SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA

Goran Abramov, Marko Dadasovi, Hrvoje Perkov

MORSKI RESURSI I POMORSKI PROMET

SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA

MORSKI RESURSI I POMORSKI PROMET

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Metodogija znanstveno-istraivakog rada Upravljanje dobavnim lancem Mentor: Prof.dr.sc. Branko Rafajac Prof.dr.sc. Dragan ii Studenti: Goran Abramov, 0112029262 Marko Dadasovi, 0112031577 Hrvoje Perkov, 0112027002 Smjer: Tehnologija i organizacija prometa

Rijeka, sijeanj 2011.

SADRAJ 1. UVOD....................................................................................................................................4 2. ODNOS MORSKIH RESURSA I POMORSKOG PROMETA............................................5 3. PODJELA MORSKIH RESURSA.........................................................................................9 4. ANALIZA ZNAAJA POMORSKOG PROMETA...........................................................13 5. ZAKLJUAK.......................................................................................................................17 LITERATURA..........................................................................................................................18 POPIS SLIKA...........................................................................................................................19

1. UVOD
Spoznaje o moru kao prirodnom resursu i plovnom putu, bitan su imbenik u razvoju pomorskih drava. Sudbinska sprega primorskih naroda s morem postajala je sve vra i neposrednija usporedno sa stupnjem spoznajnih dometa o moru i zakonitosti plovljenja, zatim otkrivanjem novih podruja, razvojem trgovine, iskoritavanjem organskih i neorganskih bogatstava - kao osnova nacionalnoga prosperiteta. U svjetskoj trgovakoj razmjeni pomorski promet ima najvee znaenje. Pomorski promet temeljni je imbenik povezivanja svijeta u osnovnu gospodarsku cjelinu. Meutim postoje i nedostaci takvog globalnog povezivanja, a jedan od najveih zasigurno je oneienje okolia. Veoma je bitno da obavljanje pomorskog prometa i koritenje morskih resursa nema trajno tetne uinke na okoli. Morski resursi i pomorski promet imaju vrste veze sa klimatskim promjenama. Obje aktivnosti mogu samostalno dovesti do negativnih utjecaja na okoli (npr. oneienje, iscrpljenje morskih resursa s utjecajem na ekosustave), ali isto tako na obje aktivnosti mogu utjecati klimatske promjene (npr. ekstremne vremenske prilike, otvaranje novih pomorskih putova u blizini polova). Svrha ovog rada je objasniti znaaj morskih resursa i pomorskog prometa te njihov meusobni odnos. Cilj rada je ukazati na vanost iskoritavanja morskih resursa i koritenje pomorskog prometa kao najvanije grane sveukupnog prometa ali takoer i ukazati na vanost zatite okolia pri obavljanu tih radnji. Radi sustavne prezentacije predmeta istraivanja, rad je podijeljen u etiri glavne, meusobno povezane cjeline.U uvodu se predstavlja objekt rada te svrha i cilj rada. Naslov drugog dijela rada je odnos morskih resursa i pomorskog prometa.U tom dijelu rada analizirani su morski resursi i pomorski promet kao zasebne cjeline, te preplie morske i brodske aktivnosti.Podjela morskih resursa naslov je treeg dijela rada.Taj se dio fokusira na morske resurse, posebno na ribolov i podvodne aktivnosti u tri tematske jedinice. U etvrtom dijelu rada s naslovom analiza znaaja pomorskog prometa elaborirane su informacije o pomorskom prometu.Peti dio je zakljuak. Za potrebe ovog istraivanja koristili smo neke od sljedeih metoda znanstvenog istraivanja, kao to su metodu kompilacije, analize i sinteze, deskripcije, komparacije, te induktivna i deduktivna metoda.

