedinstvene drzavne tvorevine$- lokalni organi cija se vlast prostire u okvirima manjih pravno politickih ili aministrativnih zajednica.

SDOZA*? '8Z?)? je evolutivna drzavno pravna tvorevina koja se susrece na odredjenom stepenu razitka drzave kao historijskog %enomena. 7roz historiju su se razvila dva osnovna oblika slozenih drzava kon%ederacija - %ederacija. 7O*GA'A8?B-<? je nastala kao rezultat medjudrzavnog sporazuma - njegove %ormalizacije u vidu medjudrzavnog ugovora o kracem ili duze stupanju u savez dvije ili vise drzava koje su zadrzavale svoju suverenost ili drzavno pravni subjektivitet. GA'A8?B-<? je kao oblik slozene drzave nastala pretezno u novom vijeku. *jeno odlikovanju u drzavno pravnu zajednicu odvijalo se na dva nacina:stupanjem suverenih drzava u novi drzavni oblik$ili unutrasnjim raslojavanjem dotad jedinstvene proste drzave na dvije ili vise clanica koje su - dalje ostale u njenom sastavu. !8OS2? 6*-2?8*? '8Z?)? predstavlja onaj oblik drzavnog uredjenja koji je odredjen odnosom izmedju centralnih - necentralnih organa. BA*28?D-Z?B-<? drzavnog organa postoji onda kada je e%ektivna vlast u drzavi koncentrisna na njenom vrhu - kada se vlast ostalih organa posmatra samo kao njena izvedba$bez ikakvih drugih prava koja bi proisticala iz autonomije nizih organa. 'ABA*28?D-Z?B-<? oznacava cinjenicu da necentralni organi imaju odredjeni stepen samostalnosti unutar koga visi organi mogu da ocjenjuju zakonitosti njihovog postupanja. )rste decentralizacije odredjuju se po razlicitim kriterijama. ?ko visi organ postavlja nize organe$on ace biti birokratska$a ako se nizi organi izaberu od predstavnickih tijela ili uspostave neposredno od samog naroda onda ce biti demokratska. DO7?D*? S?1O6!8?)? je historijska tekovina ciji se zaceci mogu pratiti od pocetka kapitalisticke epohe. Ona je najcesce regulisana statutom teritorijalne jedinice na kojoj se vrsi. 6*-<? predstavlja sredinu izmedju kon%ederacije - %ederacije. 6 realnoj uniji postoji zajednicki se% drzave ciji je polozaj regulisan ustavom. !ersonalna unija ima samo jedan zajednicki organ0 se%a drzave sa ustavno de%inisanom ulogom.

O+,ICI PO,I&IC#O' SIS&!"% 'e%inicija politickog sistema: 1.sistem institucionaliziranih nosilaca poiticke vlasti u jednoj zemlji$ 2.nacin njihovog konstituisanja$organizacije - djelovanja 3.skup istitucija - odnosa preko kojih se uspostavlja organizivana veze nosilaca politicke vlasti drustvenih snaga u cije ime oni vladaju.

O$'%(IZ%CI-% I I !O,O'I-% PO,I&IC#I* P%$&I-% 6 svakoj partiji razlikujemo dva momenta koji opredjeljuju njen opsti tim a to su organizacija ideologija. Organizacija podrazumjeva postojanje visih - nizih organa ciji odnos ide odozgo prema dole - odozdo prema gore. -deologija podrazumjeva skup politickih pogleda koji izrazavaju sustinske interese odredjene stranke - koje odredjuju praktince pravce njenog djelovanja. S&$)#&)$% P%$&I-% I )()&%$ P%$&I-S#I O (OSI !o odnosu centralnih - lokalnih organa partije se mohu razvrstati na centralistiske decentralisticke. !o odnosu unutar partijiskih grupacija partije se mohu promatrati kao monopoliticke ili kao pluralisticke. !o prirodi unutar partijskog rezima dijele se na demokratske autoritarne. !rema prijemu novih clanova partije se mohu podijeliti na kadrovske - masovne. !o odnosu prema postojecem politickom poretku mohu biti status Hou$- revolucionarne re%ormisticke. O+,ICI PO,I&IC#O' $!ZI"% 8ezim je opste svojstvena oznaka za ovaj oblik drzave u cijem se okviru ispitije odnos izmedju drzavnog aparata - naroda u odrdjenoj zemlji. 6obicajeni naziv za rezime u kojima vlada volja jednog0samovlada$jeste autokratija. S2)?8*? ?62O78?2-<? 6 kojoj postoji %ormalne demokratske institucije$ali ne - demokratski duh djelovanja politickog. GO81?D*? ?62O78?2-<? *ema %ormalnih demokratskih institucija niti javnih prava - sloboda$nego je vladajuca grupa nesputana bilo kakvim zakonskim ogranicenjem.

POJAM PRAVA !ravo je normativni poredak zasticen mogucnoscu primjene drzavne primjene. P$%VO I O+IC%!ravila unutar grupnog ponasanja mohu se vizuelno pratiti - usjecati u svijest nizom kontinuiranih tjelesnih radnji. Svojim uzastopnim ponavljanjem one prelaze u neku vrstu automatizma - ne zahtjevaju poseban intelektualni napor. 8eakcija ne njihovo vrsenje od strane pojedinca dolazi spolja$bilo od clanova same grupe ili od clanova neke druge grupe. Svojom sputanoscu - nemilosrdnoscu ona vrsi na pojedinca svojevrsno - prisilno vaspitno dejstvo$prisiljavajuci ga gotovo %izicki da prihvati odredjene obrasce ponasanja. Sankcija je vrlo e%ikasna$a izrazava se kroz reakciju citave grupe$posvijesni prezir $bojkot$ignorisanje - izgon iz grupe. P$%VO I "O$%, 1oral je sFstem predstava o dobru - zlu+individualna psiholoska cinjenica,. 2aj sFstem pojavljuje se kao regulator individualnog - grupnog ponasanja koji svoj osnovni izvor ima u unutrasnjem ubjedjenju da je ono dobro$te se pojavljuje kao autonoman u odnosu na vanjske uticaje. Bovjek po moralnoj normi postupa ne iz staha od spoljne sankcije nego iz licnog ubjedjenja koje mu daje snagu - posticaj da istraje u odabranom ponasanju. !ostoji veliki broj teorija o izvoru unutrasnjeg moralnog uvjerenja kao pokretaca ljudskog djelovanja. Svima njima je zajednocko da postoji jedan visi uzrocnik morala$izvan ili izvod ljudske svijesti$koji joj diktira sadrzaje - uvodi je u sveru viseg normativnog poretka. 2aj poredak meta%izika je sagledala u najvisoj ideji dobra$teologija ga je izvodila iz objave Cozije volje$racionalizam -z spoznaje razuma I Osnovna moralna sankcija je unutarnja$unutarnje dekomponiranje licnosti$nemir$nelagoda$griznja savjest$ubjedjivanje da se ponasanje nece ponoviti$trajni dusevni poremecaji$samoubistvo. 1oralna norma pretvorena u pravnu gubi autonomnost - postaje heteronomna +zasnovana na spoljnoj prinudi,. ?62O*O1-<? )OD<A !ostoji onda kada se subject po zapovjesti ponasa zato sto je uvjeren da je ona dobra - da je u saglasnosti s njegovim etnickim$kulturnim$politickim$- drugim nacelima. @A2A8O*O1-<? )OD<A

!ostiji kod pravnog subjekta u slucaju kada ponasanje$koje od njega zahtjeva pravna norma$vrsi ne iz unutrasnjeg uvjerenja da je ono dobro$nego iz straha od sankcije koja moze da bude primjenjena. P$%VO I $!,I'I-% Sa terminoloskog gledista pojam religije+lat.re0ligo ponovo vezati,upucuje na oblik svijesti u cijem aktu covjek sebi stvara predstavu o jednom visem subjektu za koga je sudbinski vezan cije promisli - naloge mora bezuslvno sprovoditi ako zeli njihove naklonosti - spasenje. 8eligijska zapovjest se od obicajne - moralne razlikuje po intenzitetu poruke - uticanju na covjekove nagone+ strah$praznovjerje$,.pravni poredak stupa u okvirnom odnos prema religiji onda kada njene %ormule uzima za najvise maksime+nacela,svoga zakonodavstva - kada u njihovim posredstvom pribavlja najvisi legitimitet. Sankcija0transcedentalna +onostrana,uz primjenu odmazde na drugom svijetu.

(O$"%&IV(I IO P$%V(O' PO$!&#% P$%VO <e poredak drustvenih normi zasticenih mogucnoscu primjene drzavne prinude$ kome je cilj da volju vladajuce klase izrazi kroz %ormu zakona - da zastiti njene ekonomske$politicke - ideoloske interese$ted a u njihovu korist regulira stanje u drustvu+rijesi drustveni kon%likt,koji bi bez organizirane prinude doveo u pitanje opstanak drustva. P$%V(% (O$"% je pravilo o ljudskom ponasanju koje je zasticeno mogucnoscu primjene drzavne prinude S?S2?)+S2867268?,!8?)*A *O81A 2rodjelna ili cetverodjelna struktura. Svaka norma ima 0hipotezu+pretpostavku, 0dispoziciju+zapovjest,0naredjenje zabranjenje 0adresant+prvi subjekt, 0adresat+drugi subjekt, @-!O2AZ?+pretpostavka,pravne norme opisuje cinjenice koje izazivaju potragu za regulaciju jednog drustvenog odnosa ili dogadjaja kao pravnog odnosa - kao pravnog dogadjaja. 2e cinjenice mogu biti prisutne -li ce tek nastupiti. @ipoteza se navodi vec u prvom dijelu teksta norme$jer je ona pretpostavka utemeljenje same norme. @ipoteza pravne norme moze biti

