Skripta iz predmeta ITS II parcijala

1. Telekomunikacijska tehnika i tehnologija.

Komunikacijska arhitektura ITS-a definira naine komunikacije izmeu ITS podsustava (osoba, prometnica, upravljakih centara, vozila) te komunikaciju s terminalima.

ini sustavi izvode se svjetlovodima, koaksijalnim kablovima i bakrenim paricama, a primjenjuju se pri povezivanju fiksnih objekata. Beini sustavi omoguuju komunikaciju s vozilima ili ljudima u pokretu putem zemaljskih i satelitskih veza. Za potrebe lokacije i navigacije vozila koriste se razliite generacije GPS (Global Positioning Satellite System) globalnih satelitskih sustava pozicioniranja. GSM (Global System of Mobile) globalni sustav mobilnih komunikacija i UMTS (Universal Mobile Telecommunications Systems) sustavi mobilnih 3G telekomunikacija su mobilni komunikacijski sustavi primjenjivi u ITS aplikacijama. GSM omoguuje dvosmjernu govornu i podatkovnu komunikaciju u podrujima koja pokrivaju zemaljske bazne postaje (BTS). UMTS je trea generacija mobilnih elijskih sustava koja omoguuje i prijenos pokretne slike. Digitalno audioemitiranje DAB (Digital Audio Broadcasting) predstavlja multimedijski radio, jer osim prijema visokokvalitetnog zvuka omoguuje prijem teksta, grafike i slike. DSRC (Dedicated Short Range Communication) je namjenski sustav za podatkovnu komunikaciju s vozilom koje prolazi odreenu kontaktnu taku prometnice. 2. Teleprometno dizajniranje komunikacijskog podsustava ITS-a. Osnovni telekomunikacijski zahtjevi ITS-a su prikazani na sljedeoj slici:

Temeljni zahtjevi teleprometa su: - potrebna irina kanala - vremenska transparentnost prijenosa (kanjenja) - semantika transparentnost (osjetljivost na pogreke)

3. Informacioni lanac ITS-a. Za korisnike ITS sustava veoma je vano da sustav ima sljedea svojstva: - jednostavnost koritenja - pruanje tone informacije - pruanje relevantnih informacija Informacioni lanac ITS-a je prikazan na sljedeoj slici:

4. Europska komunikacijska ITS arhitektura. Europska komunikacijska ITS arhitektura definira i opisuje telekomunikacijske sustave koji podravaju razmjenu informacija izmeu razliitih dijelova sustava. Ona ima dva kljuna zadatka. Prvi je da se osiguraju sredstva koja omoguavanju prijenos podataka izmeu dvije take vodei pri tome rauna o trokovima, kanjenju i grekama u procesu prijenosa. Drugi zadatak je osigurati prijenos informacija sa jednog kraja vodova na drugi. 5. Funkcionalna podruja ITS usluga prema meunarodnoj ISO normi. ISO je 1990. godine definirao 8 funkcionalnih podruja i 32 usluge koje je 1999. godine dopunio sa jo 3 funkcionalna podruja: 1. Informiranje putnika 2. Upravljanje prometom i operacijama 3. Vozila 4. Prijevoz tereta 5. Javni prijevoz 6. urne slube 7. Elektronika plaanja vezana za transport 8. Sigurnost osoba u cestovnom prijevozu 9. Nadzor vremenskih uvjeta i okolia 10. Upravljanje odzivom na velike nesree 11. Nacionalna sigurnost i zatita

