LATINSKA GRAMATIKA

I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na a, a u genitivu na ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA INDIKATIV PREZENTA AKTIVA

1. lice 2. lice 3. lice

jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t

mnozina 1. lice 2. lice 3. lice specta-mus specta-tis specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI

summ, esse, fui biti

1. lice 2. lice 3. lice

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

1.

PRISVOJNI GENITIV ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima

nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. 2. PREDLOZI uvek stoje sa akuzativom (in glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in glagoli mirovanja).

II ILI o DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na us, a u genitivu na i. Jedino se imenica deus dei, m. bog, menja malo drugacije.

jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ deus dei deo deum deus deo nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.covek, puer, pueri m.decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na ir u nominativu jednine i i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina

mnozina

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

bellum belli bello bellum bellum bello

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

bella bellorum bellis bella bella bellis

bellum, belli n. rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na um u nominativu jednine i i u genitivu.

PRIDEVI I i II DEKLINACIJE

Mozemo ih podeliti u dve grupe

a) bonus -i, bona -ae, bonum i. Menjaju se kao imenice I -ae i II o i -um deklinacije. b) tener i, tenera -ae, tenerum i. Izvode se kao imenice II er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako, zenski po I deklinaciji, a srednji po II um deklinaciji.

II KONJUGACIJA

1. lice 2. lice 3. lice

jednina time-o time-s time-t

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina time-mus time-tis time-nt

oblik glagola; timeo time re, timevi, timetum plasiti se. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci.

III KONJUGACIJA SUGLASNICKE OSNOVE

jednina 1. lice 2. lice 3. lice toll-o toll-i-s toll-i-t 1. lice 2. lice 3. lice

mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt

Oblik glagola; tollo, toll-ere, sustuli, sublatum ugrabiti. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i- sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine.

III KONJUGACIJA SAMOGLASNICKE OSNOVE

1. lice 2. lice 3. lice

jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt

Oblik glagola; cupi-o, cupere, cupivi cupitum zeleti; statu-o, statuere, statui, statum odlucivati. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. lica jednine odbije nastavak o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.

IV KONJUGACIJA

1. lice 2. lice 3. lice

jednina aperi-o aperi-s aperi-t

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt

Oblik glagola; aperio, aperi-re, aperui, apertum otvoriti. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci, uz dodavanje tematskog vokala -u- u trecem licu mnozine.

IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA

Gradi se od prezentske osnove, sufiksa ba i licnih nastavaka.

I KONJUGACIJA jednina 1.l amabam 2.l amabas 3.l amabat

1.l 2.l 3.l

mnozina amabamus amabatis amabant

II KONJUGACIJA jednina 1.l timebam 1.l 2.l timebas 2.l 3.l timebat 3.l

mnozina timebamus timebatis timebant

III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal e jednina mnozina 1.l legebam 1.l legebamus 2.l legebas 2.l legebatis 3.l legebat 3.l legebant

IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e jednina mnozina 1.l cupiebam 1.l cupiebamus 2.l cupiebas 2.l cupiebatis 3.l cupiebat 3.l cupiebant

Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum, ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. to su imenice poput: relinquiae, -arum f. ostatak; libri orum m. deca; insidiae, -arum f. zaseda; arma orum oruzje. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri, -ae, -a, -ostali; parici, -ae, a -malo njih.

III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE

jednina

mnozina

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

dux ducis duci ducem dux duce

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

duces ducum ducibus duces duces ducibus

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju:

MUSKI ROD

nominativ genitiv

-os -oris

-o -inis

-es -itis

-o -onis

-or -oris

ZENSKI ROD

nominativ genitiv

-do -dinis

-us -udis

-us -utis

-go -ginis

-x -gis

-as -atis

primeri

homo, -inis m. covek; miles, -itis, m. vojnik; dux, -cis, m. vodja; victor, pobednik. palus, -udis f. mocvara; virtus, -utis f. vrlina; virgo, -ginis f. devica.

-oris m.

Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na er, a imaju nepostojano -e. Takve su recimo pater, patris; mater, matris; frater, fratris.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu; comes, -itis m.f. pratilac, pratilja.

III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus

Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na:

nominativ genitiv

-us -oris

-men -minis

-t

-us -eris

-ur -oris

nekoliko primera tempus, -oris vreme; nomen, -minis ime; caput, capitis glava; genus, -eris rod; robur, -oris snaga.

IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI

jednina 1. lice 2. lice 3. lice

eram eras erat

mnozina 1. lice 2. lice 3. lice

eramus eratis erant

Ablativus possesivus kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati.

III DEKLINACIJA; I OSNOVE

Dele se u tri grupe:

1) jednakoslozne

2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen.sg.*)

jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive

nom gen dat aku vok abl

mnozina cives nom civium gen civibus dat cives aku cives vok civibus abl

jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre

mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus

imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Ukoliko se zavrsavaju na s u nominativu jednine onda su zenskog

roda. Ukoliko su na er onda su muskog roda. Izuzeci su fons, fontis, m. izvor; i imber imbris, f. kisa.

3) imenice srednjeg roda na e, -al, -ar sa genitivom jednine na is

jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ mare maris mari mare mare nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ

mnozina maria marium maribus maria maria

ablativ

mari

ablativ

maribus

mare, maris, n. more; animal, animalis, n. -zivotinja, exemplar, exemplaris, n. primer.

IZUZECI III DEKLINACIJE

Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. To su sitis, f. zedj; pupis, f. krma; turris, f. toranj; tussis, f. kasalj; febris, f. groznica; securis, f. sekira; Tiberis, m. Tibar; Neapolis, f. Napulj.

jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ sitis sitis siti sitim sitis siti nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus

Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. Tako je na primer sa iter, itineris, n. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. Imenica bos, bovis, m.f. ima genitiv mnozine bous, a dativ i ablativ bobus ili bubus. Imenica vis, f. sila, u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi; dok joj je mnozina potpuna. Imenica caro, carnis, f. meso, genitiv mnozine joj je carnium.

PRIDEVI III DEKLINACIJE

pripadaju vokalskim i osnovama i dele se u tri grupe:

1) tri zavrsetka muski rod acer menjaju se kao nejednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica zenski rod acris menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na e, -al, -ar ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica

2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na e, -al, -ar ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod imenica

III deklinacije i osnova ablativ jednine je utili, a ne ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod imenica utile kako je kod imenica

3) jedan zavrsetak obicno pridevi na ens, -entis, -ans, -antis, -x, cis muski rod prudens menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova. Plural je takodje kao kod ne jednakosloznih imenica. ablativ jednine je prudenti, a ne prudente kako je kod imenica. zenski rod prudens menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova. Plural je takodje kao kod ne jednakosloznih imenica. srednji rod prudens menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova. Plural se menja kao kod imenica na e, -al, -ar.

ablativ jednine je prudenti, ablativ jednine je prudenti, a ne prudente kako je kod a ne prudente kako je kod imenica imenica

menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova

FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI

jednina 1. lice 2. lice 3. lice

ero eris erit

mnozina 1. lice 2. lice 3. lice

erimus eritis erunt

IMENICA JUPITER (posebna promena)

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove

IV DEKLINACIJA

jednina nominativ exercitus / cornu genitiv exercitus / cornus dativ exercitui / cornu akuzativ exercitum / cornu vokativ exercitus / cornu ablativ exercitu / cornu

mnozina nominativ exercitus / cornua genitiv exercituum / cornuum dativ exercitibus / cornibus akuzativ exercitus / cornua vokativ exercitus / cornua ablativ exercitibus / cornibus

Imenice; exercitus, exercitus, m. vojska; cornu, cornus, n. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog

roda zavrsavaju na us, kao i u genitivu; dok za srednji rod zavrsavaju na u u nominativu, a na us u genitivu.

IZUZECI IV DEKLINACIJE

Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. To su acus, f. igla; manus, f. ruka; Idus, Iduum, f. Ide; domus, f. kuca. Imenica domus se menja drugacije od ostalih.

jednina nominativ domus genitiv domus dativ domui akuzativ domum vokativ domus domo ablativ

mnozina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ domus domuum, domorum domibus
domos

domus domibus

Ablativ jednine, genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. To su imenice specus, m. pecina; lacus, m. jezero; acus, f. igla; portus, m. luka; arcus, m. luk.

FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA jednina 1.l amabo 2.l amabis 3.l amabit II KONJUGACIJA jednina 1.l timebo 1.l 2.l timebis 2.l 3.l timebit 3.l

1.l 2.l 3.l

mnozina amabimus amabitis amabunt

mnozina timebimus timebitis timebunt

III KONJUGACIJA jednina 1.l legam 2.l leges

1.l 2.l

mnozina legemus legetis

IV KONJUGACIJA jednina 1.l cupiam 1.l 2.l cupies 2.l

mnozina cupiemus cupietis

3.l

leget

3.l

legent

3.l

cupiet

3.l

cupient

Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti.

V DEKLINACIJA

jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ res rei rei rem res re dies diei diei diem dies die nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus

Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na e u nominativu. Sve su zenskog roda sem dies, diei, m. dan i meridies, meridiei, m. podne. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu. Imenica dies, diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .

PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA

jednina 1.l vocavi 2.l vocavisti 3.l vocavit

mnozina 1.l vocavimus 2.l vocavistis 3.l vocaverunt

jednina 1.l 2.l 3.l

fui fuisti fuit

mnozina 1.l fuimus 2.l fuistis 3.l fuerunt

glagol: voco, vocare, vocav i, vocatum pozvati, summ esse, fui biti

Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.

KOMPARACIJA PRIDEVA

Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak ior, a za srednji rod nastavak ius.

jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ carior carioris cariori cariorem carior cariore carius carioris cariori carius carius cariore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus

Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove.

Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus, -issima, -issimum. (carrisimus, carrisima, carrisimum). Pridevi na er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus, -rima, -rimum. (pulcherimus, pulcherima, pulcherimum ili acerimus, acerima, acerimum). Superlativ se deklinira po II deklinaciji. 6 prideva grade superlativ na limus, -lima, -limum. To su facilis, -e; dificilis, -e; similis, -e; dissimilis, -e; humilis, -e; gracilis, -e.

PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA

Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje.

glagol maneo, manere, mansi ostati i sum, esse, fui biti.

jednina 1.l manseram 2.l manseras 3.l manserat

mnozina 1.l manseramus 2.l manseratis 3.l manserant

jednina 1.l fueram 2.l fueras 3.l fuerat

mnozina 1.l fueramus 2.l fueratis 3.l fuerant

SUPLETIVNA KOMPARACIJA

pridev bonus, -a, -um malus, -a, -um magnus, -a, -um parvus, -a, -um multus, -a, -um

komparativ m. i f. melior peior maior minor -

komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima

superlativ m. f. n. optimus, -a, -um pessimus, -a, -um maximus, -a, -um minimus, -a, -um plurimus, -a, -um

U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ, akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium.

FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA

Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I.

jednina 1.l mansero 2.l manseris 3.l manserit

mnozina 1.l manserimus 2.l manseritis 3.l manserint

jednina 1.l 2.l 3.l

fuero fueris fuerit

mnozina 1.l fuerimus 2.l fueritis 3.l fuerint

OPISNA KOMPARACIJA

Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e, i, u, ispred nastavka us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise).

pridev varius, -a, -um indonens, -a, -um stenuus, -a, -um

komparativ magis varius, -a, -um magis indonens, -a, -um magis stenuus, -a, -um

superlativ maxime varius, -a, -um maxime indonens, -a, -um maxime stenuus, -a, -um

IMPERATIV I

Njime se izrice zapovest ili podsticanje, a javlja se samo u prezentu ili futuru. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine. To su dico, duco, facio i glase dic, duc, fac.

jednina 2.l 2.l 2.l

veni ama doce

mnozina 2.l 2.l 2.l

venite amate docete

jednina 2.l 2.l 2.l

cupi es veni

mnozina 2.l cupite 2.l este 2.l venite

IMPERATIV II

Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. Ima 2. i 3. lice sg. i pl.

jednina 1.l 2.l amato 3.l amato

mnozina 1.l 2.l 3.l

amatote amanto

jednina 1.l 2.l 3.l

venito venito

mnozina 1.l 2.l venitote 3.l veniunto

GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA

Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke. 1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher, pulchra, pulchrum gradi prilog pulchre). 2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus, -a, -um koji daje prilog cito. 3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. Na primer, celer, celeris, celere daje prilog celeriter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda, poput na primer prideva facilis, facile koji gradi prilog faciliter, ali i facile. 4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa er. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter. KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks e.

pozitiv perite pulchre

komparativ peritius pulchrius

superlativ peritissime pulcherissime

facile raro

facilius rarius

faccillime rarissime

SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto.

pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie

komparativ melius peius magis minus plus magis varie

superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie

BROJEVI

1 unus, a, um 2 duo, ae, o 3 tres, es, ia 4 quattor 5 quinque

6 7 8 9 10

sex septem octo novem decem

20 30 40 50 60

viginti triginta quadraginta quinquaginta sexaginta

70 80 90 100 1000

septaginta octoginta nonaginta centum milia

jednina

jednina

jednina

n g d a v a

unus/una/unum unius uni unum/una/unum --uno/una/uno

n g d a v a

duo/duae/duo

tres/tres/tria trium tribus tres/tres/tria --tribus

duorum/duarum/duorum g duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus d a v a

REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um.

primus, -a, -um secundus, -a, -um tertius, -a, -um quartus, -a, -um quintus, -a, -um

sextus, -a, -um septimus, -a, -um octavus, -a, -um nonus, -a, -um decimus, -a, -um

vicesimus, -a, -um tricesimus, -a, -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus

septuagessimus octogessimus nonagesimus centesimus millesimus

PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima. I KONJUGACIJA jednina 1.l amor 2.l amaris 3.l amatur III KONJUGACIJA jednina 1.l legor II KONJUGACIJA jednina 1.l timeor 1.l 2.l timeris 2.l 3.l timetur 3.l IV KONJUGACIJA jednina 1.l erudior 1.l

1.l 2.l 3.l

mnozina amamur amamini amantur mnozina leg-i-mur

mnozina timemur timemini timentur mnozina erudimur

1.l

2.l 3.l

leg-e-ris leg-e-tur

2.l 3.l

leg-i-mini leg-u-ntur

2.l 3.l

erudiris eruditur

2.l 3.l

erudimini erudiuntur

LICNE ZAMENICE

1. lice sg. n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum

1. lice pl. nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis

2. lice sg. tu tui tibi te ------te/tecum

2. lice pl. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis

3. lice sg. n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo

3. lice pl. (ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis

LICNA POVRATNA ZAMENICA

Oblici i za sg. i pl. n g ------sui

d a v a

sibi se ------(a) se, secum

PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um ili -er, -ra, -rum.

1.l 2.l 3.l

meus, mea meum tuus, tua, tuum eius, eorum

noster, nostra, nostrum vester, vestra, vestrum suus, sua, suum

IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA

I KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l amabar 1.l amabamur 2.l amabaris 2.l amabamini 3.l amabatur 3.l amabantur III KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l legebar 1.l legebamur 1.l 2.l legebaris 2.l legebamini 2.l 3.l legebatur 3.l legebantur 3.l POKAZNE ZAMENICE 1. lice sg. n g d hic/haec/hoc huius huic 1. lice pl. hi/hae/haec horum/harum/ horum his

II KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l timebar 1.l timebamur 2.l timebaris 2.l timebamini 3.l timebatur 3.l timebantur IV KONJUGACIJA jednina mnozina erudiebar 1.l erudiebamur erudiebaris 2.l erudiebamini erudiebatur 3.l erudiebantur

2. lice sg. iste/ista/istud istius ist

2. lice pl. isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis

a hunc/hanc/hoc v a ------hoc/haec/hoc 3. lice sg. n g d ille/illa/illud illius illi

hos/has/haec ------his 3. lice pl. illi/illae/illa

istum/istam/istud ------isto/ista/isto 3. lice sg. idem/eadem/idem

istos/istas/ista -----istis 3. lice pl. iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eorunde m iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem

illorum/illarum/illorumeiusdem illis illos/illas/illa ------illis eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem

a illum/illam/illud v a ------illo/illa/illo

ODNOSNA ZAMENICA

jednina n g d a v a qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod ------quo/qua/quo

mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae ------qubius

FUTUR I PASIVA

I KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l amabor 1.l amabimur 2.l amaberis 2.l amabimini 3.l amabitur 3.l amabuntur III KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l legar 1.l legemur 2.l legeris 2.l legemini 3.l legetur 3.l legentur

II KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l timebor 1.l timebimur 2.l timeberis 2.l timebimini 3.l timebitur 3.l timebuntur IV KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l erudiar 1.l erudiemur 2.l erudieris 2.l erudiemini 3.l erudietur 3.l erudientur

UPITNE ZAMENICE

jednina n g d a v a quo quem quis cuius cui quid ------qua re quid

Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter, utra, utrum. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko, sta), a pridevski je qui, quae, quod (koji, koja, koje).

