Postanak i razvoj kranstva

Postanak i razvoj kranstva = Uvod u starokransku arheologiju

Starokranska arheologija je dio arheologije, tj. znanstvnna disciplina koja se bavi prouavanjem kr.starina na osnovu materijalne kulture. Obuhvaa razdoblje od postanka kranstva do poetka ranog srednje vijeka ( od 1.-7.st.) Najintenzivnije razdoblje starokranske arheologije je od 4.st.do poetka 7.st. (Biblija- preveo na latinski sv. Jeronim Vulgata) Starokranska arheologija

Topografija

Arhitektura

Ikonografija

Artes minores

Epigrafija

Faze: I. irenje kranstva: krani i Rimsko Carstvo - Stari i Novi zavjet; patrologija - irenje kranstva; progoni krana; krani i politika vlast - sukobi unutar kranske zajednice - krani 4.,5., 6.st. povijesni okvir II. razvoj kranske liturgije - Domus Ecclesiae III. Razvoj kranskih pogrebnih rituala

IV- Razvoj kranske ikonografije.

- od roenja Isusa Krista do cara Konstantina promatramo kranstvo unutar privatne sfere zbog zabrane (unutar kua imamo ikonografiju) - za vladavine cara Konstantina i njegovih nasljednika ono prelazi u javnu sferu - od cara Teodozija Velikog do pape Grgura Velikog

KRANSKA ERA Dionisus Exigus (sveenik Skit) (Dionizije mali)- godinu 525. izraunao je da se Isus rodio 753.g.od osnutka Rima (Isus u vrijeme kralja Heroda? 7. i 3. g.pr.Kr. malo pogrijeio?) Njegovo djelo: Ab lncarnatione Domini nostri Iesu Christu; to raunjanje vremena se od 8.st.koristi, intenzivno od 10.st., a prije se do tad raunalo od Dioklecijanovog krunjenja. PODJELA: Od roenja Isusa Krista do cara Konstantina Velikog privatnokranstvo je bila zabranjena religija; Neronovi i dr.progoni, kranstvo nije prihvaeno, no progoni nisu stalni samo za vrijeme nekih careva politiki razlozi (rtve i kult muenika) Od vladavine Konstantina Velikoga i njegovih nasljednika javna religija licita (javna religija) (Konstantin je poeo graditi bazilike) Od cara Teodozija Velikoga do pape Grgura Velikoga Domus Ecclesia (kua crkva) Oratorij Bazilike osnove arhitekture 1. Krani i liturgija -

2. Kranstvo i Rimsko Carstvo

Stari i Novi zavjet irenje kranstva i progoni: krani i politika vlast

3. Krani i pogrebni rituali Pogrebni rituali Grob sv. Petra Memoria Apostolorum Katakombe Salonitanska kranska groblja Najstarija kranska ikonografija

4. Kranstvo i ikonografija -

MATERIJALNA KULTURA Tek na kraju 2.st. se poinje razvijati materijalna kranska kultura U prvoj polovici 2.st.kranstvo se razvija unutar idovske tradicija i velikim dijelom se oslanja na rimsku dravu i tradiciju. Rimski kompleks sv. Sebastijana; kraj 2.st. Na Via Appia u Rimu; katakomba i bazilika, kolombarija Nekoliko kranskih grobova loculus, grob nie u zidu koje se pokrivaju ploama (riba i sidro dokaz) Postanak i razvoj kranstva

idovska tradicija

Rimska tradicija i drutvo

Stari zavjet

Petoknjije Ponovljeni zakonik 4, 15-18; direktno se zabranjuje prikazivanje likova Jahve (boga) u bilokojem obliku, da ne bi postalo idolopoklonstvo krani to preuzimaju od idova

Pismo Diognetu, 2.st. : Krani se nisu ni po emu razlikovali od drugih Rimljana, ni po materijalnoj kulturi, te ive unutar svojih zajednica. povijesni izvor za okupljanje krana ( u

Poslanica Rimljanima, oko 57.-58.g.

obinim kuama, uglavnom onih imunijih) Isus je roen za vrijeme Augusta, vazalski je kraj t ad bio Herod, umro je za Tiberija, vazalski kralj je tad bio Herod Antipa Domus ecclesiae, 3.st. Dura Europos najpoznatija; jedina za koju se zna da su se tu krani okupljali, ouvano zbog toga to je u jednom trenutku cijeli grad preostao funkcionirati. Biblija Stari zavjet Novi zavjet

Biblija Sveto pismo , Pismo ili Pisma - zbirke tekstova koje idovi (samo Stari zavjet) i krani dre svetima, od Boga nadahnutima Deuterokanonske knjige - knjige koje su Katolika i Pravoslavna crkva prihvatile kao dio Starog zavjeta - u 2. i 1.st.pr.Kr. prihvaali su ih i pojedini ogranci idovstva u kojima su te knjige i nastale (osobito oni idovi koji su ivjeli u dijaspori) - primjeri knjiga: Tobija, Judita, 1. i 2. Knjiga o Makabejcima - Jamnina knjiga 90.g. postaje kanon

Apokrifi - evanelja o Isusovom djetinjstvu - Protoevanelje Jakovljevo - Kumranski spisi ili svici s Mrtvog mora na hebrejskom, aramejskom i grkom jeziku, na papirusu ili pergamentu Veinom datiraju izmeu 150.pr.Kr. i 70. nakon Krista 1. Rukopisi prijepisa svih knjiga SZ-a (osim knjige o Esteri) 2. Apokrifi ( deuterokanonske knjige) 3. Sektarijanski ( odnosi idovske zajednice u Kumranu) Pronaeni su u spiljama, a u blizini se nalazi i sloeno naselje koje je je moda bilo mogue sredite kumranske zajednice (Eseni?)

Septuaginta druga Biblija na grkom; od kratice 70 (prepisana je u 70 dana po legendi; nastala je u Aleksandriji izmeu 3. i 1.st.pr.Kr.; prevoena je s hebrejskog na grki)

NOVI ZAVJET - sastoji se od: Evanelja, Djela apostolskih, Poslanica ( 14, od Petra, Pavla i dr.), Apokalipse Kanoni nastali u Laodiceji 363., na koncilu u Kartagi 397.potvren NZ *Vulagata sv.Jeronim preveo Bibliju sa aramejskog na vulgarni latinski

Najstariji pr. NZ tekstova: - Bodmerovi papirus, 2.st. - Chester Beatty papirus, 3.st. - Codex Sinaiticus - Ivanova evanelja na koptskom

Izvanbiblijski izvori o Isusu Kristu: - Tacit ( Ann. XV 44, 5) - Josip Flavije ( idovske starine, XVIII, 64.) - Mara Bar Serapion (pismo)

Evanelja Matej Luka Marko Ivan 65.-100.g. 65.-85.g. 65.-70.g. 90.-100.g. ili oko 60.g.

Termin kranin Djela apostolska - u gradu Cezareji, u amfiteatru imamo jedini spomen Poncija Pilata, osim u Bibliji, to potvruje njegovu povijesnost

- Euzebius: Historia Ecclesiastica Praoblik: prije Dioklecijana (7 knjiga)

Nove 4 knjige do 324. Povijest Crkve: 1. Djelovanje Isusa 2. Popis biskupa 3. Progoni naih dana 4. Konstantinova pobjeda - jo jedna knjiga Vita Constantinae

- Sokrat iz Carigrada ( 439. ) - Sozomen, carigradski prokurator - Teodoret iz Cira

Patrologija

otac

nauk

- prouavanje ivota najranijih kranskih pisaca a) Zapad: Izidor Seviljski b) Istok: ?

Apostolski oci

Izraz nastaje u 17.st. - Didache - Upute apostolske - Klement Rimski - Ignacije Antiohijski - Polikarp iz Smirne i dr. - Didache = nauk; 1873.

karike izmeu apostola

- spominje ga Euzebije iz Cezareje; Sirija kraj 1./poetak 2.st. - dio NZ-a tekstova Pravoslavne etiopske crkve

Klement Rimski - Poslanica Rimljanima Ignacije Antiohijski ( 7 poslanica) Polikarp iz Smirne (umro 155.) Poslanica Filipljanima

Acta Martyrum - autentini spisi sa suenja kranima - Passio Cypriani (257.) - Martyrum Polycarpi

Hagiografija

Svet - Passiones/Martyrologium (dies natalis) *rimski martirologij; Martirologij sv. Jeronima Crkveni oci Zapadni Ambrozije Augustin Jeronim Grgur Veliki

pisati

Istoni Bazilije Veliki Grgur Naziranski Ivan Zlatousti Atanazije Aleksandrijski

Ukop ad sanctos/retro sanctos (ukop nekoliko muenika) pr. Ukop sv. Duje (Manastirine pronaen natpis) ; muenik Anastazije (Marusinac kod Salone);

- irenje evaneja - temelj su apostoli (Djela apostolska) - imena svih apostola i podruje djelovanja - prikazi sv. Petra i sv.Pavao - 2 najvanije osobe za irenje kranstva, ali potpuno razliite po porijeklu, obrazovanju, pravu (Pavao je imao rimsko graansko pravo); obojica su bili zajedno u Rimu - fizionomija prikaza sv. Petra i Pavla na prikazima (primjer ploe iz Akvileje)

- postojanje idovskih zajednica u dijaspori kljuna mjesta za irenje kranstva, zato se i na poetku kranstvo smatralo idovskom sektom -usto su ta mjesta bila na ili u blizini prometnih, kopnenih, morskih putova ; sa irenjem trgovine i robe dolazi i irenje miljenja i uvjerenja; takav je princip i za druge misterijske religije - EFEZ, ANTIOHIJA, ALEKSANDRIJA I EGMATIJA vana sredita

preko Vie Ignatije povezana je sa Salonom; izvor: poslanica Timoteju - u 3.st. kr. Zajednice su mnogobrojne sinoda u Kartagi ( 60-70 biskupa sjeverne Afrike je bilo nazono) - Elvira sinoda ( Granada u panjolskoj) 40 biskupa i u Rimu 60tak biskupa na tim sinodama u 3.st. je bilo - Drutvena piramida (rimska) Lokalni dunosnici

Obrtnici i trgovci (veliko pokrtavanje)

Obini radnici, robovi (najvie se preobrauju)

DOMUS ECCLESIAE (kua crkva)

Faze (Sastajanje krana) Od roenja Isusa Krista do Konstantina Velikog: 1. 50 150.g. unutar obinih kua, domusa 2. 150 250.g. oblik kue, iskljuivo za liturgiju, domus ecclesia 3. 250 313.g. postaju sloenije, neka vrsta pretea bazilike - jedina sigurna: Dura Europos- grad u Siriji, 3.st., koji je prestao funkcionirati kao grad od 256.