6. Funkcionalno podruje informiranja putnika TI ITS skupina usluga putne informacije (Travel Information TI) obuhvaa splet usluga predputnih i putnih informacija, obavjetavanja u javnom prijevozu, rutiranja i navigacije osobnih vozila na putu do odredita. Skupinu ITS usluga putnih informacija TIITS u skladu sa ISO-TICS specifikacijama ine sljedee temeljne usluge: 1. predputne informacije PTI 2. putne informacije vozau i putniku ODI 3. putne informacije u javnom prijevozu OPI 4. osobne informacijske usluge PIS 5. izbor rute i navigacija RNG Svrha sustava PTI je pruiti korisnicima prije poetka putovanja kvalitetne aurne podatke, odnosno informacije koje e omoguiti donoenje bolje odluke o nainu putovanja, modu, ruti, vremenu polaska Svrha usluge ODI je pruiti kvalitetnu informaciju vozau (i putnicima) o prometnim uvjetima. Koristei te informacije, voza ili putnik u vozilu moe donijeti bolje odluke o ruti i promjeni naina (moda) tako da ostavi osobni automobil na parkiralitu i nastavi javnim prijevozom. Svrha OPI je poticati vee koritenje javnog gradskog prijevoza boljim informiranjem korisnika tih usluga. Temeljna pitanja su izbor odgovarajue linije, gdje i kako platiti uslugu i vrijeme ekanja. Korisnike potrebe i zahtjevi za uslugama PIS odnose se na pruanje aurnih, pouzdanih, tanih i lako razumljivih putnih i/ili prometnih informacija koje imaju dodatnu vrijednost za individualnog korisnika. Posebni zahtjevi mogu se odnositi na privatnost, sigurnost i zatitu korisnika. 7. Pojam i uloga sustava rutnog vodia i navigacije RNG. Usluge rutnog vodia i navigacija mogu se odnositi na predputno i putno informiranje o optimalnoj ruti ili putanji do specificirane destinacije. Primjeri tih servisa su: - dinamiki rutni vodi u vozilu - integrirani multimodalni putni vodi - pjeaki ili biciklistiki rutni vodi Navigacijski sustavi vozila mogu se temeljiti na: - zemaljskim sustavima koritenjem GSM - satelitskim navigacijskim sustavima (GPS, GLONASS, Gallileo i dr.) Za razliku od klasinog putnog usmjeravanja pomou autokarte na papiru, sustav RGN izraunava optimalnu rutu i daje upute vozau kako doi do specificiranog odredita. Uz koritenje statikih informacija s CD-ROM digitalne mape mogue je kombiniranje stvarnovremenskih informacija kako bi se izbjegle rute na kojima postoji zaguenje prometa.

8. Zahtjevi korisnika i funkcijska specifikacija usluga rutnog vodia i navigacije RNG. Korisniki zahtjevi za ITS uslugama RNG: - sustav e vozaima preporuiti rute do specificiranog odredita - sustav moe identificirati lokaciju vozila u cestovnoj mrei - sustav moe imati mogunost modifikacije navigacijskih instrukcija u sluaju pogrenog skretanja - sustav moe pruiti rutnu informaciju o dolasku do P&R lokacije sa slobodnim mjestima za parkiranje - sustav moe imati mogunost ukljuivanja stvarnovremenskih informacija u proraunu preporuene rute - sustav moe izraunati oekivano ukupno vrijeme putovanja odreenom rutom - sustav moe imati mogunost pruanja navigacijske informacije prema vie kriterija i posebnim odreditima od interesa - sustav moe pruiti rutne informacije vizualnim i govornim instrukcijama - sustav moe biti logiki strukturiran tako da je olakan pristup do najee koritenih funkcija - sustav moe podravati dvosmjernu podatkovnu i govornu komunikaciju sa vozilom 9. Sustav za automatsko lociranje vozila AVL Sustav za automatsko lociranje vozila AVL osigurava informacije o trenutnoj poziciji vozila koja se moe koristiti za nadziranje i upravljanje kretanjem vozila i uinkovitijim upravljanjem voznim parkom. Sustav AVL koristi komunikacijske tehnologije kao to su GPS, GIS, GPRS i SMS. Sustav AVL koji je baziran na SMS tehnologiji koristi komunikacijski kanal izmeu vozila i centra za upravljanje. Tekstualne poruke su limitirane do 140 bita i neizvjesnim kanjenjima poruka. Kako bi se eliminirali ovi nedostaci sustava SMS sve vie zamjenjuje sustav GPRS koji je znatno bri jeftiniji i pouzdaniji. Koritenjem IP protokola korisnici mogu ostvariti fleksibilnu multimedijsku komunikaciju. 10. Geoinformacijski sustav GIS u funkciji ITS-a. Sustav GIS osigurava dobijanje zemljopisnih podataka koji omoguavaju podrku odluivanju, planiranju i upravljanju u prometnom sustavu. On omoguava, pohranjivanje, obradu i analizu zemljopisnih informacija. Funkcionalnosti ITS-a zahtjevaju razvoj novih modela i koncepata podataka sustava GIS. Sustavi GIS se koriste u podrujima prometnog planiranja, upravljanje prometnim sustavima i upravljanja voznim parkom i logistikom.