2. ODNOS MORSKIH RESURSA I POMORSKOG PROMETA

Morski resursi i pomorski promet su dvije aktivnosti snano povezane u smislu njihovog drutveno-ekonomskog utjecaja. Vie od 90% svjetske trgovine ukljuuje prijevoz preko mora i oceana, dok oko 1 milijarda ljudi (jedna estina svjetske populacije) ovisi o ribolovnim aktivnostima. Stupanj iskoritavanja mora kao prometnoga puta, izvora hrane i mineralnih bogatstava utjecao je na razvoj brojnih pomorskih, gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. One zajedno ine jedinstven pomorski sustav, a na priobalnoj zemlji je da prepozna njegove vrijednosti i dosege. Suvremeni razvoj znanosti i tehnologije te njihova primjena u gospodarstvu, nedvojbeno upuuju na injenicu da se utjecaj mora irio od priobalja na kontinentalna podruja. Zato danas gotovo da i nema naseljenih civiliziranih prostora koji u veoj ili manjoj mjeri ne ovise o moru kao prometnom putu ili resursu. Sudbinska sprega primorskih naroda s morem postajala je sve vra i neposrednija usporedno sa stupnjem spoznajnih dometa o moru i zakonitostima plovljenja, zatim otkrivanjem novih podruja, razvojem trgovine, iskoritavanjem organskih i neorganskih bogatstava - kao osnova nacionalnoga prosperiteta. Stupanj iskoritavanja mora kao prometnoga puta, izvora hrane i mineralnih bogatstava utjecao je na razvoj brojnih pomorskih, gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. One zajedno ine jedinstven pomorski sustav, a na priobalnoj zemlji je da prepozna njegove vrijednosti i dosege. Priobalne drave, bez obzira na stupanj gospodarskoga razvoja, nastoje to snanije valorizirati svoju smjetajnu prednost. Zbog toga se danas sve vie raspravlja o valorizaciji pomorskog poloaja, pomorskoj orijentaciji, ali i o pomorskoj politici, i to ne samo pojedinih drava ve i itave zajednice zemalja. Pomorska politika u suvremenim uvjetima postaje sastavnim dijelom globalne ekonomske politike, koja podrazumijeva aktivan utjecaj drave ili zajednice drava na razvoj i poslovanje pomorskog sustava. Priobalne drave koje to na vrijeme prepoznaju i ukljue se u te globalne procese, mogu u budunosti oekivati uspjean razvoj svojih pomorskih djelatnosti, ali i itavoga gospodarstva. Pretpostavka za razvoj pomorskog sustava je integralni pristup razvoju pomorskih djelatnosti. Razlog tomu ponajprije se nalazi u brojnim multiplikativnim uincima kljunih pomorskogospodarskih djelatnosti.

2.1. OSNOVNE ZNAAJKE MORSKIH RESURSA More i spoznaje o moru kao izvoru prirodnih resursa, u prolosti, a pogotovo danas, bitan su imbenik u razvoju pomorskih drava. Za morske resurse i resurse openito moemo rei da je to neto nematerijalno to se moe koristiti za zadovoljavanje ljudskih potreba. Morski resursi se mogu podijeliti na obnovljive i neobnovljive. Obnovljivi resursi mogu se regenerirati unutar razumnog vremenskog perioda, npr. oporavak riblje populacije ili razgradnja organskog otpada. Neobnovljivi resursi ne mogu se regenerirati unutar odreenog vremenskog perioda, kao npr. vaenje minerala s morskog dna ili unitavanje morskog dna povlaenjem mrea ili odlaganjem otpada. Morski resursi kao dio pomorskog sustava imaju veoma bitnu ulogu u razvoju i opstanku mnogih naroda. Pored toga to smo svakodnevno svjedoci neodgovarajueg, prekomjernog iskoritavanja prirodnih obnovljivih i neobnovljivih resursa, potrebno je uspostaviti primjeren nain upravljanja resursima. Moraju se uvesti mjere racionalnog koritenja morskih resursa jer u suprotnom, oekuje nas potpuno istrebljenje morskih resursa i to u ne tako dalekoj budunosti. Obalne drave koje imaju suverenitet nad dijelom mora trebaju poveati nadzor i provoditi mjere protiv prekomjernog iskoritavanja morskih resursa. Kako bi obalne drave mogle to ostvariti nastali su iskljuivi gospodarski pojasevi. Ponajvie zbog iskoritavanja morskih resursa, obalne drave su u prolosti pripisivale znaajnu vrijednost "njihovim" morima. Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, teritorijalno more drave protee se do 12 nautikih milja (22 kilometara), ukljuujui zrani prostor iznad njega, morsko dno i podzemlje. 1Stranim brodovima dozvoljen je nekodljiv prolazak kroz te vode iako obalne drave mogu ostvariti suverenitet iskljuivo nad svojim iskljuivim gospodarskim pojasem. Iskljuivi gospodarski pojas je podruje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto je posebnom pravnom reimu na temelju kojega obalne drave imaju pravo vriti svoja suverena prava. elja obalnih drava za kontrolom ulova ribe u susjednim vodama bila je glavna pokretaka snaga za stvaranje iskljuivog gospodarskog pojasa. Prema Konvenciji, pojas se prostire na 200 morskih milja (370 kilometara) u more od obalne linije (gdje se spaja more i kopno) i stvara teritorij nad kojim obalna drava ima posebna prava na istraivanje i morske resurse. Sve ostale lanice imaju slobodu plovidbe i prelijetanja u iskljuivom gospodarskom pojasu, kao i slobodu polaganja podmorskih kabela. Osim iskljuivoga gospodarskog pojasa, obalne drave mogu u okviru UN Konvencije proiriti svoja suverena prava i dalje od epikontinentalnog pojasa za istraivanje i iskoritavanje morskog dna i do 350 nautikih milja (648 km) od obale. Zemlje bi trebale slijediti to manje sloene administrativne i tehnike procese navedene u Konvenciji da dokau da se njihov epikontinentalni pojas protee izvan uspostavljenih 200 nautikih milja. Australija, Francuska, Irska, Meksiko, Novi Zeland, Norveka, Rusija, panjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo su meu zemljama koje su pokrenule postupak. Posebno povjerenstvo
1

UN Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea, 2008.

