Sie sind auf Seite 1von 10

Tomislav nasljea 1.

Marasovi

Zatita

graditeljskog

5. 1.

Na kojim se izvorima zasniva historiografsko istraivanje? povijesna graevina ili cjelina za doktrinu i tehniku izvedbu grafiki izvori ilustriraju stanje prije zahvata, sam zahvat i stanje poslije pisani povijesni izvori pov. dokumenti koji donose podatke o ruenju naselja ili grada normativni akti zakoni, odluke, rezolucije, preporuke literatura od antikog spisa preko ren traktata do suvremenih teorija

to podrazumijevamo graditeljskog nasljea?

pod

pojmom 2. 3. 4. 5.

Nepokretna kulturna dobra nastala ljudskim radom od prapovijesti do suvremenih graditeljskih ostvarenja. To su povijesni gradovi i naselja ili njihovi dijelovi, stare graevine i njihovi dijelovi te arheoloki objekti i podruja koaj imaju povijesnu, kulturnu, umjetniku ili ambijetalnu vrijednost. To su sva ostvarenja graditeljstva tj. urbanizma, arhitekture i graevinarstva prolosti. 2. a) Nabroji vrste grad. nasljea: graditeljske cjeline: stari gradovi, povijesne jezgre, etvrti, seoska i poluseoska naselja, suburbana podruja, mrtvi stari gradovi i ruevine povijesne graevine: kultne (hramovi, crkve, krstionice, vojnike (tvrave, bastioni, logori, vojarne), civilne javne zgrade (uprave javne zgrade, objekti javnih sadraja), utvreni dvorci, spomenici dogaajima i osobama, privatne stambene graevine (kue, palae, dvorci), privredno gospodarske graevine (manufakture, silosi, tvornice, mlinovi), infrastruktura (mostovi, ceste, kanali, luke) arheoloka nalazita: neistraeni arh. rezervat u kojem se pod zemljom ili vodom nalaze ostaci starih gradova, naselja ili njihovih dijelova

sere mi se 6. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Periodizacija pov. pregleda zatite stari vijek rimsko razdoblje do 5. st. srednji vijek od 5- 15. st. renesansa i barok 15- 18.st. klasicistia zatita do 19.st. romantistika zatita do kraja 19. st. bioloka zatita do 20. st. aktivna zatita poslije 2. svj. rata

b)

RIMSKO RAZDOBLJE 7. Navedi jedan od najstarijih primjera obnove grad. batine

c)

Posebne vrste graditeljskog nasljea: objekti koji propadaju prirodnoj i graditeljskoj batini (povijesni i memorijalni parkovi, prirodnograditeljske cjeline, prostori vrtne arhitekture 3. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 4. Nabroji vrijednosti graditeljskog nasljea po osobinama povijesna vrijednost ako su vezani uz odreeni dogaaj ili osobu vrijednost starosti odraava svoje dugo vremensko postojanje umjetnika vrijednost sadre ope prihvaene likovne i estetske osobine ambijentalna vrijednost odreeni stupanj atraktivnosti ugoaja urbanistika vrijednost cjelina pokazuje sklad organiziranog naseobinskog ivota vrijednosti izvornosti originalni elementi sagledivi u drutvenim i tehnikim znanostima vrijednost rijetkosti u odnosu na kvantitetu pojava, vrsta, oblika i drugih slinih elemenata vrijednost reprezentativnosti jedinstvenost, tipinost i reliktnost u svojoj vrsti, pojavi ili genezi cjelovitosti jedinstvenost funkcije i oblika znanstveni znaaj prostor ili objekt znanstvenog interesa odgojno obrazovni znaaj kulturni znaaj kultni znaaj kao kulturno dobro u kultnoj funkciji privredni znaaj utilitarnost to obrauje historiografija grad. nasljea?

Poduzeta restauracija u 6. st. pr. Kr. Djoserove piramide iz 3. tis. pr. Kr. 8. Koji se hram obnavlja u klasinoj Grkoj?

Boice Here zamjena prvobitnih drvenih stupova novom kamenon graom. 9. Kada je Rim bio poplavljen gr. statuama?

Nakon pljake Korinta 146. g. pr. Kr. 10. to je uinio Emilije Paulus? Osvojio je Makedoniju i dopremio u Rim 200 kola kipova i slika (2. st. pr. Kr.)

11. Tko je osuivao postupke?

takve

devastacijske

Ciceron (106-43. g. pr. Kr) u govoru protiv Vera optuije namjesnika Sicilije za unitenje kulturnih spomenika i istie stav Marcela i njegovu brigu za kult. dobra. 12. Tko je Asinius Pollio? Sakuplja starih umjetnina Augusta (kraj 1. st, pr. Kr.) u doba Oktavijana

13. to je napisao Pauzanija i kada? Vodi kroz Heladu u 2. st. Dokaz zanimanja za pov. graevine u Grkoj za vrijeme Rimskog Carstva.

Obrauje povijest ljudskih akcija upravljenih na ouvanje, obnovu i ureenje nepokretnih kulturnih dobara.

14. to je Naturalis Historia? 37 knjiga koje predtavljaju kompilaciju radova antikih pisaca ; u povijesti europske kulture jedan od prvih enciklopedijskih kompendija, obuhvaa razl. podruja (zemljopis, biologija, etnografija, medicina). Zanimljiva poglavlja: obnova Cererinog hrama u Rimu, naini prepoznavanja kopije od originala, problem falsifikata autor: Plinije Stariji, 1. st. 15. Koji je hram obnovljen u doba Augusta na rimskom forumu? 1-2 st. --- Hram Kastora i Poluksa iz republikanskog razdoblja. Restauracija Cezarova foruma izvrena po nalogu cara Trajana (98 117.g.) 16. Medinet Habu Kod Medinet Habua u Egiptu podignuti su Memnonovi kolosi, tj. gorostasni kipovi faraona Amenofisa III. Oteeni su 27. g. pr. Kr. To je najpoznatiji restauratorski zahvat u rimsko doba. Car Septimije Sever ih popravlja, lai gube zvunu atraktivnost za turiste iz Grke i Italije (zbog pukotina od potresa kipovi su proizvodili umove). 17. Karakteristike kasne antike: postupni prijelaz prema kulturi srednjeg vijeka pojava kranstva + velika kriza na svim podrujima ljudskog ivota novi filozofski pogledi (neoplatonizam, 3. st. ) misticizam, iracionalno, metafizika raste svijest o kult. nasljeu jer se vie poinje cijeniti duhovno od materijalnog pozitivni odnos prema starijim umjetninama npr. rekompozicija kiparskih radova iz Hadrijanova vremena u novosagraenom Konst. slavoluku (mix 2. i 4. st.)