Razvoj: Domus Domus ecclesia (nije obina kua) Bazilika ( tek u doba Konstantina)

Na temelju povijesnih izvora - kue, ecclesie Posljednja veera, prikaz u Ravenni iz 6.st. temelj kranske liturgije, vino i kruh; rekonstruira se domus ecclesiae Agape = (Kristova) ljubav (zajednika gozba s lomljenjem kruha; kasnije prelazi u euharistiju; to nam govore povijesni izvori) Euharistija

JUSTIN, 100. 162./ 168. Apologija Apologeta kr.(branitelj) pisao pisma u kojima brani kranstvo pred senatorima i carem, opisuje kransku liturgiju Okupljali bi se dana zvanog sunani dan nedjelja, pie u pismu Okupljali bi se svi zajedno: itelji grada i sela itala bi se sjeanja apostola, knjige proroka sve dok bi vrijeme dozvoljavalo Kad bi ita zavrio, predsjedavajui bi uputio nekoliko rijei te upozorio kako bi trebali slijediti te velike i dobre primjere = PROTOPROPOVIJED Nako toga bi svi ostali i izraavali svoje molitve Nakon zajednike molitve donosilo bi se vino, voda i kruh te bi predsjedavajui blagoslovio doneseno podiui ruke prema nebu, a narod bi odgovarao AMEN Zatim bi se dijelila posveena hrana koja bi bila poslana i onima koji nisu mogli doi na molitvu, preko akona = pretea priesti

O svemu ovome nam govori i TRADITIO APOSTOLICA, 3.st. Dio za KATAKUMENE (uenik, onaj koji biva pouavan) i krtene vjernike ( Tertulijan (poetak 3.st.) izdani smo za vrijeme naih sastanaka) Nakon slube rijei itanja i propovijedi te nakon molitve katakumeni su naputali mjesto okupa Nakon poljupca mira su akoni prezbiteri nosili vino, vodu i kruh koje bi prezbiteri posvetili tako to bi svi prezbiteri postavili svoje ruke na njih (samo za krtene vjernike)

Natpis u sklopu katakombe sv. Sebastijana s kraja 2.st. Rimljanima oko 57.-58.g. Poslanice, najvie napisao apostol Pavao najzasluniji to se kranstvo proirilo i izvan idovskih zajednica: Pozdravite i crkvu to se sastaje u njihovoj kui- znamo gdje su se okupljali

Korinanima isto, alje iz Efeza, Pavao spominje hram boji, i Koloanima isto Justin (Apologije I, 67) 165.g. Govori da se krani sastaju gdje je to bilo mogue i gdje to ele; spominje crkvu kao zajednicu svih vjernika; nije bilo fiksnog mjesta sastajanja

Krajem 2.st. Irenej (djelo Adversus Heresus) spominje Polikarpa, biskupa iz Smirne koji je mogao slaviti euharistiju u crkvi (1.put spomenuta) Klement Aleksandrijski, kraj 2.st. po.3.st. Napisao djelo Stromata Crkva ve predstavlja specifinu graevinu Kronika iz Edesse, 285. godine Velika poplava koja je unitila kranski hram Hipolit, 2.pol.3.st. (djelo Constitutiones) rimski Crkva kao prostor gdje su ene bile odvojene od mukaraca Euzebije, 303.g. Historia Ecclesiastica- na latinskom Potvruje obnovu crkava; obnovile se postojee crkve Kraj 3.-po.4.st. Laktancije- na latinskom De mortiis persecutorum Spomije da je Dioklecijan unitio svete knjige i crkvu u Nikomediji

DURA EUROPOS (kraj Eufrata u Siriji)

Sirija, blizu Damaska i i Anatolije, 168.dobiva i zidine zbog granice sa Perzijskim Carstvom zbog stalnih bitaka sa Rimskim Carstvom; kad su pobijedili Rimljane, grad je naputen

Od 4.st.pr. Kr. Aleksandrov general upravljao Poloaj uz karavanske putove, osnovao Seleukos Nikator I. Dura-selo; Nikator I.dodao Europos; u blizini rijeka Eufrat Pronaen je 20-ih godina 20.st., istraivali ga Amerikanci i Francuzi; to je helenistiki grad sa sreditem oko sredinje agore; kasnije su nadodane zidine s kulama i okrenute prema pustinji; sve te kule Rimljani su prekrili zemljom jer je to bila potpora zidu, da bi se bolje obranili

Nakon 256. grad je zamro Uz zidine imamo graevine sa prostorijama za kult mitrej, sinagoga, itav niz hramova, domus ecclesia - RELIGIJSKA etvrt

Kako to da je ovdje domus ecclesia, ako su progoni bili svugdje? Domus ecclesia je nastala adaptacijom privatne kue; imala je 2 kata sa ulazom direktno u vestibul, sve prostorije gravitiraju oko sredinjeg dvorita; s lijeve strane je velika dvorana; u sjevernoj prostoriji katakumeni su tu sluali ostatak liturgije

Baptisterij - mala nia; 2 stupa i poluluk, unutra mali bazen; taj baptisterij je najstariji u svijetu; imamo bojane freske: na jednom zidu baptisterija imamo najstariji prikaz Isusa na kojem je prikazano kako izljeuje paralitiara, datacija te freske je 235.g.

Imamo i freske:

Dobrog pastira; Adama i Eve, iz oko 240.g.; Kristov hod po vodi Petar; Uskrsnue Krista (scene na grobu); Isus i Samarianka; zdenac Domus Scriba u Dura Europus je vrlo slina domus ecclesiji, ali to ipak nije domus ecclesija Sinagoga ( u religijskoj etvrti) Isto adaptacija iz stambenog objekta u sinagogu, do jedne vee insule, flnakirana s dvije strane sa ulicama U sredinjoj prostoriji su se okupljali idovi; imamo dosta fresaka sa temama i motivima: Mojsija, Zlatno tele, Mojsije razdvaja Crveno more, voda iz kamena Mojsije, Samuel kruni Davida dakle, sve starozavjetna tematika, datacija fresaka je isto 3.st Nakon 256.nema vie ivota u gradu Ostali dijelovi relijske etvrti Mitrej sa freskama Mitre i janjeta Hram Zeusa - freska Hram Bele

Zadnja freska iz Dura Europosa prikazuje rimske vojnike

OSTIJA, 5.st. (rimska glavna luka; Via Ostiense) Imamo domus Fortuna Annonaria Sredinji peristil, prostorija s apsidom, prostorija s triklinijem gdje se jede; nije domus ecclesia I u razliitim insulama su se krani okupljali

DOMUS ECCLESIA II -bez obzira to je kranstvo bilo zabranjeno postojali su prostori gdje su kranski boredi funkcionirali MOGUI PRIMJERI: 1.PR. U Rimu: u sreditu, ispod crkve sv. Ivana i Pavla, prije gradnje bazilike imamo sklop kua (domusa) datacije od 1.-4.st., s obzirom da su sv.Ivan i Pavao bili muenici, dalo se zakljuiti da je sagraeno na domusu i da su tu oni bili pokopani Sv. Ivan I pavao su muenici koji su mueni kada vie nisu proganjani (Julijan Apostata (otpadnik od vjere) muio krane nakon Konstantina Velikog) Pronaeno jako puno freski, imitacija mramornog ukrasa Osoba molitelja =oranata uestali prikaz u 3.st. i izvan kranskog konteksta Imamo i scene muenitva Takoer je naena i nia u koju su moda pokopani Freske datiraju prostoriju Drugi pokazatelj da je ovo domus na njemu se gradi bazilika 2.PR. Akvileja: kue za koje se moe kazati da su domusi ( SI Italija, Akvileja je imala jako velik utjecaj na Dalmaciju i Istru, nastala je u 2.st.pr.Kr. u republikansko doba, bila je plovna luka na plovnoj rijeci) - ovdje su nam vani oratoriji koji se nalaze u arheolokom parku u kasnoantikom trikliniju Tzv.oratorij 1 triklinij u domusu; ukraen mozaicima, u sreditu jednog riba gr. ICTHYS = RIBA= AKROSTIH I Iesus; C Christos; TH Thesus, Boji; Y sin ; S Soter, pomazanik Tzv.oratorij 2 - Triklinij mozaici; sredinji prikaz PASTIR; povezivao se s Dobrim pastirom Isusom Kristom, no ovo je opet uestali prikaz u 3.st.koji simbolizira bukoliki svijet (pastirska idila)

3.PR. Kent, Engleska lokalitet LALLINGSTON: Vila, koja je funkcionirala od 1.-4.st., imamo triklinij s apsidom (est u kranstvu), neposredno iza vile prostor koji sigurno pripada kranstvu - nekada je bio poganski hram, a u 4.st. je pretvoren u domus ecclesiju

Imamo primjer kako je funkcionirao prostor za molitvu Iza 313.g.imamo freske - imitacija mramora, odnosno imitacija arhitekture = ena u stavu oranta; prikaz Kristova monograma, sa simbolima alfa i omega (Kristov monogram se koristi tek nakon Konstantina Velikog) Pore, Nin, Zadar, Salona najupeatljiviji prikazi oratorija - jo sv. Pavao govori u svojim poslanicama da je evangelizirao ove krajeve sve do Ilirika i da je poslao svog uenika Tita u Dalmaciju (on vjerojatno ide u Salonu)

4.PR. Nin, Crkva sv.Asela Juno od dananje crkve, imamo jednobrodnu graevinu u kojoj je prona en zdenac baptisterij Istona strana, apsida oltar Ispod su pronaene strukture domus ecclesije (no nemamo nekih konkretnijih argumenata)

5.PR. Pore, unutar Eufrazijeve bazilike Imamo 4-5 faza Eufrazijana zadnja faza Potencijalna domus ecclesia, imamo itav niz preslojavanja na tom mjestu 3.st.- domus ecclesija- prva faza do 250.g.- faza sa triklinijem s apsidom Sjeverno od same Eufrazijane imamo strukturu s jednom apsidom preureena kua u domus ecclesiju s krsnim zdencem i mozaikom ribe Prva javna crkva 313.proirena Prva starokranska bazilika 370.g. Poznat je poreki biskup i muenik Mauro Mozaik unutar, iz kapele sa sv. Venancijem

Rim, Lateran, svi muenici na tom mozaiku Papa Ivan IV.poslao je opata Marina po relikvije muenika u Salonu, on ih je donio u Rim te su postavljeni u kapelu i napravljen je mozaik tih muenika (6.st.) U 2.polovici 3.st. u Poreu imamo jaku kransku zajednicu koju predvodi biskup Mauro i ona je djelovala u Eufrazijevoj bazilici u domus ecclesiji

Spominje se da je obnavljana domus ecclesija Imamo i mozaik s prizorom ribe - za vrijeme Dioklecijana ili krajem 3.st. Bio muenik - konfesor Pretpostavlja se da je ova domus ecclesija bila njegova (natpis sa sarkofaga- 2.pol.4.st.-spominje se nekakva starija graevina na tom mjestu i biskup Mauro primitivna crkva) Prikaz mozaiki pod riba (simbol kranstva)