Ujedinjenih naroda zadueno za postupak oekuje veliku koliinu prijava u narednim godinama.2Vie od desetak regionalnih uprava za ribarstvo 3 stvorene su za upravljanje i ouvanje ribljih bogatstava na otvorenim morima. Vlade koje su lanice mogu dijeliti informacije i dogovarat se oko sredstava za upravljanje (tj. kvota, sustava za nadzor brodova) velikim zonama izvan izravne nadlenosti.

Slika 1. Morski pojasevi prema meunarodnom pravu

Izvor: http://hr.wikipedia.org

Mnoge od drava koje su uspostavile svoj iskljuivi gospodarski pojas ili sudjeluju s regionalnim upravama za ribarstvo nisu, meutim, u poziciji da ostvare svoja prava i obavljaju dunosti na temelju Konvencije (npr. sprjeavanje i ograniavanje oneienja, olakanje morsko-znanstvenog istraivanja).
2 3

UN Commission on the Limits of the Continental Shelf, 2008. Regional fisheries management organisations - RFMO

Ogranienje iskljuivog gospodarskog pojasa, mjerenje vlastitih podruja, praenje, koritenje sredstava i openito razvoj, esto se doivljava kao dugoroni napor izvan mogunosti mnogih zemalja, posebno onih u razvoju. No, tehniki napredak i nove tehnologije, osobito s rastom koritenja satelitske tehnologije, mijenjaju situaciju za mnoge zemlje.

2.2. TEMELJNE ODREDNICE POMORSKOG PROMETA Svjetsko je more izvor ivota na Zemlji, a istodobno ini golemu plovnu povrinu koja omoguuje funkcioniranje pomorskoga prometa. Pomorski promet je najvanija pomorska djelatnost, koja omoguuje globalno gospodarsko povezivanje. Oko dvije treine ukupnoga meunarodnog robnog prometa obavlja se putem mora. Na moru se ve stoljeima oblikuju snani robni tokovi koji povezuju globalno trite. Najjeftinija grana prometa je upravo pomorski promet, a esto i jedini nain transporta roba meu kontinentima te izmjenu kopna i otoka. Proces globalizacije zapoeo je u vrijeme velikih geografskih otkria, kada su putem mora Europljani postupno zagospodarili gotovo cijelim svijetom. Gospodarstvo svih zemalja svijeta ovisno je o pomorskom prometu pa su tijekom prolosti sve zemlje nastojale ovladati dijelom morske obale. Suvremeni sloeni procesi litoralizacije jasno ukazuju na brojne aspekte koritenja obale i mora. Jedan od najbojih primjera jest pomorskogeografska valorizacija Japana koja je omoguila uspon te zemlje na mjesto svjetske gospodarske supersile. Dugo nakon Velikih geografskih otkria najprometniji ocean bio je Atlantik, posebno zbog frekventnih veza izmeu Europe i Amerike. Krajem 20. st. i poetkom 21. st. prvenstvo u pomorskom prometu preuzele su pomorske rute i luke na Pacifiku. Veliina pomorskog prometa na Pacifiku posljedica je vanjskotrgovinskih veza meu dalekoistonim zemljama te veza izmeu dalekoistonih zemalja s jedne te Angloamerike i Australije s druge strane. Velik dio pomorskoga prometa odnosi se na prijevoz tekuega i rasutog (sipkog) tereta. Meu najvanijim pomorskim robnim tokovima istiu se oni kojima se prevozi nafta, ugljen, eljezna ruda i itarice. Generalni teret, koji ini uglavnom industrijska roba, prevozi se najvie putem kontejnera. Kontejnerizacija velikog dijela pomorskog prometa namee potrebu meunarodne standardizacije (TEU), te izgradnje specijalnih brodova i kontejnerskih terminala.

3. PODJELA MORSKIH RESURSA

Na morske resurse se moe utjecati - kao to izravno utjeu klimatske promjene. Glavni cilj u upravljanju morima je omoguiti koritenje morskih resursa ljudskim drutvima. No, morski resursi su po prirodi vrlo raznoliki i nejednako iskoriteni. Mogu se nai na tri razliite razine u morima i oceanima: povrinske vode, dom brojnih biolokih resursa; gornji sloj podmorja, s polimetalom i fosforitom (npr. eljezo, nikal, bakar, fosfati) i podzemlje morskog dna, sa mineralima - osobito ugljikovodikom (npr. nafta). Veina ivotinjskih, biljnih i mineralnih sirovina mogu se nai u neposrednoj blizini obale. 75% do 95% ivotinjskog i biljnog svijeta moe se nai u zoni koja nije vea od 350 km od obale, te na dubinama manjim od 200 metara.4To prirodno bogatstvo ugroeno je u mnogim dijelovima svijeta, ponajvie radi ljudskih djelatnosti, zagaenja i klimatskih promjena. Stanje zaliha ribe i minerala u podmorju posebno e se istraiti u sljedea dva poglavlja.