odredjena potpuno ili djelimicno. !otpuno je de%inisana u normama koje stite neki javni interes+drzavni lil drustveni,$ a djelimicno pravnim granama gdje poredak subjektima ostavlja autonomiju volje+npr.gradjansko pravo,. '-S!OZ-B-<? !8?)*A *O81A je sacinjena od zapovjesti koju stvaralac norme +adresant, upucuje subjektu norme +adresatu, u pogledu nekog ponasanja. 2o ponasanje moze biti pozeljno samo sa stanovista adresanta+npr.u krivicnom pravu koje stiti drustvene - drzavne vrijednosti, lil samo sa stanovista adresata+npr.u gradjanskom pravu koje stiti privatni interes$pa je drzava u toj s%eri ravnodusna,. )eoma su ceste - situacije obostranog interesa+kada gradjani u drzavi osjecaju garante pravne bezbjednosti pa njene norme usvajaju kao svoje,. -pak $u sva tri slucaja dispozicija sadrzi zapovjest kaja kaze da subjekti prava treba da se ponasaju prema njenim zamislima. S?*7B-<? !ravilo o ponasanju treceg subjekta+drzavni organ,.svaka sankcija rukovodjenja je sa dva motiva$prvi od njih sadrzan je u teznji za osvetom+odmazdom,- u svojoj je biti iracionalan. 'rustvo zeli da kazni pojedinca oduzimanjem najvaznijih egzistencijalnih dobara+slobode$zivota,. 'rugi motiv pravnog sankcionosanja jeste prevaspitavanje covjekove licnosti - on se moze nazvati racionalnim$ vrste sankcija odredjuju se prema prirodi ucinjenog prekrsaja. !o kriteriju dobara koja se subjektu oduzimaju djele se na tjelesne$materijalne moralne. !o kriteriju cilja moguce ih je razlikovati kao retributivne - restitutivne. !rvima je cilj odmazda$a drugima naknada stete$- povracaj u predasnje stanje. Zatim sankcije prema licima prema licima - prema aktima. !rema licima se primjenjuju krivicne$gradjenske$administrativne disciplinske sankcije. Sankcije prema aktima su sankcije protiv njihove nezakonitosti - po pravilu se svode na nistavost - rusljivost pravnih akata. P$%V(I %#& *astaje kao akt svijesti$volje - razuma kolektivnih ili individualnih pravnih subjekata ciji je cilj da odredjeni drustveni odnos regulise prihvatanjem sadrzaja postojecih pravnih normi ili stvaranjem novih pravnih normi. OPTI PRAVNI AKT sadrz- opstu pravnu normu$odnosi se na neogeranicen broj subjekata - neogranicen broj buducih situacija. )S&%V <e konstitutivni pravni akt svake drzave u kojoj postoji u %ormalnom smislu. Gormano odredjenje ustava znaci da je on donesen od nadleznog organa - po ustavotvornom postupku $koji je po duzini svoga trajanja - slozenosti procedure speci%icniji od svih drugih %ormalno pravnih

postupaka. 6stav u %ormalnom smislu donosi zaseban ustavotvorni organ+ustavotvorna skupstina,dok u redovnim okolnostima u stav donosi zakonodavnja skupstina+parlament:

Z%#O( !ravni akt u kome je %ormalizovana volja vladajucih politickih partija0sociolosko tumacenje. *adleznost za donosenje zakona ima skupstina. Zakon u %ormalnom smislu ima poslije ustava najvisu pravnu snagu - izvor je prava za sve ostale nize pravne akte. PO Z%#O(S#I P$%V(I %#& -li Jpravni akt nizi od zakonaJupotrebljavaju se da u %ormalno pravnom smislu pznace one akte koje donose izvrsni organi - organi pravosudja$kao - predstavniciki organi opstina u okviru lokalnog zakonodavstva - njihovi izvrsni organi. 68A'C? Speci%icni akt vlade kao najviseg izvrsnog tijela koji se nalazi na vrhu drzave.uredba se od zakona razlikuje prije svega spoljnim obiljezima. )lada je po pravilu donosi na sjednicama. Croj uredbi je mnogo veci od broja zakona jer - vlada mnogo cesce zasjeda nego skupstina. 67?Z <e podzakonski akt koji je u odnosu prema uredbi speci%ican utoliko sto ga donosi se% drzave kao inokasni ili zborni organ+predsjednistvo,. Od zakona u materijalnom smislu razlikuje se po tome sto ne sadrzi opstu nego pojedinacnu normu jer regulise neku konkretnu situaciju. PO-! I(%C(I P$%V(I %#&I Sadrze pojediinacnu pravnu normu$odnose se na dredjene subjekte - jednu situaciju +odluke$presude$rjesenja,$ P$%V(I O (OS 'rustveni odnos regulisan pravnim poretkom - zasticen mogucnoscu primjene drzavne prinude. !ravni odnos se krece na dva nivoa. !rvi nivo je dat - objektivnom pravu kao personi%ikacija pravnog poretka - izvora prava u %ormalnom smislu+ustavu$zakonu$podzakonskim aktima,. *a nivou objektivnog prava pravni odnos se pojavljuje kao apstraktom$jer je regulisan opstom normom ili aktom. 'rugi nivo je dat u subjektivnom pravu. Ono se izvodi iz objektivnog - sastoji se u ovlastenu subjekta prava u pravnom odnosu da nesto sam cini ili da od drugog zahtjeva da cini ili da nesto podnosi. 6 pojmu pravnog odnosa bitan je - moment kontrolabilnosti0sposobnost

pravnog poretka da pod svojom kontrolom drzi tok drusveni odnosa koji je reguliro - pretvorio u pravne.

P$%V(! CI(-!(IC% Binjenice iz svakodnevnog zivota za koje pravni poredak vezuje pravne ucinke - uzima - h kao osnov za nastanak pravnog odnosa. !ravno stanje0individualno regulisanje pravne cinjenice. !ravne cinjenice djele se na prirodne dogadjaje - ljudske radnje. !rirodni dogadjaji su nezavisni od ljudske volje+elementarne nepogode,. Djudske radnje postupci najcesce su proizvodi ljudske svijesti$razuma - volje$ali za pravnu regulaciju mogu biti od znacaja iako nisu nastale na osnovu jednog od ova tri elementa. S6C<A72- !8?)? Dica kojima pravni poredak dodjeljuje +priznaje,odredjeni krug prava - obaveza nezavisno od njihove savjesti - volje. G-Z-B7O D-BA0covjeku kao subjektu prava poredak omogucuje cetiri vrste sposobnosti 1.pravna sposobnost0oznacava svojstvo covjeka da moze biti nosilac prava - obaveza - postize se upisom u maticne knjige rodjenih 2.poslovna sposobnost0stice se odredjenim tjelesnim - psihickim uzrastom - ima dva osnovna preduslova:zivotnu dob$- psiho%izicke sposobnosti subjekta prava 3.deliktna sposobnost0ogleda se u sposobnosti da se bude odgovorno za ucinjena krivicna djela prekrsaje. =.politicka sposobnost0se stice punoljetstvom - psiho%izickom zreloscu. *jen sadrzaj cine aktivna - pasivna %izicka prava !8?)*O D-BA0drustvena tvorevina kojoj pravni poredak pridaje svojstvo subjekta prava radi zadovoljavanja odredjenih drustvenih potreba - interesa. !,!"!(&I P$%V(O' O (OS% Pravno ovlascenje0moc jednog subjekta koja je priznata od strane pravnog poretka da od drugog subjekta zahtjeva odredjenu vrstu poonasanja. *acin na koji nastaje sam pravni odnos moze biti prinudom - tada se pravnom odnosu pojavljuje strana koja ima vlast - strana koja je duzna da se podredjuje toj vlasti. !rva strana je obicno drzava$koja se pojavljuje kao subject koji raspolaze ovlascenjem$dok su subjekti obaveze gradjani ili drustvene organizacije. *jeno pravno ovlascenje naziva se nadleznoscu - pripada organu koji naspravm subjekta obaveze nastupa kao

olicenje drzavne vlasti. Odnosi u kojima subject ima nadleznost a drugi obavezu oznacavaju se kao Jjavno praviJ. 7ada pravni odnosi nastaju dobrovoljno saglasnoscu volja zainteresovanih sibjekata kada se pravno ovlascenje iskazuje kao subjektivno pravo+privatno pravni odnosi,. Pravna obaveza+duznost,u pravnom odnosu je istaknutiji element jer je neposredno regulisana mogucnoscu primjene drzavne prinude. Obaveza moze biti jednostrana - uzajamna$pozitivna kada se zahtjeva neka radnja - negativna kada se trazi poustanje radnje. 2akodjer moze biti javnopravna - privatnopravna. Zahtjev za ostvarenje .ravnog ovlascenja postoji u pravnom odnosu koji nastaje saglasnoscu volja ikoji se nalaze u polozaju koordinacije. Sagalsnost volja predpostavlja zelju subjekta ovlascenja - subjekta obaveza da se svrha pravnog odnosa ostvari bez intervencije drzavne prinude. /pravo na zastiti pravaKiliKtuzbeno pravoKomoguceno je interverncijom drzavnog organa za prinudu u odnosu na koga se subject obaceza nalazi u subordiniranoj +podredjenoj,poziciji. O+-!#&I P$%V% !ravni odnosi imaju konkretan preduvjet povodom kojeg nastaju - taj predmet se naziva objektom prava. !odjela objekata prava obuhvata cetiri vrste 1.stvari0svi predmeti materijalnog svijeta koji su podobni za prisvajanje. 2.ljudske radnje0ogdledaju se u razlicitim oblicima kao sto su cinjenje - davanje ili trpljenje. Za radnju je nuzno da bude odredjenja - moguca. 3.licna dobra0temeljne ljudske vrijednosti+zivot$cast$ugled moral, =.intelektualni proizvodi0duhovne tvorevine iz oblasti naucnog - kulturnog stvaralastva$%ilozo%ije$drustvenih nauka$egzaktnih disciplina$umjetnosti$knjizevnosti - sl. USTAVNO UREDJENJE BIH 0 Lashingtonski sporazum0mart 144= 0 'ejtonski sporazum0decembar 1449 / 0ashingtonski s.orazu1 2334 0 6stav GCi@ 144=0struktura vlasti / Organi 5ederacije+zakonodavni$izvrsni - sudski, 0parlament 0vlada

0vrhovni sud - ustavni sud Organi kantona+zakonodavni$izvrsni - sudski, 0skupstina 0vlada - guverner+danas ne postoji, 0kantonalni sud O.cine/lokalna sa1ou.rava 0nacelnik 0vijece 0opcinski sud ejtonski s.orazu1 2336 0ustav Ci@0struktura vlasti 0zakonodavna0parlamentarna skupstina 0izvrsna0predsjednistvo Ci@Mvijece ministara 0sudska0ustavni sud C-@$ 0centralna banka 6vedena nova ministarstva - osnovan sud Ci@ VOJNE I ORUANE SNAGE BiH: Oruane snage su pro%esionalna$ jedna vojna sila koju organizira i kontrolira Cosna i @ercegovina. Oruane snage imaju aktivnu i rezervnu komponentu. Oruane snage$ kao instituciju Cosne i @ercegovine$ "ine pripadnici iz reda sva tri konstitutivna naroda i reda ostalih$ u skladu s 6stavom i zakonima Cosne i @ercegovine. Oruane snage sastoje se iz rodova organiziranih po sistemu pukova. !ostoje tri pje&adijska puka koji su organizacije odgovorne za vojno naslije e i identitet jedinica i naroda iz kojih poti"u. Oni nemaju operativna ni administrativna ovla&tenja. Crigada je osnovna %ormacija Oruanih snaga. 7omande brigada sastoje se od pripadnika vi&e pukova. Crigade se sastoje od bataljona iz vi&e od jednog pje&adijskog puka. Vojne snage

