Kulturalna povijest prapovijest

impanza i australopitek razliitost u strukturi zdjelice australopiteka koji hoda uspravno i ovjekolikog majmuna Australopitek ovjekov izravni prethodnik, slabo razvijeni nadoni lukovi koji se kod praovjeka vie istiu Neandertalac inteligentna ljudska vrsta, novine u kulturnom napretku za vrije razvoja neandertalaca Za povijesni ovjekov bioloki razvitak, znaajna je transformacija polumajmuna u srednjem tercijaru u ovjeku sline majmune hominoidi, za koje je tipino obiljeje pomanjkanje repa (gibon, orangutan, gorila, impanza). ovjekoliki majmuni razvili su se na prijelazu iz miocena u pliocen (najmlai stupanj tercijara) i ivjeli su u umama i stepama. Do rascjepa u hominide, tj. u ovjekolika bia na jednu stranu i pongide, tj. u ovjekolike majmune na drugu stranu dolo je prije 10 milijuna godina. Novija istraivanja su pokazala da ni jedan danas ovjekoliki majmun nije izravan ovjekov prethodnik. Ljudi i dananji ovjekoliki majmuni krajnji su lanovi dugog povijesnog razvitka. Razvitak ovjekolikog bia (hominida) znaajan je s obzirom na njegova tjelesna obiljeja: uspravan hod, razvijanje specifine muskulature, razvitak ruke i ake, razvitak mozga. Praovjek uz vatru u-Ku-Tijen (kod Pekinga), prije 350 000 godina najstarije indicije o koritenju vatre Vatra se palila kresanjem kamena o kamen. Predmeti: runi klinovi lijepih oblika, orue za udaranje (Kina), ukraavani privjesci od bjelokosti (Moravska 15 000 godina prije n.e) MAMUT : najvanija divlja za lov u kamenom dobu, rairen po sjevernoj polutki, njegov oblik esto je iscrtavan po peinama - to je divovski slon, obrastao dugim dlakama i kljovama dugakim do 3 metra NALAZITA PRAOVJEKA Azija u ku tijan, MA pa (Kina), Java Europa: Heidelberg ; Afrika: Temmine, Broken Hill, Oldoway, Saldanha, Swartkrans pred 600 000 godina

PEINA LASCAUX - Na stijenama i stropovima pilje nalaze se dobro sauvani naturalistiki likovi ivotinja (konji, jeleni, bikovi, krave, medvjedi, bizoni i dr.) simbolino-maginog znaenja, koji predstavljaju najvrjednija ostvarenja paleolitske umjetnosti.Na stropu pilje naslikane su razliite ivotinje. Oslikana je cijela povrina stropa, ali tako da izmeu pojedinih likova nema meusobnog odnosa. Oni se kreu u razliitim smjerovima, nalaze se u razliitim poloajima, slikani su jedan iznad drugoga ili ak jedni preko drugih (konglomerat). Ne postoji nikakva prostorna organizacija podloge, ve samo niz individualno shvaenih tijela oblikovanih velikim obojenim povrinama s tamnim obrisima. Willendorfska venera naena u Wachauu u Donjoj Austriji, to je kipi od vapnenca obojen crljenicom, visok 10.5 cm, otprilike je nastao 25 000 god pr. n.e. - Arheolozi su je pronali 1908. na obali Dunava u gradiu Willendorf, po kojemu je i dobila ime, a sline su figurice pronaene na tlu Francuske (Venera iz Laussiela), Rusije, Slovake i eke.Svi pronaeni primjerci prikazuju golu enu bez lica i izrazito naglaenih oblina - velikih bujnih grudi, nabreknuta trbuha i istaknutog spolovila 1. PALEOLIT starije kameno doba dijeli se na: a.) donji paleolit ( prije 600.000 75.000 godina) - ovjek je u donjem paleolitu naseljavao Europu, Afriku i prednju, istonu i srednju Aziju. U to je vrijeme iz kamena poeo izraivati najprimitivnija kamena orua. Tipovi orua donjeg paleolita - runi klin, strugalo, dubilo svrdlo, sjeivo,grebalo, iljak, b.) srednji paleolit (prije 75.000 - 35.000 godina) - Srednji paleolit je uglavnom doba neandertalca, ljudske pobone grane koja se razvila od praovjeka. Nazvan je po nalazitu Neandertal (Njemaka). Europski neandertalac je bio nizak. Hodao je potpuno uspravno. Najpoznatiji kulturni stupanj srednjeg paleolita je Musterien (nalazite u Francuskoj, 75.000 35.000 g.), gdje su naene nastambe ljudi u peinama i na otvorenome. U kulturni stupanj srednjeg paleolita spadaju nalazi Krapinskog praovjeka otkopani na brdu Hunjakovu kod Krapine (D. Gorjanovi-Kramberger, 1899.1905.) Ostaci ljudskih kostura razliitog spola u razne dobi (dvadesetak osoba) pripadaju neandertalskoj rasi.

c.) gornji paleolit (prije 35.000 8.000 godina) - U gornjem paleolitu ne nalaze se tragovi neandertalca, ve je javlja homo sapiens, na sadanji tip ovjeka, a u to vrijeme nalaze se i prvi tragovi njegovog umjetnikog izriaja. Taj novi tip ovjeka javlja se u isto vrijeme u Europi, Aziji i Africi. U Europi je taj tip nazvan tip Cro-Magnon po nalazitu u Francuskoj. Karakteristike: visina oko 1,80 m, snana kotana graa, velik obujam lubanje, visoko elo, eoni mozak normalno oblikovan, isturena brada jasno je izraena. je najvanija osnova ivota, a veliko se znaenje daje i skupljanju prirodnih plodova. Pripitomljen je pas, koriste se divlji konji i goveda Vatra se palila kresanjem kamena o kamen. Uz kolibu su postojale jame za zalihe. Kao nastambe koriste se peine, u kojima se nalaze i kultna mjesta. Prilikom obavljanja kulta vrili su se i kultni plesovi uz ivotinjske rtve. U peinama se nalaze likovna djela, dijelovi slika i gravura u kamenu. Na otvorenom ovjek gradi kolibe. tri kulturno-umjetnika kruga: 1.) Franko-kantabrijski krug - Venere iz Laussela, likovi u peinama Altamira, Gargas 2.) Istoni krug 3.) Mediteranski krug Pupiina peina - peina na desnoj strani Vele drage, jugoistono od ruevina Stare Vranje, na oko 120m aps. visine.

Kulture neolita
U mlaem kamenom dobu neolitu dolazi do prijelaza iz starog gospodarskog oblika kulture lovaca i sakupljaa plodova, koji prisvaja gotovu hranu, do utemeljenja novog gospodarskog oblika ratarstva i stoarstva. Obiljeja gospodarskog oblika neolita: uzgoj ivotinja, kultiviranje biljaka, sjedilaki nain ivota, glaanje kamena. Ta obiljeja neolita oznauju povijesno razdoblje ovjeanstva: ovjek nastoji postati neovisan od prirodnih zbivanja; ovjek sustavno gradi svoje nastambe i pokuava preoblikovati prirodna prostranstva u plodne oranice; ovjek radom ruku kultivira divlje biljke i uzgaja domae ivotinje; ovjek radom svijesti dolazi do tehnikih pronalazaka (proizvodnja keramike, prerada metala, graditeljstvo). Novi gospodarski odnosi doveli su i do novih oblika drutvenog ivota. Iz starih lovakih zajednica i zajednikih boravita razvile su se velike naseobinske zajednice u kojima se oblikovao poseban sloj obrtnika. Levant panjolska, slikarije strijelaca u borbi (6-5 tisuljea prije n.e.), ratnika u plesu s visoko podignutim lukovima glinene statue (iz sredinje iranske visoravni), glinene zdjele s polikromnim geometrijskim oslikanjem(Irak), enski glineni kipi (Egipat prikaz je vjeran realnome...enski kipii pronaeni su u enskim grobovima, a muki u mukim grobovima)

Poeci visokih kultura: - Teotihuacan 300 g. Pr. n.e. Srednja Amerika - Tiahuanaco 800 g.pr. n.e. Juna Amerika - Egipatska kultura 3000 g.pr.n.e. Afrika - Sumerska kultura - 3000 g.pr.n.e Azija - Dolina Inda 2500 g.pr.n.e Azija - Kineska kultura - g.pr.n.e - Azija Vuedolska golubica - Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Vukovara, u ijoj se blizini nalazi Vuedol. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukraena bijelom inkrustacijom (manice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom igosanim ubadanjem.