3.1.TRENDOVI U RIBARSKOJ INDUSTRIJI Tri najvee prijetnje odrivosti resursa i ribarstva u ribolovnom sektoru su pretjerani izlov; ilegalno, neregulirano, neprijavljeno ribarenje5 te utjecaji od promjene klime. Ako se trenutni trendovi nastave, svijet e se sve vie suoavati sa nestaicom biolokih bogatstava mora, a dodatni izazov je da se sve vie pojaava utjecaj klimatskih promjena. Izlovljavanje do izlovljavanja dolazi kada broj ulovljenih riba u godini prelazi minimalni broj riba potrebnih za odrivi razvoj, stoga se uzrokuje neravnotea izmeu vrsta riba u jezerima, morima i oceanima. Do 2030. godine, na temelju trenutnih trendova eksploatacije, potronja ribe mogla bi nadmaiti sadanjih 16,2 kilograma po osobi te dostignuti 20 kilograma. Zbog koncentracije potronje na odreene riblje vrste, meu prvih deset vrsta koje ine 30% svih konzumiranih riba ve je pretjerano ili potpuno izlovljeno. Jedna od metoda za sprjeavanje izlovljavanja je uspostavljanje granice o godinjem ulovu (tj. koliini ribe koja smije biti uhvaena u godini dana). Ali to nije dovoljno. Zemlje trebaju staviti na raspolaganje sredstva za razvoj pouzdanih podataka o ribljem fondu te provoditi ribolovne propise.6 Mnoge zemlje imaju razvijene ribolovne kvote na temelju znanstvenih prouavanja postojeih zaliha ribe za pomorske zone pod njihovim nadzorom. Ilegalno, neregulirano, neprijavljeno ribarenje (Illegal, unregulated, unreported - IUU ) - IUU aktivnosti predstavljaju rastui globalni problem koji pogaa teritorijalne vode kao i otvoreno more i unitava napore za odravanje ribarstva u svijetu. Izrauni pokazuju da oni koji ine takve nezakonite aktivnosti vrlo lako profitiraju. Kako je riblji fond postao rijei, dijelom zbog IUU ribolova, riblje kvote sve vie opadaju tako da brodovi koji ribare po zakonu sve
4 5 6

French Academy of Sciences, 2003. IUU - Illegal, Unregulated, Unreported OECD (2008a), OECD Environmental Outlook to 2030, OECD, Paris.

vie se okreu IUU ribolovu iskljuivo radi veeg profita. Teko je kvantificirati opseg problema, poinitelji su u rasponu od licenciranih ribara do velikih organizacija organiziranog kriminala.7 Postoji nekoliko slojeva IUU aktivnosti, odgovornosti i moguih odgovora: Ilegalni ribolov je ribolov bez dozvole ili ribolov koji kri odredbe i uvjete licence (npr. koritenje ilegalnih zupanika, lov prego odrenene kvote ribe, ribolov u nedozvoljenim podrujima, prelazak ogranienja o dozvoljenom ulovu). Odgovornost obalne drave je da smanji ilegalni ribolov kroz nadzor, otkrivanje, uhienje i nametanje zakonskih sankcija u okviru svojih pomorskih podruja (nacionalnih voda), te prui podrku za akcije svojih regionalnih ribarskih organizacija. Neregulirani i neprijavljeni ribolov ukljuuje ribarenje na otvorenom moru od strane "slobodnih ribara", tj. onih koji se ne ele prijaviti u regionalno upravljane organizacije i odbijaju se pridravati mjera koje su ustvrdile te organizacije.

3.2. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA RIBARSTVO Dok postoje regionalne razlike u klimi, promjena klime e pridonijeti transformaciji i gubitku mnogih vrsta riba, prije svega putem promjene u temperaturi mora, zakiseljavanju vode i poveanju ekstremno loeg vremena. Promjenjivost u okoliu moe imati jak utjecaj i na bioloke sustave, to moe utjecati na morski ekosustav (vodi do, primjerice, eutrofikacije). Temperatura mora: Kao rezultat antropogenih klimatskih promjena oekuje se da e se poveati temperatura mora, kao i to da e porasti razina mora.Na temelju trenutnog modela simulacije, vrlo je vjerojatno da e do 2100. godine doi do usporavanja toplinske cirkulacije u oceanima, s tekim posljedicama za ribarstvo i vodene ekosustave. Smanjena distribucija ribe iz Sjevernog mora odgovor je na nedavno poveanje temperature mora (slika 2). Zagrijavanje temperature oceana utjee na sastav vrsta, uzgoj, stanovnitvo i dinamiku planktona, ribe i drugih vrsta. Primjerice, na sjeveroistoku Atlantika povean je priljev tople vode koja nosi hranu za bakalar i haringe. Broj ovih riba se tako moe poveati kao rezultat vee koliine hrane. Osim haringa i bakalara lovi se i druga riba, kao to je capelin, te poveanje koliine haringa i bakalara moe dugorono smanjiti koliinu capelina. S druge strane, hladna voda moe prisiliti ivotinje da se presele u toplije vode i tako utjecati na rast cijene. Klimatske promjene i invazivne vrste ve su upletene u pad pa ak i kolaps nekoliko morskih ekosustava. Zakiseljavanje vode: Oekivani pH oceanskih povrinskih voda do 2100. godine iznosi 0,35 jedinica (sadanji je 0,14), i to zbog dizanja razine atmosferskog ugljinog dioksida.Kao uzrok zakiseljavanja povrinskih voda navodi se promjena zasienosti aragonita,
7

OECD (2008a), OECD Environmental Outlook to 2030, OECD, Paris.