Mauro

Prvi spomeni kranstva u Dalmaciji (u izvorima): 1. Poslanice Rimljanima 2. Druga poslanica Timoteju (spominje se Tit) 3. Epifan sv. Luka (ovo je diskutabilno)

6.PR. Zadar, katedrala sv. Stoije Rijetkost je da se katedrala nalazi na mjestu foruma Taberne (na sjevernoj strani) kojima je forum bio omeen U jednom trenutku 3 su se taberne spojile; nekadanja podnica je podignuta za 1m i jedino to nas upuuje na to je SUBSELIJA ( klupa za sveenike) koja se dodaje ; na itavom prostoru se podie sakristija i formira se prostor za molitvu Prostor arhitektonski imitira urbanizam; brod jedne crkve imitira irinu ulice

Pod obine bijele kockice Ne moe biti u ranom kranstu, ve tek nakon Milanskog edikta Problem: nedostatak ikonografije na bijelom mozaiku

7.PR. Salona, neposredno uz zidine - velika problematika oko oratorija Prvi oratorij krajem 3.st. ORATORIJ A Nalazi se u sklopu episkopalnog kompleksa; njime su se bavili Gabrievi i Dyggve - moda su to bile terme pretvorene u oratorij - to je staro objanjenje da je to bila prosto rija koja je pretvorena u terme, pa su one krajem 4.st.prenamijenjene u oratorij Uobajeno je da je subselija na istoku, kao to imamo i na primjeru Zadra, od vremena Konstantina, no u Saloni je na zapadnoj strani; dio jednog antikog domusa Prostor za sveenstvo, tj.prezbiterij koji je ograen od prostora gdje su ljudi Biskupi Venancije Biskup Duje - pokopan na Manastirinama oko ijeg groba je nastao kult muenika 614.Salona je unitena Papa Ivan IV.alje opata Martina po relikvije jer su se nale u rukama pogana te je papa dao u Rimu u Lateranu sagraditi kapelu za njih. Dobila je ime po Venanciju jer se smatralo da je on prvi salonitanski biskup To je najstarija graevina koja se vee uz biskupa Venancija i sv. Duju, imamo raniju arhitekturu, ali to ne moemo sigurno rei za ovaj prostor

PAVLOVA MISIJSKA PUTOVANJA

Putovanja sv. Pavla. ( Djela apostolska 13-27) evangelist Luka - naziva se apostolom naroda (Gentiles) Sv. Petar se naziva apostolom idova jer je djelovao unutar idovs ke zajednice. Pavao je imao rimsko graansko pravo, govorio je i latinski i hebrejski, naziva se apostolom naroda jer je najzasluniji za irenje kranstva izvan idovske zajednice - sva njegova putovanja su krenula iz Antiohije, prva putovanja su bila 46.-49., u njegovoj pratnji je bio uenik Barnaba, prvo odredite su bile sinagoge po Cipru, pokrstili su vraara i visokopozicioniranog Rimljanina - drugo putovanje je bilo isto naravno iz Antiohije i to 49.g. kada ide po Maloj Aziji i Makedoniji; tad nastaju prve kranske zajednice u Europi, Pavao ide preko Vie Ignatie; tad su formirane kranske zajednice u Thessalonici i Filipima, na svom putovanju boravi godinu dana i vraa se u Antiohiju preko Efeza i Cezareje - tree putovanje- dugo boravi u Korint u (2 godine); pomorskim putem se vraa u Cezareju pa Jeruzalem - on uvodi u idovski hram NEIDOVE, to je STROGO ZABRANJENO - uhapen je i odveden u Cezareju (gdje u zatvoru bio 2 godine); nasljednik Poncija Pilata, namjesnik Felix ga alje u Rim na suenje jer se pozvao na svoje rimsko graansko pravo - tu poinje njegovo 4. i zadnje putovanje; ono nije ciljano za evangelizaciju - na putovanju od Krete prema Malti doivjeli su brodolom, ali mogue je da se taj brodolom dogodio i na Mljetu jer su Malta i Mljet imali isti toponim

MELITA/MELTA/MALTA (izvori): 1. Djela apostolska 14 dana su bili tjerani po Adriji 2. Konstantin Porfirogenet u svom djelu O upravljanju carstvom (De administrando imperium) spominje dalmatinsku Melitu gdje je Pavao doivio brodolom 3. Spominje se i da je tu mjetanin bio ugrien od zmije i da ga je ozdravio Pavao, na Malti inae nema zmija, to moe nositi simboliku zatiranja poganstva

- VELIKA RASPRAVA o tome gdje je Pavao zapravo doivio brodolom - Dodatni argumenti: Na Mljetu se nalazila zatiena luka, duboko uvuena s 4 otoia ispred luke. Imamo uvalu Polae gdje imamo ouvane elemente, pogotovo se istie velika palaa i 2 starokranske crkve,to se sve datira izmeu 4.-6.st. , ali se naselje razvija tek u 19.st. Na istonom dijelu imamo crkvu posveenu sv.Pavlu, ali ona je iz kasnijeg razdoblja (nastala je kroz 7. i 8.st. ), takoer nemamo sigurne dokaze. Dakle, NE MOEMO se pozvati na tradiciju posveivanja, to je jedna od teorija, ali se ta tradicija esto koristila. Jo traje rasprava oko toga.

PROGONI KRANA irenje kranstva iz Jeruzalema: 12 uenika sv. Petar i Pavao sv. Pavao = progonitelj krana, na putu u Damask se preobratio; bio je intelektualac, imao je rimsko graansko pravo sv. Petar i Pavao su mueni i pokopani u Rimu (na tim mjestima se grade bazilike) sv. Petar = ribar, nadahnut Duhom svetim, krenuo u propovijed na poetku irenja kranstva je bilo pitanje hoe li se propovijedati kranima idovima i poganima - sv.Pavao je propovijedao i jednima i drugima dakle, prevladalo je irenje kanstva i na druge narode Pavlove poslanice: pisma drugim narodima; u Poslanicama Rimljanima pie da je propovijedao sve do Ilirika (moda do Salone preko Via Ignatije); to se navodi u Poslanicama Timoteju kako je njegov uenik Tit bio u Dalmaciji Kranstvo je u poetku bila iskljuivo urbana religija u sinagogama (od Konstantina postaje i ruralna); s obzirom da je urbana pretpostavlja se da je i Salona bila pod utjecajima irenja kranstva.

Pomorskim (jer je more tad spajalo, a ne razdvajalo) i kopnenim komunikacijama duhovna kultura se irila isto kao i materijalna. U 2.st.- cijeli prostor sjeverne Afrike je bio kristijaniziran, te takoer Grka i Mala Azija. lokalni dunosnici su bili zadnji kristijanizirani, prvo su bili obini radnici i robovi, potom obrtnici i trgovci - U trenutku kada su kristijanizirani dunosnici to je postao pravi problem za Rim (oni odbijaju rtvovanja poganskim bogovima)

Progoni - Iz Rima, nisu za svih careva

Neron, 64.g - Nauo neto o novoj religiji, u trenu kada je zapalio Rim okrivio je krane (Tacit i Svetonije o tome piu) - Ocrnio krane: proglaeni su odii humani generis, odnosno novo zlonamjerno praznovjerje - ad bestias u amfiteatru baeni ivotinjama - krive predodbe je imao o njima, da su irili incest zbog poljubaca mira i da ire kanibalizam zbog tijela Kristova - u priblino Neronovo doba je sv. Petar razapet naopako na kriu, sv. Pavlu jd odrubljena glava - krani nisu i dalje zabranjeni jer su malobrojni Domicijan - Apostol Ivan prognan na otok Patmos (95.g) Trajan - religija ilicita - zabranjeno okupljanje - dopisivanje Plinija i Trajana - nisu znali to napraviti kada se za nekog kae da je kranin - krani se kanjavaju propter nomen ipsum - kranstvo je bilo nita vie od obinog praznovjerja Antonin Pio, 155. - muen Polikarp iz Smirne = bio je prvi muenik kojem se zna ime ; imamo i nekoliko spisa koji potvruju da je bio jako uena osoba - Pismo kranske zajednice iz Smirne = opis muenitva, to je prvi dokaz - to se naziva Martyrium Polycarpi (hagiografija) (astimo ih i ljubimo kult muenika) - pokopan unutar njihova zajednikog roblja oko njega imamo kult muenika

 177. Marko Aurelije iz njegovog su doba lijonski muenici Euzebije, Historia Ecclesiastica Septimije Sever 202. - u poetku, prvih 10 god tolerantan, kasnije rigorozan, kanjava cijelu crkvu kao organizaciju, a ne pojedince Maksim Traki neki smatraju da je proklamirao prvi pravi protukranski edikt, ali nema konkretnih dokaza Filip Arapin je moda bio kranin Decije - vri najtei napad na Crkvu - 250. izdaje edikt, promijenio zakone svaki rimski graanin je morao izvriti javnu rtvu bogovima i nakon toga je dobio potvrdu o tome ( LIBELLUS) - opa rtva se nazivala SUPPLICATIO (boanstvima) - veliki broj krana to odbija, oni su mueni i ubijani - dio je potkupljivao dunosnike koji su provjeravali jesu li izvrili svoju obvezu libellusa i dobivali bi potvrde nakon to bi ih podmitili; dio njih ipak rtvuje, tj.vri libellus zbog toga nastaje kaos u samoj Crkvi - libellus pronaeno 46 primjeraka isprave na papirusima u Egiptu u pustinji (lokalitet Oxyrhynahos) MUENIK = odbio rtvu, muen i umro KONFESOR = odbio rtvu, muen i preivio muenje (pr. porekog biskupa Maura) LAPSI = krani koji su ipak rtvovali ili su se potplaivanjem upisali na liste onih su rtvovali, njih nazivamo LIBELLATICIMA ili otpadnicima ; zbog njih se stvaraju sukobi unutar Crkve Valerijan, 257.-258. - izdao 2 edikta

- direktno napao kler potpuno unitio crkvenu hijerarhiju (u nju ubrajamo: akone, prezbitere, biskupe) - iz tog razdoblja imamo jako puno muenika, pogotovo iz Rima