PARTICIP PERFEKTA PASIVA

Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.

1.l 2.l 3.l

captus, -a, -um sum captus, -a, -um es captus, -a, -um est

capti, -ae, -a capti, -ae, -a capti, -ae, -a

summus estis sunt

INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA

1.l 2.l 3.l

repudiatus, -a, -um eram repudiatus, -a, -um eras repudiatus, -a, -um erat

repudiati, -ae, -a eramus repudiati, -ae, -a eratis repudiati, -ae, -a erant

glagol: repudiatus, repudiatare, repudiavi, repudiatum odbijati.

FUTUR II PASIVA

1.l 2.l 3.l

repudiatus, -a, -um ero repudiatus, -a, -um eris repudiatus, -a, -um erit

repudiati, -ae, -a erimus repudiati, -ae, -a eritis repudiati, -ae, -a erunt

KONJUKTIV Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze, a ne mora biti izvrsena. KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.

I KONJUGACIJA dodaje se -e-

II, III, IV KONJUGACIJA dodaje se a-

pomocni i neki nepravilni dodaje se -i-

I KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l amem 1.l amemus 2.l ames 2.l ametis 3.l amet 3.l ament II KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l moneam 1.l moneamus 2.l moneas 2.l moneatis 3.l moneat 3.l moneant III KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l legam 1.l legamus 2.l legas 2.l legatis 3.l legat 3.l legant IV KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l puniam 1.l puniamus 2.l punias 2.l puniatis 3.l puniat 3.l puniant

1.l 2.l 3.l

1.l 2.l 3.l

1.l 2.l 3.l

1.l 2.l 3.l

I KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina amer 1.l amemur ameris 2.l amemini ametur 3.l amentur II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina monear 1.l moneamur monearis 2.l moneamini moneatur 3.l moneantur III KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina legar 1.l legamur legaris 2.l legamini legatur 3.l legantur IV KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina puniar 1.l puniamur puniaris 2.l puniamini puniarit 3.l puniantur

KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM, ESSE, FUI

1. lice 2. lice 3. lice

sim sis sit jednina

simus sitis sint mnozina

KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA

Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.

I KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l amarem 1.l amaremus 2.l amares 2.l amaretis 3.l amaret 3.l amarent II KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l monerem 1.l moneremus 2.l moneres 2.l moneretis 3.l moneret 3.l monerent III KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l legerem 1.l legeremus 2.l legeres 2.l legeretis 3.l legeret 3.l legerent IV KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l punirem 1.l puniremus 2.l punires 2.l puniretis 3.l puniret 3.l punirent

I KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina 1.l amarer 1.l amaremur 2.l amareris 2.l amaremini 3.l amaretur 3.l amarentur II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina 1.l monerer 1.l moneremur 2.l monereris 2.l moneremini 3.l moneretur 3.l monerentur III KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina 1.l legerer 1.l legeremur 2.l legereris 2.l legeremini 3.l legeretur 3.l legerentur IV KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina 1.l punirer 1.l puniremur 2.l punireris 2.l puniremini 3.l punirerit 3.l punirentur

KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME, ESSE, FUI

1. lice 2. lice 3. lice

essem esses esset jednina

essemus essetis essent mnozina

KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA

Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka, konjuktiva. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse.

KONJUKTIV PERF. AKTIVA jednina mnozina 1.l laudaverim laudaverimus 2.l laudaveris laudaveritis 3.l laudaverit laudaverint

KONJUKTIV +KVAMPERF. AKT. jednina mnozina 1.l laudavissem laudavissemus 2.l laudavisses laudavissetis 3.l laudavisset laudavisent

KONJUKTIV PERF. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. PAS. jednina mnozina jednina mnozina 1.l laudatus, a, um laudati, ae, a 1.l laudatus, a, um laudati, ae, a sim simmus essem essemus 2.l laudatus, a, um sis laudati, ae, a sitis 2.l laudatus, a, um laudati, ae, a essetis esses 3.l laudatus, a, um sit laudati, ae, a sint 3.l laudatus, a, um laudati, ae, a essent esset Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.

NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI izrice se naredba 2. ili 3. licu jednine ili mnozine. BODRENJA izrazava se 1. licem mnozine konjuktiva prezenta. Negacija je ne. ZABRANE izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient). ZELJE a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta. d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi...).