22. Tko su bili Teodorikovi savjetnici? Kasiodor pisao povijesna djela, zabiljeio kraljevu naredbu da se godinje proizvede 25 000 opeka za popravak zidova te zabranu koritenja starih hramova kao izvora kamene grae Simah obnova Pompejevog kazalita u Rimu, restauracija Koloseuma (508.g. ) Boetie 23. to karakterizira Rim u sr. vijeku? Ispreplitanje ruilakih i restauratorskih tenji. 24. 2 primjera ruilakih postupaka: Koloseum i Panteon. 25. Koloseum Dovren oko 80. g. Poslije dva potresa (233 i 442.g. ) obnavljan. 508. g. obnavlja ga Simah. U 11. st. su ga poruili Normani. 26. Panteon Dovren 117. g. za cara Hadrijana. 609. g. dobiva novu funkciju kao kr. crkva. 663.g. bizantski car Konstans II. odnosi krovnu grau u Carigrad 8. st. papa Grgur III. obnovlja krov olovnim ploama i pretvara graevinu ponovno u crkvu 12. st. dobiva romaniki zvonik utvrda do kraja srednjeg vijeka 16. st. papa Eugen IV. ponovno crkva dograivanje i postava grobova 17. st. Urban VIII. uzima broncu s kupole i krova atrija za lijevanje 80 topova,a kasnije se odluuje za obnovu u baroku Bernini nadograuje dva zvonika bona 1893. g. zvonici se uklanjaju 1929-34. obnavlja ga A. Terenzio 27. to je nalaga Corpus iuris civilis? Kodeks cara Justinijana (527-65.g.) a nalagao je carskim vlastima brigu o odravanju carskih palaa, izmeu ostalog. 28. to je Mirabilia urbis Romae? Popis pov. spomenika grada Rima iz 12. st. prvi popis umj. djela. 29. Kasnoromanika kat. sv. Stjepana u Beu. U 14. st. doivljava radikalne promjene u gotikom stilu, ali zadrava rom. svetite. To je izraz elja habsb. kue koja eli pokazati povezanost s dinastijom Babenberg koja je bila nosilac prvobitnog programa izgradnje. 30. to pokazuje kat. u Wormsu? Pokuaj obnavljanja stilske cjeline. 1429. izgubljen je romaniki zvonik koji je 1472. g. obnovljen po uzoru na stari da se sauva izvorni izgled cjeline.

18. Koji se papa istie u zatiti i obnovi katakomba? Papa Damas I. (366-384.g.) 19. Tko je zatvorio sva poganska svetita u 4. st.? Car Teodozije (347-395.g.) 20. to je uinio car Majorijan? Majorijan (457-61.g.) je ediktom zatitio stare graevine i spomenike prvi pravi konzervatorski akt upuen graanskom prefiksu Emilijanu.

SREDNJI VIJEK (6-15. ST.) 21. Uz koga su vezani najstariji sr. popisi o batini? Istonogotski kralj Teodorik, dobiva naslov magister militum od bizantskog cara Zenona koji eli ukloniti Gote sa svojih granica. Teodotik odlazi u Italiju i pobjeuje germanskog kralja Odoakara i uspostavlja samostalnu istonogotsku dravu s prijestolnicom u Raveni.

31. to je oko 1000. g. hr. kralj Drislav dopustio bugarskom izbjeglici Penu? Dopustio mu je vaenje kamena za izgradnju crkve sv. Mihovila iz solinskog amfiteatra. 32. Obnova romanikog zvonika sv. Marije u ZD: Datira je 1105. natpisom kralja Kolomana i eptafom opatice Vekenege (1111.g. ), jedan od najistaknutijih primjera rom. arh. u Hrv. Radikalno restauriran od prvog kata navie, a njegovo ruenje i rekonstrukcija povjereno je ZD majstoru N. Grguru Biliiu koji je obnovio zvonik potpuno u oblicima rom. originala. 33. to se zabranjuje u St statutu iz 1312. g. ? Zabrana gradnje bilo koje zgrade prislonjene na gradski ili prigradski bedem. 34. to je DU statut iz 1272. g. ? Dokument o planskoj izgradnji grada. 35. to je Juraj Dalmatinac adaptirao u ST? 2 postojee romanike zgrade mala Papalieva palaa i palaa kraj Zlatnih vrata.

43. Tko je bio Leon Battista Alberti? ivio 1404-72. i djelovao u vrijeme renesanse. Autor traktata De re aedificatoria libri X suvremeni arhitekti trebaju prouavati stare graevine i suprostaviti im inovacije kako bi se provjerilo dosiu li njihovu razinu ili ih moda ak nadilaze. Tu se bavi problemima tronosti graevina i klasificira uzroke izvedba (manjkavost u radu), prirodni faktori, elementarne nepogode, manjkavost u projektu. Obnavlja Malatestin hram (got. crkva iz 13. st. u Riminiju) i crkvu Santa Maria Novella u Firenzi respekt prema prvobitnoj arhitekturi, ali i afirmaicja vlastitog stvaralatva. 44. to je obnovio A. Palladio? (1508-80.) Sv. zgradu Palazzo della Ragione u Vicenzi. 45. Tko je dao prijedloge za odnovu fasade crkve S. Petronio u Bologni? B. Peruzzi (1481-1556.), Vignola (1507-73.) i Palladio (1508-80.). 46. Koji se dokumenti o zatiti javljaju u baroku? 17. st. vedska prvi akti i organizacije o zatiti. Kralj Gustav Adolf II. je 1630. g. osnovao prvi dravni konzervatorski zavod sa zadatkom da ispita, opie i sabere sve stare spomenike. Kralj Karlo ? (1660-97.) izdaje dva akta za zatitu spomenika 1666. g. kraljevsku proklamaciju o pov. spomenicima i starinama (govori o nebrizi prema pov. vrijednostima, trai zatitu i sankcije protiv prekritelja ) i eklezijastiki akt iz 1686. g. kojim se odreuje zatita crkava.