10

kalcita i drugih minerala koji su neophodni za opstanak organizama.8Dok su mnogi vodeni organizmi prilagoneni na termalne fluktuacije, oekivane promjene pH vrijednosti vee su od bilo kojih promjena jo iz doba fosila u zadnjih 200 do 300 milijuna godina.

Slika 2.Svjetska mora, godinje temperature

Izvor: http://www.drroyspencer.com

Feely Richard A., et al. (2004), Impact of Anthropogenic CO2 on the CaCO3 System in the Oceans, Science, 305(5682), pp. 362366.

11

3.3. ANALIZA OSTALIH ZNAAJNIH MORSKIH RESURSA Morska fauna i mineralne sirovine iz morskog dna najvie su koriteni morski resursi. Meutim, postoje i ostali morski resursi koji su za mnoge drave od velikog znaaja. Jedna od tih ostalih morskih resursa je morska sol. Zalihe soli u moru praktiki su neograniene. Meutim, proizvodnja kuhinjske soli u morskim solanama neizvjesna je jer ovisi o vremenskim prilikama koje mogu etvu svesti na simboline koliine. U prosjenim vremenskim prilikama na 1m dobije se oko 6 kg soli. Ostali znaajni morski resursi su morski pijesak i ljunak kojeg ima praktiki u neogranienim koliinama. Donose ga rijeke, a nastaje i gibanjem mora. More kao morski resurs se moe iskoristiti i za proizvodnju hidroenergije. Hidroenergija se moe proizvesti pomou plime i oseke. Proizvodnja takve energije je mogua samo u odreenim dijelovima svijeta gdje je razlika razine mora izmeu plime i oseke velika. Iskoritavanje energije plime i oseke u zaljevu ili estuariju postoji u Francuskoj (od 1966.), u Kanadi i Rusiji, a moglo bi se proiriti i na ostale lokacije gdje je velika promjena razine mora u vrijeme plime i oseke. "Zarobljena" voda proputa se kroz plimnu branu u oba smjera i pokree turbine. Ovakvi sustavi efikasno generiraju elektrinu energiju u kratkim ciklusima svakih 6 sati (prilikom svake mijene). Ovo ograniava primjenu energije plime i oseke: ova je energija vrlo predvidljiva, no ne moe zadovoljiti brzo mijenjajue potrebe. Energija strujanja plime i oseke - rije je o relativno novoj tehnologiji koja energiju crpi iz strujanja vode koje se stvara pri morskim mijenama. Princip rada je slian onome kod vjetrogeneratora. to je vea gustoa vode, generator moe proizvesti veu snagu. Ova je tehnologija u ranom stadiju razvoja i zahtijeva jo istraivanja prije nego postane znaajniji sudionik u opskrbi elektrinom energijom, no neki prototipi ve daju obeavajue rezultate. Energija morskih valova - iskoritavanje povrinskih oceanskih valova daje znatno vie energije od plimnih kretanja. U kotskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu istraena ja izvedivost toga. Generatori su privreni na plutajue platforme, a prolaskom vode kroz uplje betonske konstrukcije proizvode elektrinu energiju.
Slika 3. Elektrana La Rance, V.Britanija, Francuska

12

Izvor: http://energy.saving.nu

4. ANALIZA ZNAAJA POMORSKOG PROMETA

Pomorski je sustav skup gospodarstvenih i negospodarstvenih djelatnosti u svezi s morem. Pretpostavka za razvoj pomorskog sustava je integralni pristup razvoju pomorskih djelatnosti. Razlog tomu ponajprije se nalazi u brojnim multiplikativnim uincima kljunih pomorsko - gospodarskih djelatnosti.