11. Funkcionalni sustav za lokaciju i navigaciju vozila. Moderni lokacijski i navigacijski sustavi su graeni od sljedeih komponenata:

Modul za planiranje rute omoguava proces planiranja rute prije poetka putovanja i tokom putovanja. Cilj je pronai najkrai puta od polazita A do odredita B za postojee prometne uvjete na mrei. Modul pozicioniranja objedinjuje razliite podatke dobivene putem senzora i radio signala za automatsko odreivanje pozicije vozila, koji putem mobilnog ureaja vri identifikaciju puta kojim se kree vozilo osiguravajui pristup svakoj dionici puta. Globalni pozicijski sustav GPS je satelitski bazirani radio navigacijski sustav koji se sastoji od tri dijela: - sateliti modul - korisniki modul - kontrolni modul Osim amerikog GPS sistema, koristi se i ruski sustav GLONASS, a u pripremi je i europski satelitski sustav Galileo. Naziv globalni navigacijski satelitski sustav GNSS pokriva ta tri sustava te nove sline sustave koji e biti lansirani. Ako je vozilo u podzemnoj garai, tunelu ili zaklonjeno zgradama, tada se koriste drugi komplementarni naini: - iroskop ili inercijalni sustavi - preslikavanje i izrauni iz digitalnih karata - pomou terminala mobilne elijske mree Modul baza podataka digitaliziranih karata omoguava realiziranje vie funkcija sustava za lociranje i navoenje vozila. Da bi to mogao ostvariti sustav treba osigurati: - prikaz karte u itljivom i razumljivom obliku - lokaciju odredita koristei adresu ulice ili blisku dionicu - izraunavanje rute putovanja - voenje vozaa du izraunate rute

usklaivanje putanje vozila utvrenu na temelju senzora na vozilu sa poznatom mreom prometnica, odreujui toniju poziciju vozila od postojee, te vrei stalno usklaivanje iste - putne informacije vezane za putovanje, informacije o stanju u prometu, hotelima, restoranima i drugim sadrajima pored prometnice. Ova tehnika je veoma uspjena u smanjenju kompleksnosti problema to zahtijeva osiguravanje hijerarhijski organiziranih baza karata koje imaju etiri organizacijske razine od razine 0 do razine 3. - razina 0 ukljuuje sve putove na mrei i povezane informacije neophodne za navigaciju. - razina 1 ukljuuje sabirne prometnice, arterije i autoceste - razina 2 ukljuuje arterije i autoceste - razina 3 ukljuuje samo autoceste. Modul za usklaivanje karata ima veoma vanu ulogu u sustavu lokacije i navigacije vozila. Koritenje digitalnih karata za sustav pozicioniranja zahtijeva pouzdanost i preciznost. Modul za upravljanje rutom koristi izlaze od modula za planiranje ruta, i sustava za pozicioniranje, kojeg koriste vozila na ruti. Upravljanje rutom je proces koji omoguava upravljanje vozaa vozilom du rute koju generira modul planiranja putovanja. Modul suelje ovjek-stroj osigurava koritenje lokacijskog i navigacijskog raunala ili ureaja i njihovog povezivanja sa ovjekom. Dizajn ovog suelja treba osiguravati sljedee principe: - suelje mora biti dizajnirano tako da je jednostavna za koritenje - kontrola i displeji moraju funkcionirati na nain kako to oekuju korisnici - kontrola i prikaz mora biti za poruke u obliku teksta, od lijeve ka desnoj strani i od vrha prema dnu - suelje moe minimizirati potrebe korisnika za pamenjem - operacije koje se najee koriste i imaju veliki utjecaj na sigurnost moraju biti jednostavne za koritenje - informacije koji se zajedno koriste pri upravljanju rutom moraju biti prikazani redom jedna za drugom. Modul beinih komunikacija osigurava mogunost prijenosa potrebnih informacija za vozila, uzimajui u obzir podatke neophodne za upravljanje prometom. 12. Tehnologije za realizaciju sustava RGN. Autonomni rutni vodi izraunava optimalne rute na on-board raunalnoj opremi u vozilu uz koritenje on-board digitalizirane karte. Voza upisuje cilj putovanja, a navigacijsko raunalo odreuje najbolji put na temelju postojee lokacije vozila (koju daje GPS ili DGPS prijamnik) i digitalne mape. Visoka razina funkcionalnih zahtjeva koju mora ispuniti sustav autonomne lokacije i navigacije su: - Sustav treba imati sposobnost prepoznavanja trenutne pozicije 20 m od stvarne lokacije za 90 % vremena putovanja. - Sustav treba imati sposobnost da prevede trenutnu lokaciju u koordinate na karti, kao i na poetku nadolazee dionice puta. - Sustav mora biti sposoban predstaviti poziciju vozila na karti, te osigurati vidljivost od operatera vozila. - Sustav mora osigurati primanje odredita putovanja od operatera i osigurati plan za najbolju rutu do odredita.