)ojnim snagama$ u smislu ovog Zakona$ smatraju se sve %ormacije i jedinice$ borbene i za podr&ku$ kopnene$ zrakoplovne i snage za protuzra"nu odbranu organizirane od institucija Cosne i @ercegovine. )ojne snage ne mogu biti organizirane$ obu"avane$ opremljene ili mobilizirane na teritoriji Cosne i @ercegovine$ osim u skladu s ovim Zakonom i Zakonom o slubi u Oruanim snagama Cosne i @ercegovine +u daljnjem tekstu: Zakon o slubi u OSCi@,. Svako vo enje vojne evidencije ili evidencije za potrebe organiziranja ili obu"avanja vojnih i paravojnih snaga od strane lica i organa koji nisu propisani ovim Zakonom i Zakonom o slubi u Oruanim snagama Ci@ krivi"no je djelo i kanjivo je prema odredbama 7rivi"nog zakona. P$%V% I )7(OS&I I(S&I&)CI-% +OS(! I *!$C!'OVI(! *adlenosti Cosne i @ercegovine Cosna i @ercegovina organizira$ razvija i odrava vojni kapacitet i spremnost Oruanih snaga radi: a, osiguranja suvereniteta$ teritorijalne cjelovitosti$ politi"ke nezavisnosti i me unarodnog subjektiviteta Cosne i @ercegovine$ b, unapre enja ciljeva vanjske politike Cosne i @ercegovine$ c, ispunjenja me unarodnih obaveza Cosne i @ercegovine$ d, za&tite dravljana Cosne i @ercegovine. Cosna i @ercegovina osigurava transparentnu$ demokratsku i civilnu kontrolu nad Oruanim snagama. +1, Cosna i @ercegovina vr&i komandovanje i kontrolu nad Oruanim snagama. +2, Danac komandovanja i kontrole nad Oruanim snagama po"inje od !redsjedni&tva Cosne i @ercegovine +u daljnjem tekstu: !redsjedni&tvo, do ministra odbrane Cosne i @ercegovine$ zatim preko na"elnika Zajedni"kog &taba Oruanih snaga$ komandanata Operativne komande Oruanih snaga i 7omande za podr&ku Oruanih snaga do komandanata podre enih komandi i jedinica. Parla1entarna sku.8tina +osne i *ercegovine. *adlenost !arlamentarne skup&tine Cosne i @ercegovine !arlamentarna skup&tina Cosne i @ercegovine +u daljnjem tekstu: !arlamentarna skup&tina, nadlena je da: a, proglasi ratno stanje na zahtjev !redsjedni&tva u slu"aju direktnog napada na Cosnu i @ercegovinu ili dio Cosne i @ercegovine$ b, proglasi vanredno stanje na zahtjev !redsjedni&tva kada postoji prijetnja postojanju Cosne i @ercegovine$ prijetnja napada na Cosnu i @ercegovinu ili bilo koji dio Cosne i @ercegovine ili neposredna ratna opasnost$ c, vr&i demokratsku parlamentarnu kontrolu nad Oruanim snagama i svim institucijama odbrane na nivou Cosne i @ercegovine$ d, za dono&enje zakona koji se odnose na organizaciju$ %inansiranje$ popunjavanje$ obuku$ opremanje$ razmje&taj i upotrebu Oruanih snaga$

e, potvr uje postavljenja na"elnika i zamjenike na"elnika Zajedni"kog &taba Oruanih snaga$ komandanta i zamjenike komandanta Operativne komande Oruanih snaga$ komandanta i zamjenike komandanta 7omande za podr&ku Oruanih snaga i svih o%icira s "inom generala u Oruanim snagama$ %, nadzire i istrauje sva pitanja koja se odnose na organizaciju$ %inansiranje$ popunjavanje$ obuku$ opremanje$ razmje&taj i upotrebu Oruanih snaga$ g, donosi propise o "uvanju tajnih podataka tokom istraga i razmatranja. Predsjedni8tvo +osne i *ercegovine 7omanda i kontrola !redsjedni&tvo$ djeluju#i prema konsenzusu$ ima vrhovnu komandu i kontrolu nad Oruanim snagama. *adlenosti !redsjedni&tva !redsjedni&tvo donosi odluke konsenzusom i nadleno je da: a, zahtijeva progla&enje ratnog stanja od !arlamentarne skup&tine$ b, zahtijeva progla&enje vanrednog stanja od !arlamentarne skup&tine$ c, uputi Oruane snage u operacije tokom rata$ vanrednog stanja ili mirovnih operacija van zemlje$ u skladu sa zakonom$ d, ovlasti ministra odbrane Cosne i @ercegovine da naredi upotrebu i razmje&taj Oruanih snaga$ e, angaira vojne snage za pomo# civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastro%e i nesre#e$ %, odre uje i mijenja veli"inu i strukturu Oruanih snaga u skladu sa zakonom$ g, utvrdi odgovaraju#u nacionalnu zastupljenost u Oruanim snagama uzimaju#i u obzir posljednji popis stanovni&tva$ operativnu gotovost$ potrebe za popunjavanjem$ moral i koheziju Oruanih snaga. !redsjedni&tvo #e se posebno pobrinuti da se$ osim u pje&adiji$ odgovaraju#a nacionalna zastupljenost osigura i u jedinicama u drugim rodovima putem preciznog de%iniranja minimalne zastupljenosti lica u tim jedinicama$ h, odobri organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije$ i, postavlja na"elnika i zamjenike na"elnika Zajedni"kog &taba Oruanih snaga$ komandanta i zamjenike komandanta Operativne komande Oruanih snaga i komandanta i zamjenike komandanta 7omande za podr&ku Oruanih snaga$ j, unapre uje pro%esionalna vojna lica u "inove generala u Oruanim snagama$ k, postavlja i smjenjuje generale u Oruanim snagama$ l, smijeni na"elnika ili zamjenike na"elnika Zajedni"kog &taba Oruanih snaga$ komandanta ili zamjenike komandanta Operativne komande Oruanih snaga i komandanta i zamjenike komandanta 7omande za podr&ku Oruanih snaga$ na prijedlog ministra odbrane Cosne i @ercegovine$ m, imenuje i smjenjuje vojnodiplomatske predstavnike i vojne predstavnike u diplomatsko0 konzularnim predstavni&tvima Cosne i @ercegovine i me unarodnim organizacijama kao i vojne predstavnike Cosne i @ercegovine u stranim$ multinacionalnim ili me unarodnim vojnim komandama i drugim stranim$ multinacionalnim ili me unarodnim institucijama$ n, in%ormira !arlamentarnu skup&tinu o strate&kim sigurnosnim i odbrambenim pitanjima$

o, usvoji Sigurnosnu politiku i Odbrambenu politiku Cosne i @ercegovine s ciljem pruanja strate&kih smjernica u vanjskim poslovima i pitanjima odbrane.

S%S&%V O$)7%(I* S(%'% Oruane snage sastoje se od pro%esionalnog vojnog osoblja$ pripadnika rezervnog sastava koji su angairani u vojnu slubu$ civilnih lica i kadeta. Oruane snage u svom sastavu imaju pripadnike rezervnog sastava$ "iji je zadatak pruanje podr&ke aktivnim mirnodopskim snagama$ odravanje operativne gotovosti$ dopuna operativnim potencijalima i pobolj&anje odrivosti aktivnih snaga. !ripadnici rezervnog sastava koji nemaju prija&njeg vojnog iskustva moraju pro#i vojnu obuku u skladu s dodijeljenom vojnoevidencijskom specijalno&#u$ odnosno poloajem. Svi pripadnici rezervnog sastava moraju pro#i redovnu obuku kako bi ispunili zakonske obaveze. P$O',%9!(-! $%&(O' I,I V%($! (O' S&%(-% !redsjedni&tvo zahtijeva progla&enje ratnog stanja od !arlamentarne skup&tine u slu"aju direktnog napada na Cosnu i @ercegovinu. )ojni napad na bilo koji dio Cosne i @ercegovine bilo kakvim vojnim sredstavima i u bilo kojem obliku smatra se napadom na cijelu Cosnu i @ercegovinu. +2, 6 slu"aju direktnog napada na Cosnu i @ercegovinu$ !arlamentarna skup&tina sazvat #e vanrednu sjednicu &to je prije mogu#e kako bi se razmotrio zahtjev za progla&enje ratnog stanja. Zahtjev za .rogla8enje vanrednog stanja !redsjedni&tvo zahtijeva progla&enje vanrednog stanja od !arlamentarne skup&tine kada postoji prijetnja postojanju Cosne i @ercegovine$ prijetnja normalnom %unkcioniranju ustavnih institucija ili neposredna ratna opasnost. Progla8enje ratnog ili vanrednog stanja +1, !rogla&enje ratnog ili vanrednog stanja razmatra !arlamentarna skup&tina$ na zahtjev !redsjedni&tva$ ako ona zasjeda u vrijeme zahtjeva. +2, ?ko !arlamentarna skup&tina ne zasjeda u vrijeme zahtjeva za progla&enje ratnog ili vanrednog stanja$ !redsjedni&tvo moe narediti angairanje jedinica Oruanih snaga ili njihovu upotrebu. $okovi za raz1atranje +1, ?ko postoje opravdani razlozi za progla&enje vanrednog stanja$ ili u slu"ajevima kada je !redsjedni&tvo$ zbog hitnosti$ naredilo angairanje jedinica Oruanih snaga za uklanjanje uzroka za objavu vanrednog stanja$ !arlamentarna skup&tina sazvat #e specijalnu sjednicu u roku od =3 sati kako bi razmotrila zahtjev za progla&enje vanrednog stanja ili naredbu o upotrebi Oruanih snaga. +2, ?ko !arlamentarna skup&tina ne proglasi vanredno stanje u roku od E2 sata od zahtjeva !redsjedni&tva ili naredbe za angairanje i upotrebu Oruanih snaga$ zahtjev #e se smatrati odbijenim$ a naredba stavljena van snage.

P$I$O (! I $)'! #%&%S&$O:! I (!S$!;! %ngairanje +1, 1inistar odbrane$ po ovla&tenju !redsjedni&tva$ moe angairati Oruane snage u slu"aju prirodnih i drugih katastro%a i nesre#a$ na zahtjev odgovaraju#ih civilnih organa Cosne i @ercegovine ili entiteta o "emu izvje&tava !arlamentarnu skup&tinu. +2, <edinice Oruanih snaga mogu se razmjestiti kao pomo# civilnim vlastima u slu"aju prirodnih i drugih katastro%a i nesre#a$ u skladu s uputstvima koja donosi ministar odbrane. Sadraj 1isije *aredba kojom se razmje&taju jedinice Oruanih snaga za pomo# civilnim vlastima sadri: a, konkretnu prirodu misije$ b, jedinice i broj angairanog ljudstva$ c, kome su jedinice odgovorne$ d, trajanje misije$ e, zadatak. S)#O+ I(&!$!S% I P$O:!SIO(%,IZ%" Dice na slubi u Oruanim snagama &titi i odrava dravnu imovinu i koristi je samo u ovla&tene svrhe. 'unost lica na slubi je i da iznese na vidjelo prevare i korupciju lica u lancu komandovanja. Sukob interesa !ro%esionalna vojna lica na slubi u Oruanim snagama ne#e: a, imati %inansijski interes koji je u sukobu sa savjesnim obavljanjem njihovih dunosti$ b, imati zaposlenje van Oruanih snaga ili obavljati bilo koje druge aktivnosti koji su u sukobu sa zvani"nim dunostima i odgovornostima. Politiko i javno djelovanje +1, !ripadnici Oruanih snaga$ uklju"uju#i generale$ neutralni su u politi"kim pitanjima i ne#e se angairati u bilo kojoj vrsti aktivnosti politi"kih stranaka niti biti izabrani ili imenovani na javnu dunost. +2, Ovaj "lan ne spre"ava pripadnike Oruanih snaga da se registriraju za glasanje i glasaju ili da se kandidiraju za izbore u skladu s odredbama -zbornog zakona Cosne i @ercegovine +NSlubeni glasnik Ci@N$ br. 23>:1$ E>:2$ 4>:2$ 2:>:2$ 29>:2$ =>:= i 2:>:=,. +3, !ripadnik rezervnog sastava$ koji je izabran ili imenovan na javnu dunost$ nije obavezan dati ostavku na dunost ako je angairan na redovnoj obuci$ ali ne moe za vrijeme boravka u Oruanim snagama djelovati i nastupati s pozicije strana"ke pripadnosti. Podravanje O.eg okvirnog s.orazu1a za 1ir u +osni i *ercegovini