Galijen, 260.-268. Razdoblje mira; Crkvi vraena imovina i mjesta bogosluja Taj mir traje do Dioklecijana Dioklecijam, 303.-304. - gotovo veina naih muenika potjee iz tog razdoblja - u Saloni smo tad imali jaku kransku zajednicu - izdao 4 edikta protiv krana o Sv. Duje je bio prvi salonitanski biskup, muen o Venancij (imamo njegovu kapelu u sklopu baptisterija, bazilika dobila ime po njemu) o njemu se jako malo zna (teorije dao Frane Buli i ostali) - Antiohianus, Gaianus, Paulianus i Telus su bili vojnici, ne spominju se u izvorima, imamo prikaze; oni su odbili muiti krane, te su onda oni sami bili mueni - Asterius (ne spominje se u izvorima), Anastasius (bojao tkanine), Maurus, Septimus (spomije se u martilogiju sv.Jeronima) - septimius sastavni dio klera - ukopi ad sanctos ukopi u blizini muenika - Asterija nemamo u izvorima - Feliks (Prologos Pasqua mala kronika), Hermogen(martir sv. Jeronima) i Viktorin spominju se u povijesnim izvorima, no materijalnih tragova njihovih prikaza nemamo - prikaz salonitanskih muenika imamo u Lateranu, u Delancijevoj kapeli iz 7.st.; opat Martin je tad morao otkupiti relikvije iz Salone i donio ih je u Vatikan

 Konstantin - religio licita prihvaena religija koja se moe javno odravati - on radi velike hramove, bazilike; on pokuava ujediniti Carstvo sve pod jednom religijom Teodozije - 381.edikt, slubena religija, svaki grad mora imati crkvu; on eli da svaki grad Carstva preuzme kranstvo onako kako su ga propovijedali sv.Petar i Pavao (koji su bili pokopani u Rimu)

POGREBNI OBAJI U ANTICI (nastanak kranskih pogrebnih rituala) - Funuus (libitinarii ) - sve to se odvija nakon smrti ovjeka; libitinarii su bili svojevrsna pogrebna poduzea, odnosno to su ljudi koji se brinu za te obiaje: 1. conclamatio - zazivanje pokojnika da bi se uvjerili da je umro; zazivalo se 3 puta, a taj se obiaj zadrao kod smrti papa 2. pranje polliuctor osoba koja to radi se tako nazivala, i kod Rimljana i kod krana nije bilo razlike ( Djela apostolska) 3. pomazanje miomirisima i balzamima (imamo npr balzamarije u grobovima kao dokaz tome) 4. oblaenje ( jaka kritika Vita S. Pauli u sv. Jeronima jer je kranima ionako to sve isto ) - Priest (kod krana u 4.st.); pomazanje blagoslovljenim uljem (dokazano u 5.st.- pismo pape Inocenta biskupu grada Gubbia) 5. cvjetna kruna (kritika: Minucije Felix; Tertulijan)- isti argumenti kao i za odjeu, te su kritike imale kasniji odjek Kritika- nakon smrti im nita vie ne znai materijalno 6. ekspozicija pokojnika Primjer: Nadgrobna reljefna ploa na grobu obitelji Haterii iz 1.st. - tu imamo prikaz ekspozicije: Interijer kue, bogatstvo obitelji, krov, pokojnik unutar sobe, oko njega svijenjaci (oko kreveta), to je antika tradicija da oko sebe ima lucerne, osoba koja nosi cvjetnu krunu za pokojnicu, obielj, osobe koje naricaju - ovako je to izgledalo prije nego li bi se krenilo na pogreb - svijenjake prilikom ekspozicije spominje i Euzebije prilikom pokopa Konstantina te je on imamo i cvjetnu krunu - Pogreb bi se vrio nou, ne eli se mijeati ive i neive

7. procesija do groba - Ploa iz AMITERUMA krenuli u povorku, bogatog pokojnika nosi velik broj ljudi, pratnja su svirai, ene koje nariu, (kasnije zamijenjeno itanjima psalma), pokojnik je na boku , pokojnik se pokapao nou, a to se mijenja u 4.st. kod krana kad se on pokapa u jutarnjim satima 8. sahrana pokojnika Lamentationes kod krana: pjevanje psalma (izvori: Tertulijan iz Kartage (to kritizira), Augustin) - misa (izvori: Ciprijan iz Kartage, Augustin) - inhumacija ili incineracija ( Minucije Felix, Octavius IX (on kae da Bogu nije teko uskrisiti i tijelo u pepelu) kraj 2.st. i poetkom 3.st. openito poinje inhumacija; Minuncije govori da je kraninu svejedno; idovi se inae u vijek inhumiraju i to u grobovima isklesanima u stijenu prilozi (do u 4.st.): - osobne prirode - apotropejskog znaenja - ritualnog znaenja Odnos prema mjestima ukapanja: - Nekropola = grad mrtvih - Coemeterium (gr. koimao = spavati) =groblje - koncept ekanja uskrsnua stavljanje staklenih urna u kamene; zatvoreno eljeznim klamam; imamo balzamarije; novie i slino teko moemo razlikivati grobove kroz 1. i 2.st. banketi, u 5.st. ve nema priloga osim osobnih priloga gr.cemeterium groblje

Klasian poganski grob je incineriran sa puno grobnih priloga, sa urnama, balzamarijima, raznim keramikim i staklenim posudama, novcem, lucernama, narukvicama, ogledalima U 3.st.dolazi do prevlasti inhumacije. Kranski grob kasnoantiki grob Nekoliko vrsta: 1. Grobovi pod tegulama od 4.st. dvoslivni krov, vrlo esto uz bazilike ruralne crkve; kod crkava; zatvaraju se u obliku krova 2. U amforama, veinom djeca 3. Sarkofazi - baza te sarkofag, od 4.st.imamo i kransku ikonografiju, krieve i sl., oni su skuplji oblik ukopa 4. Grobovi s kamenim ploama bez vezivnih sredstava, s ravnim poklopcem, dakle to su kameni lijesovi, takve primjere imamo na Malti

- Dvojne crkve u Podvrju, 22 groba u samo 3 imamo grobne priloge (privatne stvari pokojnika) kope i naunice - Vrlo uestalo se koriste spolije grobovi od ploa - Sarkofazi u Podvrju ispod povrine, tj.podnice crkve sarkofazi (to imaju imuniji krani) - Starokr.lucerne sigurni smo samo ako imaju neki kranski znak, npr Kristov monogram, a ukoliko nemaju onda su to kasnoantike lucerne (datacija lucerni po formi X i P). esto ih nalazimo kroz 5.st., prije kranstva su takve lucerne imale vegetabilne i floralne motive - staklene posude, u niama u katakombi sa strane grobova (loculusa) su te posude (mogu biti pokrivene tegulama) ili kamenom ploom i na njima predmeti po njima moemo doznati pripadanost tog groba nekom) - pozlaeno staklo, staklo a fondo d oro izmeu 2 sloja stakla; imamo primjer sa svetom Agnezom, esto je kroz 4.st.

- lutke od bjelokosti kod djejih ukopa - neki od predmeta imaju oznake; - novii su vrlo mogue oznaavali grob 9. Korota - 3., 7. i 30.dan nakon smrti misa, i na godinjicu smrti - dies natalis misa (Tertulijan spominje ve u 3.st.) - trenutak ponovnog roenja - DIES NATALIS je bio jako vaan jer je oznaavao i naputanje due iz tijela i ponovno roenje. 10. Funeralni banketi - za pogane epulom, za krane refrigerium - posljednji trenutak pogreba - 9.dan nakon pogreba se isto vri banket i naziva se cena novem dialis - tijekom razliitih blagdana u godini kod krana posebno popularne parentalia 22.veljae - banketi se odravaju kroz cijelo 4.st. - 397. i 401.g. koncil zabranjuje bankete - ali banketi nisu skroz prestali, u zapadnoj crkvi ih vie od onda nema, ali u istonoj se zadralo, a i jednin dijelom se zadralo i polaganje priloga - lokalitet Vaste, jug Italije, groblje pokraj bazilike, isklesane u ivoj stijeni s poklopcima sarkofaga, ti poklopci se nazivaju HAMOSORIJIMA (imamo ih i u Saloni) ; njihovi akroteriji su ravni tu se stavljala hrana za pokojnika, odnosno refrigerijum; imamo i poklopce u obliku krova i ravne akroterije - katakomba sv.Marcelina ispod bazilike Konstantina unutar pronaene freske sa scenama banketa sa kasnoantikim triklinijem

- katakomba Veliko groblje coemeterium malus (na Via Lamentena) - keramika menza za bankete u uglu kubikuluma, isto je sluila za pohranjivanje hrane - tzv.katedra od tufa (to nalazimo jo od Etruana) , jedina katakomba gdje su naene katedre, one se vezuju uz funeralne obiaje gdje se vjeruje da pokojnik stoji kad se blaguje njemu u ast

- Gajev trofej, 2.polovica 2.st. napravljen upravo u svrhu refrigerijuma; grob u neposrednoj blizini sv. Petra - Grob sv. Petra nekropola, mauzoleji, te na vrhu otvorene terase koje su sluile za refrigijume, sub divo nekropola - Memoria Apostolorum preko 600 grafita krana u kojima piu da ine refrigerijum u ast sv. Petra i pavla, unutar ovog lokaliteta imamo najstariji prikaz; to je primjer natpisa sa sigurnim vrenjem refrigerijuma

GROB SV. PETRA - sv. Petar i Pavao mueni za vrijeme Nerona i pokopani u Rimu - ploa je iz Akvileje u 4.st. Petar (starac sa zaobljenom bradom sa vie kose) - Grob sv. Petra = Via Aurelia i Kornelia = prostor dananjeg Vatikana - tradicija gdje je pokopan prvi rimski biskup je bitna, refrigerium se vrio iznad njegova groba - groblja traimo na prostoru glavnih cesta - na raskru Via Ostiense i Via Aureliana

Glavna

grob sv. Pavla

sporedna, danas Vatikan

- Mons Vaticana i Laniculum Sv. Pavao = Via Ostiense Dananja crkva sv.Petra je na 2 breuljka izvan zidina Rima (zabranjeno je bilo pokapati unutar grada) Rimski zakoni koji govore da se ne smije pokapati unutar grada: - 451.pr.Kr. Hominem mortum in Urbe ne sepelito neve urito zabranjeno pokapanje unutar grada - Lex Iulia municipalis, 44.pr.Kr. potvruje prijanji zakon tradicija pokapanja izvan zidina se zadrava sve do 7.st. tada su prebaene relikvije - Promjena kasna natika naputanje nekih dijelova grada