Sustav mora osigurati slanje audio i vizualnih uputa za direktno manevriranje koje zahtijeva planirana ruta. - Sustav mora osigurati prepoznavanje kada se vozilo nalazi van rute ili van planirane dionice puta. - Sustav mora osigurati ispravno funkcioniranje i kada se vozilo nalazi van planirane rute, te osigurati generiranje nove rute. U centraliziranom dinamikom rutnom vodiu obrada zahtijeva obavlja se u sredinjem raunalu prometnog informacijskog centra koje raspolae dinamikim podacima o stanju prometa. Nakon zahtjeva iz vozila u sredinjem raunalu izraunava se optimalna ruta, a potom skup uputa alje natrag u vozilo na svakom raskriju. 13. Individualno i centralizovano voenje protoka. Centralizirano (automatsko) voenje podrazumijeva: - osiguranje ekskluzivnog koritenja kapaciteta prometnice - razmaci izmeu vozila su predeterminirani za sigurno odvijanje prometa - prometni podaci se prikupljaju i obrauju u realnom vremenu - odluke su programirane i korektivno djelovanje je incidentno Individualno vienje podrazumijeva: - zajedniko koritenje raspoloivih kapaciteta prema utvrenim pravilima - razmaci izmeu vozila ovise o individualnoj procjeni - prometni podaci se individualno prikupljaju i obraduju u realnom vremenu - odluke su trenutane i nisu programibilne 14. Tipovi i posljedice zaguenja. Zaguenje nastaje kad odnos prometnog volumena i operativnog kapaciteta takav da nastaje znatno smanjenje brzine, a ponekad i potpuni zastoj. Konkretne nepovoljne posljedice zaguenja su: - produljenje vremena putovanja na odreenoj dionici - povean rizik nezgode - poveana potronja goriva - poveano oneienje okolia - frustracije i stres putnika - agresivnost vozaa - kanjenje urnih slubi - poveanje prometa na sporednim cestama (koje za to nisu osposobljene) - dulje vrijeme i vei trokovi dostave U prometnim analizama razlikuju se dva osnovna tipa zaguenja: - ponavljajue (predvidivo ) zaguenje prometa - neponavljajue (nepredvidivo) zaguenje prometa Ponavljajue zaguenje nastaje u oekivanim jutarnjim i popodnevnim satima, odnosno predvidivim intervalima vikendom. Neponavljajua zaguenja nastaju od prometnih incidenata, kvarovima na vozilima i drugi uzroka koji smanjuju mobilnost. Neponavljajue zaguenje