Od vojnih lica o"ekuje se da podravaju provo enje Op#eg okvirnog sporazuma za mir u Cosni i @ercegovini. ?ktivnosti protiv Op#eg okvirnog sporazuma za mir u Cosni i @ercegovini i opstrukcija smatraju se osnovom za smjenu s dunosti. Zabrana slube +1, O%icirima s bilo kojim "inom nije dozvoljeno da slue u Oruanim snagama ili da budu zaposleni u 1inistarstvu odbrane nakon slube u oruanim snagama druge drave. +2, !ripadnici Oruanih snaga ne mogu pripadati oruanim snagama drugih drava ni svim ostalim vojnim i paravojnim snagama i ne mogu ih regrutirati druge drave. +3, Odredbe stava +1, ovog "lana ne odnose se na o%icire s bilo kojim "inom$ koji su u pro%esionalnu vojnu slubu entitetskih vojski stupili do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Zabrana angairanja dravljana +osne i *ercegovine 'ravljanima Cosne i @ercegovine "ije je prebivali&te na podru"ju Cosne i @ercegovine$ uklju"uju#i i one s dvojnim dravljanstvom$ zabranjeno je sluiti vojni rok i obu"avati se u svojstvu regruta u oruanim snagama drugih drava. #odeks .ona8anja 1inistar odbrane moe propisati kodeks pona&anja za pripadnike Oruanih snaga. ,ica na slubi u Oruani1 snaga1a +1, *a slubi u Oruanim snagama mogu biti vojna lica$ civilna lica i kadeti. )ojna lica su pro%esionalna vojna lica i lica u rezervnom sastavu dok su na slubi. +2, !ro%esionalna vojna lica su: a, vojnici$ b, podo%iciri$ c, o%iciri$ d, generali. +3, Bivilna lica na slubi u Oruanim snagama su dravni slubenici i zaposlenici na koja se primjenjuju odredbe Zakona o dravnoj slubi u institucijama Ci@ +NSlubeni glasnik Ci@N$ br. 12>:2$ 3>:3$ 39>:3$ =>:=$ 1E>:=$ 2O>:=$ 3E>:= i =3>:9, i Zakona o radu u institucijama Ci@ +NSlubeni glasnik Ci@N$ br. 2O>:=$ E>:9 i =3>:9>,. +=, ,ica u rezervno1 sastavu su: a, rezervni vojnici$ b, rezervni podo%iciri$ c, rezervni o%iciri$ d, rezervni generali. +9, !ripadnici rezervnog sastava za vrijeme vr&enja vojne slube imaju ista prava i obaveze kao i pro%esionalna vojna lica$ osim ako ovim Zakonom nije druga"ije propisano. +O, !od vr&enjem vojne slube u rezervnom sastavu podrazumijeva se vrijeme provedeno na obuci$ vjebama i u izvr&enju misija. +E, 7adeti su lica koja se u stru"nim vojnim &kolama i akademijama obrazuju za pro%esionalnu vojnu slubu u Oruanim snagama. 7adeti imaju prava i obaveze koje su propisane ovim

Zakonom i propisima koje donosi ministar odbrane Cosne i @ercegovine +u daljnjem tekstu: ministar odbrane,. Vidovi< rodovi i slube Oruane snage sastoje se iz vidova$ rodova i slubi. a, )idovi su: 1, kopnena vojska$ 2, zrakoplovstvo i protuzra"na odbrana. b, 8odovi su: 1, pje&adija$ 2, artiljerija$ 3, artiljerijsko0raketne jedinice protuzra"ne odbrane$ =, oklopno0mehanizirane jedinice$ 9, avijacija$ O, ininjerija$ E, veza$ 3, atomsko0biolo&ko0hemijska odbrana$ 4, elektronsko izvi anje i protuelektronska borba$ 1:, zra"no osmatranje i javljanje$ 11, vojnoobavje&tajni. c, Slube su: 1, tehni"ka sluba$ 2, zrakoplovna tehni"ka sluba$ 3, sluba vojne policije$ =, saobra#ajna sluba$ 9, intendantska sluba$ O, sanitetska sluba$ E, veterinarska sluba$ 3, gra evinska sluba$ 4, %inansijska sluba$ 1:, pravna sluba$ 11, geodetska sluba$ 12, in%ormati"ka sluba$ 13, muzi"ka sluba$ 1=, vjerska sluba. Pukovi +1, !je&adijski pukovi ba&tine identitet i vojno naslije e jedinica i konstitutivnih naroda +Co&njaka$ @rvata i Srba, iz kojih poti"u: ?rmije 8epublike Cosne i @ercegovine +?8Ci@,$ @rvatskog vije#a odbrane +@)O, i )ojske 8epublike Srpske +)8S,. +2, !ukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovla&tenja. +3, Svaki puk ima malu$ neoperativnu komandu puka i personal. *a "elu komande puka je o%icir Oruanih snaga ispod "ina OG09. Croj dodatnog personala u komandi puka ne#e biti ve#i od deset za svaki puk. 7omandanti i personal pukova su pod komandom komandanta najblie brigade.

+=, Djudstvo u komandama pukova su pripadnici Oruanih snaga i raspore eni su u komande pukova u skladu sa sistemom upravljanja ljudstvom. +9, 7omandama pukova administrativnu podr&ku pruaju komande najbliih brigada. +O, Zastupljenost pukova u paradama$ sve"anostima i posebnim doga ajima odobrava se kroz lanac komandovanja u skladu s !ravilnikom o sve"anostima. +E, 7omande pukova mogu: a, upravljati muzejom puka$ b, kontrolirati %inansijski %ond puka koji se stvara iz dijela nov"anih sredstava iz budeta za odbranu$ su%inansiranja iz donacija$ dobrovoljne "lanarine pripadnika i nepro%itne aktivnosti$ a &to posebnim propisom regulira ministar odbrane. Ginansijski %ond puka slui za %inansiranje aktivnosti iz "lana O. stav +E, ovog Zakona$ c, pripremati$ istraivati i njegovati historiju puka$ d, objavljivati biltene puka$ e, "uvati kulturno0historijsko naslije e puka$ %, davati uputstva o odravanju posebnih sve"anosti$ g, davati uputstva o obi"ajima$ odje#i i pona&anju puka$ h, voditi o%icirske$ podo%icirske i vojni"ke klubove. +3, !ukovi mogu u svom sastavu imati aktivnog$ rezervnog ili penzionisanog o%icira koji slui kao pukovnik puka. !ukovnik puka je isklju"ivo po"asni poloaj i nema operativna ni administrativna ovla&tenja. +4, 1inistar odbrane donosi propise koji dodatno de%iniraju organizaciju i odgovornosti pukova$ uklju"uju#i imenovanje pukovnika pukova i drugog personala u komandama pukova. +1:, 1inistar odbrane imenuje pukovnike pukova$ na prijedlog komandanta puka. Prije1 u .ro5esionalnu vojnu slubu 6 pro%esionalnu vojnu slubu moe biti primljeno lice koje ispunjava op#e uvjete: a, da je dravljanin Cosne i @ercegovine$ b, da je zdravstveno sposobno za slubu u Oruanim snagama$ c, da nije osu ivano na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od &est mjeseci$ d, da nije prethodno otpu&teno iz dravne slube ili pravnog lica zbog povrede slubene dunosti u posljednje tri godine$ e, da mu pravosnanom presudom nije zabranjeno obavljanje odre enih djelatnosti$ odnosno dunosti za vrijeme trajanja takve zabrane$ %, da se protiv njega ne vodi krivi"ni postupak za krivi"no djelo za koje se goni po slubenoj dunosti$ g, da ima odgovaraju#u stru"nu spremu potrebnu za obavljanje odre ene dunosti$ h, da nije mla e od 13 godina ni starije od 2E godina u vrijeme prijema$ osim ako gornja starosna granica nije zanemarena u skladu s propisima koje donosi ministar odbrane$ i, da je odsluilo vojni rok ili je na drugi na"in osposobljeno za dunost na koju se prima. +2, Osim op#ih uvjeta iz stava +1, ovog "lana$ ministar odbrane utvrdit #e posebne uvjete Pro5esionalno vojno lice u Oruani1 snaga1a i1a .rava i dunosti da=

a, &titi suverenitet i teritorijalni integritet Cosne i @ercegovine$ u skladu s 6stavom Cosne i @ercegovine i me unarodnim pravom$ b, pridrava se Zakona o odbrani$ direktiva$ propisa i nare enja ministra odbrane i Sigurnosne politike i Odbrambene politike Cosne i @ercegovine$ c, pridrava se vae#ih propisa u Oruanim snagama i pravila slube Oruanih snaga kao i drugih pravila i propisa vae#ih u Oruanim snagama i ja"a vojnu disciplinu$ d, izgra uje dobre me uljudske odnose u vojnim jedinicama i vojnim ustanovama i propagira humane eti"ke principe$ e, stru"no se usavr&ava i pomae usavr&avanju drugih pripadnika Oruanih snaga$ %, "uva naoruanje i druga materijalna sredstva koja su mu povjerena u slubi$ g, pro%esionalno i besprijekorno obavlja dunosti i izvr&ava dobivena nare enja$ h, li"nim primjerom discipline$ hrabrosti i samoportvovanja uti"e na druge pripadnike Oruanih snaga$ i, iskazuje samoinicijativu i kreativnost u vr&enju slube$ j, posjeduje i nosi vojne iskaznice kojim dokazuje pripadnost Oruanim snagama i k, pridrava se i po&tuje sve norme pona&anja u slubi i van slube. Standradni .ona8anja Sva pro%esionalna vojna lica na slubi u u Oruanim snagama obavezna su da postiu i odravaju najvi&e pro%esionalne i li"ne standarde utvr ene ovim Zakonom$ Zakonom o odbrani i 7odeksom pona&anja za pripadnike Oruanih snaga. +2, *adzor nad primjenom 7odeksa pona&anja iz stava +1, ovog "lana vr&i generalni inspektor. Sva vojna lica na slubi u Oruanim snagama duna su da podravaju i po&tuju zakone Cosne i @ercegovine$ entiteta i Cr"ko 'istrikta Cosne i @ercegovine. +2, )ojno lice na slubi u Oruanim snagama ne#e preduzimati$ usmjeravati niti predlagati aktivnosti za koje se zna$ odnosno vjeruje da predstavljaju kr&enje postoje#ih zakona$ politika i
propisa.