RAZDOBLJE RENESANSE I BAROKA (od sredine 15. do sredine 18. st.) 36. to je naredio papa Nikola V. ? (1447-55.) Naredio je da se s rimskog Koloseuma odveze preko 2 500 kola natovarene grae da bi se podizali novi objekti. 37. Koju je obnovu taj isti papa pokrenuo? Obnovu starokr. crkve San Stefano Rotondo, radi B. Rossellino koji reducira crkvu na opseg prstena. 38. Tko je naredio ruenje crkve sv. Marije u Pienzi? Papa Pio II. Piccolomini u 15. st. da bi Rossellino mogao sagraditi novu katedralu. 39. to je isti papa izdao? Bulu kojom proklamira zatitu antikih graevina i ruevina. 40. to je uklonio papa Julije II. (1503-13.)? Uklonio je staru crkvu sv. Petra te je Bramanteu povjerio projekt nove. 41. Tko je bio papa Lav X. ? (1513-21.) Imenovao je Rafaela povjerenikom za rimske starine. 42. to je izdao papa Pavao III. ? Bulu kojom poziva graane na zatitu spomenika u 16. st. ? -

47. Konzervatorski postupci u DU u 17. st. Dokumenti koji ukazuju na brigu DU vlade za pov. spomenike postoje jo od 16. st. Vlada 1556. g. ne prihvaa molbu nadbiskupa Beccadelija za ruenje stare crkvice sv. Spasa pred Dvorom. Franjevci 1609. g. ele premijestiti vrata i preurediti glavni oltar, Senat odreuje komisiju od tri lana da ispita sluaj i tek tada odobrava zahvate. Slino se dogodilo kada su dominikanci 1629. g. podnijeli molbu za premijetanje kora. Franjevci 1633. g. grade samostan na Lapadu i podnose molbu Senatu koji im je odobrava, ali im uvjetuje gradnju zabranom bilo kakve promjene na crkvi Gospe od Milosti. 48. Navedi dva graevinska zahvata u ST: romaniki zvonik katedrale dobio je u 16. st. zavrni gornji kat u renesansnom stilu proces ispunjena protirona na peristilu Dioklecijanove palae u 16. st. istona kapela, a u 17. st. zapadna, kompozicija poezana lukom

49. Tko je Markatnun Dominis? ST nadbiskup od 1602. g. i uenjak. Dao je probiti osmerokutni korpus katedrale radi dogradnje novih oltara i kora. 50. Tko je donio prvu idejnu rekonstrukciju Dioklecijanove palae?

Austrijski arhitekt J.B. Fischer von Erlach, 1721. g . RAZDOBLJE KLASICIZMA (od sredine 18. do sredine 19. st. ) 51. Koje je najpoznatije Vitruvijevo djelo? De architectura libri X otkriveno u Montecassinu 1414., a objevljeno u Rimu u prvoj inkunabuli 1480. g. Samo kroz 16. st. knjiga je imala 26 izdanja, a u 18. i 19. st. jo 24. 52. Koja dva edikta svjedoe o zabrani nedoputenih iskapanja i otuivanja? Edikt kardinala Spinole, 1704. g. i edikt kardinala Albanija. 53. Koja nova arheoloka istraivanaj pridonose klasicizmu? Istraivanja Herculanuma, 1711. g. arhoeloka devastacija, ali 1738. g. pod vodstvom napuljskog kralja Karla Burbonskog pinju sistrmatska iskopavanja (do 1759. g .) Iskopavanja na rimskom Palatinumu, 1720. g. Iskopavanja u Hadrijanovoj kod Tivolija, 1742. Otkrie Pompeja, 1748. g. Arheoloke kampanje na nalazitima june Italije i Sicilije, istraivanja dorskih hramova Paestunma, Agrigenta i Selinunta. 54. Koja su dva ovjeka najvie doprinijela razvoju arheoloke znanosti i povijesti umjetnosti? J.J. Winkelmann i A.R. Mengs (1718-1779.) 55. Lik i djelo Winkelmanna J.J. Winkelmann (1717-1768.) u rodnom Dresdenu objavljuje studiju Misli o ponaanju Grka u slikarskim i kiparskim djelima. Na putu za Grku dolazi u Rim 1755. g. i u Italiji boravi due vrijeme. Razvio je teriju ljepote zasnovanu na skladu klasine antike epohe; klasificirao umjetnost , njena razdoblja i umjetnike i doao do tzv. kulminacijskih toaka koje prepoznaje u djelima Fidije, Michelangela, Rafaela, i konstatira o devalviranim razdobljima koja se nalaze izmeu tih vrhova. 56. Na koga se Mengs veivao u svojim djelima?

59. Koji je jo teoretiar pridonio razvizku klasicizma? Giovanni Battsta Piranesi (1720-1778.), napisao Velianstvenost arhitektura Rimljana, 1761. (vrednovanje rimske arh. u odnosu na grku). 60. to se obnavlja za pontifikata pape Pija VII. tj. koje su prve dvije obnove u Rimu u 19. st. ? Koloseum izrada kosog potpornog zida, ujedno i 1. obiljeje znanstvenog pristupa jer su potporni elementi izraeni od opeke da bi se razlikovali od izvornog zida. Konstantinov slavoluk i sistematsko iskopavanje Foruma 61. Tko je izvodio zahvate na Titovu slavoluku? R. Stern i G. Valadier (najpoznatiji konzervator 19. st. ). 1821. g. osloboen je kasnijih dodataka, a zatim i kompletiran prema izvornom obliku. Novi dijelovi se razlikuju materijalom od izvornih, a izvedeni su bez dekorativnih detalja. 62. Tko je obnovio i uredio slavoluk Septimija Severa? Valadier na isti nain kao i Titov slavoluk. 63. Tko i kako obnavlja Faustine u Rimu? hram Antonina i

Vaadier radi ambijentalnu restauraciju na osnovu svoga projekta i pretvara ga u baroknu crkvu. 64. U emu je jo prednjaio Valadier nizom svojih projekata u Rimu? U kompletiranju nedovrenih crkvenih objekata u neoklasinom stilu (S. Pancrazio i Ss. Appostoli). 65. Koji je najzanimljiviji prijedlog za obnovu? Valadier 1823. g. predlae modifikaciju transepta u S. Paolo furi le mura koja je izgorjela, a zadravanje samo 5b tijela crkve. Komisija pape Lava XII. odluila se za vraanje na prvobitno stanje, ukljuujui i obnovu atrija. 66. to pokazuje dovrenje Milanske katedrale?

Na Rafaela, jer se najvie oslanjao na antike uzore od svih slikara visoke renesanse.w 57. Tko je kasnije razvio klasicizam u umj. stvaralatvu? Franc. slikar David i tal. kipar Canova. 58. Tko je bio Francesco Milizia? Teoretiar arhitekture koji je prihvatio Winkelmannove ideje. Koncept prirodnih modela nastojao je primijeniti u tumaenju porijekla i civilne arhitekture. Traio je da se sve to je lijepo odraava kao i korisno pa i arhitek. ukras treba proizlaziti iz karaktera zgrade i njene funkcije. Njegov racionalizam doao je do izraaja u djelima ivot najslavnijih arhitekata iz 1768. g. i Princip arhitekture iz 1785. g.