 Povijesni izvori: - Liber Pontificalis, 6.st. knjiga biskupa, spis koji sadri biografije papa (tko je, roditelji, gdje je roen i to su gradili, koje crkve i sl.); u biografiji pape Silvestra spominje se gradnja bazilike za vrijeme Konstantina gdje je bio grob sv.Petra; U ovom izvoru se spominje da je za vrijeme pape Silvestra podignuta crkva sv. Petra ( to je Konstantinovo doba) - Euzebije Povijest crkve- Gajevi trofeji - Prezbiter Gaj spominje trofeje iznad grobova sv. Petra i Pavla u pismu pisanom izmeu 199.i 217. -Tacit spominje cirkus u kojemu su mueni krani cirkus dugaak 590 m - Smatra se da je sv. Petar muen u Neronovom cirkusu , u sredini tog cirkusa je obelisk, koji je bio orijentir (ostao je in situ sve do 17.st.), danas se nalazi na trgu sv. Petra - imamo prikaz iz 16.st. koji govori gdje se nalazio obelisk - Neronov cirkus je potvren arheolokim istraivanjima - Na prostoru Vatikana prije dananje crkve su se nalazile Konstantinova bazilika i 2 mauzoleja, a ispred njih obelisk 1. faza nekropola, 2.faza Konstantinova bazilika 3.faza dananji sv.Petar - muen tako to je naopako razapet na kri (jako puno slika pokazuje da se u blizini nalazio obelisk) - prva podnica dananje crkve sv. Petra je obnovljena u 13.st., ispod nje imamo kripte papa - ispod podnice Konstantinove bazilike imamo NEKROPOLU SUB DIVO prije je bila na otvorenom, NIJE BILA KATAKOMBA

Muenitvo sv. Petra: - srednjovjekovni prikazi muen i razapet u blizini obeliska i groba u obliku krnje piramide - smjer nekropole u potpunosti prati smjer Neronova cirkusa

Arheoloka istraivanja (vatikanske nekropole) : 1940.-1949. i 1953.-1957. na otvorenom:

- nekropola je iznimno dobro sauvana - u potpunosti je pod zemljom danas, ali je bila sub divo - uvijek se uz ulicu pravokutno rasporeuju mauzoleji zbog komunikacije, lakeg pristupa - peati nam olakavaju dataciju Ispod podnice Konstantinove crkve nekropola (zabunom se prije vjerovalo da se radi o katakombi, no nije) Nekropola plan: uliica sa sjevera i juga formirani mauzoleji 3 faze: o za cara Hadrijana ( 117. 138.) o za Antonina Pia ( 138. 168.) o za vrijeme dinastije Severa ( 193. 235.) - Nakon ukopa sv.Petra se poinje iriti prema istoku - Mauzoleji imena dobili po natpisima iznad ulaza (imena obitelji) - Mauzolej Julijevaca jedini sigurni kranski - unutranjost mauzoleja nie (sve za incineraciju, tu se stavljaju urne, ali ima i inhumacije) - nie unutar kojih su bile urne; nie koje su bile podjednako ukraene freskama i mozaicima

- Trebellena zadnji zapis incineracije u Rimu

zapadni dio nekropole imamo male edikule uz zid za koje se pretpostavlja da je trofej koji je dao podii prezbiter Gaj iznad groba sv.Petra (na sreditu zid nia) - Polje P Campus Petri Grob sv. Petra = spomenik u ast Petra i Pavla crveni zid, u sreditu kojeg je mala nia; in situ sauvani stupii sa baldahinom; iza tog zida se nalazi stepenite koje olakava pristup i komunikaciju - na ZIDU G (crveni zid) imamo grafit PETRO/EN Interpretacije: Ferruva: Petar u miru Guarducci: Petar je tu Natpis je na grkom, ali u svakom sluaju ta injenica je potvrdila tu Petrov grob. - Gajev trofej se nalazi ispod oltara Konstantinove bazilike ; ispod oltara dananje crkve sv.Petra - Mauzolej Julijevaca u 3.st.pretvoren u kranski mauzolej (za njega sigurno moemo rei da je kranski; imamo prikaz sol in vietus ribar, prorok Jona) Sol in Victus Prorok Jona Ribar - Krani su se okupljali na toj poljani (prvi papa- Petar), refrigerijume su tu odravali, postojala kripta od 6.st. koja je omoguavala da se krani priblie grobu - lokalitet Samoger pokraj Pule izgraen relikvijar od bjelokosti sa prikazima hodoaa u Rim, prikazuje se kako se dolazi na grob sv. Petra i kako je to izgledalo tada - relikvijar 59 (pokraj Pule) - prikaz 2 mukarca i ene koji se mole na grobu sv. Petra - CIVITAS LEONINA (graevina namijenjena hodoasnicima), izgradio ju je papa Leon u 8.st. freske, prikazi

to je sr dananjeg Vatikana, grob sv. Petra je bio sr tog prostora, taj prostor se transformira u jednu vrstu grada unutar grada, kod ovog groba nemamo katedralu, ve baziliku. - Konstantin je nabacio 40 000 kubinih metara zemlje, poravnao je nekropolu sa zemljom i posebno je sauvana zbog toga, on je blokirao ulaz

MEMORIA APOSTOLORUM

( 2 crvena zida) - NE MIJEATI S GROBOM SV. PETRA !!!

- na Via Appia Antica se nalazi tu je najvea koncentracija kranskih katakombi - grob sv. Petra na Via Aureliana, Gajev trofej - grob sv. Pavla Via Ostiense izgraena crkva za vrijeme Konstantina, nije naen Gajev trofej - Memoriju Apostolorum emo datirati u doba cara Decija izmeu 249. i 251., kada je napravio najvei napad na Crkvu sa ediktom za SUPPLICATIO - Valerijanovi progoni Pisani izvori: Depositio Martyrum Liberijev katalog u njima pie da su se zajedno na Via Appia tovali Pavao i Petar, u oba izvora imamo sline infomracije

U kontekstu toga gradi se Memoria Apostolorum vrili bankete u ast Petra i Pvla - Petar uz Via Aurelia Polje P - Pavao uz Via Ostiense, iznad takoer velika nekropola i Gajev trofej koji nije arheoloki potven -250.ediktom za Decija trailo se da svaki rimski graanin izvri supplicatio opa rtva boanstvima; libellus potvrda rtvovanja

Imamo 4 razliita termina za istu stvar, odnosno Memoriju Apostolorum: sv. Sebastijan ad cata cumbas Memorija Apostolorum Basilica Apostolorum Via Appia Antica - najznaajnije kranske katakombe - Calistova katakomba prva poznata, izvor: Hipolit Philosophemena - Niz katakombi: Marcelinova, Pretestato, Balbina, Sebastijanova - postoje i nekranske - katakomba sv. Sebastijana - sloena stratigrafija Depositio Martyrum izvor iz prve polovice 4.st.govori gdje je koji muenik bio ukopan na Memoriji Apostolorum - spominje se da je sv. Petar tuje na Apii dakle, zbog zabrana na njihovim javnim mjestima, osnivaju na drugim prostorima svoja tajna mjesta Liberijev katalog biografije najstarijih papi (1.-3.st.) Martirologij sv. Jeroninima donose glavne blagdane muenika; donose dane kada su bili mueni; takoer opisuje i aenje sv.Petra i Pavla na Apii Arheoloka istraivanja De Waal 1892. mauzolej Palatonia - drugi lokalitet ispod bazilike, Styger pronalazi 1915.-1916. Memorijiu Apostolorum

KRONOLOKI: Katakomba sv. Sebastijana pokopan sv. Sebastijan, ad catacumbes je drugi naziv i po tome sve katakombe dobivaju naziv Ad catacumbes naziv za ulekne, nastalo zbog odnoenja blokova sedre (u blizini upljine) na cesti Via Appia, gdje se nalazi katakomba sv. Sebastijana, od 3.st. imamo ovaj toponim

Basilica apostolorum to su sve nazivi RAZVITAK: 1. Nekropola tzv. kolumbariji, nemaju veze s kranstom, grobovi s incineracijom prva polovica 2.st.; grob s incineracijom; u odnosu na Apiu Anticu postojala je mala cesta; imamo incinerirane pokojnike u niama koje podsjeaju na kolumbarije - nekropola uvijek nastoji pratiti cestu 2. negira se ta nekropola i iznad nje grade se 3 mauzoleja; tad se gradi i Memorija - graevina TRICLIA preko 600 grafita sa razliitim molitvama i imenima sv. Petra i Pavla; spominju se i refrigeriji; pretpostavlja se da su se tu krani okupljali i vrili bankete; imamo refrigerijum u ast Petra i Pavla

Memoria Apostolorum sjeanje na apostole ( iz vremena progona, potvruje kult Petra i Pavla); kasnije se gradi Basilica Apostolorum - Mauzolej Plautonije, grob sv. Kvirina iz Siscije, prebaeno tijelo iz Siscije u Rim, spominje ga Prudencije (5.st.) i imamo natpis - izf freske mauzoleja potjee ona ploa sa sidrom i robom (najstariji dokaz o kranskom ukopu) Aukocijin grob - zatrpavaju se i mauzoleji pa se gradi apostolorum 3. MEMORIA APOSTOLORUM - Prostor na otvorenom, osim dijela pod trijemom, kojem se pristupa lo stepenitem - Neposredno uz trijem je pronaen crveni zid, sa preko 600 grafita, koji spominju molitve u ast sv. Petra i Pavla - Zato? Velika je vjerojatnost da se za vrijeme progona dolui napraviti neto skromnije na drugom mjestu.

- I mala nia moda s relikvijima su Petar i Pavao - Mauzolej kasnije - 1915.-1916. otkriven crveni zid s GRAFITIMA 4. Kasnije iznad Memorije Apostolorum podignuta je basilica apostolorum (za vrijeme Konstantina) Grbo sv. Kvirina preneen iz Siscije, bijeg od barbara, pa su tako i doneene kosti - Prudencije, 5.st. spominje to 5. KATAKOMBA SV. SEBASTIJANA neobine freske, neutralnih simbola Kompleks sv. Sebastijana: 1. Nekropola 1.-2.st. kolumbarij 2. Mauzoleji 160.-238.g. 3. Memoria Apostolorum 258.g. 4. Bazilika apostolorum oko 340.-350.g. 5. Katakomba od 5.st.