POLICIJSKA SLUBA BiH !OD-B-<S7? O)D?P2A*j? OS*O)*- !8-*B-!Obaveza identi5ikacije >2? !rije nego &to policijski slubenik pocne primjenjivati policijska ovla&tenja$ obavezan je da se identi%ikuje pokazivanjem slubene policijske legitimacije ili policijske znacke. >@? 6 izuzetnim slucajevima$ kada identi%ikovanje iz stava 1. ovog clana moe ugroziti bezbjednost policijskog slubenika ili drugih lica ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava primjenu policijskih ovla&tenja$ policijski slubenik moe se identi%ikovati na drugi nacin ili odgoditi identi%ikaciju. >A? Bim okolnosti iz stava 2. ovog clana prestanu$ policijski slubenik identi%ikuje se na nacin iz stava 1.ovog clana.

Prikladnost i .ro.orcionalnost .ri1jene .olicijskih ovla8tenja >2? !rimjena policijskih ovla&tenja mora biti prikladna i proporcionalna potrebi radi koje se creduzima. >@? !olicijska ovla&tenja primjenjuju se sredstvima kojima se moe postici zakoniti cilj sa najmanje &tetnih posljedica i u najkracem mogucem vremenu. Odluke i naredbe za .ri1jenu .olicijskih ovla8tenja >2? !olicijski slubenik primjenjuje policijska ovla&tenja prema vlastitoj odluci u skladu sa zakonom$ kao i na osnovu zakonite naredbe nadredenog slubenika ili nadlenog organa. >@? !olicijski slubenik nece izvr&iti naredbu ukoliko bi time pocinio krivicno djelo po krivicnom zakonodavstvu u Ci@. !olicijski slubenik ce odmah podnijeti izvje&taj o neizvr&avanju naredbe svom neposredno nadredenom slubeniku$ odnosno vi&em nadredenom slubeniku ukoliko je naredba izdata od strane neposredno nadredenog policijskog slubenika. >A? 6koliko naredba bude ponovljena bez obzira na izvje&taj o neizvr&avanju$ policijski slubenik ce svoj izvje&taj dostaviti odjeljenju za unutra&nju kontrolu policijskog organa u kojem je zaposlen +u daljem tekstu: odjeljenje za unutra&nju kontrolu,. PO-! I(% PO,ICI-S#% OV,%9&!(j% Policijska ovla8tenja .ro.isana ovi1 zakono1 >2? !ored dunosti i ovla&tenja propisanih Z7!0om$ policijskim slubenicima se$ u cilju sprecavanja krivicnih djela i odranja javnog reda i mira$ ovim zakonom daju sljedeca policijska ovla&tenja: 1. provjera i utvrdivanje identiteta lica i stvariM 2. obavljanje razgovoraM 3. privodenjeM =. potraga za licima i stvarimaM 9. privremeno ogranicavanje slobode kretanjaM O. izdavanje upozorenja i naredbiM E. privremeno oduzimanje predmetaM 3. kori&tenje tudih vozila i komunikacionih sredstavaM 4. pregled lica$ stvari i prevoznih sredstavaM 1:. snimanje na javnim mjestimaM 11. upotreba sileM 12. obrada licnih podataka i vodenje evidencijaM 13. zaprimanje prijava. >@? Ovla&tenja$ koja su policijskim slubenicima data ovim zakonom$ mogu se ograniciti zakonom kojim se uspostavlja odre eni organ. DUNOSTI I P$%V% PO,ICI-S#I* SLUBENIKA

O.8te dunosti .olicijskih slubenika >2? !olicijski slubenik ce se pri vr&enju svojih dunosti rukovoditi op&tim interesom te narocito sluiti i pomagati javnosti. >@? !olicijski slubenik bice nepristrasan te izbjegavati aktivnosti ili propuste koji su nespojivi sa dunostima ili koji kr&e dunosti regulisane ovim zakonom. >A? !olicijski slubenik ce se uvijek uzdravati od javnog ispoljavanja politickih uvjerenja$ a od javnog ispoljavanja vjerskih uvjerenja dok je na dunosti. >4? !olicijski slubenik nece traiti niti prihvacati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit$ korist$ uslugu ili kakvu drugu naknadu$ osim onih dozvoljenih ovim zakonom. >6? !olicijski slubenik nece zauzimati nekretnine koje su u vlasni&tvu izbjeglice ili raseljenog lica$ niti ce zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice$ pravno osnovano zatrailo povrat stanarskog prava$ niti ce zauzimati stan pod upravom organa zaduenog za stambena pitanja$ a koji bi trebalo da se koristi u svrhu alternativnog smje&taja. Prava .olicijskih slubenika !olicijski slubenik ima pravo: a? na stalno radno mjesto do trenutka dok se ne steknu uslovi za penzionisanje$ ako nije drugacije regulisano ovim zakonomM b? na odmor kako je odredeno ovim zakonomM c? da bude nagraden za dunosti i obavljanje poslova kako je odredeno ovim zakonom i odgovarajucim propisimaM d, na platu i nadoknade u skladu sa ovim zakonom i odgovarajucim propisimaM e? na napredovanje u karijeri i pro%esionalni razvoj kroz obuku i na drugi nacinM 5? da osniva i uclanjuje se u sindikat ili pro%esionalno udruenje u skladu sa zakonomM g? na %er i pravicno postupanje bez obzira na pol$ rasu$ racionalno ili dru&tveno porijeklo$ religiju$ entitetsko dravljanstvo$ mjesto stanovanja$ politicko ili drugo mi&ljenje$ rodenje$ dob$ imovinski$ bracni ili drugi statusM h? da nadredeni i podredeni postupaju s njim uz po&tovanje ljudskog dostojanstva te da se nepotrebno ne dovodi u fizicku opasnost. O.8te osnove za za.o8ljavanje >2? !olicijski organ zapo&ljava najbolje prijavljene kandidate te obezbjeduje da se kandidati koji ne ispunjavaju uslove iskljuce iz procesa. >@? Zapo&ljavanje policijskih slubenika zasniva se na: 0 raspoloivosti radnih mjestaM 0 medijskom ogla&avanju kampanje zapo&ljavanjaM 0 javnom konkursuM 0 prethodnom utvrdivanju uslovaM 0 transparentnom procesu odabira.

OBAVJETAJNO-SIGURNOSNA AGENCIJA BiH (OSA) )7(OS&I I Z% %CI %'!(CI-! ?gencija je odgovorna za prikupljanje obavje&tajnih podataka u vezi sa prijetnjama po sigurnost Cosne i @ercegovine$ kako unutar$ tako i van Cosne i @ercegovine$ njihovo analiziranje i preno&enje ovla&tenim dunosnicima i tijelima navedenim u "lanu O. stav 9. ovog zakona$ kao i za prikupljanje$ analiziranje i preno&enje obavje&tajnih podataka s ciljem pruanja pomo#i ovla&tenim slubenim osobama kako je de%inirano zakonima o krivi"nom postupku u Cosni i @ercegovini$ te ostalim nadlenim tijelima u Cosni i @ercegovini kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost Cosne i @ercegovine. 6 smislu ovog zakona$ pod Nprijetnjama po sigurnost Cosne i @ercegovineN smatrat #e se prijetnje suverenitetu$ teritorijalnom integritetu$ ustavnom poretku$ osnovama ekonomske stabilnosti Cosne i @ercegovine$ kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su &tetne po Cosnu i @ercegovinu$ uklju"uju#i: a, terorizam$ uklju"uju#i me unarodni terorizamM b, &pijunaa usmjerena protiv Cosne i @ercegovine ili &tetna po sigurnost Cosne i @ercegovine na bilo koji drugi na"inM c? sabotaa usmjerena protiv vitalne nacionalne in%rastrukture Cosne i @ercegovine ili na drugi na"in usmjerena protiv Cosne i @ercegovineM d, organizirani kriminal usmjeren protiv Cosne i @ercegovine ili &tetan po sigurnost Cosne i @ercegovine na bilo koji drugi na"inM e? trgovina drogama$ orujem i ljudima usmjerena protiv Cosne i @ercegovine ili &tetna po sigurnost Cosne i @ercegovine na bilo koji drugi na"inM 5? nezakonita me unarodna proizvodnja oruja za masovno uni&tenje$ ili njihovih komponenti$ kao i materijala i ure aja koji su potrebni za njihovu proizvodnjuM g, nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod me unarodnom kontrolomM h, radnje kanjive po me unarodnom humanitarnom pravuM i? djela organiziranog nasilja ili zastra&ivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Cosni i @ercegovini. !ri izvr&avanju aktivnosti navedenih u stavovima 1. i 2. ovog "lana$ ?gencija ima pravo da koristi operativna sredstva i metode navedene u !oglavlju )---. i !oglavlju -Q. ovog zakona. ?gencija vr&i razmjenu obavje&tajnih podataka i ostvaruje druge oblike saradnje s obavje&tajnim i sigurnosnim slubama u drugim dravama i drugim stranim i me unarodnim institucijama u cilju obavljanja zadataka navedenih u stavovima 1. i 2. "lana 9. ovog zakona$ u skladu s "lanom E:. i E1. ovog zakona. ?gencija koristi svoja operativna sredstva i metode u cilju pruanja za&tite institucijama i objektima Cosne i @ercegovine kao i institucijama i objektima Gederacije$ 8epublike Srpske i 'istrikta Cr"ko Cosne i @ercegovine +u daljem tekstu: 'istrikt,$ te diplomatskim misijama