4.1. SUSTAV POMORSKOG PROMETA I OCJENA STANJA Sustav pomorskog prometa je dinamikoga i otvorenog tipa, to se izraava u njegovu odnosu prema prometnom sustavu u cjelini i gospodarskom sustavu u uem i irem smislu, poloaju na tritu i veliini utjecaja vanjskih imbenika na njegovo djelovanje. Zastupljenost kapitalno visokih intenzivnih brodara, poduzea koja posluju u okviru luke i onih koja iznajmljuju prekrcajna sredstva ne ugroava izravno razvoj i afirmaciju novih poduzea, jer koliina proizvedene usluge ovisi samo o konkurentnosti na tritu. Za ostvarivanje optimalnih uinaka u sustavu pomorskoga prometa potrebna je usklaenost razina u horizontalnom i vertikalnom smislu, i to ponajprije na: tehnikoj razini usklaenost vrste i tehnikih obiljeja brodova, infrastrukture, suprastrukture, prekrcajnih i prijevoznih sredstava, tehnikih obiljeja plovnih putova i kanala, te sredstava sigurnosti plovidbe. tehnolokoj razini usklaenost prijevoznog i prekrcajnog procesa u prostornom, vremenskom i ekolokom smislu. organizacijskoj razini usklaenost organizacije pravnih subjekata sudionika u pomorskom prijevozu, te usklaenost dijelova tehnolokog procesa. ekonomskoj razini usklaenost vrednovanja usluge, utvrivanja i oblikovanja tarifa, investicijskog vrednovanja i sl. pravnoj razini usklaenost zakona i propisa nacionalnoga i meunarodnog obiljeja, primjena meunarodnih konvencija i bilateralnih sporazuma.9

Pomorski promet je jedna od rijetkih gospodarskih dijelatnosti koja je konstantno u porastu. ak ni svjetska ekonomska kriza koja je pogodila mnoga gospodarstva u posljednje tri godine nije ostavila tee ni trajne posljedice na pomorski promet. Sve vie naroda koji nemaju izlaz na more koriste pomorski promet kao glavni nain transporta ponajvie radi relativno niskih (u usporedbi sa ostalim nainima transporta) cijena te mogunou lakog povezivanja sa bilo kojim djelom svijeta. Pomorstvo u irem znaenju obuhvaa morske luke, brodarstvo, brodogradnju, iskoritavanje organskih i mineralnih bogatstava mora, nautiki turizam i dr. Uz ostale pratee djelatnosti
9

Draen Dami; Pomorski promet i odrivi razvoj u prometnoj politici

13

(pedicijske, agencijske, carinske i dr.) trebalo bi biti jedan od prioritetnih smjernica u razvoju nacionalnoga gospodarstva, posebice onih zemalja gdje zemljopisni i geoprometni poloaj upuuju na pomorsku orijentaciju. Mora i oceani omoguuju globalne transportne puteve koji vode u luke diljem svijeta i vrlo su bitni su za gospodarstva mnogih zemalja. Kao i kod pomorskih djelatnosti, veza izmenu pomorskog prijevoza i klimatskih promjena je ponekad suptilna ali i jaka. Pomorski promet zbog klimatskih promjena moe patiti (npr. poveanje ekstremnih vremenskih prilika) ali moe mu i koristiti (npr. otvaranje novih pomorskih putova). Pomorski promet e zasigurno porasti tijekom sljedea dva desetljea, i postati e vrlo vano pratiti flote i uinak tih flota na ekosustave mora i oceana, ako se nastavi odravanje ljudskih aktivnosti.

4.2. RAZVOJ POMORSKOG PROMETA Odrivi razvoj pomorskog prometa podrazumijeva istovremeno omoguavanje gospodarskog rasta, drutvenog blagostanja i zatite okolia. Prometno planiranje, koje zasigurno mora biti u ingerenciji prometnih znanosti i struke, vie se ne moe temeljiti na zadovoljavanju prometne potranje, nego mora kontrolirati prometni rast i ciljano ga usmjeravati modeliranjem opcija induciranja eljene potranje. Poimanje prometnog sustava zahtijeva integralni intermodalni pristup i poznavanje temeljnih postulata odrivoga razvoja. Metodologija stratekoga prometnog planiranja temelji se na kompleksu utjecajnih imbenika. Ona podrazumijeva sustavno prouavanje ire problematike - od geoprometne analize i dinamike prometnih tokova do elemenata prometne politike - infrastrukture, gospodarenja i regulative, eksternih trokova prometa, sigurnosti i zatite okolia u prometu, posebnosti gradskog prometa i prostornog planiranja, novih tehnologija u funkciji prometnog razvoja. Sintagma odrivoga razvoja dakle temelji se na koncepciji razvoja koji podrazumijeva ekonomski rast uvjetovan ekolokom ravnoteom i drutvenim napretkom. Smanjenje tetnog utjecaja prometa na ovjeka i njegovu ivotnu okolinu podrazumijeva sinkroniziranu primjenu razvojnih tehnolokih, operativnih i ekonomskih mjera. Debata o negativnom uinku prometne industrije na okoli otvorena je u Europi poetkom devedesetih godina prologa stoljea donoenjem Zelene knjige o utjecaju prometa na okoli,10 usporedno s odravanjem Skupa o Zemlji11 i donoenjem Rio-deklaracije o okoliu i razvoju. Glavni pokreta za razvoj pomorskog prometa je rast svjetske trgovine. Pomorska trgovina zauzima otprilike dvije treine sveukupne robne razmijene.U posljednjih deset godina, snaan svjetski gospodarski rast u prosjeku od 4% znaajno je pridonio rastu pomorske trgovine.12