Drevne kulture
Mezopotamija i Sumer nisu se razvijali odvojeno kao Egipat. Povijest te zemlje bila je uvjetovana od treeg tisuljea prodiranjem semitskih nomada iz njihovih matinih podruja na sjevernom rubu arapske pustinje. Sargon, vojskovoa Semita, u slubi vladara kraljevstva Ki, pobijedio je 2340.g. pr.Kr. posljednjeg kralja Uruka Lagalzagesija, te podjarmio sve sumerske drave. Sa Sargonom doli su Semiti do vladajueg politikog poloaja u zemlji. Sargon je utemeljio novu prijestoljnicu Akad na rijeci Tigris, sjeverno od Kia. Od tada se Semiti nazivaju Akadijcima. Sargon je velikim vojnim pothvatima pod svoju vlast podveo cijelu Mezopotamiju i susjedne zemlje od Perzijskog zaljeva i gorja Zargos do Sredozemnog mora, te je tako utemeljitelj velike Akadske drave. Nastojao je zemlji osigurati bitne sirovine kojih nije bilo u Mezopotamiji (kamen, kovinu, drvo), okupirane krajeve je prisiljavao na plaanje danka, postavljao je akadijske guvernere formirao je jednu vrstu kolonijalnog carstva u kojem su u pojedinim dijelovima ostali na vlasti domai knezovi ako su priznavali Sargonovu vrhovnu vlast. Glavni grad Akad postaje politiko, gospodarsko i trgovako sredite, ima luku za pomorsku trgovinu s istokom. Kolone laara vukle su brodove iz istone Arabije, iz podruja Inda i iz Perzijskog zaljeva uzvodno po Tigrisu do glavnog grada. Tu su zavravali i trgovaki kopneni putevi sa sjevera i zapada po kojima su kovine, skupocjeno kamenje i plemenito drvo dopremani u sredite drave. Okrutnim postupanjem s podanicima, Sargon je produbio sukob unutar Akadske drave, este su krvave pobune, nakon njegove smrti sinovi nisu uspjeli odrati jedinstvo drave. Posljednji vladar Naramsin /2260.-2223 g.pr.Kr.) na kratko je ponovno objedinio dravno podruje (kralj etiriju strana svijeta), te se moe smatrati prvim mezopotamskim vladarom koji se dao oboavati poput boga. Nakon Naramsina raspada se Akadska drava i Sumerani kao starosjedioci podruja ponovno pokuavaju umjesto Akada uiniti Uruk sreditem politike i gospodarske moi. Sa sjevera esto upadaju plemena Gutejaca, koji kao barbari unitavaju tekovine akadske i sumerske civilizacije. Treu dinastiju Ura utemeljio je Urnamu od Ura (2111.-2094.g.pr.Kr.), koji tako postaje kralj Sumera i Akada. Za vrijeme vladavine ove dinastije od oko 100 godina dolazi do ponovnog kulturnog procvata sumerska renesansa, razvitak kulture hramova hramska drava. Nakon toga ponovno prodiru Semiti koji definitivno unitavaju politike tekovine Sumerana.

Sukobi i susreti dvaju naroda: Sumerana praiskonskih domorodaca, kulturnog i civilizacijski nadmonog naroda, te Semita arapskih pustinjskih nomada obdarenih sposobnou ratnog umijea ali i mogunou brzog uenja i sublimacije znanja kulturno nadmonijeg naroda i povezivanju tako steene duhovne i materijalne tekovine s vlastitim shvaanjima, omoguili su Semitima da malu sumersku dravu politiki pretvore u veliku dravnu tvorevinu uz istovremeno prihvaanje gotovo svih sumeranskih kulturnih otkria i gospodarskih dostignua te pretapanje u nove civilizacijske rezultate koji su doveli do prevlasti sumerskih opekulturnim elemenata na tom podruju. Uruk grad u Mezopotamiji, tamo su pronaeni bolici enske glave (iz razdoblja 3000 god pr. n .e.), glinena ploica s nekoliko rijei (isto razdoblje)

Kulturna povijest starog istoka

HERODOT: EGIPAT JE DAR NILA - U dolini Nila nastala je jedna od najstarijih civilizacija EGIPATSKA CIVILIZACIJA - U 6. tisuljeu pr.Kr. na tom prostoru nastaju brojne kulture u kojima se razvijaju stalna naselja s naprednom poljoprivredom i obrtima METALNO DOBA - 6000 g.pr.Kr. Ljudi poinju rabiti bakar u JZ Aziji. Ljudi su bakar nalazili u prirodi, talili ga i lijevali u kalupe od gline ili kamena. - Usporedno s bakrom, koriste se i zlatom, kojeg su dobivali ispiranjem pijeska u rijekama. (Bakar je najvie sluio za izradbu nakita i potaknuo na velike gospodarske promjene) - Upotrebljava se i kamen - VUEDOL u Hrvatskoj eneolitski lokalitet - naselje - Najstariji bakreni predmeti pronaeni su na Bliskom istoku, iz 6.tisuljea pr.Kr. - U 4. i 3. tisuljeu pr.Kr. proirila se uporaba bakra u Mezopotamiji, Egiptu i Maloj Aziji - BAKAR je mekan materijal, metalurzi primijetili to je bakar manje ist metal dobivan taljenjem tvri. - BRONCA = kositar + bakar - Nalazi kositra nisu u prirodi u blizini nalazita bakra > potraga za kositrom potaknula je razvoj trgovine

U 3. tisuljeu pr.Kr. Od Egipta preko Male Azije do JI Europe pojavljuju se novi narodi > brzi i pokretni stoari u potrazi za novim panjacima ali sa znanjem proizvodnje metala Doli su uz Zakavkazja i junoruskih stepa > rue neolitska naselja ENEOLIT prijelazno doba / kameno + bakreno oruje

PRVE CIVILIZACIJE - Razdoblje povijesti ljudskog drutva koje slijedi nakon pojave primitivnih zajednica kamenog doba, razdoblje je razvijenih ljudskih zajednica koje se svojim vsokim stupnjem gospodarskog, drutvenog i kulturnog razvoja izdvajaju kao prve civilizacije - CIVILIZACIJA = ULJUDBA / ukupnost svih znanja, vjetina, obiaja, materijalnih i duhovnih steevina, ekonomskih i kulturnih postignua jednog naroda odnosno zajednice Nastale su u dolinama velikih rijeka : - Nil / Egipat, Eufrat i Tigris / Mezopotamija, Ind / Indija, Hoangho i Jangce / Kina - Gospodarstvo bazirano na poljoprivredi razvijenoj zbog dobrog irigacijskog sustava i pojavi gradova koji se razvijaju kao sredita obrta i razmijene dobara - Rijeka povezuje teritorij, donosi vodu na suna podruja zahtijeva organizaciju radova na sustavu za navodnjavanje kroz izgradnju mree na oranicama > omoguilo poveanje prinosa / hrane te porast stanovnika - U razdoblju upotrebe prvih metala za orue i oruje potaknut tehnoloki razvoj > irenje trgovine, organizacija obrane, pojava prvog pisma - Slikovno pismo Sumerana u Mezopotamiji prvo pismo temeljeno na piktografskom sustavu svaka slika predstavlja odreenu rije ili situaciju - Ideogramsko pismo svaki znak ima odreeno znaenje - Alfabetsko pismo svaki glas ima grafiki znak > razvili ga Feniani - Pisari i nadareni pojedinci tumae i predviaju prirodne pojave kao neto to je izvan ljudskog utjecaja i nastaje voljom bogova > oni koji znaju to tumaiti postaju duhovna-sveenika elita - Drava kao organizirana zajednica ljudi s vladajuim drutvenim slojem koji je upraljao narodom koji je izvravao njihove naputke - Drava se uspostavila preuzimajui funkciju upravljanja i organizacije, vlast s uinkovitom upravom, obranom i poreznim sustavom

RIJEKA KOJA IVOT ZNAI - Egipat je dar Nila Herodot proniknuo u samu tajnu egipatske civilizacije. S obzirom na zemljopisni poloaj i pustinju voda koja ivot znai nije dolazila s neba nego iz Nila - Nil nastaje od Bijelog i Plavog Nila, dviju rijeka koje su izvor Nila, a izviru na podruju Etiopije i Sudana - Nil cijelom duinom svog toga vijuga kroz pustinju, a deltastim uem uljeva se u Sredozemlje - Tee od juga ka sjeveru > JUG = GORNJI a SJEVER= DONJI - Gornji Egipat /jug, Donji Egipat / sjever - Egipat = velika itnica starog svijeta - 2 etve godinje rezultat redovne godinje poplave - U poetku nisu znali kako ukrotiti rijeku uoili da zvijezda Sirius (gr. Sothis) u jednom periodu godine vrlo rano nestaje s obzora, a ponovnom pojavom nakon 70 dana na istonom obzoru prije zore 19. srpnja najavljuje skoru poplavu Nila - Nil je plavio ravnicu stvarajui plodan mulj - Izgradnjom sustava kanala i nasipa kontrolira se Nil, Udvostruuju se poljoprivredne kulture - Poplava Nila trajala je 3 mjeseca / povlaenje vode od rujna do studenog / nakon toga tok vode regulirao se nasipima i kanalima - Pojava SIRIUSA oznaava poetak godine i prvi mjesec egipatskog kalendara - Egipani gledali kako njihov svijet nestaje u poplavi, a potom bi se zemlja vraala natopljena i oploena - MITOLOGIJA znaaj Nila svijet nastao iz voda Kaosa, koja sadrava sve stvari u zametku. Iz te vode izronio je humak na kojemu je poelo stvaranje, a godinjim ponavljanjem iz vode je izrasla Zemlja - EGIPAT 16000 km2, oko 3100.g.pr.Kr. 150000 stanovnika, Novo Kraljevstvo 4 miljuna - Obrada zemlje ovisila je o melioracijskim radovima: podizanju nasipa, isuivanju, prokopavanju kanala, odvodnjavanju i gradnji bazena kako bi se sauvao dio vode za natapanje u sunim razadobljima - Nerazvijena tehnologija (osim primitivnih pijuka, koara i motika) uvjetovala je razvoj discipline i izvrsne organizacije radova - Politiki sustav omoguio je uspjean i dugotrajan nadzor poplave - Autoritarna vlast provoenje odluke o radovima - Jeam i penica bogat urod dviju glavnih kultura - Kruh glavna hrana - Pivo konzumirali i vladari i seljaci - 2,25 kg kruha dnevno za vojnike Grci ih nazivaju jedai kruha