KATAKOMBE

- iskljuivo rimske katakombe, u Rimu ih ima preko 60, nisu sve otvorene, ali one najvanije oko Via Appije su otvorene za javnost - preko 60; najsigurnija kranska groblja - najvie u Rimu, ima ih i u drugim dijelovima carstva - sve su uz glavne prometne komunikacije - sva druga mjesta su ih imali s vulkanskom zemljom (pogodna za kopanje i ne ur uavaju se) Napulj, Sicilija, sj. Afrika, ali puno manje * Preduvjeti: kranske grobnice iznimno velikih dimenzija - pogodna vulkanska zemlja pozzolana nije se uruavala i bila je kompaktna, odnosno izvrstan graevinski materijal - iskljuivo kranska groblja velikih dimenzija - u antici termin Ad Catacumbes (doslovno u bazilici, upljine) odnosi se na depresiju u blizini katakombe sv. Sebastijana; antika naziv kripta ili hipogej DEFINICIJA: Podzemna kranska groblja iznimno velikih dimenzija. Trebamo ih razlikovati od manjih hipogeja. Termin katakombe postoji od 10.st. U antici se nazivaju CRIPTAE. U antici postoji i termin AD CATACUMBAS, to doslovno znai u blizini upljine, a odnosi se na depresiju u blizini sv. Sebastijana jer se tamo kopao pozzolan. PREDRASUDE: - Krani se nisu skrivali u katakombama niti su se tu sastajali radi liturgije, ve radi banketa i pokopa - Tek gradnjom bazilika iznad grobova muenika u katakombama se vri liturgija, tj. koristi se za okupljanje

- Javljaju se od kraja 2.st. Najvaniji razlozi gradnje: 1. Demografsk porast potrebno nai nove prostore 2. Potreba za zajednikim ukopima, najjeftinije pod zemljom 3. Osiguranje dostojnog ukopa i najsiromanijima (to ne znai da se grobovi ne razlikuju) Izvori: - Hipolit Philosophomena, poetak 3.st. spominje organizirana kranska groblja i kae da je prva Kalistova katakomba ( Kalisto prvi akon koji se brinuo o toj katakombi, daje dosta informacija o njemu). Kasnije postaje papa, ali to nije izvorno ime te katakombe, veina papa je tu ukopana, on nije. On se brinuo o toj katakombi, bio je zaduen za nju, zato je ona dobila ime po njemu, ON TU NIJE POKOPAN. Imena katakombi: po vlasnicima, pr. Priscilina katakomba (darovala teren za katakombu) po muenicima (katakomba sv. Petra i Marcelina) - Tertulijan Ad Sepelcum 212.spominje kransko groblje na prostoru sj. Afrike potreba zajednikog ukopa Salona, oko groba muenika, prva kranska groblja - Julijan Apostata nakon to postaje carem htio je vratiti poganstvo, veliki je kritiar krana, istie injenicu zajednikih groblja i kae kako bi pogani isto tako mogli, da se ugledaju na krane

Osnovna terminologija: Fossores osobe zaduene za odravanje, uvanje, ukapanje, preureivanje tih katakombi prikazani nerijetko u galerijama na freskama, prikazani su s alatima, moda su i oni slikali te freske ; dakle to su bili kopai i oni koji su se brinuli o katakombama Galerije dugaki hodnici da se poveu prostori katakmobi, ali su sluili i za pokope , tj grobove lokulusi; galerije nastaju kopanjem sa 2 strane Cubiculum mauzoleji ; na krajevima galerija, neka vrsta obiteljskih grobnica; razliitog oblika; kvadratni najei, mogu biti i krunog; imaju esto svod ukraen prikazom dobrog pastira; mogu biti i poligonalni; cubiculumi su uklesani direktno na galeriju Loculus esto unutar galerija; najjednostavniji tip groba nia, rupe u zidu gdje se pokojnik inhumira, poklapaju se tegulama ili kamenim ploama, javlja se podjednako u kubikulama i galerijama; esto natpisi na tim ploama Arcosolium formirani grob u obliku luka, javlja se u kubikulama ee, nadgrobne ploe opet s imenima; esto freske; inhumacija u raku; zatvorena pocolanom A forno ukop gdje se tijela postavljaju u niu, koja se dubi unutar zida, pokop kao u pei, je horizontala, ali se dubi u dubinu, javlja se kad nema vie mjesta ili imamo vie ukopa odjednom (kuga, bolesti) A pozzeto - zdenac, kopa se u dubinu i pokojnici se stavljaju na vie nivoa, jako malo prostora zauzimaju i esto se koriste za vrijeme epidemija obrnuta stratigrafija gore je starije UKOPI U SARKOFAZIMA vanije osobe; moraju biti u arkosolinama ili pod baldakinom; oni su bili rijetki i luksunni - dakle mogu se nai pdo zemljom Lucenarii - otvori za svjetlost, ali i baklje, kroz njih se vadi zemlja van prilikom arh.istraivanja, imamo ih svakih nekoliko 100 m

NIGDJE NEMAMO OVAKO DOBRO POKLAPANJE SVIH IZVORA KAO KOD RIMA I KATAKOMBI :

RIM I KATAKOMBE

Povijesni izvori

epigrafski izvori

arheologija

Rimski kronograf: depositio martyrum, depositio episcoporum, liberijanski katalog Itinerari: Notitia Ecclesiarum Urbis Romae ; Notala iz Monze

Veinom se datiraju u 7.st.

Vodii za hodoasnike:

- upute kako se kretati do hodoasnikih odredita - eraditska imena, kasnije tek, nisu se prije tako zvali

Katalog rimskih groblja - isto upute, navodi se veina katakombi prilikom navoenja groblja Liber pontificalis pape: to su radili, povezani s grobovima muenika pa znamo gdje su koje katakombe Martirologij sv.Jeronima gdje su ukopani muenici i akoni

Pasije kasniji izvori, rijetko kad 5./6.st. informacije o muenju odreenih muenika, donose podatke kad su muemni, tko su bili, gdje su kasnije pokopani , dosta fantastine prie, a to se tie poloaja groba NE GRIJEE

FAZE: 1. Prije Konstantina Velikog, od 2.st. do 312. najintenzivnije koritenje katakombi 2. Za vrijeme Konstantina Velikog 306.-337. pomalo naputanje katakombi, grade se velike bazilike gdje se poinje ukapati 3. 366.-384. za vrijeme papa Damaza odluio je pronai grobove muenika, gradi mala svetita s natpisima, iznad njihovih grobova i stavlja natpise to se dogodilo za vrijeme kojeg cara, itd. smatra se zatitnikom arheologa 4. faza 5. i 6.st. kada se nad grobovima muenika grade bazilike 5. 7.-9.st. postupno naputanje katakombi, relikvije muenika prenose se unutar gradskih zidina, prodorom barbara one nastradavaju

Antonio Bosio (1575. 1629.) prva osoba koja ide u potragu za katakombama, poznavao samo jedan itinerar i krenio je traiti Gian Battista de Rossi 19.st. zaetnik starokranske arheologije povezan s don Franom Buliem - otkrio Kalistovu katakombu - Svjetski kongres u Saloni na poticaj njih dvojice

Kalistova katakomba iznimno sloena, sastojala se od razliitih dijelova Lucijina kripta meu prvima pronaena

Izvori za papu Kornelija: - Passio Corneli 5.st. ukop u Lucijinoj kripti - Notitia Ecclesiarum, 7.st - Malmersburiense, 7.st. - De Loois, 7.st. - Liber Pontificalis itinerari

Rossi otkriva na Vii Appii natpis u 2 fragmenta na kojem se spominje papa Kornelije - on nailazi na situaciju: jedna vea galerija na koju se nadovezivala manja galerija i kubikulum, i sad je pronaao fresku s prikazom pape Kornelija (iz 7.st.), sa strane je pronaen nat pis pape Damasa i onda nije bilo sumnje da je tu pokopan papa Kornelije, tj.da se radi o Lucijinoj kripti -jo dva kubikuluma, najstariji dijelovi i prikazi riba - drugi dio katakombe koji se razvijao paralelno s Lucijinom kriptom, tzv.zona A kripta Pape - kopan u graticola rotilj najstariji dio, naena kripta s ukopom papa iz 3.st. - 2 kubikule povezane, postoji lista tko je tu pokopan - Kornelije je naknadno tu premjeten - od Poncijana do Milcijada su tu pokopani, veina papa 3.st. - niz kubikula s freskama Ivan krstitelj i Krist - Prorok Jona

- Kripta papa- javlja se elja da se ukopoa to blie papi, ad sanctos retro sanctos ukopani u njihovoj blizini, ti e ih sveci vie zagoravati

1. faza 2 kubikuluma 2. faza niz galerija se nadodaje

KRIPTA PAPA( spoj 2 kubikuluma) - jednostavni lokulusi na kojima su sauvane nadgrobne ploe s imenima papa

Rimski kronograf ( depositio martyrum, XIII.katakomba) koji se datira u 354. g. - jednostavni ukopi i natpisi - arheoloki potvreno - danas kripta konzervirana, moe se posjetiti - u sredinjem dijelu natpis pape Damaza - na grobu djevojice tranzena s natpisom ; prvi put se rimski biskup naziva papa u 4.st.; skraenica je p.p.

IKONOGRAFIJA

- od samog poetka 3.st. Neto je drugaija od one nakon Milanskog edikta, da nije katakombi i slikarstva, ne bi se ni znalo - Kristov monogram tek od legalizacije kranstva - riba, sidro najuestalije STAROZAVJETNE SCENE - Knjiga proroka 3 momenta trenutak kada Jonu izbaciju iz lae; kada ga izbacuje zvijer - 2. tema: mukarac u laici u stavu oranta ; Knjiga postanka: golubica koja nosi granicu (Noina arka) ; relikvijar iz Novalje tzv.kapseli relikvijar prikaz Noe (tamo pie Noel) - 3.tema: mukarac sa tapom u ruci Mojsije (Ponovljeni zakonik), udara po stijeni iz koje potjee voda (takoer vidimo to na relikvijaru iz Novalje) - 4.tema: mukarac izuva svoje sandale, te vidimo veliku ruku (Mojsije na Sinaju) - Mojsije predaju zakonin relikvijar iz Novalje - 5. tema: prijelaz preko Crvenog mora (sinagoga Dura Europus i domus ecclesia - 6.tema: faraon nalazi Mojsija ; mukarac ispod njega mukarac koji klei, Abraham i Izak, staklo fondo d oro pozlaeno staklo, isti prikaz, to i na relikvijaru iz Novalje pie Abraham - 7.tema: Adam i Eva, njihov grijeh se zove Felix culpa sretan grijeh jer se zbog njega rodio Isus (Domus ecclesia Dura Europus) - 8.tema : bilo kakav orant molitej, s rukama prema nebu MARA vjerojatno Marija (didaskalija) staklo pozlaeno s prikazom oranta (isto na relikvijaru iz Novalje gdje pie Marija orant)

- 9.tema: prorok Daniel - s lijeve i desne strane lavovi esto u stavu oranta; scena vezana uz knjigu Danielovu; prikaz tzv.iste ene Suzane, kada su je dva mukarca optuili za nevjeru (nije htjela biti s njima) - 10.tema: 3 idovska mladia koja su bila baena u pe te ih je Daniel spasio (nisu htjeli rtvovati drugim bogovima) NOVOZAVJETNI PRIKAZI - 1.scena: Dobri pastir u evanelju po Ivanu, Krist sam sebe naziva dobrim pastirom od 3.st.pa nadalje Svaki kubikulum ima prikaz pastira u sreditu svoda obino; i na relikvijaru iz Novalje - 2. Scena: zdenac, ovjek i ena susret Krista i Samarianke evanelje po Ivanu -3.scena: mukarac koji nosi svoj krevet; to imamo u sinoptikim evaneljima ( Matej, Marko, Luka) spominje ozdravljenje paralitiara (Keramika posuda iz Akvileje na rubu; ciklus iz Dura Europosa; stakleni pehari) -4.scena: scena pretvaranja vode u vino ( u Kani); 1. Isusovo udo; prikaz Krista i posuda ili koara sa strane - relikvijar iz Novalje teko dokuiti je li to umnoavanje kruha i ribe (kada je nahranio 5000 ljudi) ili udo u Kani - simboliki prikaz Krista: kao jaganjca - 5.scena: sinoptika evanelja udo vjerojatno jedna ena koja je mislila da e ozdravit i ako dotakne haljinu Isusovu - 6.scena: uskrsnue Lazarevo (relikvijar Novalja), grob, mukarac umotan u plahte i Krist; to imamo u Ivanovom evanelju - 7.scena: Krist prua ruku prema osobi, ovdje prema oima ozdravljenje sljepca; relikvijar iz Novalje