Cosne i @ercegovine u inostranstvu$ kao i prilikom dravnih posjeta i drugih doga aja$ kako to odrede predsjedavaju#i )ije#a ministara +u daljem tekstu: predsjedavaju#i, ili generalni direktor. ?gencija nije odgovorna da osigura %izi"ku za&titu za gore navedene institucije i doga aje. ?gencija sara uje sa 1e unarodnim krivi"nim tribunalom za zlo"ine po"injene na teritoriji biv&e <ugoslavije +u daljem tekstu: 1e unarodni tribunal,$ inter alia$ tako &to 2ribunalu dostavlja podatke u vezi sa licima koja su odgovorna za ozbiljna kr&enja me unarodnog humanitarnog prava na teritoriji biv&e <ugoslavije od 1441. godine. ?gencija provodi sigurnosnu provjeru lica koja se prijave za posao u ?genciji$ u cilju odre ivanja stepena njihove odgovornosti i povjerljivosti$ kao i onih osoba koje trae dravljanstvo Cosne i @ercegovine. 7ada je to potrebno radi ispunjavanja svojih dunosti u skladu sa ovim zakonom$ ?gencija blagovremeno obavje&tava slijede#e zvani"nike i tijela o obavje&tajnim pitanjima kako na vlastitu inicijativu tako i na njihov zahtjev: !redsjedni&tvo Cosne i @ercegovine +kolektivno, +u daljem tekstu: !redsjedni&tvo,$ predsjedavaju#eg )ije#a ministara$ ministra vanjskih poslova$ ministra sigurnosti$ ministra odbrane$ predsjednike$ potpredsjednike i premijere Gederacije i 8epublike Srpske$ ministre unutarnjih poslova Gederacije i 8epublike Srpske$ predsjedavaju#eg i zamjenike predsjedavaju#eg !redstavni"kog doma !arlamentarne skup&tine Cosne i @ercegovine$ predsjedavaju#eg i zamjenike predsjedavaju#eg 'oma naroda !ralamentarne skup&tine Cosne i @ercegovine$ predsjedavaju#eg i zamjenike predsjedavaju#eg *arodne skup&tine 8epublike Srpske$ predsjedavaju#eg i zamjenike predsjedavaju#eg !redstavni"kog doma Gederacije$ predsjedavaju#eg i zamjenike predsjedavaju#eg 'oma naroda Gederacije$ kao i Sigurnosno0obavje&tajnu komisiju !arlamentarne skup&tine Cosne i @ercegovine +u daljem tekstu: Sigurnosno0obavje&tajna komisija,. -n%ormacije se dostavljaju u skladu s principom Npotrebno da znaN$ osim ukoliko nije druga"ije propisano ovim zakonom. ?gencija izra uje i stavlja na raspolaganje javnosti godi&nji izvje&taj o svojim ciljevima$ programima i generalnom tei&tu svojih aktivnosti$ koji je zasnovan na in%ormacijama koje nisu povjerljive. Za.o8ljavanje u %genciji Odredbe Zakona o dravnoj slubi u institucijama Cosne i @ercegovine ne primjenjuju se na zaposlene u ?genciji. 6 slu"ajevima kada prava i obaveze zaposlenih i radni odnosi nisu regulirani ovim zakonom$ primjenjuju se odgovaraju#i zakoni i propisi Cosne i @ercegovine o radnim odnosima. Struktura zaposlenih u ?genciji generalno odraava nacionalnu strukturu stanovni&tva Cosne i @ercegovine prema posljednjem popisu stanovni&tva. Za prijem u radni odnos u ?genciji nije obavezan javni konkurs. !ravilnikom o unutarnjoj organizaciji utvr uju se uvjeti za svako radno mjesto u ?genciji$ kao i posebni uvjeti za zapo&ljavanje u ?genciji. Prava i obaveze u.oslenika Zaposleni u ?genciji izvr&avaju zadatke na koje su raspore eni u skladu sa ovim i drugim relevantnim zakonima i propisima uz po&tivanje principa sadranih u 6stavu Cosne i @ercegovine.

Zaposleni snose li"nu odgovornost za "asno izvr&avanje zadataka ?gencije$ kako je to utvr eno ovim zakonom i drugim relevantnim dokumentima o politici ?gencije. 6koliko zaposleni smatra da je primio nezakonitu naredbu$ svoju zabrinutost u pogledu nezakonitosti saop#ava naredbodavcu. 6 slu"ajevima kada naredbodavac ponovi naredbu$ zaposleni trai pismenu potvrdu te naredbe. 6koliko zaposleni i dalje ima odre ene reserve$ proslje uje naredbu neposrednom rukovodiocu naredbodavca i o tome obavje&tava glavnog inspektora. Zaposleni moe da odbije izvr&enje naredbe za koju opravdano smatra da predstavlja krivi"no djelo prema krivi"nim zakonima Cosne i @ercegovine. Zbog preduzimanja radnje iz prethodnog stava$ zaposleni ne moe biti disciplinski kanjen$ osim ukoliko glavni inspektor tu radnju ne smatra neosnovanom. 6koliko zaposleni u ?genciji smatra da je ?gencija ili zaposleni u ?genciji prekr&io ili kr&i relevantni zakon$ propise ili politiku$ o tome mora obavijestiti glavnog inspektora. OP!$%&IV(I P$I(CIPI ?gencija mora biti depolitizirana$ i ne u"estvuje u proteiranju$ za&titi ili podrivanju interesa bilo koje politi"ke stranke$ ili zakonite politi"ke organizacije ili bilo kojeg konstitutivnog naroda. ?gencija ne moe provesti istragu o djelima protesta$ podr&ke ili neslaganja koji su organizirani i provedeni na zakonit na"in. ?gencija nema ovlasti da %izi"ki prisili na saradnju niti ovlasti za hap&enje. ?gencija se ne moe baviti vojnim aktivnostima niti uvozom$ izvozom$ tranzitom ili posredovanjem u prodaji oruja ili vojne opreme. 6nutarnja organizacija i detaljna operativna pravila ?gencije$ kao i struktura subordinacije i nare ivanja$ utvr uju se na taj na"in da se uvijek moe utvrditi individualna odgovornost. (eneralni direktor moe ovlastiti zaposlene da nose oruje tokom izvr&avanja dunosti prikupljanja obavje&tajnih podataka ukoliko postoji sumnja da je ugroen ivot ili sigurnost zaposlenih ili drugih osoba. Oruje se moe koristiti i upotrijebiti samo u nunoj odbrani. 6vjeti i na"in kori&tenja vatrenog oruja reguliraju se !ravilnikom o no&enju i upotrebi vatrenog oruja kojeg donosi generalni direktor$ a odobrava predsjedavaju#i i ministar sigurnosti. ?gencija i druga tijela i institucije Cosne i @ercegovine$ uklju"uju#i$ ali ne ograni"avaju#i se na$ 'ravnu grani"nu slubu$ S-!?0u$ entitetska i kantonalna ministarstva unutarnjih poslova$ poreske i carinske organe$ Ginansijsku policiju$ tijela -nterpola za vezu$ urede za saradnju sa 1e unarodnim tribunalom i vojne obavje&tajno sigurnosne strukture$ obavezni su me usobno sara ivati i pomagati jedni drugima u obavljanju svojih dunosti i da koordiniraju aktivnosti u okviru njihove nadlenosti$ u skladu sa zakonima i propisima vezanim za za&titu izvora$ metoda i ostalih povjerljivih in%ormacija. (eneralni direktor moe$ uz odobrenje predsjedavaju#eg$ sa institucijama Cosne i @ercegovine dogovoriti pruanje tajne obavje&tajne pomo#i. (eneralni direktor moe$ uz odobrenje predsjedavaju#eg i ministra vanjskih poslova$ rasporediti zaposlene u ?genciji da slue kao o%iciri za vezu u ambasadama Cosne i @ercegovine u

inozemstvu$ kada to bude potrebno radi ispunjavanja dunosti ?gencije u skladu sa ovim zakonom. Osobe koje smatraju da su njihova prava naru&ena radnjama ili propustima ?gencije mogu se obratiti nadlenom sudu. Svaka osoba u Cosni i @ercegovini moe podnijeti albu generalnom direktoru u vezi sa radnjama ?gencije. ?gencija ne moe tajnim sredstvima i metodama prikupljati obavje&tajne podatke o me unarodnim organizacijama ili nedoma#im tijelima koja su osnovana u skladu sa Okvirnim sporazumom za mir u Cosni i @ercegovini$ osim u cilju sprje"avanja prijetnji usmjerenih prema tim organizacijama i tijelima. (eneralni direktor duan je obavijestiti &e%ove pomenutih organizacija i tijela o svim takvim prijetnjama kao i -zvr&ni obavje&tajni odbor. "!B)(%$O (% S%$% (-% %'!(CI-! 6 cilju ispunjavanja svojih dunosti u skladu sa ovim zakonom$ ?gencija moe$ uz odobrenje predsjedavaju#eg$ zaklju"ivati sporazume sa sigurnosnim i obavje&tajnim agencijama stranih zemalja. 6 cilju ispunjavanja svojih dunosti u skladu sa ovim zakonom$ ?gencija tako er moe$ uz odobrenje predsjedavaju#eg$ nakon njegove konsultacije sa ministrom vanjskih poslova Cosne i @ercegovine$ zaklju"ivati sporazume sa institucijom strane drave$ ili nekom me unarodnom organizacijom drave ili nekom njenom institucijom. !redsjedavaju#i in%ormira Sigurnosno0obavje&tajnu komisiju o postojanju takvih sporazuma. *a osnovu me unarodnih sporazuma$ ?gencija moe sara ivati sa stranim sigurnosnim i drugim odgovaraju#im slubama u svrhu razmjene podataka$ zajedni"kog obavljanja aktivnosti koje spadaju u nadlenost rada ?gencije$ i u cilju uspostavljanja tehni"ke i obrazovne saradnje. ?gencija moe stranim obavje&tajnim i drugim odgovaraju#im slubama dostaviti podatke o gra anima Cosne i @ercegovine samo na osnovu in%ormacija da gra anin predstavlja opasnost po sigurnost Cosne i @ercegovine$ drave primatelja traenih podataka$ ili opasnost &irih razmjera po regionalnu ili globalnu sigurnost. ?gencija ne moe dostaviti podatke vezane za gra ane u skladu sa prethodnim stavom osim ukoliko nema osnovane garancije da #e primalac podataka osigurati jednak nivo za&tite koju su ti podaci imali u Cosni i @ercegovini. P$I#)P,-%(-! I(:O$"%CI-% ?gencija je ovla&tena da prikuplja$ analizira$ "uva i distribuira obavje&tajne podatke nadlenim tijelima unutar Cosne i @ercegovine na na"in koji je u skladu sa 6stavom Cosne i @ercegovine$ ovim zakonom i drugim relevantnim dravnim zakonima. ?gencija moe prikupljati samo one in%ormacije za koje se opravdano moe pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njenih dunosti nabrojanih u "lanovima 9. i O. ovog zakona.

2okom istraga "ije je provo enje odobrio generalni direktor ?gencije$ ?gencija ima ovla&tenje da prikuplja in%ormacije: a, iz svih javno raspoloivih izvoraM b, od drugih tijela i institucija u Cosni i @ercegovini$ koje su dune da udovolje zahtjevima ?gencije osim u slu"ajevima kada im je to izri"ito zabranjeno zakonomM c, mjerama %izi"kog pra#enja na javnim mjestima +tj. namjenskog i sistematskog posmatranja s ciljem prikupljanja in%ormacija o konkretnim pitanjima koja se ti"u osoba ili objekata za koje se osnovano smatra da su uklju"eni u bilo koje aktivnosti ili u pripreme aktivnosti koje spadaju u djelokrug odgovornosti ?gencije,M d, mjerama pra#enja na mjestima koja nemaju javni karakter$ s tim da su ispunjeni uvjeti utvr eni u "lanovima EE. i E3. ovog zakonaM e, mjerama pretresa pokretne i nepokretne imovine$ s tim da su ispunjeni uvjeti utvr eni "lanovima EE. i E3. ovog zakonaM %, mjerama pra#enja elektronskih medija s tim da su ispunjeni uvjeti iz "lanova EE. i E3. ovog zakonaM i g, upotrebom drugih izvora za koje se vjeruje da bi mogli osigurati in%ormacije koje su potrebne ?genciji$ s tim da su ispunjeni uvjeti iz "lana E9. ovog zakona. Saradnja sa ?gencijom$ u skladu sa "lanom E=$ ta"ka g, ovog zakona$ je na dobrovoljnoj osnovi. 6koliko se moraju uzeti li"ni podaci o osobi koja prua in%ormacije$ ta osoba mora biti o tome obavije&tena prije nego &to ?gencija uzme njegovu izjavu. 2akvo obavje&tenje moe biti uskra#eno samo zbog op#eg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti ?gencije. b, 1jere tajnog prikupljanja in%ormacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora 7ada generalni direktor smatra neophodnim u cilju ispunjavanja dunosti ?gencije utvr enih ovim zakonom$ ?gencija moe: a, prikupljati in%ormacije dre#i u tajnosti razloge za prikupljanje in%ormacija zbog njihove sigurnosne prirodeM b, uspostaviti tajne kontakte s %izi"kim osobamaM c, uspostaviti i koristiti in%ormacione sisteme koji unapre uju prikupljanje podatakaM d, koristiti oblike operativnih obmana koji ne uzrokuju %izi"ke povrede niti naru&avaju zdravljeM e, pripremati i koristiti tajne dokumente za za&titu zaposlenih u ?genciji i %izi"kih osoba koje sa njima sara uju$ kao i za prikrivanje sigurnosne prirode svrhe same operacijeM %, osnivati i odravati privremene organizacije radi prikupljanja tajnih podatakaM g, raspore ivati zaposlene da rade kao tajni agenti u institucijama i tijelima u skladu sa "lanom OE. stav 2. ovog zakona. &ajno .riku.ljanje .odataka za koje je .otrebno sudsko ovla8tenje !ra#enje na mjestima koja nemaju javni karakter$ pra#enje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih ure aja$ kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu$ moe se vr&iti samo u slu"ajevima za koje je dobiveno prethodno ovla&tenje od predsjednika Suda Cosne i @ercegovine ili sudije Suda