Papirus biljka koja raste u movarnim podrujima doline Nila Korijenje=ogrijev, stabljika=uad, laki amci i koare Mladice=hrana Srika papirusa od prve dinastije za izradu kvalitetnog materijala za pisanje

PUSTINJA mnoge ivotinjske vrste antilope i gazele za hranu; izvorita plemenitih metala-rudnici bakra, dragog kamenja i zlata - Zlato u Nubiji, juna pokrajina - Iskop zlata, prijevoz magarcima, ispiranje u Nilu Novo kraljevstvo - Zlata kao praine u Egiptu - Pustinja opskrba razliitim vrstama kamena vapnenac, pjeanik, granit, bazalt, diorit / natrijeve soli i soda koje se upotrebljavaju za konzerviranje hrane i u medicini, proizvodnji stakla, preradi bakra i zlata - Do Srednjeg kraljevstva upotrebljava se bakar budui bronca sporo prodire - Alat od kvalitetnog drveta koje se uvozi iz Libanona, iz tropske Afrike uvoz ebanovine, slonovae i aromatine smole - Sinaj resurs bakra - Staklo metal / poznati obrtniki proizvodi - Nil je imao vanu prometnu ulogu - Razmijena roba ne postoji novac do dolaska Perzijanaca u 6.st.pr.Kr.

NOMASI upravitelji lokalnih zajednica NOMA; - brinu se za radove, prinose i irigacijski sustav - GROBNI RELJEFI prikazi radova na zemlji sijanje i etva FARAON - Vladar je kontrolor Nila i poplava - Godinje provodi obred koji donosi porast vodostaja Nila i plodnost polja - Preko boanske moi nad Nilom koji donosi ivot, egipatski je vladar ostvarivao i mo nad ljudima i organizirao radove u dravi - Mo faraona Ramzesa II naglaavana je tvrdnjama kako on moe donijeti i zaustaviti kiu sve do drave Hetita u Maloj Aziji - Neolitik vie vladara i vie manjih zajednica - Oko 3500. g. pr. Kr. u dolini Nila Gornji Egipat i Donji Egipat / organizirana kraljevstva s upravnim sustavom i vladarom - GORNJI EGIPAT na jugu, breuljkasti krajevi, centar TEBA, simbol PELA, krunjeni BIJELOM KRUNOM

DONJI EGIPAT na sjeveru, u delti Nila, simbol PAPIRUS i CRVENA KRUNA. Oko 3100.g.pr.Kr. Gornji + Donji Egipat = jedinstveni EGIPAT Navodno je kralj Gornjeg Egipta NARMER osvojio Donji Egipat, te osnovao prvu egipatsku vladarsku dinastiju sa sjeditem u prijestolnice u MEMFISU Prema Herodotu vladar se poeo nazivati FARAONOM prema egipatskoj rijei velika kua VELIKA PALETA svjedoi o ujedinjenju dva kraljevstva okrunjem krunom Gornjeg i Donjeg Egipta Meneton eg. sveenik navodi MENESA, no njegovo ime nije potvreno u izvorima kasnije se otkrilo da naslov menes = vrst vladar Prijestolnicu je prvi vladar ujedinjenog Egipta izgradio na neutralnom terenu. Prvi joj je naziv bio Bijeli zidovi, a poslije je dobila ime MEMFIS Krunidba se odrala u vrijem dizanja Siriusa jer je svaki novi vladar simbolino dizao svijet koji se izdie iz vode Faraon se smatrao vladarom cijelog svijeta s apsolutnom i neogranienom vlasti nad svim podanicima = despotizam Od Narmera izraena faraonova vojna uloga, uloga zatitnika Egipta u zemlji i protiv vanjskih neprijatelja FARAON = vrhovni sudac, izvor svih zakona i prava u dravi Sudske odluke zapisivane = upute niim sudskim pisarima Faraon izdvojen od obinih ljudi smatrao se BOANSTVOM tj. inkarnacijom boga HORUSA prikazan kao sokol > samim Egiptom vladalo boanstvo = teokratska drava Smru faraona sokol leti prema obzoru faraon=apsolutni gospodar Egipta kojega se tovalo kao boanstvo, bio je vrhovni sveenik, vrhovni vladar i vrhovni vojni zapovjednik U Starom kraljevstvu jaao je kult boga Sunca RA, predstavnik boga Sunca na zemlji. U Novom kraljevstvu faraon povezan s bogom OZIRISOM, faraon=sin boice Izide i boga Ozirisa

PIRAMIDA = vrhunac koncepta boanstva u Starom kraljevstvu / narod ju nije gradio samo za svojeg vladara, nego da bi time potvrdio i uvrstio njegov boanski poloaj

EGIPAT Geografski prostor rane egipatske drave je uska dolina Nila (donja Nubija izmeu 2. i 1. katarakta i Gornji Egipat), iroka delta i zapadna i istona pustinjska podruja sa svojim oazama. Izdueni pojas s njegovim plodnim tlom prirodno povezuje Nil. Obje izvorne rijeke, Bijeli i Plavi Nil, spajaju se u Khartoumu. Iz jezera Tana u Etiopiji izlazi Plavi Nil. Ljeti nabuja od zenitalne kie, to pada u etiopskim planinskim predjelima. Nabujala voda donosi plodonosni mulj, koji se taloi u donjem toku. Nilska je dolina oko 100 do 300 m duboka udolina. Dok strmi obronci od pjeenjaka okruuju do 1. katarakta usku dolinu iroku samo 2 do 5 m, ispod 1. katarakta do Sredozemnog mora gusto naseljen i 120 km dugaak dio proiruje se u 10 do 25 km iroku dolinu koja je prekrivena crnom naplavljenom zemljom. Prema antiknim izvorima Nil se rava u sedam rukava ua to je na karti hipotetski prikazano. Danas se Nil dijeli neto oko 20 km ispod Kaira u dvije matice: u zapadnu (rukavac Rosette) i istonu (rukavac Damiette).

PREDDINASTIKO RAZDOBLJE (3000-2700 pr.n.e.) Vani faraoni - Narmer

STARA DRAVA (2700-2260 pr.n.e.) III. - VI. DINASTIJA = prijestolnica MEMFIS Djoser, Keops, Kefren,Mikerinos, Pepi II

PRVO MEURAZDOBLJE (2260-2060 pr.n.e) VII. - X. din.

3000.g.pr.Kr. => ujedinjenje MENES/NARMER sistemi za navodnjavanje Ve u vrijeme kulture Nagada II. dolazi do sve veeg suparnitva i borbe Gornjeg i Donjeg Egipta. U to vrijeme vladar Gornjeg Egipta nosio je izduenu bijelu krunu, a njegov glavni bog i zatitnik bio je sokol. Vladar Donjeg Egipta nosio je crvenu krunu, a njegov glavni bog i zatitnik bio je pas. Glavni grad Gornjeg Egipta bila je Teba, a Memfis glavni grad Donjeg Egipta. razdoblju Nagada III. (o. 3200. - o. 3000. g. pr. Kr.) dolazi do prvog ujedinjenja Gornjeg i donjeg Egipta. Faraoni ire svoju dravu na jug u podruje Nubije, a na istok na poluotok Sinaj gdje su otvoreni rudnici bakra i dragog kamenja. Uspostavljene su trgovake veze s fenikim gradovima, a pojedini vladari alju prve trgovake ekspedicije na obale istone Afrike (podruje dananje Somalije). S uspostavom trgovine u Egipat pristie vrijedno drvo, tamjan, zaini i luksuzni predmeti. Jo u tiniskom razdoblju faraoni zapoinju graditi grobnice koje im trebaju osigurati zagrobni ivot. U poetku su to skromne pravokutne graevine - mastabe - iji su zidovi bili izgraeni od opeke i drveta, a pokrivene su gredama i zemljom. Tijekom III. dinastije iz mastaba su se razvile stepenaste piramide. Prvi ih je izgradio faraon oser i njegov dvorski predstojnik, graditelj i lijenik Imhotep. Snofru, faraon IV. dinastije, izgradio je tri piramide.Izgradnja piramida trajalo je i do 20 godina, a gradile su ih na desetke tisua obrtnika i robova. U unutranjosti piramide nalazila se zagrobna komora u koju su faraoni ritualno sahranjivani. Potkraj V. dinastije i na poetku VI. dinastije hijeroglifskim su pismom na zidove piramida ispisane molitve i zagrobne upute pokojniku. Njih zovemo tekstovima piramida. Vjerojatno u vrijeme Starog kraljevstva je izgraena egipatska sfinga u obliku enske glave i lavljeg tijela. Meurazdoblje je doba krize egipatske drave. U egipatskoj povijesti bilo je tri takva razdoblja. Razloge krize potkraj Stare drave nalazimo u sve veem jaanju mjesnih monika, socijalnim nemirima, upadima beduinskih plemena s podruja Sinajskog gorja i raspadu vjerskog sustava. Duhovnu krizu, pesimizam i nesigurnost ivota ovoga razdoblja opisuju najstariji egipatski knjievni tekstovi tualjke religija = OZIRIS, IZIDA, HORUS, RA dolazi do jaanja i centralizacije dravne vlasti sa sreditem u Tebi. Osniva Srednjeg kraljevstva je faraon Mentuhotep I. - Mentuhotep II - Pod njegovom vladavinom Srednje kraljevstvo je