Pokazuje primjenu stilske obnove jedne srv. graevine najizrazitijeg primjera zapadnoeuropske gotike u Italiji. U 15. st. ostala je nedovrena (gornji dijelovi bonih strana i zap. proelje). Pellegrini je 1547. g. projektirao dovretak gradnje, a projekt nastavlja Richini, dok na kraju Buzzi vraa gotiki izgled. 1700. g. javlja se Castellijev projekt i niz razl. varijanti tijekom 18. st. Krajem stoljea Amati i Zamoia projektirali su konano rjeenje. 67. Prve kompozicije arheolokih spomenika u neokl. stilu (1. anastiloza). Obnavljaju se i djelomino podiu graevine u Pompejim i na Siciliji gdje 1836. g. dolo do djelominog preslagivanja hramova Kastora i Poluksa u Agrigentu.

68. Gdje se javljaju prve konsolidacije? Javljaju se upotrebom novih materijala na tzv. kompleksu Portici degli Dei Consenti ispod Capidoglia u Rimu. 69. Tko su predstavnici klasicizma u Rimu? J.J. Winkelmann, A. R. Mengs, F. Milizia, G. B. Piranesi, R. Stern restaurator i G. Valadier restaurator. 70. Koje je 2. veliko podruje klasicistikih restauracija? Grka Atena s Akropolpm. 1829. g. nakon osloboenja od Turaka zainteresiralo se Engl. drutvo ljubitelja starina. Akropola propada nakon mletakog bombardiranja 1687. g. kada stradava Partenon. Nakon toga stanovnitvo gradi na ant. ruevinama. 71. to je uinio lord Elgin? U razdoblju od 1802-04. odnio je ogromnu koliinu izvornih skulptura s Akropole, a danas se uvaju U BM u Londonu. 72. Tko je izveo prve restauratorske radove u Grkoj? Ross i Schanbert 1836. g. rekonstruirali su Mali hram Atene Nike povadivi izvorne dijelove iz poruenih turskih utvrda. 73. Kada su izvedeni vei rest. radovi na Akropoli? Krajem 19. st. iskopavanje Propileja i obnova Erehtejona, a 1930. g. izvedena je djelomina rekompozicija Partenona. 74. Koji se spomenici rue u Franc. revoluciji? Bastille, Grand Chatelet, grobnice franc. klraljeva u opatiji St. Denis i Galerija kraljeva u NOtre Dameu. 75. Koji su spomenici bili uniteni za vrijeme Napoleona? Uklonjen Chatelet u sreditu Pariza, sruena opatija Cluny te kat. u Cambraiju. 76. Tko je bio Robert Adam? Britanac koji je 1757. g. doplovio u Split kako bi temeljito istraio DP jer je bila poznata po svojoj ouvanosti. 1764. g. objavljuje Ruevine palae cara Dioklecijana u Splitu pobudila snaan utjecaj i na razvoj klasicistike arh. u Engl. 77. Tko je izradio crtee za tu knjigu i to oni dokumentiraju? Clerisseau, stanje sredinom 18. st. Registrira tadanje stanje i isputa postantike dijelove koji prema shavaanju toga doba umanjuju vrijednost ant. ostvarenja. 78. to je Marmontov plan U ST? Tenja za osloboenjem od srv. i kasnijih dodataka. Najstarija jezgra Sta se proiava za vrijeme franc. obnove u DAlmaciji 1806-13. g. Vraa se prvotni oblik DP. Marmont je hgeneralni guverner ilirskih

provincija i ispoljava klasicistiki stav naredbom da se snime svi vidljivi ostaci Palae i eli ukloniti kasnije dodatke kuice uz juno proelje, iz unutr. PAlae. Purifikatorska osobina klas. razdoblja ostavila je traga u pov. sreditu ST reenjem gradskih bedema iz 17. st. , ali i nakon odlaska Francuza poruen je sklop srv. arh. iz 15. st. na Komunalnom trgu od 3 opinske zgrade s gradskom vijenicom i Kneevom palaaom, za vrijeme Austrijanaca. 79. Tko je bio Vicko Andri? Andri (1793-1866.) studirao je arh na Akademiji San Lucca u Rimu. Canova mu je bio uitelj klas. odgoj. Prvi konzervator u ST i ZD 1854-64. Sa crtaem D. Marocchiom izradio je projekt obnove ST katedrale i ureenjeju. dijela. Purifikator, ali kontradiktoran s jedne strane se zalae za uklanjanje zvonika ali ga snima i popravlja. 1857. iznio ideju o trokatnici na junom dijelu ali ostalo samo ideja. Uvodi materijalnu osnovu za odravanje kulturnog nasljea novom funkcijom. 80. Do kakve revitalizacije Andrieve djelatnisti? dolazi u doba

Uzduna os (Peristil Obala) koja je od konca srv sasvim umrtvljena nakon zatvaranja Sjev. vrata, a u 16. st. prekinuta zatvarenjem stubita na Peristilu prema obali. 1857. g. otvorena su Sjev. vrata, a 1860. uspostavljen spoj Peristil Obala.

ROMATIZAM U ZATITI (19. stoljee) 81. Koja 2 pravca/podjele se javljaju u romantizmu u odnosu na postupak prema naslijeu? Restauratorski pravac u Franc. Viollet le Duc i Engl. John Ruskin. 82. Glavne crte restauratorskog romantizma: potakle su ga devastacije, prestaju razaranja spomenika iz prolosti, ali nedostaju strunjaci za zatitu koji bi imali znanstveni pristup. V. Hugo die glas u obranu povijesnih vrijednosti (konzervator), 1825. g. objavljuju poziv za zatitu Rat ruiteljima, inzistira na drutvenom vlasnitvu kult. blaga.

83. Koja se komisija osniva u Franc i kada? 1827. g. Komisija za povijesne spomenike sa zadatkom istraivanja i ouvanja kulturne batine. 84. Tko je prvi generalni inspektor spomenika u Franc. ? Louis Vite, 1837. g. kae da je 1. princip zatite ne obnavljati. 85. Tko se slae s tim stavom?

Ministar Falloux, 1849. g. kae da je restauracija alosna potreba.