Cosne i @ercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Cosne i @ercegovine. 6koliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere pra#enja i pretresa iz ovog dijela potrebne ?genciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Cosne i @ercegovine$ generalni direktor upu#uje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva pra#enja i pretrese. Svi takvi zahtjevi moraju sadravati sljede#e: 1, )rstu komunikacije za koju se predlae upotreba mjera prislu&kivanja$ vrstu in%ormacija$ evidencija$ dokumenata ili stvari koje su predloene za prikupljanje$ i sredstva koja #e u tu svrhu biti upotrijebljenaM 2, -me osobe ili osoba koje su predloene kao predmet pra#enja ili pretresaM 3, Op#i opis mjesta ili mjesta koja se predlau za vr&enje pra#enja ili pretresa$ ukoliko je mogu#e dati op#i opis takvog mjestaM =, -n%ormacija kojom se obrazlae opravdanost primjene mjera pra#enja ili pretresa kako bi omogu#ila ?genciji da provede istragu o prijetnji po sigurnost Cosne i @ercegovineM 9, -zjava da se traene in%ormacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom periodu ni na jedan drugi na"inM O, 8ok ne dui od O: dana na koji se trai vaenje nalogaM E, -n%ormacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u vezi sa osobom ili mjestom koje je predmet pra#enja ili pretresa$ datum kada je zahtjev podnesen$ ime sudije kome je upu#en i odluka sudije o tom zahtjevu. Sudija donosi odluku u roku od =3 sati nakon podno&enja zahtjeva. *ije mogu#e uloiti albu protiv ove odluke. (ra anin Cosne i @ercegovine koji je bio predmet pra#enja ili prislu&kivanja treba$ po okon"anju pra#enja ili prislu&kivanja$ biti obavje&ten o preduzetim mjerama najdue u roku od 3: dana po okon"anju postupka. !rilikom primjene mjera tajnog pra#enja i pretresa u skladu sa ovim "lanom$ ?gencija koristi &to nenametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju. (alog 1ora sadravati: a, vrstu komunikacije koja se namjerava prislu&kivati$ vrstu in%ormacija$ evidencija$ dokumenata ili stvari koje se moraju prikupiti$ te ovla&tenja koja #e se primijeniti u te svrheM b, imena osobe ili osoba za "ije pra#enje je nalog izdatM c, op#i opis mjesta ili mjesta na kojima se nalog treba izvr&iti ukoliko se takav opis moe datiM i d, rok vaenja naloga. 7ada to smatra odgovaraju#im$ sudija tako er moe propisati odre ene uvjete za izvr&avanje naloga. *alog ne moe biti odobren za period dui od O: dana. 6 opravdanim slu"ajevima$ sudija moe produiti vanost naloga na dodatne periode od po 3: dana ukoliko je uvjeren da je nalog i dalje potreban. -zuzetno od odredaba "lana EE. ovog zakona i prethodnog stava ovog "lana$ upotrebu ovih mjera moe odobriti generalni direktor uz saglasnost predsjedavaju#eg$ ukoliko bi odga anje prouzrokovalo nepopravljivu &tetu po sigurnost Cosne i @ercegovine.

*akon &to odobri upotrebu tih mjera$ generalni direktor mora odmah obavijestiti sudiju$ koji preduzima odgovaraju#e radnje kako bi potvrdio odobrenje ili obustavio prikupljanje in%ormacija$ u skladu sa ovim zakonom.

&ajno .riku.ljanje .odataka se od1ah obustavlja: a, 7ada je ostvaren cilj koji je postavljen u naloguM b, 7ada se iz njihove dalje upotrebe ne o"ekuju dodatni rezultatiM c, 7ada je postavljeni rok za zavr&etak istekao bez produavanjaM ili d, 7ada je tajno prikupljanje podataka nezakonito iz bilo kog razloga. (eneralni direktor osigurava da se podaci koji su prikupljeni na na"in koji nije u skladu sa ovim zakonom odmah uni&te. 6 takvim slu"ajevima$ generalni direktor #e o tome obavijestiti predsjedavaju#eg i glavnog inspektora i pokrenuti disciplinski postupak protiv onog koji je postupio suprotno zakonu. Sudija je pod obavezom "uvanja tajnosti in%ormacija do kojih do e prema "lanu EE. ovog zakona. )P$%V,-%(-! PO %CI"% Zakon o za&titi li"nih podataka Cosne i @ercegovine se ne primjenjuje na li"ne podatke koje prikuplja i obra uje ?gencija. Di"ni podaci koji se prikupljaju prema ovom zakonu moraju: a, biti pohranjeni u opravdanu svrhu prema ovom zakonu i ne smiju se koristiti na na"in koji je u suprotnosti s tom svrhomM b, biti aurirani kada je to potrebnoM c, biti sa"uvani u obliku koji omogu#ava identi%ikaciju predmetnih podataka ne due nego &to je potrebno radi svrhe u koju su podaci pohranjeniM i d, biti proslije eni prema principu DRAVNA AGANECIJA ZA ISTRAGU I ZATITU (SIPA):
(adlenost SIP%/e +1, !oslovi iz nadlenosti S-!?0e su: 1. spre"avanje$ otkrivanje i istraga krivi"nih djela iz nadlenosti Suda Cosne i @ercegovine +u daljnjem tekstu: Sud,$ a posebno: organiziranog kriminala$ terorizma$ ratnih zlo"ina$ trgovine ljudima i drugih krivi"nih djela protiv "ovje"nosti i vrijednosti za&ti#enih menunarodnim pravom$ te te&kog %inansijskog kriminala. 2. prikupljanje obavje&tenja i podataka o krivi"nim djelima iz ta"ke 1. ovog

stava$ te pra#enje i analiza sigurnosne situacije i pojava koje pogoduju nastanku i razvoju kriminalitetaM 3. pruanje pomo#i Sudu i 2uila&tvu Cosne i @ercegovine +u daljnjem tekstu: 2uila&tvo, u prikupljanju obavje&tenja$ te izvr&avanje naloga Suda i (lavnog tuioca Ci@ +u daljnjem tekstu: 2uilac,M =. %izi"ka i tehni"ka za&tita osoba$ objekata i druge imovine za&ti#ene po ovome zakonuM 9. za&tita svjedokaM O. provonenje menunarodnih sporazuma o policijskoj saradnji i drugih menunarodnih instrumenata u njenoj nadlenostiM E. kriminalisti"ka ekspertizaM 3. ostali poslovi propisani zakonom i drugim propisom. +2, S-!? obranuje podatke i vodi evidencije u skladu sa Zakonom o policijskim slubenicima Ci@$

Zakonom o za&titi li"nih podataka Ci@ i drugim propisima Ci@.

Sastav SIP%/e S-!? se sastoji od sljede#ih odjela i jedinica: 1. 7riminalisti"ko0istrani odjelM 2. Ginansijsko0obavje&tajni odjelM 3. Odjel za za&titu li"nosti i objekataM =. Odjel za za&titu svjedokaM 9. <edinica za specijalnu podr&kuM O. Odjel za unutra&nju kontroluM

E. nie organizacijske jedinice uspostavljene !ravilnikom o unutra&njoj organizaciji. S,)7+!(% S%$% (-%
Pruanje .o1o#i +1, Organi uprave i druga tijela$ slube i druge institucije u Ci@$ entitetska i kantonalna ministarstva unutra&njih poslova$ carinske i poreske vlasti$ %inansijska policija$ tijela za vezu s -nterpolom$ nadlena tijela Cr"ko 'istrikta Ci@ i druga odgovaraju#a tijela duna su saranivati sa S-!?0om i na njen zahtjev pruiti pomo# S-!?0i u obavljanju poslova iz njene nadlenosti$ te koordinirati djelatnosti iz svoje nadlenosti$ u skladu sa zakonom i drugim propisima o za&titi izvora$ metoda i ostalih nejavnih in%ormacija. +2, S-!? je duna saranivati i pruiti pomo# tijelima iz stava 1. ovog "lana na njihov zahtjev. +3, *a"in pruanja pomo#i i sva ostala pitanja vezana uz pruanje pomo#i i saradnju iz stava 1. i 2. ovog "lana urenuju se menusobnim sporazumom ili drugim pravnim aktom u mjeri u kojoj nisu utvrnena zakonom.

unost obavje8tavanja nadlenoga tijela

+1, S-!? je duna obavijestiti nadlena tijela u Ci@ o saznanjima prikupljenim u obavljanju svojih dunosti$ a u vezi s pripremanjem ili "injenjem krivi"nog djela koje je u nadlenosti tog tijela$ kao i o mjerama i radnjama preduzetima u cilju spre"avanja "injenja ili pronalaenja i hap&enja po"inilaca takvih krivi"nih djela. +2, *adlena tijela u Ci@ duna su obavijestiti S-!?0u o saznanjima prikupljenim u obavljanju svojih dunosti$ a u vezi s pripremanjem ili "injenjem krivi"nog djela iz nadlenosti S-!?0e$ kao i o mjerama i radnjama preduzetim u cilju spre"avanja "injenja ili pronalaenja i hap&enja po"inilaca takvih

krivi"nih djela.