10

A Community Strategy for Sustainable Mobility Green Paper on the Impact of Transport on the invironment COM (92) 46 final 20 February 1992. 11 Earth Summit United Nations Conference on Environment and Developement(UNCED), Rio de Janeiro, 314 June 1992 12 Draen Dami; Pomorski promet i odrivi razvoj u prometnoj politici

14

4.2.1. Otvaranje novih ruta Za morske prometne rute oekuju se temeljite promjene u sljedeem desetljeu, kao i promjena klime to otvara nove pomorske pravce za laki pristup udaljenim regijama. Morski led je pokazatelj utjecaja promjene klime. Morski led pokriva oko 10% svjetskih oceana, i mjerenje njegove debljine, opsega i sastava pomoi e znanstvenicima u razumijevanju (omoguiti im predvianje promjena) vremena i klime. Toplija zemlja znatno je pridonijela nestanku leda u posljednjih nekoliko desetljea. Morski led mogao nestati u mnogim dijelovima svijeta ve do 2050. godine, ako se ovaj trend nastavi. Na Arktiku primjer, tu su ve dobro poznati otvori u morskom ledu, koji se zatvaraju u nekoliko sati ili dana.Meutim, na temelju prouavanih promjena u regiji, dva vana sezonska plovna puta zaobilaze Arktik. Naime, Sjeverozapadni prolaz (u blizini Sjedinjenih Drava i Kanadske obale) i Sjeverni morski put (u blizini Norveke i Ruske obale), omoguavaju znatno bri i laki prolazak Arktika te se oekuje da e postati prometniji nego ikad (slika 4). Sve je ee koritenje sjeverozapadnog prolaza koji je atraktivan, jer skrauje udaljenost izmjenu Dalekog Istoka i europskih luka za 40%, to omoguuje utedu u vremenu putovanja, gorivu ta manju emisiju ugljika. S nestajanjem morskog leda, Arktiki ocean bi put od Europe do Dalekog istoka smanjio za 12 000 km, to bi primjerice vrijeme putovanja izmeu Skandinavije i Japana smanjilo za pola. To bi takoer smanjilo vrijeme plovidbe od Njemake za Aljasku za 60%, jer bi se prolazilo kroz ruski Arktik, umjesto Panamski kanal.13 Vremenska ogranienja ostaju vaan faktor kada se analiziraju morske rute. U odreenim meteorolokim uvjetima, brod nee moi ploviti ili e morati traiti zaklon dok je na moru. Onda postaje nuno znati potencijalno vrijeme koliko odreen tip broda ne bi bio u mogunosti ploviti na tim rutama, gdje visina valova premauje odreenu granicu. Ironino, ak i ako je otvorena nova ruta moe se desiti da brod ne moe ploviti, djelomino zahvaljujui klimi, a djelomino ekstremnim vremenskim prilikama.
Slika 4. Sjeverna i sjeverozapadna ruta oko Artika

Izvor: http://eatingjellyfish.com
13

UNEP (2007c), Global Outlook for Ice and Snow, Geneva

15

4.2.2. Odrivi razvoj pomorskog prometa Gledajui unaprijed, pomorski putevi bi mogli postati prometniji. Oni su koridori u povezivanju luka, i ogranien je broj brodova koji mogu prolaziti tim rutama, ovisno o fizikim ogranienjima (morske struje, dubina, grebeni, led) i politikim granicama. Kao rezultat toga, te rute povezuju luke diljem svijeta. Pomorska trgovina bi mogla nastaviti godinji rast od 3,3% do 2020. godine14, ak i ako rast pojedinih proizvoda u pomorskom sektoru (npr. tekuega rasutoga nasuprot suhog rasutog tereta) znaajno varira zbog promjene trgovinskih obrazaca drava. Prognoze za Europsku uniju predviaju poveanje oko 125% u koliini transportnog tereta morem izmjenu 2005. i 2030. godine, to je jasan pokazatelj sve vee vanosti pomorskog prometa.15Danas, 90% europske vanjske trgovine i blizu 40% unutranje trgovine prolazi kroz luke.16Sveukupno gledano, globalna pomorska trgovina trebala bi i dalje raste bre nego prosjena stopa rasta, iako bi 2015. godine mogla malo usporiti. S druge strane, oekuje se vea ekspanzija u intraregionalnoj trgovini. Od obalnog i rijenog brodarstva takoer se oekuje veliki napredak, radi ega su u mnogim sluajevima oni fokus politikih programa potpore. To se takoer odnosi na proirenje eljeznikog prometa, dodue u blaem obliku.

14

Grossmann, Harald et al. (2006), Maritime Trade and Transport Logistics: Strategy 2030, Hamburgisches Weltwirtschafts Institut. 15 Ibidem 16 EC (2008a), Common Fisheries Policy, Website: http://ec.europa.eu/fisheries/cfp_en.htm, accessed 10 March.