86. Tko je bio Prosper Merime? Merime (1803-70.) francuski generalni inspektor spomenika, upozorava na konzervaciju kao primaran zadatak, ali stvara teoretsku osnovu za rest. akcije stavom: Kad su izgubljeni tragovi starijeg stanja najpametnije je kopirati analogne elemente istog vremena i podruja = rest. romatizam. U njegovo vrijeme pojavljuje se najvei resturator pov. graevina 19. st. V. le Duc. 87. Tko je bio Viollet le Duc? Najznaajniji restauroator 19. st. povjesniar graditeljstva teoretiar pisac crta projektant crkava araner interijera i restaurator spomenika. Najznaajnija publikacija :Rjenik franc. arh. od 11. do 16. st. , objavljen 1854 do 1869.g. u 10 svezaka. Pojam resauracije u rjeniku trai da se prije bilo kojeg zahvata izrade egzaktne analize vremena u kome je nastao neki spomenik i karaktera svakog njegovog pojedinog dijela. Zalae se za skupljanje izvora, dokumenata i snimaka. tetne strane restauratorskog pravca tenja za kopletiranjem nedovrenih spomenika i jedinstvenost stila. Obnovio je: dijelove Notre Dame u Parizu, fasadu kat. u Clemont-Ferrandu, zvonik crkve La Madelaine u Vazeleyu, St. Sernin u Toulouseu (uklonjena dogradnja apside), intervencija na pov. gradu Carcassoneu (jedan od najranijih zahvata na utvrenim gradovima) i dvorac Pierrefonds (po nalogu Napoleona III.) Njegove teze: potivanje stilskog jedinstva pri obnavljanju (sagledavanje cjeline), dovravanje nedovrenih spomenika u zapoetom stilu; zalae se za sakupljanje izvora i dokumenata za izradu spomenika. 88. to predstavlja katedrala u Kolnu?

Panteona? 1893. g. da bi se vratio izvorni ant. izgled. 94. Zato se javlja konzervatorski pravac? Kao protest na nekontrolirane akcije, a zaetke vidimo kod Hugoa i Vitea. Glavni ideolog bio je Ruskin. 95. Tko je bio John Ruskin? Ruskin (1819-1900.) bio je engl. kritiar umjetnosti, sociolog i pisac. Predstavnik konz. pravca suprotno restauratorskim teorijama napada praktine zahtjeve. Stones of Venice (1851.) i The Seven Lamps of Architecture (1849.) Iznosi teze o ivotu povijesne zgrade koji moe biti dui i krai, ima roenje, zrelo doba i starost, ali kao i svemu mora doi i kraj. Priznaje samo konzervaciju i konsolidaciju. 96. Iz ega proizlaze razlike le Duc Ruskin? Razliite duhovne formacije, ali i razl uvjeti zatite kult. dobara u Franc i Engl. Le Duc je prvenstveno arhitekt, konsruktor, a Ruskin kritiar iknjievnik. 97. Tko je bio W. Morris? Osniva drutva za zatitu starih graevina (Society for the Protection of Ancient Buildings) 1877. Bavi s estilskim obnovama. 98. Koji se mislioci u Franc. suprostavljaju le Ducu? Montalambert, Dederon, Anatol France. Prihvaaju borbu protiv restauracija i nastavljaju Hugoove i Viteove ideje. 99. Kada, gdje i tko je osnovao prvo znanstveno dr u Hrv? Drutvo za jugoslavensu povjesnicu i starine osn. 1850. g. u ZG pod vodstvom I. Kukuljevia Sakcinskog koji vodi istraivanje, sakupljanje i uvanje starina i stvari. 100. Kada je osnovano austr. konzervatorsko dr i koji su mu predstavnici u Hrv.? 1850. g. a za Hrv i Slavoniju predstavnici su: I.K. Sakcinski, V. Andri za Dalmaciju i P. Kandler za Istru. 101. Kada i gdje je osnovano Hrvatsko starinsko drutvo? 1887. g. u Kninu zalaganjem fra Luje Marina. 102. Kada i gdje je osnovano dr Biha za istraivanje domae povijesti? 1894. g. u ST zalagenjem F. Bulia. 103. Kada je obnavljan Trakoan? 1853-6.g. arhitekti iz Graza.

Najpoznatiji primjer romatiarskih restauracija u Njem. podignita je u 13. st. i sukcesivno dograivana, 1824. i 1842. izgrauje se nedovreni dijelovi. Radovima rukovodi Schmidt. 89. Tko je bio Alfredo dAndeade? Sljedbenik V. le Duca u piemontu i Liguriji. Obavio je zahvate na crkvi S. Donato u Genovi, rekonstrukciju Val d aosta i rekonstr. u Parco del Valentino. 90. to pokazuje kat. u Amalfi? Uklanjanje autentine arhitektura kasnijeg razdoblja u svrhu vraanja stilskog jedinstva. 1880. i 1894. g. arhitekti Alvino i dellaCorte su poduzeli radove uklonivi barokno proelje, a novo su sagradili u almafitanskom stilu. 91. to pokazuje milanski Castel Sforzesco? Obnovu srv. arhitekture i kasnu romantiarsku restauraciju Luca Beltrami 1893. 92. Kada je odbnovljena crkva Sta Maria in Cosmedin u Rimu? 1892-8. uklonjena je SArdijeva barokna fasada iz 1718.g.