-8.scena: ena sjedi i sa strane mukarac i neto govori nagovjetenje anela Gabriela Mariji, to imamo u evanelju po Luki; Prisciline katakombe -9.scena: poklonstvo kraljeva (Tri kralja: Gaper, Baltazar, Melkior) evanelje govori samo o poklonstvu kraljeva, ne spominje ni knjige ni broj, nego dolazi iz apokrifnih knjiga koje nisu ule u kanonske knjige, a oito su ih itali krani (Matej) - 10.scena: uskrsnue Jairove keri, Krist je uskrsnuo, rijee nego Lazar (evanelje po Marku)

u prva 3.st.nema ba ikonografije zbog toga to se ono nastavlja na idovsku religiju da nije katakombi bila bi nepoznata ranokranska umjetnost NEUTRALNI PRIKAZI - pastir, orant, filozof - na sarkofagu - mogu ih koristiti krani i drugi - ovi sarkofagi vjeruje se da su to kranske kripte za sakrivanje , no vjerojatno je da su se izraivali zbog toga to su se mogli prodati svima (tzv. kriptokranski sarkofazi) najvie u Rimu - prikaz neutralne bukolike scene u 3.st. u jednom trenutku se uz pastire i filozofe i ostale ubacuje sigurna kranska ikonografija (poput krenja Isusovog, Jonin ciklus) ovaj sarkofag negira da su to bili kriptokranski - sarkofag Dobrog Pastira poetak 4.st.; najvaniji kriptokranski sarkofag, kod nas u Manastirinama pronaen; krov na 2 vode; prokoneki mramor; Cambi vjeruje da je raen u Saloni; ena prikazana s djetetom u ruci, mukarac Sredinji prikaz Dobri Pastir; sa strane poganski prikazi vrata i sa strane oranti

Obrnuta baklja smrt i ovjek *Sarkofag DOBROG PASTIRA - otkriven 1859.uz jo 3 sarkofaga u dugom hodniku (sjeverno od bazilike) - krov na dvije vode - erot sa izvrnutom bakljom = simbolika zavrenog ivota (esto na sarkofazima) - stranja strana nema dekoracije = karakteristino svim salonitanskim sarkofazima

KRANSKA GROBLJA U SALONI

- veina za Dioklecijana 4 edikta, prvi izdan 24.veljae 303.g u Nikomediji, pretpostavlja se da je on za vrijeme donoenja ta 4 edikta bio na ovim prostorima jer je dosta krana ovdje pokopano - Muenici prikaz iz Lateranske kapele Jako vaan zato jer u Liberu Pontificalis alje opata Martina da pokupi relikvije u Saloni. Cijela kapela je dobile ime prema mueniku Venanciju, on djelovao na evangelizaciji Salone, smatra s e da je muen u Delminiju (Tomislavgrad danas) - Prvi salonitanski biskup je sv.Duje; oko njegovog groba je nastao itav kompleks. Unutar apside u Lateranu Marija, Petar i Pavao Venancije i Duje, obueni kao biskupi Anastazije iz Akvileje (Pasija govori da je muen, s kamenom oko vrata je baen u rijeku Jadro u Saloni) iz 5.st. Arheoloki je potvreno groblje Marusinac njegov natpis: - Telius, Paolinianus, Antohinijanus, Gajanus vojnici koji su odbili muiti krane - Muenik Asterije sa Groblja 5 muenika - Mauro se tovao u Poreu - Natpis na grobnoj menzi gdje se spominje muenik Duje, te se spominje datum kad je bio muen 10.4. (ali povijesni izvori kau da je to bilo 11.4.) -2 natpisa: sarkofag unutar kojeg je ukopan biskup Primus i k oji je bio neak muenika Duje (nadgrobni natpis) - na Manastirinama: 2 menze gdje se spominju 5 muenika koji su ukopani na Kapljuu, jednim dijelom tovani i u Zadru? ova ploa potvruje kult - menza: prenoenje tijela neijeg, pretpostavlja se sv.Venancija, ali nema dokaza za to

- natpis na Manastirinama: netko se pokopao izmeu muenika svjedoi o ukopu ad sanctos (ad medinianos martoes) - Kaplju: druga polovica 4.st. - jedna bazilika ukraena mozaicima, natpisi s spomenom muenika, muenik Asterie - Marusinac: muenik Anastazije nadgrobni natpis tog sveenika kao slugu Anastazija - Manastirine, Kaplju, Marusinac su izvan Salone, a Crkvine su uniteno groblje, ne zna se tko je od muenika tamo

MANASTIRINE Cemeterium legis sanctae crhstianae 1. faza rimska nekropola 2. ukop sv. Duje menza pronaena 3. nakon ukopa nastaju kapele mauzoleji kr anskih obitelji u Saloni oko groba sv.Duje (4.st.) - ukopi ad sanctos 4. bazilika KULT MUENIKA u blizini se ukapal osobe koje su mislile ako su u blizini da e im oni biti zatitnici i branitelji kada dou do nebeskog suca - Grobnica a pozzeto - u obliku zdenca, u vertikali nekoliko nivoa sv. Duje, neki drugi muenici moda isto U blizini menza sa spomenom Duje na vrhu se nalaz ile reetke gdje se postoje pseudorelikvije - grobna menza, rekonstruirao je Einard Dyggve, ili povie groba ili kao oltar na stupiima, vjerojatno su sluile za bankete - sa strane sv.Duje jo dva groba ne zna se

- radijalno oko groba mauzoleji u krugu 20 m - sv. Duje muen 304. Bazilika se gradi poetkom 5.st., gotovo 100 godina nakon ovog groblja - sve je to ispod podnice bazilike - menze: biskup Gajan, Justin, Euzekije, menze su pronaene u Saloni KAPLJU - istraivao don Frane Buli - Groblje 5 muenika pokopani vojnici poetkom 4.st. - mozaik u podnici Marture an (Antiohianus, Anastazijus) - Asterije (sveenik) se spominje - Bazilika je jedina koja je napravljena na salonitanskim grobljima, oko 380.g. - prije bazilike postojala apsida i groblje - natpis nam ukazuje da je oko 380.g.napravljena bazilika - natpis: Inocent, neofitius Christi, tek krten u 4.st. - Kristov monogram isto MARUSINAC - muenik Anastazije - sv.Ivan kae da je sluga muenika Anastazije natpis - Asklepijev mauzolej . spomeni ukopa i svetaca u pasijama (Anastazije, Augustin, Asklepije) - pravokutni tlocrt podzemlje ukop; vie katakombe vjerojatno za liturgiju ili bankete - sa strane su se vjerojatno ukapali vlasnici mauzoleja (nrp Asklepije)

- Fenestela Konfesiones pronaena - kasnije je tijelo sv.Anastazija preneseno ispod oltara bazilike - spomenik sv.Mene netko je tu doveo njegove relikvije iz Egipta i pronaene ampule gdje se prikazuje sv.Meno - ampule su sluile za uzimanje svete vode - muenika unutar malog prostora, oratorija, u amfiteatru, slino kao u Lateranu, pretpostavlja da se nalazilo ime Asterija - Crkvine- 2 bazilike pretpostavlja se da je tu kransko groblje sigurno, imamo natpis koji spominje redovnioka Petra - grobovi na svod, nadgrobne ploe, vjerojatno menze

RELIKVIJE

ex ossibus tijelo muenika ili dio tijela muenika ili sveca

ex contactu bilo koji predmet koji je bio u neposrednom kontaktu s dijelom muenika

Anastazije: baen u Jadro, pronala ga Asklepija i naredila da se njegovo tijelo smjesti u obiteljski mauzolej Mauzolej se datira u poetak 4.st. : jednostavni brod s apsidom, 2 kata, gornji je za posmrtne obrede i tovanje muenika.

U kripti: fenestela confesiones, jedna od najstarijih u Europi, sluila kako bi se mogao ostvarivati dodir s muenikovim grobom u apsidi - cijeli Marusinac se razvija od 1.-7.st.

DODATNO: 1. Starokranska hodoaa 5.st.: Melit, Klement, Origen iz Aleksandrije

2. Isusova povijesnost: - Poncije Pilat, suenje, spisi 2. Tiberije 14-37 3. Talmud : Zbornik idovske uenosti i predaje

Stari zavjet: Knjiga postanka Knjiga izlaska Knjiga Levitskog zakonika Knjiga brojeva Kniga Ponovljenog zakonika

Isusova povijest: - Palestina, dio Rimskog Carstva, glavna knjinica je bila Rim, svi dokumenti su pohranjeni u carski arhiv - Poncije Pilat - suenje morali su postojati spisi o tome. Svi navedene autori izravno ili neizravno spominju Isusa i slau se da je on povijesna osoba. - osuen za vrijeme Tiberija (vladao od 14.do 37.g.) - Piu: Kako je ivio kao ovjek; rodio se u siromatvu, umro na kriu, kako je bio prihvaen, pa ak ima naznaka kako je izgledao - Talmud: Zbornik idovske uenosti i predaje takoer gleda na Isusa kao povijesnu osobu STAROKRANSKA HODOAA -Sveta zemlja - Jeruzalem - 70 tih godina Jeruzalem razoren do temelja i razorena kranska zajednica u njemu - prvi krani tamo hodoastili iz teolokih razloga - provjeravaju i prouavaju kanon Svetog pisma i upoznavaju mjesta na kojima je Isus propovijedao - znaajni hodoasnici iz 3.st. : Melit, Klemet i Origen iz Aleksandrije posjetili Sveta mjesta da bi mogli autentino i s razumijevanjem tumaiti Sveto pismo. Iz Origenovih i Klementovih spisa saznajemo pojedinosti iz svetih mjesta u Palestini i prije Konstantina - Iz Origenovih spisa: spominje hodoasnike: prezbitere Pionije iz Smiren, Aleksandar - biskup u Kapadokiji, Firmilijan - biskup iz Cezareje u Kapadokiji, inae studirao Sveto pismo kod Origena