16

5. ZAKLJUAK

Pomorstvo treba promatrati kao sloen sustav razdijeljen na djelatnosti razliitih tehnikih, tehnolokih, ekonomskih, ekolokih i pravnih obiljeja.Kao cjeloviti sustav, pomorstvo i njegove pojedine komponente bitno utjeu na uspjeno funkcioniranje prometnoga i gospodarskog sustava pomorske zemlje.Kako bi gospodarski sustav pomorske zemlje funkcionirao potrebna je pravilna implementacija pomorskog prometa i morskih resursa uz posebnu brigu o zatiti okolia. S poveanjem pomorskog prometa ali i sve vee eksploatacije morskih resursa ovjeanstvo se suoava sa sve teim negativnim posljedicama za okoli. Vrlo je bitno znati da odrivi razvoj pomorskog prometa i eksploatacije morskih resursa podrazumijeva istovremeno omoguavanje gospodarskog rasta, drutvenog blagostanja i zatite okolia. Ako se ele razvijati pomorstvo i pomorske djelatnosti, potrebno je ispravno valorizirati njihov utjecaj na prometni i gospodarski sustav, a ne donositi kratkorona rjeenja. Temeljno polazite za utvrivanje ciljeva i mjera razvitka pojedine pomorske djelatnosti je uspostavljanje znanstveno utemeljene, meusobno usklaene i vremenski definirane dugorone pomorske politike. Evolucija svjetskog pomorstva, koja je obiljeena globalizacijskim procesima, liberalizacijom i normalizacijom, prua velike mogunosti priobalnim zemljama koje su se u stanju pravodobno i uinkovito prilagoditi novim uvjetima i pravilima ponaanja na jedinstvenom svjetskom pomorskom tritu. Stupanj iskoritavanja mora kao prometnoga puta, izvora hrane i mineralnih bogatstava utjecao je na razvoj brojnih pomorskih, gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. One zajedno ine jedinstven pomorski sustav, a na priobalnoj zemlji je da prepozna njegove vrijednosti i dosege. Priobalne drave, trebale bi bez obzira na stupanj gospodarskoga razvoja, to snanije valorizirati svoju smjetajnu prednost. Pomorski promet se ve dokazao kao uinkovit, ekonomian i siguran oblik transporta, naklonjen ouvanju okolia. To je grana prometa koja se brzo razvija te dobiva sve vie poklonika. Glavni naglasak promocije pomorskog prometa trebao bi biti na odrivosti i sigurnosti.

17

LITERATURA

1. Caldeira, Ken and Michael E. Wickett (2003), Oceanography: Anthropogenic Carbon and Ocean pH, Nature, 425, September. 2. Ducrotoy, Jean-Paul and Michael Elliott (2008), The Science and Management of the North Sea and the Baltic Sea: Natural History, Present Threats and Future Challenges, Marine Pollution Bulletin, Vol. 57, pp. 8-21. 3. Dami D., dipl. ing., Pregledni rad Pomorski promet i odrivi razvoj u prometnoj politici, Nae more, Znanstveni asopis za more i pomorstvo, Vol.56 No.3-4 listopad 2009, Pomorski odjel Sveuilita u Dubrovniku. 4. EC (European Commission) (2005), Energy and Transport in Figures 2005 , European Commission Directorate-General for Energy and Transport in cooperation with Eurostat, Brussels. 5. EC (2008a), Common Fisheries Policy, Website: http://ec.europa.eu/fisheries/cfp_en.htm, accessed 10 March. 6. FAO (Food and Agriculture Organization) (2002), La Situation mondiale des pches et de laquaculture, Geneva, accessed 3 January. 7. FAO (2007), The State of World Fisheries and Aquaculture 2006, FAO, Rome. 8. Grossmann, Harald et al. (2006), Maritime Trade and Transport Logistics: Strategy 2030 , Hamburgisches Weltwirtschafts Institut. 9. Grossmann, Harald et al. (2007), Growth Potential for Maritime Trade and Ports in Europe, Intereconomics , Vol. 227, July-August. 10. Hesse, Stephen T. (2005), Adapting to Sea Change: Managing Marine Resources in the Face of Climate Uncertainties, Sustainable Development Law and Policy, 37, Spring. 11. OECD (2006), Why Fish Piracy Persists: The Economics of Illegal, Unreported and Unregulated Fishing, OECD, Paris. 12. OECD (2007), The OECD Glossary of Statistical Terms, OECD, Paris. 13. OECD (2008a), OECD Environmental Outlook to 2030, OECD, Paris. 14. OECD (2008b), Transport in the Service of Trade and Climate Change: A Scoping Paper, Joint Working Party on Trade and Environment, OECD, Paris, June. 15. http://hrcak.srce.hr/ 16. http://www.uship.com/ 17. http://www.unizd.hr/

18

POPIS SLIKA
Slika 1. Morski pojasevi prema meunarodnom pravu..............................................................7 Slika 2.Svjetska mora, godinje temperature............................................................................11 Slika 3. Elektrana La Rance, V.Britanija, Francuska................................................................12 Slika 4. Sjeverna i sjeverozapadna ruta oko Artika..................................................................15

19