93. Kada

su

uklonjei Berninijevi

zvonici

104. to je najdrastiniji i najpoznatiji primjer

rom. restauracija u Hrv? Obnova ZG kat. Pod izlikom vraanja stilskog jedinstva povijesnim graevinama F. Schmidt i H. Bolle obnavljaju kat. u izvornom gotikom ssstilu. 1880. g. zadesio ju je potres. Bolle mie sve negotiko renesansni zvonik, portal, barokne oltare, na zap. strani nadograuje neogotike zvonike. 105. to jo obnavljaju Bolle i Schmidt u sjev. Hrv? Crkvu sv. Marka, crkvu sv. Marije Bistruke i crkvu sv. Frane u Iloku. 106. ST zvonik tko sve obnavlja i kako? Karakteristina obnova zbog radikalne zamjene izvorne graevine novom gradnjom u istim oblicima i zamjena gornjeg kata IZMILJENOM neoromanikom nadogradnjom. ZApoet je u 13. st. a krajem 15. st. Nikola Firentinac vri manju intervenciju u romanikom stilu, dovren u 16. st. s renesansnim katom. 1882. A. Perii podie skele, a obnovu 1890. g. zapoinje Hauser obnovom podnoja i 1. kata, a na kraju daje pseudoromaniki zadnji kat. 107. Navedi djela A. Hausera u Dalmaciji? 6. Zvonik ST kat, 1880-5.g. obnova unutranjosti katedrale, trogirska loa, zvonik sv. Marka na Hvaru, Kneev dvor i Sponza u DU, Sv. Tripun u Kotoru. 108. Koje obiljeje nosi obnova stare komunalne loe u ST? Kasnogot. graevina na Narodnom trgu nosi obiljje romantiarskih pseudostilskih intervencija. 1821. purifikacija klasicizma, a 1830. i 1890. g. romatiarka obnova u pseudostilskoj obnovi prvoga kata. 109. Kako se restauracija romatizma ispoljava u zvoniku ZD kat? Zapoet je 1480. g. kada je podignuto prizemlje, a 1892. g. po uzoru na zvonik rapske kat. gradnju je potaknuo povjesniar arh. T. G. Jackson. BIOLOKA ZATITA (kraj 19. i prva polovica 20. st. ) 110. Openito Postromanika restauratorska faza polazi od vrednovanja cjelokupnog biolokog rasta povijesnih graevina, obuhvaa sve epohe spomenika. Egzaktna obrada spomenika ne prihvaa apriorno vrednovanje starijih slojeva niti praksu kompletiranja pov. graevina. 111. Koje se 2 kole javljaju u biolokoj zatiti? talijanska C. Boito i G. Giovannoni austrijska A. Riegel i M. Dvorak 112. Glavne crte bioloke zatite u Italiji Krajem 19. do sredine 20. st. u Italiji se preuzima Ruskinov otpor prema nekontroliranim zahvatima obnove, ali ne i njegovo odricanje od bilo kakve potrebe za rest. zahvatom. Predstavnici su Camillo Boito i Gustavo Giovannoni. 113. Tko je bio C. Boito? 7. 8. Boito (1830-1914.) bio je predstavnik tal. restauratorske kole. Djela : Talijanska srednjevjekovna arhitektura i Praktina pitanja likovnih umjetnosti. od Ruskina prihvaa oprez, a odbija pomirdbu sa propau staroga grada od le Duca prihvaa potrebu rest. zahvata, a ne prihvaa da je obnova neophodna od restauratora trai znanstveni pristup uoljivost izvornih dijelova i dodataka, a eli obnovu ograniiti na najnuniju potrebnu mjeru temeljni pristup vrednovanja je starost i estetska vrijednost ljepota moe pobijediti starost 114. 8 naela C. Boita i kada ih je izloio? 1879. i 1883. na kongresima inenjera. 1. 2. 3. 4. 5. pri svakoj obnovi potrebno je jasno razgranienje izeu autentinih i obnovljenih dijelova razlika se mora iskazati i razl materijalom ukoliko su autentini dijelovi uklonjeni iz nekog razloga, potrebno ih je izloiti do same graevine ne smiju se obnavljati profilirani i ukrasni dijelovi sve obnovljene dijelove potrebno je obiljeiti konvencionalnim znakovima i datumom na samoj graevini potrebno je postaviti natpise koji objanjavaju rest. pothvat opisi i fotografsk dokumentacija moraju se nalaziti to blie samoj graevini, odnosno moraju biti objavljeni zahtjeva se stalna javnost rada pri restauratorskim zahvatima

115. Tko je bio Giovannoni i koji se pojam vezuje uz njega? Giovannoni (1873-1947.) udario je temelje moderne historiografije graditeljastva i odredio njezin poloaj jer je unaprijedio metodologiju istraivanja. 1920. g. u Rimu je osamostalio Visoku arh. kolu, a 1913. g. izdaje knjigu Zatita umj. djela u Italiji. Uvodi pojam povijesnih ambijenata, sudionik je konferencije u Aateni 1931. g. Antologia Nuova 1913. g. o neloginosti purifikacija Stari gradovi i nova izgradnja 1931. g. o potrebi uvanja malih ambijentalnih sredina, a ne samo vanih spomenika sprijeio je mnoge nepotrebne purifikacije pov. ambijenata 116. Tko je bio Amadeo Maiuri? Jedan od nosioca arheolokih istraivanja i zatite. Poduzeo je opsena istraivanja Pompeja, Herculanuma, Cume zatitno restauratorski zahvati. 117. Tko konzervira Ostiju? Luki grad Ostiju konzerviraju arheolog Calza i arhitekt Gismondi. 118. to pokazuje intervencija u hramu Venere Genetrice? Sve osobine restauratorske kole izvorni kameni dijelovi spajaju se opekama da bi se razlikovala prvotna i rekonstruirana graa. 119. Kada se obnavlja Marcellov teatar?

tehnika dokumentacija 1931. g. 120. Kako arheolog Forum? Bartoli obnavlja rimski 128. Tko su predstavnici konzervatorske kole? A. Istaknuo je zgradu Senata, uklonio crkvu sv. Hadrijana, obnovio Vestin hram anastilozom. To je primjer zahvata koji se zasniva na vrednovanju znaajnih slojeva pa se zbog toga uklanjaju dodaci. 121. 121. Tko obnavlja Panteon 1929-1934.? Terenzio , i to istim materijalom, ali s razliito obraenom povrinom da bio se razlikovala od izvornog zida. 122. Tko obnavlja dorske ramove u Paestumu, Agrigentu i Selinuntu 1928.? Arhitekt Valenti primjenjujui anastilozu. 123. to istrauju Romanelli i Bertocini? Antike spomenikeu Leptis Magni, Sabarthi i drugdje u Libiji. Poduzimaju rekompozicijske zahvate. 124. Tko je izvrio rekompoziciju velike Augustove trofejne graevine u Turbiju iznad Monte Carla? Franc. arhitekt Jules Formige 1929-33. 125. Opii sluaj crkve sv. Sabine na Aventinu u Rimu? Premda su kasnije faze te crkve imale povijesno umjetniki znaaj prednost je dana starokr. bazilici pa se pristupilo potpunoj obnovi 1930-36. s rekomponiranom scholom cantorum. . 126. Zato je sruena stara etvrt Borghi di Pietro U Rimu? Da bi se uspostavila Via della Concilazione faistii pseudoklasicizam. 127. Talijanska povelja zatite Vrhovno vijee za starine i umjetnost usvojilo je 1931. g. norme za zatitu i obnovu spomenika. Pokuava se definirati politika i koncept zatite spomenika u Italiji. 1. primarna je konsolidacija i odravanje spomenika (prevencija) 2. obnova prvotnog oblika (tzv. repristinacija) dopustiva ako se zasniva na tonima podacima i ako izvorni elementi prevladavaju 3. na arheolokim spomenicima u obzir dolazi samo anastiloza tj. rekompozicija dijelova 4. spomenici u upotrebi nova funkcija ne suvie razl. od stare, svaka nova funkcija donosi promjenu u strukturi zgrade 5. titi sve pov. slijeve pri odstranjivanju jednog pov. sloja angairati strunu javnost 6. respekt prema ambijentu protiv neprimjerenih purifikacija, stilova, boja 7. nove dodatke svesti na najmanju moguu mjeru, bez ukrasa 8. novi dijelovi moraju biti jasno naznaeni 9. primjena suvremenih then. dostignua u obnovi 10. arheoloke spomenike koje je nemogue obnoviti anastilozom treba uvati in situ 11. radove mora pratiti iscrpna znanstvena i 2. 3. 4. 5. Riegl i M. Dvorak. austrijeske