nastaje zbog nepredvidivih incidentnih dogaaja kao to su prometne nezgode i specijalni nenajavljeni i nedovoljno pripremljeni dogaaji. 15. Upravljanje prometnim incidentima u ITS okruenju. Incidentna situacija u prometu predstavlja dogaaj koji uzrokuje smanjenje propusne moi prometnice ili uzrokuje nesrazmjerno (enormno) poveanje prometne potranje. Dekompozicija procesa upravljanja incidentima obuhvata sljedee faze : - detekcija - verifikacija - odgovor - raiavanje - normalizacija Glavni ciljevi upravljanja incidentima sustava ITS-a su: - smanjenje vremena detekcije incidenta - smanjenje vremena reagiranja na incident - smanjenje vremena (raiavanja) otklanjanja incidenta - smanjenje utjecaja incidenta na vrni period prometa (vrni sat) - smanjenje utjecaja na odravanje prometnica i specijalne dogaaje u prometu - osiguravanje tonih, pravovremenih i pouzdanih informacija za vozae 16. Inteligentne prometnice. Inteligentna prometnica predstavlja kibernetsku i informatiku nadogradnju klasinih prometnica tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruje bolje informiranje vozaa, voenje prometa, sigurnosne aplikacije, itd. ITS funkcionalnosti automatizirane prometnice ukljuuju: 1. mjerenje prometa i klasifikaciju vozila te analizu prometnog toka 2. videonadzor i daljinsko upravljanje protonou prometnica 3. naplatu cestarine putem pametnih kartica 4. telekontrolu gabarita (primjenom lasera i optikih reetki) 5. poboljanje vidljivosti u tunelima 6. telekontrolu pojave dima i vatre 7. telemetriju meteorolokih uvjeta (temperatura, brzina vjetra, snijeg, kia) 8. upravljanje promjenljivom prometnom signalizacijom, infopanoima, semaforima i radiokomunikacijskim porukama 9. navigacijske upute o trenutano optimalnim prometnim smjerovima 10. ukljuivanje i regulaciju rasvjete 11. automatsko ukljuivanje gaenja poara u tunelu Inteligentne prometnice omoguuju pruanje usluga vozau kao to su : - informacije o lokalnom prometnom zaguenju - stanje kolnika na dionici puta kojom se vozilo kree - preporuena brzina na dionici obzirom na prometne uvjete i stanje kolnika - kratkorona predvianja uvjeta putovanja na temelju stvarnovremenskih podataka

Inteligentne prometnice omoguavaju operatorima sljedee usluge: - dinamiko upravljanje lokalnim promjenama prometnog toka - poboljanje upravljanja prometnim tokovima na temelju plivajuih podataka vozila - pruanje relevantnih preporuka vozaima vezanih za sigurnost 17. Inteligentna vozila. Inteligentna vozila (IV) imaju dodatne funkcionalnosti kojima se postie prikupljanje i obrada podataka iz okruenja te automatizirana prilagodba kao pomo ili zamjena ovjeka-vozaa. Postojee IV aplikacije u osnovi se mogu podijeliti na: - upozoravanje vozaa - djelomina kontrola vozila i podrka vozau - potpuno automatsko voenje vozila Prema ISO taksonomiji funkcionalnih podruja ITS-a podruje (F.3) vozila obuhvata sljedee servisne grupe: F.3.1.poboljanje vidljivosti F.3.2.automatizirane operacije vozila F.3.3.izbjegavanje sudara F.3.4.sigurnosna pripravnost F3.5.spreavanje nastanka i ublaavanje posljedica sudara 18. Kooperativni sustavi ITS-a. Kooperativni sustavi ITS-a su sustavi koji omoguuju komunikaciju vozila sa vozilom (V2V), komunikaciju vozila sa prometnom infrastrukturom (V2I) i komunikaciju prometne infrastrukture sa prometnom infrastrukturom (I2I) u cilju razmjene informacija osiguravajui tako vee koristi za korisnike ITS servisa i aplikacija. Koperativni sustavi primjenom postojee tehnologije mogu poboljati sljedee servisne usluge ITS-a : - pomo pri promjeni voznog traka - spreavanje eonih sudara kod dvosmjernih prometnica - spreavanje nalijetanja na vozila koje se kreu ispred - spreavanje bonog sudara - spreavanje sudara zbog mrtvog kuta i smanjene preglednosti na raskrijima - signaliziranje zapreka na putu pri izvoenju radova na cesti 19. Elektronika plaanja vezana za transport. Sustav elektronikog plaanja EPS omoguava plaanje usluga u prometnom sustavu elektronikim putem to omoguavaju servisi ITS: - elektronika naplata cestarine ENC - elektronika naplata vozarine - elektronika naplata parkiranja Glavni ciljevi EPS su: - smanjenje trokova - poveanje prihoda