Egipatsko graditeljstvo i umjetnost -

PIRAMIDE - GRAEVINE KOJE SU PREIVJELE TISULJEA SVOJOM LJEPOTOM I VELIINOM ODUEVLJAVAJU OD ANTIKE PA DO SUVREMENOG DOBA GROBNICE FARAONA I POJEDINIH LANOVA VLADARSKE OBITELJI VJENO POIVALITE DUHA I TIJELA U STAROM EGIPTU POVEZUJU VLADARA S ONOSTRANIM SVIJETOM U KOJEM E KAO BOANSTVO VJENO IVJETI PIRAMIDE NAJVEE GRAEVINE EGIPATSKE CIVILIZACIJE stambene graevine od gline glinenih opeka i pokrivene trskom gotovo im nema traga Kue za ivot poslije smrti kvalitetna gradnja kamen koji traje vjeno

MASTABE grobnice u obliku humka, isprva od opeke i drveta, kasnije od kamena - MASTABA je inila dio graevinskog kompleksa okruenog zidom - Pogrebna komora s pokojnikom ispod zemlje - Vladari su gradili i simbolike grobnice = kenotafe - GROBNICA je vjeno poivalite tijela i duha vladara, prinose mu se rtve i snabdijeva ga se svime to je potrebno za ivot - DJOSER faraon III.dinastije potaknuo izgradnju velikih monumentalnih grobnica kako bi pokazao vladarsku mo, bogatstvo i snagu drave. - SAQQARA, Memfis IMHOTEP graditelj prve piramide od kamena, vie od 60 m / 6 katova stube prema nebu za mrtvog faraona KEOPS vladar IV.dinastije sagradio Veliku piramidu u Gizi, za njegove nasljednike nastaje kompleks piramida SFINGA tijelo lava i glava faraona-boanstva - Uz velike sagraene su i male piramide kojih znaenje nije poznato - Pogrebni hramovi s faraonovim kipom te mastabe roaka i slubenika - Obelisci kameni stupovi boga Sunca - Uz piramide lae putovanje nebeskim Nilom - Nisu samo grobnice faraona - Kultna uloga, Prebivalite faraonova duha i tijela, Dodir s boanskim i onostranim - Faraon e se uspeti piramidom kako bi se pridruio bogovima na Nebu - Skrivaju bogatstvo koje privlai pljakae od najranijih vremena - Najvei broj opljakan u antici i srednjem vijeku - Gradnja traje vie od 10 godina - Graditelji vjerojatno nisu bili robovi (Herodot) ve seljatvo -

Monumentalne piramide prestaju se graditi nakon IV.dinastije Od XI.do XIII. dinastije (Srednje kraljevstvo) sagraeni su deseci manjih vladarskih piramida i stotinjak kamenih grobnica na zapadnoj obali Nila u duino od oko 70 km Vladari III.- VI.dinastije sagradili su prvi veliki grad, prijestolnicu Memfis Vladari Srednjeg kraljevstva grade prijestolnicu Herakleopolis

GROBNICE U STIJENI I HRAMOVI - Nova drava

Faraoni grade hramove kako bi odobrovoljili bogove Hram = boja kua u kojoj obitava bog u obliku kipa > predstavlja vjersko i poslovno sredite u kojem se uva veliko bogatstvo Ispred i unutar faraonovih grobnih hramova postavljeni su kipovi faraona. Faraoni i bogovi uvijek su prikazivani u dvije poze: uspravno stojei ili sjedei s rukama poloenim na noge Uspostava kanona umj.prikazivanja pojedinih drutvenih slojeva: bogova i faraona, pisara i seljaka XVIII. Dinastija KARNAK I LUXOR (Teba = Dolina kraljeva) Srednje i Novo kraljevstvo Avenije sfingi, obelisci Kamen pjeenik bra gradnja zbog lake obradivosti TUTANKAMONOVA GROBNICA 14.st.pr.Kr. rijetka neopljakana do 20.st. 1922.g. Howard Carter istraiva > zlatno prijestolje s dragim kamenjem, 4 zlatna sarkofaga, posmrtna zlatna maska

DOLINA KRALJEVA - Posljednji kralj koji je izgradio grobnicu u Dolini bio je Ramzes XI, posljednji kralj Novog kraljevstva, iako se sumnja da se njome sluio. Sveukupno 62 grobnice otkrivene su do dananjeg dana. Nisu sve pripadale faraonima, unato nazivu lokacije. U grobnice se ulazi kroz jedan jedini ulaz, a stvorene su kako bi se u njima zauvijek sauvale mumije faraona. Svaka od njih, locirana duboko pod zemljom, napravljena je kako bi nalikovala podzemnom svijetu pa stoga posjeduje silazni hodnik koji vodi do pretkomore, odnosno predvorja, a ono je povezano s pogrebnom odajom.Najslavnija grobnica u Dolini je grobnica Tutankamona, koju je u gotovo netaknutom stanju 1922. godine otkrio britanski arheolog Howard arter. Rije je o posebno vanom otkriu, jer SU gotovo sve druge grobnice u Dolini davno prije toga bile opljakane
EGIPATSKI BOGOVI - SVAKODNEVNO SU IVJELI SVOJU VJERU, MNOTVO BOANSTAVA - TOTEMIZAM HATHOR GLAVA KRAVA, HORUS SOKOL, APIS BIK - UJEDINJENJE KRAJEVSTVA SINKRETIZAM STAPANJE TJ. POISTOVJEIVANJE

SUNCE RA + AMON = AMON RA > BOG CIJELOG SVEMIRA IZ NJEGA PROIZLAZE DRUGI BOGOVI EGIPATSKI BOGOVI SREDNJE KRALJEVSTVO OZIRIS. OGLEDA SE U KRALJEVSKOJ VLASTI DONOSEI PRAVEDNOST I PLODNOST IZIDA HORUS BOG NEBA KOJI U BORBI SA SETOM OSVEUJE OCA

Neki Bogovi i njihova znaenja:

Oziris - bog carstva mrtvih; mu je boice Izide. Prikazuje se kao ovjek umotan poput mumije; na glavi nosi kapu ukraenu perjem. Ra bog svemira, stvoritelj svijeta. Njegovo ime znai sunce. Prikazuje se kao sokol sa sunanim kolutom na glavi. Knum gospodar Elafantine (slonovae) i uvar izvora Nila boanske rijeke; smatra se stvoriteljem svih ivih bia. Prikazuje se kao ovjek s glavom ovna dvostruko zavrnutih rogova. Kous mjeseev bog. Prikazuje se u obliku ovjeka s glavom sokola i mjeseevim kolutom kao krunom. Ptah zatitnik umjetnosti, kipara, kovaa; bio je gradski bog Memfisa, rezidencije egipatskih kraljeva. Prikazan je poput mumije oiane glave. Maat boica istine i pravednosti, utjelovljenje osobne pravde i principa rada i reda.
TEKSTOVI PIRAMIDA 0 PRVI ZAGROBNI TESKTOVI TEKSTOVI SARKOFAGA KNJIGA MRTVIH POGREBNE MOLITVE NA PAPIRUSU BALZAMIRANJE / MUMIFICIRANJE KANOPE SPREMNICI ZA ORGANE VRHOVNI SVEENIK IZABRAN OD FARAONA / MONI U DRUTVU

Hijeroglifi, koji su nastali u vrijeme nekenskih kraljeva jo prije poetka Stare drave, najprije se pojavljuju kao odatni znaci za objanjenje simbolinih prikaza. Nastali su u trenutku razvoja ovjejeg duha koji je osjetio potrebu da fiksira i apstraktne pojmove, to nije bilo mogue pomou slike. Tako na primjer slikovni znak kue ne oznaava samo pojam kue ve i pojam stanovanja. Kasnije se jo jae diferenciralo znaenje, pa je izraavalo i kretanje npr. izai (iz kue). PISMO KULTURA - IVOT

- 3000.G.PR.KR. JAVLJA SE PISMO HIJEROGLIFI SVETI ZNAKOVI KOJIMA SU SVEENICI ZAPISIVALI SVOJE ZNANJE - HIJERATSKO I DEMOTSKO PISMO

Hijeroglifi, koji su nastali u vrijeme nekenskih kraljeva jo prije poetka Stare drave, najprije se pojavljuju kao odatni znaci za objanjenje simbolinih prikaza. Nastali su u trenutku razvoja ovjejeg duha koji je osjetio potrebu da fiksira i apstraktne pojmove, to nije bilo mogue pomou slike. Tako na primjer slikovni znak kue ne oznaava samo pojam kue ve i pojam stanovanja. Kasnije se jo jae diferenciralo znaenje, pa je izraavalo i kretanje npr. izai (iz kue).
KAMEN I PAPIRUS

PAPIRUS SRIKA TANKO IZREZANA POLAGANA U SLOJEVE I NAMAKANA SAMA SE LIJEPILA, PREANJEM SU SE JEDNAKOMJERNO SPAJALI U DUGE SVITKE ZA PISANJE HIJEROGLIFE JE DEIFRIRAO JEAN FRANCOIS CAMPOLLION 1822. KAMEN IZ ROSETTE UZ HIJEROGLIFE SADRI DEMOTSKO PISMO I GRKI ALFABET ODLUKA O POSTAVLJANJU KIPOVA U HRAMOVE PTOLOMEJ / KLEOPATRA U MEMFISU, 2.ST.PR.KR.