129. Tko je bio Riegl? Riegl (1858-1905.) bio je jedan od osnivaa moderne znanosti o povijesti umjetnosti, od 1894. g. bio je prof na Bekom sveuilitu. Iznio je teoriju o umjetnikom htijenju. Die Spatromanische Kunstindustrie teorija o umj. htijenju osnova za vrednovanje svih stilskih epoha, tazliiti dometi u umjetnosti posljedica su razliitih htijenja pa su sva razdoblja zato jednako vrijedna i treba ih jednako tititi. Der Moderne Denkmalkultus klasificirao je razl. kriterije i vrijednosti i time stvorio temelje moderne analize umj. naslijea. Tom se analizom dolazi do razl. vrijednosti spomenika (vrijednost starosti, povijesna, umjetnika, uporabna vrijednost). Na osnovu tih vrijednosti stvaraj use kriteriji o zatiti spomenika. Zasluan je za osnivanje mree konzervatorskih institucija. 130. Vrijednosti spomenika po Rieglu 1. vrijednost starosti vrijednost izgleda, a ne zbivanja, svaki materijal od kojeg je nainjen spomenik podloan je promjenama; vrijednost neega to je istroeno trajajem povijesna vrijednost vrijednost svjedoanstva, spomenik svjedoi o zbivanjima u kojim je sudjelovao v. htijenja posljedica umj. htijenja uporabna v. sadraj, ono emu spomenik slui umjetnika v. ono po emu je spomenik umj. djelo

131. Max Dvorak koje teorije prihvaa, a koje odbacuje? Uenik je Wicckoffa i Riegla, od 1905. g. profesor povijesti umjetnosti na Bekom sveuilitu, predstojnik Instituta i Dravnog konzervatorskog ureda. Razvio je Rieglove teorije o vrijednosti zatite umj. djela. Odbacio je teorije o istom stilu i opredijlio se iskljuivo za konzerviranje. Konzervirati, a ne restaurirati. Katekizam zatite spomenika, kljno djelo iz 1916. g. , a u djeli Umj. djelo kao odraz duha vremena postavlja principe bioloke zatite. 132. Atenska povelja Atenska ovelja, 1931. g. prvi je meunarodni dokument, a u izradi su sudjelovali G. Giovannoni, Leon i Lauterbach (Francuz i Poljak). 1. 2. 3. 4. 5. 6. naaputaje cjelovitih restauracija i prijedlog o konzerviranju i odravanju spomenika obnova je doputena zbog degradacije i ruenja kult. dobra uz respektiranje svih povijesno umjetnikih ostvarenja restauracija se iskljuuje na arheolokim objektima, osim rekompozicija prihvaa se uporaba novih materijala i suvremenih sredstava u zatiti objevljivanje inventara nacionalnih spomenika i stvaranje arhiva o dokumentaciji zatita ambijenta i slike grada

133. Atenska ovelja zatita ambijenta i slike grada

Konferencija preporua pri izgradnji graevina potovanje obiljeja i fizionomije grada, naroito u blizini starih spomenika, zbog kojih naroito treba tititi ambijent. Isti respekt se mora iskazati i u pojedinim naroito slikovitim pogledima. Predmet panje mogu biti nasadi i biljni ukrasi, prikladan spomenicima i spom. skupinama da bi se sauvao prvobitni karakter. Ona naroito preporua zabranu bilo kojih reklama, nedozvoljenih dogradnji telefonskih ica i stupova, bune i nametljive industrije u blizini umjetnikih i povijesnih spomenika. 134. Kada se osniva Zemaljsko povjerenstvo za uvanje umjetnikih historijskih spomenika u Kraljevini Hrv i Slavoniji? Pod pokroviteljstvom Austrijskog drutva u Hrv. 1910. g. sa sjeditem u ZG. Tajnik Gjuro Szabo, predsjednik Tadija Smiiklas. Nakon njega predsjednici bili V. Klai, J. Brummid, V. Hoffiler. 135. Djelovanje G. Szabe Szabo (1875-1943.) bio ej prvi tajnik povjerenstva (1910. g. Austr. drutvo): glavni je predstavnik bioloke doktrine. kolovao se u Beu, Pragu i Nunbergu, prouava suvremenu teoriju zatite. Popisuje spomenike kulture, a njegovo konzervatorsko djelovanje je na liniji ouvanja, a ne restauriranja. 136. Viktor kovai Hrv. arhitekt, 1906. g. upozorava javnost na ruenje zapadnog zida Kaptola s Bkaevom kulom i zalae se za zatitu itavog ambijenta. Pobijedio je Bolle,. s podrkom I. Krnjavog i kulu su sruili. C. Gurlitt, predsjednik irija za natjeaj regulacije Kaptola dodjeljuje Kovaievom prijedlog prvu nagradu.

2. 3.

funkcionalnih potreba nas navodi nuno na zahvat poznat nam je sigurno izvorni izgled spomenika u cjelini i detalju zahvat sa sobom ne donosi tetne posljedice bilo koje naravi

AKTIVNA ZATITA 141. to daje obiljeje poslijeratnom razdoblju u zatiti naslijea u Italiji? Rekonstrukcija poruenih objekatai cjelina. Genova Palazzo Bianco i Palazzo Rosso iz 16. st. Ancona kat. sv. Cirijaka Rim San Lorenzo fuori le mura Napulj crkva sv. Klare 142. Za to je primjer obnova SAn Salvatore u Palermu? Vrednovanje prostora za nove funkcije poruena crkva obnovljena je u gradsku konc. dvoranu. Sauvani su prvotni oblici dekoracije, a novi dijelovi uspjeno oznaeni bojom; arhitekt F. Minissi 143. Tko je obnavljao tal. mostove? Gazzola most Castevecchio, Ponte Pietra u Veroni Gizdulich Sta. Trinita u Firenzi 144. to pokazujr primjer samostana u Montecassinu? benediktinskog

Rekonstrukcija na osnovi vrlo skromnih autentinih ostataka, ali uz potpunu povijesnu i tehniku dokumentaciju prvotnog stanja. 145. to je bilo sa starim sreditem Varave?

137. Kada se znanstveni pristup zatiti javlja u Dalmaciji? 1873. A. Hauser, Benndorf i Niemann izvjetavaju o znaenju D. palae i potrebi njenog odravanja i popravka. 1903. g. osniva se povjerenstvo za Palau. 138. kada je osnovano uresno povjerenstvo, odnosno Konzervatorski ured za Dalmaciju? 1918. g. na elu s Buliem i Karamanom. 139. Don Frane Buli 1. arheolog i konzervator koji je stekao svjetski ugled. Studira klas. filologiju i arheologiju u Beu arheoloka specijalizacija. Direktor je St arheolokog muzeja i ionzervator starina; razvio je starohrv. arheologiju na dalm. primorju.