poveanje zadovoljstva korisnika prometnih usluga

20. Sigurnost osoba u cestovnom prevozu. Prioritete preventivnog sigurnosnog djelovanja treba usmjeriti na smanjivanje prometnih prekraja koje imaju tee posljedice i to: - prevelika brzina vonje - mali razmak slijeenja vozila - oduzimanje prednosti prolaza - nepotivanje prometne signalizacije Servisi ITS-a koji utjeu na poveanje sigurnosti prometa su: - adaptivni sustav kontrole brzine - detekcija iznenadnih dogaaja i upozorenja sustava - brzo vrijeme reakcije na nezgodu - sustavi kamera za brzinu i izvrenje prometnih signala - automatsko upravljanje prometom za pjeake i bicikliste - nadziranje vremenskih i mikroklimatskih uvjeta - poveanje mogunosti predvianja sustava - sustav za spreavanje sudara 21. Nadzor vremenskih uvjeta i okolia. Servisi ITS-a osiguravaju kontinuirano praenje vremenskih uvjeta koji znaajno utjeu na sigurnost prometa. Smanjenje potronje goriva i emisije tetnih tvari (CO2) se moe postii poboljanjem efikasnosti prometnih operacija koritenjem razliitih servisa ITS-a koji osiguravaju smanjenje prometnih zaguenja i poveanje protonosti na prometnoj mrei. 22. Funkcionalnosti ITS-a u podruju transporta tereta. Funkcionalno podruje transporta tereta ITS-a obuhvata funkcionalnosti vezane za administriranje komercijalnih vozila, multimodalnu logistiku i meusobnu koordinaciju prijevoznika i drugih aktera ukljuenih u prijevoz tereta. Usluge u ovom funkcionalnom podruju ITS-a daju podrku vozaima i operaterima voznog parka u pruanju usluga prijevoza tereta poveavajui efikasnost operacija, potiui koritenje razliitih modova prijevoza uz poveanje sigurnosti. U novije vrijeme u ITS okruenju razvijen je koncept SMT (Smart Transportation Management) usmjeren na primjenu novih informacijskih sustava koji se koriste u transportu tereta i logistiki. Sustav SMT se sastoji od tri kljuna podsustava: - inteligentna roba (teret) - inteligentno vozilo - inteligentna infrastruktura

23. Inteligentna roba. Umjesto dosadanjih tehnologija za identifikaciju (bar-kod) koriste se nove tehnologije za identifikaciju cijelog tereta ili dijelova tereta putem novih inteligentnih tehnologija kao to je RFID kao nositelj podataka. Inteligentna roba osigurava poboljanje uinkovitosti operacija transporta. Koncept inteligentne robe je definiran za razliite razine pakiranja kao to su plate, kontejner, jedinice tereta ovisno o transportnim aktivnostima u lancu dostave. Inteligentna roba ima sljedea svojstva: - Jedinstvenu identifikaciju - Ima sposobnost uinkovite komunikacije sa okolinom - Moe zadrati i spremiti podatke o sebi - Razvijeni jezik za prikaz zahtijevanih svojstava robe - Ima mogunost sudjelovanja u procesu donoenja odluka koje se odnose na njeno stanje Definirane su dvije razine inteligencije robe: - Prva razina se odnosi na inteligenciju koja je orijentirana prema informacijama koje se odnose na komunikaciju robe sa okruenjem koja odreuje njen status - Druga razina inteligencije se odnosi na proces donoenja odluka. Na ovoj razini inteligentna roba utjee svojim funkcionalnostima na poveanje komunikacije sa okruenjem i drugim inteligentnim robama Sustav inteligentne robe ine sljedei podsustavi: - Sustav automatske identifikacije AI - Sustav za praenje roba kroz lanac dostave - Sustavi za kontrolu fizikih osobina robe 24. Inteligentni kontejner. Inteligentni kontejner je razvijen kao koncept mree senzora koji se koriste u logistiki za upravljanje i kontrolu transporta robe. Izmjereni parametri o stanju robe u kontejneru putem mree senzora se ne koriste samo za lokalno odluivanje nego omoguavaju praenje stanja robe na putu od mjesta otpreme do mjesta dostave. Inteligentni kontejnerski sustav se sastoji od sljedeih elemenata: - mrea beinih senzora koja mjeri prostornu promjenu parametara stanja okruenja unutar kontejnera - komunikacijskih veza koje povezuju unutarnje beine senzore sa vanjskom mreom 25. Inteligentni transportni terminali i suelja. Transportni terminalni sustavi openito predstavljaju poetne i zavrne odnosno tranzitne take transportnog procesa gdje putnik, roba ili poiljka ulazi u sustav ili izlazi iz sustava odnosno mijenja mod prijevoza. U telekomunikacijskom prometu naziv terminal odnosi se na korisniki ureaj: telefon, telefax, mobitel, PC komunikator itd. Primjeri transportnih terminalnih sustava i tranzitnih sustava su: - kolodvori i postaje u cestovnom prometu - kolodvori i postaje u eljeznikom prometu - zrane luke