Drutveni slojevi
-

IVOT OVISI O PRIPADNOSTI DRUTVENOM SLOJU NEMA SLOBODE IZBORA ZANIMANJA NASLJEDNA ZANIMANJA RIJETKI SLUAJEVI NAPREDOVANJA

SELJACI NAJBROJNIJI DRUTVENI SLOJ ODRAVANJE IRIGACIJSKOG SUSTAVA, UKLANJANJE PIJESKA SA PLODNE ZEMLJE, GRAEVINSKI RADOVI NISU POSJEDOVALI ZEMLJU DRAVA NADZIRE RAD MJERE ITA ODREUJU POREZ RAD NA POLJU BIO JE POD OTRIM OKOM NADZORNIKA Radili na melioraciji i gradnji piramida, ali sudjelovali i u vojnim pohodima kao vojnici OBRTNICI I UMJETNICI RADILI SU U RADIONICI U PALAI ILI HRAMU PISARI UENJE ZA PISARA BIO JE UVJET ZA DALJNJE KOLOVANJE ZA
LIJENIKA, SVEENIKA ILI ARHITEKTA TOTH ZATITNIK SMATRA SE DA JE IZUMIO PISMO KOLE SU U SKLOPU PALAE I TRAJU 12 GOD.

VOJSKA UNOVAENO STANOVNITVO SA POKRAJINSKIM

ZAPOVJEDNICIMA; KONTINGENTI STAJAE VOJSKE; PROFESIONALCI

SAMI SU SE OPREMALI VOJSKOVOE POINJU KAO PISARI ENE RAVNOPRAVNE

ROBOVI NISU VEINA DRUTVA

NE SMIJE U HRAM, ZAVRIO BI U NILU OSLOBOENICI

Faraon vlada preko slubenika, dvorskog plemstva lanovi obitelji Na elu centraliziraane dravne uprave u Egiptu u poetku je bio jedan VEZIR, a do kraja 17.dinastije dvojica vezira, jedan na jugu, drugi u Delti Oba nadziru upravljanje dravom Obavezno sudjelovanje u radovima od javnog interesa kao to su radovi na kanalima i velike gradnje Od 5. dinastije slabi ugled i mo faraona

Dvorjanici ljubimci dobivali su zemlju bez obveze plaanja poreza, a visoki slubenici vie nisu bili samo iz faraonove obitelji i roaci Slubenici sluba nasljedna jaa mo Sveenik Maneton u 3.st.pr.Kr. Napisao je povijest Egipta po dinatijama prihvaena od povjesniara 31 dinastija Spisi su odlian izvor za prouavanje povijesti koja je kasnije podijeljena u razdoblja

Mediteranska prednja Azija: Feniani i idovi

Feniani su semitski narod,Izum prvog glasovnog pisma Gradovi su politiki, vojno i gospodarski neovisni, Poznati moreplovci koji osnivaju kolonije du Sredozemlja

FENIANI
- Grci ih nazivaju Phoinike = ljubiasti - Po ljubiastoj boji koja se dobiva od morskog pua - O narodu malo toga poznatog Geografski smjetaj: - FENIANI SU IVJELI NA USKOM OBALNOM PODRUJU IZMEU LIBANONSKOG GORJA I OBALE SREDOZEMNOG MORA - PODRUJE OD OBALE DO DOLINE RIJEKE JORDAN NAZIVALO SE I KANAAN PODRUJE GDJE SU IDOVI STVORILI SVOJU DRAVU - Uz obale Prednje Azije utemeljili su gradove - Pronaeno nekoliko natpisa koji nam otkrivaju koliko su bili dobri knjigovoe, Imali su razvijenu knjievnost koja nije sauvana Moreplovstvo i trgovina: - Egipatski izvori od 3.tisu.spominju brodove Feniana - Velika pomorska sila postaju u 1.tisu.pr.Kr., PloveSredozemljem do Britanskog otoja (Iz Britanije dovoze kositar) - Brodovi se grade od cedra iz Libanonskog gorja - Izvoze: cedar, vino, maslinovo ulje, purpurne tkanine - Trgovci i posrednici izmeu Azije, Europe i Afrike - Obrtnici: prredmeti od metala, slonovae i stakla - Flota unitena u grko-perzijskim ratovima

Zbog osiguranja plovidbe i trgovine osnivaju svoje trgovake ispostave ili kolonije na Cipru, na Siciliji, sjevernoj obali Afrike i du june obale Pirinejskog poluotoka Tir osnovao sredino 8.st.pr.Kr. koloniju Kartagu bogat trgovaki grad

Boanstva - tuju mnogo bogova baal i baalat (boica) - Isti bogovi / razliita imena u gradovima - Melkart=bog Tira > Baal - Priu o boici plodnosti Astarti i njezinom ljubavniku Adonisu preuzeli su Grci, koji su ju tovali pod imenom Afrodita - Ne postoji jedinstvena drava ve niz gradova du obale - Vlast ima kralj i aristokracija - Oko 800.g.pr.Kr. Jaa mo aristokracije nad kraljem Moni feniki gradovi: - Tir, Sidon, Biblos i Berit=Bejrut, jedini danas vaan grad - Rije biblija dolazi od gr.rijei knjiga, po fenikom gradu Biblosu, sreditu trgovine pisaim materijalom Dodiri s ostalim kulturama: - prodiru utjecaji iz Egipta i jugozapadne Azije - Egipani u doba Starog kraljevstva trguju s Fenianima, a od 2. tisu. smjenjuje se njihova vlast s vlau osvajaa iz Mezopotamije - Pod utjecajem Mezopotamije Feniani koriste peatne valjke i klinopis - Oko 1200.g.pr.Kr. doseljavaju se Pomorski narodi i mijeaju se sa stanovnitvom kojeg su zatekli - Oko 1100.g.pr.Kr. uspostavljena je neovisnost fenikih gradova - Od sredine 9.st. uspostavlja se asirska vlast, zatim vlast Babilonaca te Perzijanaca - Pod perzijskom vlau cvjeta fenika trgovina - U starom vijeku vodi se obalna plovidba - Feniani osnivaju svoje gradove du obale - Glasovno pismo najvee dostignue koje su Feniani ostavili ovjeanstvu - Nastalo u 2.tisu. 22 znaka za glasove (ne za slogove, predmete ili pojmove) - Jednostavno za uenje obinim ljudima, trgovcima, obrtnicima ili pomorcima - Preuzeli i prilagodili su ga Grci, Rimljani te je stiglo do dananjih dana - Ne postoje saznanja je li glasovno pismo individualni izum ili je rezultat rada pisarske kole

Dokazi o pokuaju pojednostavljivanja eg.pisma i klinopisa tijekom kasnog bronanog doba na Bliskom istoku U razvojnom procesu fenikog pisma presudan je bio obiaj da se znaku ne pripisuje vrijednost pojedine rijei ve zvuk prvog slova te rijei. Teko nastaje feniki linearni alfabet-22 znaka jednaka su broju konsonantnih glasova

IDOVI
Josip Po. 2.tisu. klimatske promjene sua uzrokovale su kretanje naroda na podruju itave Azije Propada nekoliko civilizacija (Kreta, Ind) Narod u pokretu idovi/Hebereji/Izraelci Povijesni nazivi za narod koji govori semitski jezik Poetak povijesti Abraham, njegovi su potomci patrijarsi Stari zavjet izvor za idovsku povijest Abraham iz Ura preselio u Kanaan obeana zemlja Kanaan ili Palestina, naziv za juni dio od kraja 2.tisu. zemlja kontrasta izmeu ravnica i planina, pustinje i plodnog obalnog dijela Klima omoguuje urod ita, smokava, datulja, maslina, groa, badema i narani Patrijarsi ive u atorima Sa stadima ovaca, magaraca kreu se u potrazi zapanjacima Nomadi ive organizirano u plemenima 12 plemena 12 Izraelovih sinova

jedan od sinova braa prodala u egipatsko ropstvo U Egiptu se visoko uzdigao tumaei faraonove snove Pozvao svoj narod u Egipat, te ga spasio od gladi Ta pria iz Starog zavjeta govori o klimatskim nepogodama na Bliskom istoku koja je prisilila idove da krenu u Egipat 19.st.pr.Kr. ili 17.st.pr.Kr.(?) Vladari Novog egipatskog kraljevstva pokrenuli su velike graevinske radove idovi su prisiljeni na teak robovski rad Nada za povratak u Obeanu zemlju i bijeg iz egipatskog ropstva Mojsije voa 600 000 mukaraca bez ena i djece (?) S tim brojem nemogu prolaz preko Sinaja (nema tragova za toliki broj ljudi) 72 000