Nestalaje itava pov. jezgra. Poljaci su se odluili za rekonstrukciju prema izvornim oblicima to je bilo mogue zbog fotografske i arhitektonske dokumentacije. 146. Kada je usvojena ST deklaracija? 1971. g. 147. Amsterdamska deklaracija? Usvojena 1975. g. i to je najvaniji sveouhvatni dokument o aktivnoj zatiti. Doktrina integralne zatite zatitom se moraju obuhvatiti svi objekti kult. znaaja, od reprezentativnih do skromnijih, zajedno s okolinom. Takva je zatita ostvariva samo u okviru urbanistikog i regionalnog planiranja. 148. Zakljuci UNESCO-ove konferencije, Nairobi 1976. g. Usvojena je preporuka o zatiti povijesnih podruja i njihovoj suvremenoj ulozi; zakljuci slini kao u Amsterdamskoj dekl. Naela zatite su od europskih preporuka proirena kao ope meunarodna platforma svih zemalja u pogledu zatite pov. cjelina i njihove uloge u suvremenom ivotu. 149. to je Malreauxov zakon? 1962. g. Fancuska je tim zakonom stvorila uvjete za

140. Ljubo Karaman Karaman (1886-1971.) 1. je istaknuti povjesniar umjetnosti ST i Dalmacije. Studira i doktorira u Beu. Prihvaa misli Riegla, Dvoraka, Strzygowskog. Izmeu dva rata na elu je konz. slube u Dalm., a 1941-50. direktor je Konz. zavoda u ZG. Objevio je 450 radova. Iznosi teoretske poglede u duhu biolokog stava. Austrijska kola pod geslom ne restaurirati ublauje mogunost restaurairanja, ali samo uz uvjete: 1. naslijeeno stanje spomenika iz estetskih ili

provoenje aktivne zatite grad. naslijea. Kroz specifinu organizaciju financiranja i stvaranja mjeovitih udruenja osigurala je sistematsko provoenje revitalizacije. Proglasivi itav niz zatienih pov. cjelina drava je odredila permanentni plan zatite i valorizacije bude li detaljni urb. plan prilagoen zahtjevima grad. naslijea. Parika etbrt Marais jedan je od prvih primjera poslijeratne revitalizacije koja donosi revitalizaciju starih ambijenata. 150. Tko je predloio najpotpuniju urbanistiku zatitu jednog znaajnog pov. sredita?

graevina nosit e obiljeja naeg vremena. Zatiuju se sve pov. epohe, a kod arheolokih spomenika doptena je samo rekompozicija. Sve radove mora pratiti iscrpna dokumentacija. 157. Tko je Cesare Brendi?

Zastupa suvremenu znanstvenu doktrinu zatite kulturnih dobara, iznosi principe restauratorske teorije i istie nedjeljivost arhitekture od ostalih umj. disciplna. U sluaju nune rekonstrukcije mora se postii ouvaanje autentinosti poloaja i odbacuje mogunost dislokacije. 158. Koji je kongres potvrdio naela aktivne zatite?

Giancarlo de CArlo svojim planom zatite i ureenja Urbina. 151. Po emu razdoblje? je znaajno poslijeratno 159.

Meunarodni kongres u Milanu 1957. g. Kada i gdje je odrana Meunarodna federacija za urbanizam i stanovanje?

Po organizaciji slube zaatite u gotovo svim zemljama i po jaem meunarodnom povezivanju te osnutku meunarodnih org. za zatitu. 152. to su ICCROM, IIC i ICOMOS?

Santiago da Compostella 1961. g. 160. Tko organizira 5 sipmozija 1965-68. tg. ?

Europski savjet. ICCROM Meunarodni centar za studij zatite i obnove kult. dobara, 1959. ICOM Meunarodni savjet za muzeje, 1946. IIC- Meunarodni institut za konzerviranje povijesnih i umjetnikih djela ICOMOS Maunarodni savjet za spomenike i mjesta, 1965. 153. Kada je odrana konf u Den Haagu? 4. 5. 154. 4. Koasa je UNESCO donio Preporuku iz New Delhi-ja? 12. 1956. g. o meunarodnim principa koje treba primijenjivati pri arheolokim iskopavanjima. Kada i gdje je osnovan ICOMOS? 161. 1. 2. 3. Simpozij A, 1965. g. Barcelona kriteriji i metode izrade zatitnog inventara Simpozij B, 1965. g., Be - primjerena namjena pov. graevina koje su danas bez izvorne funkcije problem revitalizacije Simpozij C 1966. g. , Bath ispitivanje teoretskih i tehnikih problema vezanih uz zahtjev integracije grad. nasljea u tokove suvremenog ivota Simpozij D, 1967. g. Den Haag problematika prostornog planiraja vanost suradje slube zatite i urbanistike slube Simpozij E, 1968. g. Avignon realizacija politike zatite i rehabilitaciji grad. nasljea, ukljuujui pravne i financijske aspekt tog problema Koji su najpoznatiji primjeri dislokacije pov. graevina?

1954. g. na potica UN i UNESCOa: usvojena je Konvencija o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanih sukoba.

155.

Nastao je kao ideja na 2. kongresu arhitekata i tehniara povijesnih spomenika 1964. g. u Veneciji, a 1965. g. slubeno ga osniva UNESCO u Krakowu. Svrha mu je poticanje istraivanja i zatite pov. objekata i cjelina, propagiranje tih akcija kod ire javnosti, irenje iskustva, naroito u zemljama u razvoju. 156. Venecijanska povelja s istog kongresa 1964. g.

Premjetanje kompleksa Abu Simbel zbog gradnje Asuanske brane koja je uvjetovala i demontiraje hramova na otoiu File i ponovnu izgradnju na otoiu Agikija u Egiptu. 162. 2. Koja je konf odrana u DU 1977. g. ? konf jadranskih gradova Jugoslavije i Italije. Panja se pridaje postupku zatite u prostornim planovima i drutvenim obvezama za njihovu realizaciju. Nabroji akcije J. Marasovia na D.P.

163. Nastavlaj se na znanstveno konzervatorstvo iz prijeratnog razdoblja, ali ga nadopunjuje novim pogledima, proiruje pojam spomenika na urbani i pejzani ambijent; iznosi zahtjev o posebnoj brizi za sanaciju, koritenje i valorizaciju pov. cjelina. Konzervaciju shvaa kao sustavno odravanje spomenika kulture i ukazuje na iznimnost restauratorskog postupka. Kompletiraje pov.

Regulaciaj prostora izmeu obale i Peristila, iskopavanje i djelomina obnova prizemnih dvorana palae, postupno ureene junog proelja, ureenje zaputenih sklopova srv zgrada JI i JZ od Vestibula i JZ od Sjev. vrata, obnova kule, obnova blokova uz SZ kulu, obnova palae Grisogono na Peristilu, poetni radovi na obnovi D. blagavaonice.

10