- u prva 2.st.kranstva (od 100.do Konstantina) imamo povrke prvih krana hodoasnika u Svetu zemlju (prezbiteri i biskupi) i ostali - Konstantin grad bazilike na Isusovu grobu u Jeruzalemu, Maslinskoj gori i Betlehemu - Povijesni izvori: Paole, Eustonije, Eterija (junoslavenske zemlje) - u 6. i 7.st. imamo mnoge spise STAROKRANSKA HAGIOGRAFIJA - Djelo u kojem se opisuje ivot nekog sveca - pune fantastinih dogaaja - prve hagiografije opisuju muenike MARTYRE, a potom ostale - pape, biskupe, ispovjednike, opate, redovnike - Prve hagiografije potjeu iz Istre i Salone - Dalmatinski i istarski hagiografi tijekom 5.i 6.st. stoljea sastavljali su pasije svojih muenik a (nema dokaza) - samo imena (starokranskih hrvatskih muenika) na spomenicima kasne antike HEREZE (gr.-izbor) - vjerovanja koja su crkveni autoriteti smatrali iskrivljenjem kranske vjere -2.st.ranokranske vlasti osudili gnostike koji su tvrdili da posjeduju tajno i mistino znanje - u 4.st.osudili arijanstvo - Na Nicejskom koncilu osueni ikonoklasti koji su prosvjedovali protiv oboavanja vjerskih slika

APOKRIFNE KNJIGE - apokrif gr. neto skriveno, tajanstveno, nejasno - u 5.st.ih tako naziva sv.Jeronim - Apokrifne ili deuterokanonske knjige - korz njih prouavamo kranstvo - napisane u meuzavjetnom razdoblju - u apokrifnim knjigama nadahnue nije prisutno (za razliku od biblijskih) - brojne povijesne greke to je dovelo do njihovih neubrajanja u rimokatoliki kanon, sve do sredine 16.st. - Rimokatoliki kanon Starog zavjeta ima 46 knjiga, a idovski 39 knjiga, tih 7 knjiga su apokrifne - prva pojava u Septuaginti - u 16.st.protestanti ih miu iz Starog i Novog zavjeta i stavljaju u meuzavjet - spomen istilita - u apokrife Starog zavjeta ubrajamo: Juditu, 1.i 2. Knjigu o Makabejcima, Knjiga mudrosti, ...

Proroke knjige - Novi zavjet: niz evanelja nastalih u 2.st. : djetinjstva Isusova, propovijedi Isusova, muke i uskrsnua, Pilatov ciklus, Uznesenje Marijino, agnostika evanelja, dualistiko evanelje - niz djela apostolskih, poslanice i apokalipse Aleksandrijski pisci Panten i Klement Aleksandrijski, Origen (sljedbenici: Dionizije Aleksandrijski, Grgur Taumaturg, Metodije Olimpijski)

Klement Stromata izmosi cjelinu kranske teologije: apologetiku, etiku i dogmatiku PANONSKI MUENICI - izvori: Jeronimov martirologij i pasije pojedinanih muenika (Jeronimov martirologij je izvor openito za muenike) - muenici: *SINEROT (sirmijski muenik) *sveenik MONTATNO i supruga MAXIMA *sv. IRENEJ (stradao pod Dioklecijanom, baen u Savu) * FORTUNAT DONAT DEMETRIJE * EUZEBIJE I POLION (obojica iz Cibalae (Vinkovaca), Polion spaljen) * sv. KVIRIN ( u doba Diklecijana i Maximilijana, baen u rijeku s kamenom oko vrata) * SABATIJA * URSICIN pogubljen maem * BAZILA sirmijska muenica * ANASTAZIJA sirmijska svetica, relikvije donio Donat u 9.st.

KONSTANTINOVO FAVORIZIRANJE KRANA - 312.bitka na Milvijskom mostu pobijedio Maksencija; no prije mu se ukazao kri i uo je glas: U ovom e znaku pobijediti (IN HOC SIGNO VINCES) - 313. MILANSKI EDIKT pod prisilom majke Helene, objavio da kranstvo postaje slobodna religija, podijelio mnoge povla stice Crkvi i novano pomogao majci u izgradnji crkvi - 321. Konstantinov edikt: uveo asni dan Sunca NEDJELJU, zakonski naredio njeno svetkovanje i zabranio graanske i obrtnike poslove

BIBLIJA STARI ZAVJET: - Mojsijevo petoknjije (1900.-1250.pr.Kr.) - Povijesne knjige - Proroke knjige - Deuterokanonske knjige NOVI ZAVJET: - Evanelja - Djela apostolska - Poslanice - Apokalipsa

SALONITANSKI MUENICI

Venancije - smatrali da je bio prvi salonitanski biskup. No, nije, nego misionar iz Delminija koji je u Dalmaciju poslan u 2.polovici 3.st.da propovijeda kranstvo - Neki smatraju da je u Delminiju muen i ubijen - Datum smrti nije siguran (sredinom 3.st.) - vjeruje se da je njegovo tijelo naknadno preneeno u Salonu i pokopano na groblju u Manastirinama Domnio - prvi biskup Salone - rtva 2 edikta protiv crkvenih poglavara - 304. 10.travnja natpis; 11.4. kae Jeronim Anastazije - sa mlinskim kamenom oko vrata baen u rijeku Jadro kod Salone - 304. - pokopan u kuu Asklepije, u 5.st.premjeten u baziliku Asterije - Kaplju - mozaik u oratoriju blizu teatra - njegova memorija etvrtasto dvorite, pokopan u podzemnoj grobnoj komori

Septimije - 304. zajedno s Vikturikom i Hermogenom - pokopan na Manastirinama Feliks - 304. - ne znamo gdje je grob Telij, Pavlinijan, Antonija, Gajan - vojnici dvorske st rae - odbili uhititi krane - Kaplju

KUMRANSKI SPISI ili SVITCI SA MRTVOG MORA

- sastoje se od 900 dokumenata, ukljuujui i tekstove iz hebrejske Biblije, koji su otkriveni izmeu 1947.i 1956. u 11 spiljau okolici Kumrana, na sjeverozapadnoj obali Mrtvog mora - sadre jedine poznate preivjele kopije biblijskih dokumenata nastalih prije 100.pr.Kr - napisani na hebrejskom, aramejskom i grkom jeziku - na pergamentu i papirusu - datacija: izmeu 150.pr.Kr. i 70.pr.Kr. - 3 skupine: biblijski rukopisi (kopije tekstova hebrejske Biblije), apokrifi i sektarijanski - zakljuak: svitci pripadali odvojenoj religijskoj zajednici koja se drala po strani od ostalih. Poetkom 68. u kumransko podruje dolazi rimska vojska kako bi uguila idovsku pobunu, vjerojatno su upravo tada skriveni svitci.

SEPTUAGINTA (lat.sedamdeset) prijevod je Svetog pisma (Stari zavjet) s hebrejskog na grki jezik nastao od 3. do 1.st.pr.Kr. u Aleksandriji - u Isusovo vrijeme 2/5 graana u Aleksandriji su bili idovi. Bili su privreni helenskoj kulturi, ali su bili vjerni posluitelji Zakona ( TORE). idovi u Aleksandriji su govorili grkim jezikom, stoga se osjetila potreba da se Zakon i ostale knjige prevedu u svrhu liturgijskog itanja - u vrijeme Ptolomeja II - 3.st.pr.Kr. - oko 100.g.pr.Kr. bile prevedene sve knjige

OCI a) crkveni - ugledni pisci i teolozi iz 1.st.kranstva - crkva do 4.st. - pojam za biskupe koji su bili oci vjernika i pojedine mjesne crkve - od 5.st. pojam i sveenicima (sv.Jeronim) i akonima (sv.Jefren) poznat kao crkveni nauitelji b) apostolski - najraniji crkveni oci - unutar dvije generacije nakon Isusovih apostola - sv. Polikarp iz Smirnje, Ignacije Antiohijski, Klement c) grki - na grkom jeziku - Bazilije Veliki, sv.Grgur Nazijanski, sv. Ivan Zlatousti, Anastazije Aleksandrijski - meu ostalima: Klement Aleksandrijski d) latinski - na latinskom - Ambrozije, Augustin, sv.Jeronim, Grgur Veliki - Tertulijan e) apologetski - Justin muenik, Atenagor, Tacijan Sirijski

f) pustinjski - prvi samostani u egipatskoj pustinji - nisu puno pisali, ali utjecaj je velik - Antun Pustinjak NATPIS PONCIJE PILATA - INRI lat. IESUS NAZARENUS REX IUDAEORUM (Isus Nazareanin kralj idovski) - prema Evanelju po Ivanu: Poncije Pilat stavio natpis iznad kria na 3 jezika: hebrejskom, latinskom i grkom - sinoptika evanelja (Matej, Marko, Luka): samo kralj idovski je natpis NAJSTARIJI SPISI NOVOG ZAVJETA - Pavlove poslanice izmeu 50. i 52. U Korintu pie Solunjanima - 50.nastaje Matejevo evanelje, nema vrstih dokaza - u kranskim zajednicama su kolali razliiti psisi poput: zbirke Isusovih izreka, ili prvih izvjetaja o njegovoj muci i smrti. Od takvih su izvjetaja nastala evanelja Evanelisti su ih prikupljali: - Marko 70-tih prije najstarije evanelje Pa onda je nastalo Matejevo, Lukino i posljednje Ivanovo, krajem 1.st. - Djela apostolska nastaju kad i Lukino evanelje, govore o ivotu prve crkve - Pavlove poslanice (imamo i autentine i neautentine):

Korinanima, Efeanima, Hebrejima, Rimljanima, Koloanima, Solunjanina, Filipljanima, Timoteju, Titu i Filemonu

*Bodmerovi papirus, 2.st. evanelja po Luki i Ivanu *Chester Beatty papirusi, 3.st. *Codex Sinaiticus, 4.st kopija Novog zavjeta pisana na pergamentu IZVANBIBLIJSKI SPISI KOJI SPOMINJU ISUSA *Kornelije Tacit (Anali) 55.-117. najpoznatiji rimski povjesniar opisuje kako je Neron podmetnuo poar i optuio krane, a oni se pozivaju na Isusa *Gaj Svetonije (65.-135.) - opisuje Neronove progone, krane koji diu bunu zbog buntovnika Krista Kao i Tacit krane naziva ljudima novog i tetnog praznovjerja *Plinije Mlai (61.-114.) - pisma s carom Trajanom izmjenjivao - nisu znali to initi s kranima kako ih kanjavati *Celzo, 2.st., djelo Istinski nauk - grki pisac - on smatra Isusa povijesnom osobom, ovjeko, a ne Bogom *Josip Flavije (38.-110.) djelo idovske starine - idovski pisac, farizej, voa ustanka idova u Galileji - pria da Isus nije bio ovjek i pie o njegovom uskrsnuu