"e unarodna saradnja

+1, S-!? moe saranivati sa stranim organima za provonenje zakona i drugim stranim odgovaraju#im tijelima$ u cilju obavljanja svojih poslova po ovome zakonu. Saradnja moe uklju"ivati razmjenu podataka i zajedni"ko obavljanje radnji iz nadlenosti S-!?0e. +2, S-!? moe dostaviti stranim organima za provonenje zakona i drugim stranim odgovaraju#im tijelima podatke o dravljanima Ci@$ ukoliko primi obavje&tenje da dravljanin predstavlja opasnost za sigurnost Ci@$ dravu u kojoj se nalazi ili &iru opasnost za regionalnu ili globalnu sigurnost. +3, Saradnja sa stranim organima za provonenje zakona u krivi"nim stvarima obavlja se preko 6reda za saradnju s -nterpolom. +=, Cez obzira na stav 2. ovoga "lana$ S-!? ne#e dostaviti podatke o dravljanima Ci@ ukoliko nema razumno osiguranje da #e primalac osigurati isti stepen za&tite podataka koji se osigurava u Ci@. +9, 6koliko se podaci odnose na krivi"ni postupak koji se vodi u Ci@$ razmjena podataka iz ovoga "lana vr&i se u skladu sa zakonom o krivi"nom postupku.

Svjedoci .od .rijetnjo1 i ugroeni svjedoci

+1, Svjedok pod prijetnjom je onaj svjedok "ija je li"na sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog u"e&#a u postupku$ kao rezultat prijetnji$ zastra&ivanja ili sli"nih radnji koje su vezane za njegovo svjedo"enje. +2, !orodica iz stava 1. ovog "lana podrazumijeva osobe koje mogu odbiti svjedo"enje prema Z7!0u Ci@. +3, 6groeni svjedok je onaj svjedok koji je ozbiljno %izi"ki ili psihi"ki traumatizovan okolnostima pod kojima je izvr&eno krivi"no djelo ili koji pati od ozbiljnih psihi"kih poreme#aja koji ga "ine izuzetno osjetljivim$ odnosno dijete i maloljetnik. +=, Za&ti#eni svjedok je onaj svjedok koji se saslu&ava prema odredbama "lana 1=. do 23. ovog zakona.

i na umu da je *acrt Zakona o kriviRnom postupku izraSen tako da predviSa poseban zakon o zatiti svjedokaM2uitelj u toku istrage$ a nakon podizanja optunice Sud$ obavje&tava organ nadlean za
pitanja socijalnog staranja o uklju"enju ugroenog svjedoka u postupak i omogu#ava pruanje pomo#i tog organa kao i psiholo&ku potporu svjedoku$ uklju"uju#i prisustvo odgovaraju#ih stru"nih osoba prilikom ispitivanja ili saslu&anja. $ed izvoCenja dokaza na glavno1 .retresu 6 toku glavnog pretresa$ Sud moe saslu&ati svjedoke pod prijetnjom i ugroene svjedoke u najskorije mogu#e vrijeme i ima mogu#nost da saslu&a te svjedoke na glavnom pretresu druga"ijim redoslijedom od onog koji je propisan u Z7!0u Ci@. Is.itivanje +1, Sudija$ odnosno predsjednik vije#a #e u odgovaraju#oj mjeri kontrolirati na"in ispitivanja svjedoka kada se ispituje ugroeni svjedok$ posebno u cilju za&tite svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja.

+2, 6 izuzetnim okolnostima$ Sud moe$ uz suglasnost stranaka i branitelja$ saslu&ati ugroenog svjedoka tako &to #e mu direktno postavljati pitanja u ime stranaka i branitelja. Svjedoenje .ute1 tehnikih ureCaja za .rijenos slike i zvuka !ri odlu"ivanju da li postoje opravdani razlozi da se svjedok ispita putem tehni"kih ure aja za prijenos slike i zvuka na na"in na koji stranke i branitelj mogu postavljati pitanja$ a da ne budu prisutni u istoj prostoriji sa svjedokom$ tako e #e se uzeti u obzir potreba da se osigura za&tita svjedoku pod prijetnjom i ugroenog svjedoka. )daljavanje o.tuenog +1, 7ada postoji opravdana bojazan da #e prisustvo optuenog uticati na sposobnost svjedoka da svjedo"i potpuno i ta"no$ Sud moe$ po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka ili branitelja$ a nakon saslu&anja protivne stranke i branitelja$ narediti da optueni bude udaljen iz sudnice. +2, Optunom #e biti omogu#eno da prati svjedo"enje putem tehni"kih ure aja za prijenos slike i zvuka ili #e svjedo"enje biti zabiljeeno i predo"eno optuenom. +3, Cranitelj #e biti prisutan na saslu&anju. *akon &to se optuenom predo"i svjedo"enje svjedoka$ a prije nego se svjedok otpusti$ branitelju i optuenom omogu#it #e se da se konsultuju. +=, *a rje&enje iz stava 1. ovog "lana stranke i branitelj mogu izjaviti albu. )ije#e apelacionog odjeljenja razmatra albu u roku od E2 sata nakon prijema albe. !ri odlu"ivanju da li se zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu pro"itati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu$ Sud #e tako er uzeti u obzir potrebu da se osigura za&tita svjedoka pod prijetnjom koji bi se mogao izloiti$ ili njegova porodica$ velikoj li"noj opasnosti$ odnosno za&tita ugroenog svjedoka koji bi se mogao izloiti zna"ajnoj du&evnoj boli ako bi se pojavio na glavnom pretresu Ogranienje .rava o.tuenog i njegovog branitelja da .regleda s.ise i doku1entaciju +1, 6 izuzetnim okolnostima$ ako bi otkrivanje nekih ili svih li"nih podataka svjedoka ili drugih detalja doprinijelo otkrivanju identiteta svjedoka i ozbiljno dovelo u opasnost svjedoka pod prijetnjom$ sudija za prethodni postupak moe$ po prijedlogu 2uitelja$ odrediti da neki ili svi li"ni podaci svjedoka$ ostanu povjerljivi nakon podizanja optunice. +2, 2uitelj odmah obavje&tava optuenog i njegovog branitelja o podno&enju prijedloga iz stava 1. ovog "lana. +3, ?ko je mogu#e$ sudija za prethodni postupak #e saslu&ati optuenog i njegovog branitelja prije nego &to donese rje&enje iz stava 1. ovog "lana. Sudija za prethodni postupak mora donijeti rje&enje u roku od E2 sata nakon prijema prijedloga. +=, !rotiv rje&enja iz stava 1. ovog "lana alba nije dopu&tena. +9, ?ko sudija za prethodni postupak nije bio u mogu#nosti da saslu&a optuenog i njegovog branitelja prije dono&enja rje&enja iz stava 1. ovog "lana$ Sud #e ih saslu&ati odmah po primitku optunice.

+O, Sud moe ukinuti rje&enje iz stava 1. ovog "lana po slubenoj dunosti ili po prijedlogu optuenoga ili njegovog branitelja. +E, Sud ukida rje&enje iz stava 1. ovog "lana na prijedlog 2uitelja. +3, Sud #e uvijek voditi ra"una o potrebi da se$ "im bude mogu#e$ otkriju podaci na koje se rje&enje iz stava 1. ovog "lana odnosi. Otkrit #e se dovoljno detalja kako bi se odbrana pripremila za ispitivanje svjedoka. !odaci moraju biti otkriveni najkasnije u vrijeme kada svjedok daje iskaz na glavnom pretresu.

KRIVINO-PRAVNA DIMENZIJA ODBRANE I SIGURNOSTI 78-)-T*? '<AD? !8O2-) -*2A(8-2A2? COS*A @A8BA(O)-*A (a.ad na ustavni .oredak 7o upotrebom %izi"ke sile ili prijetnjom upotrebe %izi"ke sile poku&a da promijeni ustavni poredak Cosne i @ercegovine ili da svrgne njene najvi&e institucije$ kaznit #e se kaznom zatvora najmanje pet godina. )groavanje teritorijalne cjeline 7o upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile poku&a da otcijepi dio teritorije Cosne i @ercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj dravi$ kaznit #e se kaznom zatvora najmanje pet godina. S.rjeavanje borbe .rotiv ne.rijatelja (ra anin Cosne i @ercegovine koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba sprije"ava gra ane Cosne i @ercegovine ili gra ane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja$ kaznit #e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Sluba u ne.rijateljskoj vojsci +1, (ra anin Cosne i @ercegovine koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba slui u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oruanim %ormacijama$ ili sudjeluje u ratu ili oruanom sukobu bore#i se protiv Cosne i @ercegovine ili njenih saveznika$ kaznit #e se kaznom zatvora najmanje tri godine. +2, 7o vrbuje gra ane Cosne i @ercegovine za slubu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oruanim %ormacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oruanom sukobu protiv Cosne i @ercegovine ili njenih saveznika$ kaznit #e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Po1aganje ne.rijatelju

+1, (ra anin Cosne i @ercegovine koji za vrijeme rata pomae neprijatelju u provodjenju prinudnih mjera prema stanovni&tvu Cosne i @ercegovine$ kaznit #e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. +2, (ra anin Cosne i @ercegovine koji u cilju pomaganja neprijatelja politi"ki ili privredno sara uje s neprijateljem za vrijeme rata$kaznit #e se kaznom zatvora najmanje tri godine. Podrivanje vojne i odbra1bene 1oi +1, 7o u namjeri da umanji odbrambenu mo# Cosne i @ercegovine uni&ti$ u"ini neupotrebljivim ili omogu#i da pre u u ruke neprijatelja odbrambena postrojenja$ objekti$ poloaji$ naoruanje ili druga vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju$ ili ko u istoj namjeri omete ili dovede u opasnost vojne ili odbrambene mjere$ kaznit #e se kaznom zatvora najmanje tri godine. +2, 7o nabavlja sredstva za u"injenje krivi"nog djela iz stava 1. ovog "lana$ kaznit #e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Oruana .obuna +1, 7o u"estvuje u oruanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Cosne @ercegovine ili protiv njenih najvi&ih institucija$ kaznit #e se kaznom zatvora najmanje tri godine. +2, 7o organizira ili bilo kako rukovodi u"injenjem krivi"nog djela iz stava 1. ovog "lana$ kaznit #e se kaznom zatvora najmanje pet godina. +3, 7o nabavlja sredstva za u"injenje krivi"nog djela iz stava 1. ovog "lana$ kaznit #e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ot1ica .redstavnika najvi8ih institucija +osne i *ercegovine +1, 7o u namjeri ugroavanja ustavnog poretka Cosne i @ercegovine ili sigurnosti Cosne i @ercegovine protupravno zatvori$ dri zatvorenu ili na drugi na"in oduzme ili ograni"i slobodu kretanja slubenoj osobi institucija Cosne i @ercegovine pri vr&enju njene slube$ s ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili da &to izvr&i$ ne izvr&i ili trpi$ kaznit #e kaznom zatvora od najmanje tri godine. +2, 7o u namjeri ugroavanja ustavnog poretka Cosne i @ercegovine ili sigurnosti Cosne i @ercegovine protupravno zatvori$ dri zatvorenog ili na drugi na"in oduzme ili ograni"i slobodu kretanja "lanu !redsjedni&tva Cosne i @ercegovine$ predsjedavaju#em )ije#a ministara Cosne i @ercegovine$ predsjedniku domova !arlamentarne skup&tine Cosne i @ercegovine$ predsjedniku 6stavnog suda Cosne i @ercegovine$ predsjedniku Suda Cosne i @ercegovine ili glavnom tuitelju Cosne i @ercegovine$ kaznit #e kaznom zatvora od najmanje pet godina.