-morske luke robno-transportni terminali logistiko-distribucijski centri kurirski hubovi Park&Ride sustavi

Kljuni pokazatelji razine usluga terminala za korisnika su: - dostupnost terminala odnosno vrijeme pristupa do terminala - vrijeme provedeno u sustavu (na ekanju+posluivanje) - zadovoljavajua cijena usluga - redovitost i pouzdanost usluge - sigurnost i zatienost - udobnost 26. Komunikacijske tehnologije u ITS arhitekturi. Komunikacijska arhitektura ITS-a odreuje mogunosti primjene komunikacijskih sustava za pojedine ITS servise. Na najvioj razini ona odreuje komunikacijske sustave koji osiguravaju povezivanje etiri podsustava vozila, upravljake centre, prometnice i vozae/putnike. Komunikacijska arhitektura definira koritenje inih i beinih sustava bez posebnih zahtjeva u pogledu koritenja medija za prijenos. Ona definira topologiju komunikacijske mree: vor-vor, zvijezda, prsten , itd. Lokacijski sustav ITS-a je sustav koji isporuuje usluge i informacije korisnicima putem distribuiranog informacijskog sustava uz uporabu suelja koje je prilagoeno korisniku ili pokretnom objektu, bilo u okviru privatnog ili javnog sektora. Sustav ITS mora biti konvergentan i otvoren, nudei s jedne strane primjenu razliitih tehnologija interaktivnog i multimedijalnog obiljeja, i s druge strane jamei cjelovitost djelovanja po cijelom geografskom podruju, od mikrolokacija, gradova do regija, drava i kontinenata. 27. Sustavi DSRC u ITS komunikacijskoj arhitekturi. Sustavi komunikacija kratkog dometa DSRC su beini komunikacijski sustavi koji se koriste za komunikaciju na udaljenosti manjoj od 300 m. Mogu se koristiti za komunikaciju izmeu vozila V2V komunikacija i komunikaciju izmeu vozila i putne infrastrukture V2I komunikaciju. Svako vozilo koje koristi DSRC sustav moe razmjenjivari informacije sa drugim vozilima i putnom infrastrukturom. 28. Mobilni elijski sustavi. Mobilni elijski sustavi mogu se koristiti za komunikaciju dva ili vie vozila. Sustav se moe koristiti za sigurno prenoenje personalizirani putnih informacija za pojedinane korisnike. Ovaj sustav moe pruati informacije o lokaciji korisnika koje su neophodne za servise urnih slubi. U mobilne elijske sustave spadaju: Wi-Fi, WiMAX, GSM/GPRS, UMTS

29. Sustavi za digitalni prijenos podataka. Digitalno emitiranje se koristi za informiranje vie vozila tako da e vie vozila dobiti iste podatke o istom dogaaju te mogu zajedno reagirati. Sustav DAB (Digital Audio Broadcasting) je poznat kao digitalni radio. DMB (Digital Multimedia Broadcasting) je digitalni multimedijski radio temelji se na DAB standardu koji moe prenositi multimedijske sadraje te bi u budunosti trebao zamijeniti FM radio. Sustav DVB-T (Digital Video Broadcasting- Terrestrial) je sustav za zemaljsko emitiranje digitalne televizije koji prenosi komprimirane audio, video i druge podatke. 30. ini sustavi u ITS komunikacijskoj arhitekturi. Ovi sustavi omoguuju fiziko povezivaanje komunikacijskih vorova sa bakarnim paricama ili optikim vlaknima kao komunikacijskim medijima. Openito ine sustave moemo podijeliti u tri kategorije: - WAN mree (Wide Area Network) - MAN mree ( Metropolitan Network) - LAN mree ( Local Area Network)