Razumijevanje povijesti religija Jahva (na hebrejskom biti aktivno prisutan) Na Sinaju stvoren savez izmeu Boga i idovskog naroda = idovi su izabrani narod te trebaju ivjet po Bojim zakonima Osniva idovske religije = Mojsije 10 Bojih zapovjedi / kamene ploe / Zavjetni koveg / svetite u atoru Koveg nestao u 5.st.pr.Kr. Najtraeniji arheoloki predmet Mojsije odredio sveenike potjeu od njegovog brata Arona nadziru prinoenje rtava Mojsije nije vidio Obeanu Zemlju Nakon njegove smrti vodstvo preuzima Joua idovi prodiru u Palestinu, ratuju za zemlju s Kanaancima i Filistejcima

idovska osvajanja - Po Filistejcima Palestina dobiva ime - Jerihon prvi grad kojega su idovi osvojili - 13.st. pr. Kr. - idovsko osvajanje i postupno doseljavanje + prodor Pomorskih naroda + egipatski sukob s Hiksima radi prevlasti - Nakon doseljavanja poljoprivreda postaje glavnom gospodarskom granom - Ratarstvo i stoarstvo / polunomadi - Razvija se obrt i razmjena dobara - Kue prilagoene podneblju i materijalnim mogunostima / opeka suena na suncu, na kamenim temeljima i s ravnim krovom / prozori mali i bez stakla / s ljudima su bile i ivotinje - Siromani = prostirka na zemljanom podu uz glinene posude i runi mlin za ito - Bogati = postelja, stolovi, sluge IDOVI DAVID I SALAMON - Kraj 11.st.pr.Kr. osnutak prve idovske drave - Saul prvi kralj / ratovao s Filistejcima - David, po.10.st. osvojio Jeruzalem i u njega preselio prijestolnicu - idovska plemena povezao je jedinstvenom upravom - Zavjetni koveg donio u Jeruzalem, u svetite kraj svoje palae povezao kralja i dravu s Bogom David i njegov sin Salomon - David je namjeravao sagraditi Boji hram - Sagradio ga je njegov sin Salamon (965.-928.g.pr.Kr.)

U Salamonovo doba procvat drave Sagradio palau i hram, feniki obrtnici naparavili stakleni pod Arheoloki ostaci hrama i palae nisu otkriveni Salamonovo bogatstvo rezultat je uvedenih poreza i razvoja trgovine Kraljica od Sabe privuena bogatstvom donosi poklone/miomirisi i skupocjeni tamjan (Jemen ili Etiopija) Salamon dravu podijelio na pokrajine prema plemenima Uveo bojna kola u vojsku, proirila se upotreba eljeza Nakon Salamonove smrti drava se raspala zbog nezadovoljstva na sjeveru

Raspadanje, unatarnji nemiri, vanjski napadi - Sjeverna drava Izrael gue naseljena, snana vojska - Juna Judeja prijestolnica Jeruzalem i vladari iz Davidove dinastije - Unutarnji sukobi lak osvajaki plijen - osvajaju ga Egipani, 721.g.asirski vladari te provaljuju u Judeju - Nabukodonosor II 2 puta napada Jeruzalem 597.g. svrgnuo judejskog kralja, 586.g. opustoio je grad, sruiohram i stanovnitvo odveo u ropstvo u Babilon. - Judeja = babilonska pokrajina - Kir II perzijski kralj dozvolio idovima povratak i obnovu hrama - Pod perzijskom vlau do Aleksandra Velikog, nakon njegove smrti dolaze pod vlast Seleukida - Juda Makabejac voa ustanka protiv Seleukida uspostavlja Hesmonejsku dinastiju do dolaska Rimljana osigurava prava vjerska - Farizeji stari idovski zakoni - Saduceji povezani sa sveenstvom - Rimljani jaaju utjecaj - 63.g.pr.Kr. osvajaju Palestinu - Do 1948. godine nemaju vie svoju samostalnost Religija, simboli, blagdani: - idovska religija savez Boga sa narodom ostvaren preko Mojsija na Sinaju - Koncept jednog boga najstarija monoteistika religija - Bog / Jahve = sveopi Bog, stvoritelj i apsolutna vrijednost u odnosu na ovjeka - Smisao .vjere nije priprema za zagrobni ivot ve tovanje Boga uovomivotu - Biblija glavni povijesni izvor za povijest idovskog naroda izbirka svetih spisa idovske religije - Petoknjije ili Tora temeljni simbol vjere

Stari Zavjet Tora, Knjiga proroka i Spisi Zapisano izmeu 10. i 3.st. na osnovi usmene tradicije Talmud uz Bibliju sveta knjiga idovskih zakona nastalih iz uenja rabina idovskih vjerskih uitelja rtve paljenice rtve priesnice loj i krv ostalo za blagovanje Menora sedmokraki svijenjak Davidova esterokraka zvijezda Jeruzalemski hram abat blagdan Jahvinog saveza sa idovima sedmi dan u tjednu (poinju petak na veer u sinagogi, zavrava zalaskom sunca u subotu) Pesah- najvea godinja svetkovina beskvasnog kruha Pedestnica, Purim, Jom Kippur/Dan pomirenja, Hanuka sveanost svjetla paljenje menore

KUMRANSKI RUKOPISI Rani tekstovi Starog Zavjeta Nastali su oko 200.g.pr.Kr. Biblija se prije toga prenosila usmenom predajom 1947.g. rukopisi su pronaeni kod Kumrana na obali Mrtvog mora JERUZALEM Jeruzalem je nazvan jo i Davidovim gradom I danas ima posebno znaenje za idove, krane i muslimane Salamonov hram sadravao je 3 otvorena dvorita s nizom zidova Neidovi su mogli ui samo u vanjsko dvorite, idovi u srednje, a sveenici u unutarnje U unutarnjem dvoritu sveenici su prinosili rtve Samo je veliki sveenik jednom na godinu ulazio uunutarnje svetite, gdje je bilapostavljena svetinja nad svetinjama = ZAVJETNI KOVEG i SVIJENJAK MENORA ZID PLAA Jeruzalem ostatak hrama koji je dao izgraditi kralj Herod rimski upravitelj

Indija i Kina
HINDUIZAM, KASTE, KULT PREDAKA KINESKA HIJERARHIJA PORODICE I DRUTVA DOSTIGNUA SU KOJA SU NASTALA PRIJE MNOGO STOLJEA I DANAS IVE NA DALEKOM ISTOKU CIVILIZACIJE DALEKOG ISTOKA SPECIFINE SU I PO TOME TO SU IZNJEDRILE NAJSTARIJE KULTURE I CIVILIZACIJE DREVNI FILOZOFSKI I RELIGIJSKI SUSTAVI S PODRUJA INDIJE I KINE, KOJI SE NE MOGU PRECIZNO DATIRATI U DANANJOSTI IMAJU IZNIMNU ULOGU

Indija:
RIJEKA IND - Indija je zemlja velikih razliitosti i suprotnosti - Od sune zemlje Inda do vlanih i vruih podruja - Nijedna politika vlast sve do 19.st. nije se protegnula na cijeli indijski potkontinent sve do engleske kolonijalne vlasti 19.st. - Civilizacija Inda - 3000.-1400.g.pr.Kr. Razdoblja Indije: Prapovijesna nalazita svjedoe o naseljenosti tih podruja od najranijih vremena. Kulture neolitike Kulture bakrenog doba Kulture bronanog doba Gospodarstvo Indije: - Ind izgradnja sustava za natapanje razvoj poljoprivrede - Glavne kulture: penica i jeam / ria - Pamuk prvi puta uzgojen u Indiji - Otisci pamuka pronaeni u gradovima Mohenjo Daro i Harappa - Urbanistiki planirani gradovi s mreom ulica, utvrdama, zidinama, spremitem za ito, kupalitem, vodovodom i kanalizacijom, te kuama - Graevinski materijal: -opeka - Arheoloki nalazi svjedoe o visokom standardu razvijena trgovina, obrti, razraena drutvena struktura i uprava - Poznaju slogovno pismo - Procvat civilizacija doivljava u 3.tisuljeu pr.Kr. - Brojne figure od terakote najvjerojatnije predstavljaju boicu plodnosti - O likovnosti govore brojni peatnjaci s reljefima ivotinja i zapisima - Lonarsko kolo- izrada posua

Kraj civilizacije: - Oko 1700. g. civilizacija poinje nestajati - Uzrok propasti (?): poplave gospodarsko slabljenje, tragovi palei osvajanje - Gradovi nestaju sredinom 2. tisu.pr.Kr. Indija Vedsko razdoblje - Arijci najvjerojatnije unitili i pokorili civilizaciju Inda - Arijci narod iz sredinje Azije i Perzije - Prodire prema Indiji od po.2.tisu- Jezik = sanskrt / indoeuropska jezina skupina - Nomadi organizirani u plemensko ratniko drutvo - Malobrojniji od starosjedilaca - Vojno nadmoni - NOVINE: bronani ma, tit i bojna kola koja vuku konji - Arijska kultura do sredine 1.tisu.iri se prema istoku indijskog potkontinenta i osvajai prelaze na sjedilaki nain ivota - Uzgaja se: penica, ria, jeam i pamuk - Osvajai su svijetle koe, a vlast nameu starosjediocima tamne koe (Dravidi) KASTE - Tijekom prodora iz drutvene strukture sveenika, ratnika i puka postupno se oblikuju kaste
KASTE SU ZATVORENE DRUTVENE SKUPINE MEU KOJIMA NEMA BRAKOVA NI PROMJENA PRIPADNOSTI ETIRI PRVE KASTE:

Brahmani sveenici i ueni nastali iz bojih usta Katrije vojskovoe i vladari iz bojih ruku Vajije seljaci, trgovci i obrtnici iz bedara udre sluge iz stopala Po dolasku Arijci nisu imali svoje pismo Prvi tekstovi pisani su u 2.st.BRAHMI pismom Indijska knjievnost poinje s Vedama to na sanskrtu unai znanje Ti su vjerski tekstovi temelj hinduizma, te vaan pisani izvor o dolasku Arijaca u Indiju Mahabharata junaki ep na sanskrtu Najdui ep na svijetu sa 100 000 stihova Ramajana junaki ep Epovi govore o sjajnim palaama, utvrenim gradovima, kipovima i slikama

Religija: 1. Hinduizam 2. Budizam Vede govore o antropomorfnim bogovima koji se goste darovima prinesenim za rtvu. Ostali se bogovi polako povlae pred: Brahmom, ivom, Vinom 1. Najvanija boanstva hinduizma: Cilj hinduizma i ostalih indijskih religija: - Izlazak iz kruga ponovnog raanja ili reinkarnacije - Hinduizam za razliku od budizma podupire jak sustav kastinske podjelIndija Vedsko razdobljeIndija Vedsko razdoblje - Vedski sustav poznavao je mnotvo bogova - Vedski kult ne trai svetita - Izraava se kroz obrede rtvovanja koja su vrili brahmani - Iz prvih vjerski vjerovanja brahmanizma razvio se hinduizam kao naziv za obiaje, drutvena pravila, vjerovanja, kultne obiaje - VEDE najstariji vjerski tekstovi u povijesti ovjeanstva hinduisti smatraju najveim vjerskim autoritetom - U hinduizmu izuzetnu vrijednost ima vjerovanje u reinkarnaciju - Seoba due kroz razliita utjelovljenja - Mistini tekstovi Upanishade astoji se prodrijeti u tajna postojanja i ponovno pronai jedinstvo due i svijeta - Doktrina krune reinkarnacije posljedica ponaanja pojedinca u prethodnom ivotu - Karma posljedica ovjekova djela u jednom ivotu za slijedee utjelovljenje u kojem e se sljedeem obliju nai dua to u potpunosti ovisi o njezinoj karmi - U hinduistikom vjerovanju vana je uloga obrednog kupanja u svetoj rijeci Ganges - Ganges = simbol vjenog ivota - Meditacija i joga - 1.tisu.pr.Kr. nezadovoljni slubenim rtvenim obredima koji su postajali sami sebi svrhom javljaju se samotni mudraci iz svih drutvenih slojeva - Krue Indijom, sastaju se i raspravljaju o novim pogledima na svijet - Spominju se i ene meu mudracima - Iz bogate filozofske aktivnosti ravijaju se filozofski pravci - Filozofski pravci stvaraju zajedniki otpor samovolji rahmanske kaste - Putujui uitelji propovijedaju svoje uenje i okupljaju sljedbenike

2. Siddharta Gautami Buda osniva budizma - U sreditu njegova uenja je ideja osloboenja od patnji jer se polazi od toga da ovjek pati i raa se uvijek iznova a zemlji - Kada se shvati izvor patnje, pronalazi se put za uklanjanje njezinih izvora - Spoznaja ono to vodi do nirvane, stanja bez udnje i bez patnje - Samo nirvana prekida krug ponovnih roenja - Buda se ne oituje o postojanju bga - Uenje se prenosi usmeno - Spoznaja ono to vodi do nirvane, stanja bez udnje i bez patnje - Samo nirvana prekida krug ponovnih roenja - Buda se ne oituje o postojanju bga - Uenje se prenosi usmeno - Budizam doivljava procvat i iri se izvan Indije za vladara Aoke - Aoka potie misionarstvo - Buda se obraa svim ljudima bez razlike - Propovijeda o nadvladavanju reinkarnacije i svjetskog grijeha putem moralnog ponaanja i isposnitva - Budizam negira kastinski sustav - Likovni prikazi Bude javljaju se tek od 1.st. - BUDA 560.-480.g.pr.Kr. sin je indijskog kralja koji se odrekao raskoi i svjetovnog ivota - Poeo je asketski ivot kako bi trpei postigao prosvjetljenje - Povukao se u osamu od mudraca isposnika

Kina:
Poznata po: - Kompasu, Papiru, Porculanu, svili Geografski podaci : - Zauzima petinu kontinenta, Od najviih planina do pustinja i bogatih plodnih podruja Svoju zemlju Kinezi zovu Srednja Zemlja Zbog starih shvaanja da je Kina smjetena u sreditu svijeta Ljudi na podruju Kine ive mnogo prije pisane povijesti Prapovijest biljei PEKINKOG OVJEKA 500 000 250 000 g.pr.Kr. Neolitike kulture 4000 g.pr.Kr. U neolitik se moe smjestiti prva dinastija XIA (sja) smatra se legendom jer nema pov.izvora koji to mogu potvrditi

Rijeka HOANGHO ili UTA RIJEKA = kolijevka kineske civilizacije - este katastrofalne poplave - Obuzdana je mreom kanala koji su omoguili uzgoj: Rie Penice Prosa Gospodarstvo,pisma... - Intenzivna proizvodnja trebala je organiziranu vlast i dravu - Tako je osnovana prva dinastija SHANG oko 1700. g.pr.Kr. U dolini Hoangho - Visokocivilizirano drutvo vodi ratnika aristokracija koja uz tvrene gradove nadzire i seoska podruja - U razdoblju do 12.st.pr.Kr. Nastaju bronane veze, bronano oruje i orue, kalendar i pismo - Prvo pismo PIKTOGRAFSKO nekoliko tisua znakova za predmete - Postupno se javljaju IDEOGRAMI znakovi za pojmove - Natpisi pronaeni na Bronanim posudama Plosnatim kostima sisavaca koje su se upotrebjavale za proricanje - Bojna kola i kota Kinezi su preuzeli sa zapada Vladari, kultovi - VLADAR osim svjetovne vlasti ima i vjersku ulogu u dravi - Vjerski obredi u kojima se kontaktira s predcima trebaju odrati plodnost i sprjeavati suu - Vjeru su obiljeevali kult predaka i niz bogova - Oko 1100.g.pr.Kr. iz zapadne Kine provaljuje narod ZHOU (Dou) - Osniva novu dinastiju - Vladaju do sredine 3.st. - Nadziru sjeverni dio Kine dok su na istoku jaali neovisni vladari - Stalni sukobi s istokom slabili su mo dinastije Zhou - Iz ratova je kao pobjednik izala dinastije QIN (in) ujedinjuju carstvo, uspostavlja prvu monu dravnu upravu u cijeloj Kini - Autoritarna vlast, uinkovit inovniki aparat i zakoni, standardizirane mjere i utezi, pismo - iri se i upotreba eljeza - 1974.g. Pronaen jedan od najvanijih arheolokih nalaza u Kini - Tisue kipova od peene gline (terakote)

Predstavljaju carsku vojsku u grobnici prvog velikog kineskog cara SHI HUANG dinastije QIN 221.-207.g. Kipovi vojnika, konja, borbenih kola i slugu natprirodne veliine, razl.fizionomije Rasporeeni u tri prostorije carskog mauzoleje

VELIKI KINESKI ZID dinastija QIN - Obrana od provale naroda sa sjevera - Gradnja zida s prekidima trajala je do 16.st. - Izvorno: jednostavan zemljani bedem s tornjevima za straare i malim tvravama izvan zida. - Nije poznata tona duljina - Duljina od 2400 do 6000 km - Prvi ostaci iz 656.g. - Gradi ga 400 000 ljudi - Dinastija HAN brojne promjene - Bedemi pojaani drvetom i ljunkom - Kasniji vladari esto su mijenjali i izgled i trasu Zida - Ua vladara dinastije MING 14.do 17.st. od 1421.g. zapoinje opsena rekonstrukcija koja traje 150 god. - D se oblae kamenom poprima dananji izgled - Na vrhu zida koji povezuje tornjeve protee se ciglama poploen put od 5m kojim je usporedo moglo prolaziti 10 pjeaka ili 5 konjanika - Dinastija HAN 202.pr.Kr.-220.g., smijenila dinastiju QIN - Teritorijalnim osvajanjem uzdigla Kinu u monu silu Otvoren PUT SVILE gospodarski i kulturni procvat - Razvoj znanosti - Za knjievnost i pismenost vaan izum papira 105.g. + kist
-

CIVILIZACIJE DALEKOG ISTOKA ISU BILE IZOLIRANE NISU SE RAZVIJALE ODVOJENO OD ZAPADNE CIVILIZACIJE TEMLJE SREDOZEMLJA I JZ AZIJE BILE SU U KONTAKTU SA CIVILIZACIJAMA DALEKOG ISTOKA SUMERANI U KONTAKTU S KULTUROM INDA OD ANT.VREMENA USPOSTAVLJEN JE PUT SVILE NAJDUI MEUNARODNI PUT U POVIJESTI 8000 KM CESTE POVEZIVALOJE ISTONO SREDOZEMLJE I KINU, A UKLJUIVALO JE I INDIJU NIJE BILA SAMO JEDNA CESTA UKLJ.MNOGO KOPNENIH I POMORSKIH PUTEVA S ISTOKA STIE SVILA, ZAINI I DRAGOCJENOSTI SA ZAPADA NA ISTOK SKUPOCJENA SIRIJSKA TKANINA, DRAGO I POLUDRAGO KAMENJE, STAKLO, METAL, JANTAR, KORALJ, OLOVO,PAIRUS RAZMJENA I U ANTICI I S.VIJEKU S POVREMENIM PREKIDIMA

PREVOZ KARAVANAMA ISPLATIVOST CESTOM NA MAGARCIMA DEVAMA OD 1. tisu.pr.Kr. (150-250 kg) 2 mjeseca = 3000 km KINEZI NA POLA PUTA PRODAVALI ROBU ONIMA KOJI SU ILI NA ZAPAD PARTIMA ILI PERZIJANCIMA, A ONI SIRIJCIMA ILI GRCIMA

Oko 550.g. Roen KONFUCIJE - vjerovanja - Veliki vjerski uitelj - Naglaavao znaenje moralnih naela i ureenog drutva - Roditelji vladaju djecom, mukarci enama, kolovani pukom - Naglaavao ovanje predaka i prolosti - Nije ostavio nita zapisano - Nije ostavio nita zapisano - Uenje prenose njeovi uenici - Konfucionizam je intelektualno, politiko i socijalno sreivanje ideja nakon turbulentnog razdoblja zaraenih drava - Polazi od drevnihvjerskih obiaja - Obredima, vjerskom i obiteljskom ponaanju pridaje veliku ulogu - Uenje navodi da svatko treba ostati na mjestu koje mu pristaje - Pomoglo da se drutvo u Kini stoljeima ne mijenja - Konfucinizam nije vjera s organiziranom crkvom ili sveenstvom ve jasan sustav pravila i ponaanja u drutvu koje se temelji na hijerarhiji i dunosti - Konfucijanizan je temeljio uenje na starim pojmovima YIN = ensko, ena, hladno YANG = muko, subce, toplo - Dvije suprostavljene sile - Nastaju simboli dvaju komplementarnih oblika svemira koje se suprostavljaju u prostoru i izmjenjuju u vremenu - TAO ritam izmjena = jedinstvo ili put - MANDARINI Konfucijeva ideja kolovanih inovnika - Drutveni gled raste za dinastije Han - Pismenost postaje uvjet za poredak i upravljanje - TAOIZAM jedna od utjecajnijih kola - Vjersko-filozofsko uenje koje se iri Kinom u 3.st.pr.Kr. - Osoba mora biti usklaena s prirodom - Ukljuuje stare vjerske obiaje s nizom bogova zatitnika - LAO CE uitelj mitska osoba - TAO sublimacija potrage za besmrtnou i apsolutnim - TAO trai duhovno i tjelesno proienje - Potie i naglaava vjebe disanja

Mezopotamija
Prva civilizacija Razvijena kultura s gradskim sreditem Poljoprivredna proizvodnja temeljena na irigacijskom sustavu Upotreba metala Pojava pisma GRCI podruje izmeu Eufrata i Tigrisa nazivaju Mezopotamija najstarije civilizacije organizirane prostorno i upravno, s razvijenim sustavom obrane i poreza formiraju se prve drave

SUMER-KOLIJEVKA CIVILIZACIJE Geografski smjetaj: - Eufrat i Tigris izviru u Armenskom gorju 1900 km teku do Perzijskog zaljeva - Sjeverni dio brdovit, plodan i zelen s dosta kie - Srednji i juni dio nizak, vru i bez kie plodnost ovisi o godinjim poplavama rijeka regulacija mreom kanala / natapanje + plovidba - Naplavljena zemlja plodna - Kanali se iste od naplavljenog mulja - Mrea kanala za izgradnju potrebna suradnja veeg broja ljudi i org.vjetine - SUMERANI narod nepoznatog podrijetla Gradovi, gospodarstvo - Oko 3500 g.pr.Kr. nainili su mreu kanala,sagradili prve gradove, stvorili su pismo i kalendar, upotrebljavali kota i izraivali bakrene predmete - Jaanjem gradova nastaju GRADOVI-DRAVE / povezani su trgovinom, zajednikim jezikom i kulturom - Gradovima dominiraju hramovi boga zatitnika kojega na zemlji predstavlja vladar HRAMSKE DRAVE - 2900.-2370.g.pr.Kr. vrhunac razvoja sumerskih gradova (gradova drava) - Neovisni jedan od drugoga organizirani kao zasebne gospodarske i upravne zajednice - Gradovi su utvreni zidinama, graeni su mnogi mostovi preko kanala, ulice, te vjerske, stambene i obrtnike etvrti - Poljoprivreda = temeljna gospodarska grana / JEAM i PENICA, DATULJE - Palmino drvo slui za pokrivanje kua - Glavno orue: kamena motika i drveni plug s kamenim iljkom

Goveda, ovce svinje / magarac za transport KONJ stie sa sjevera (u sumerskom jeziku = brdski magarac DEVA stie iz Arabije (magarac s juga) Obrtnici izrauju glinene posude i obrauju metal Glina sui kao graevni materijal i materijal za pisanje Nedostaje vrsto drvo, kamen i metal U 1500 g.razvoja sredita: UR, URUK, NIPPUR, LAGA, KI, UMMA 3. tisuljee pr.Kr. obiljeeno ratovima radi zemlje i vode

Vladari, drutvo - Vlast pripada bogovima koji su zemljom i ljudima upravljali preko svojih namjesnika - Vladari ima titulu LUGAL = veliki ovjek ili - ENSI=namjesnik i boji predstavnik - Vladar je odabranik gradskih bogova, prikazuje se sa sveenikim svojstvima te se brine o hramu kao sreditu moi drave. Uloga mu je i ouvanje drutvenog poretka, provoenje pravde i pokroviteljstvo nad javnim radovima i obranom. - U gradskoj vlasti uz vladara sudjeluje i VIJEE SLOBODNIH GRAANA kao savjetodavni organ. - Znatan dio zemlje u vlasnitvu je hrama. - Privatno vlasnitvo ima vanu ulogu od najranijih vremena - Postupno se smanjuje uloga gospodarstva zajednikog tipa usredotoenog oko hrama jaa mo palae. - Temelj drutva: zemljoradnici, obrtnici i trgovci - Robova malo/ratni zarobljenici u vlasnitvu vladara ili hrama. Bogovi i hramovi: - Mit o postanku svijeta vodeni kaos u poetku iz njega se raaju nebo i zemlja te tri vrhovna boga ANU / bog neba, ENLIL / bog zraka i zemlje, ENKI EA / bog voda - Zbog sukoba jaa mo MARDUKA koji ih je poslao na nebo, a na zemlji je stvorio ovjeka - Jaanjem, sumerski su gradovi svojim boanstvima pripajali i boanstva novih podruja. - Novi osvajai nisu odbacili svoje bogove nego su ima dodavali svoja semitska imena - Sumerska boica plodnosti - INANA > ITAR - Babilon bog zatitnik MARDUKA - Jaanjem Asiraca istican je njihov bog AUR

Bog Mjeseca = SIN Bog Sunca = UTU ili AMA Rijeka Eufrat bilaje boanstvo i zloin je bio pljuvati u nju. Bogovi se prikazuju u ljudskom liku, uvijek u istom stavu i s istim oznakama Sveenici tumae boju volju putem znakova Nita se ne radi da se bogove ne pita za savjet Znakovi utjeu na vladareve odluke a tumae ih sveenici = TEOKRATSKA

DRAVA - Vani znakovi: pomrina Sunca i Mjeseca / vjeruje se da predvia vladarevu smrt - Kralj bi u tom sluaju siao s prijestolja i privremeno se postavlja njegov zamjenik kojega bi ubili kako bi se ispunilo proroanstvo - Nakon toga kralj se moe vratiti na prijestolje Kip boga predstavljen je u hramovima gdje bi mu donosili hranu u ceremonijama, odijevali ga i ukraavali ZIGURAT dominirao je hramskim kompleksom Hram posjeduje zemlju i veliko blago / u njemu djeluju pisari i inovnicikoji se brinu o posjedu Sveenici se brinu o obredima i svetkovinama NOVA GODINA poinje u proljee / proljetni ekvinocij traje desetak dana Tijekom svetkovine onavljana je vlast vladara kako bi mono vladao i naredne godine Ritualom se dozivala plodnost PISMO nastalo sredinom 4.tisuljea or.Kr. Kao slikovno i ima 900 znakova Oko 3000.g. br.znakova smanjio se na 400 1 znak = 1 predmet problem prikaza glagola Rjeenje: dodavanje 1 znaku drugih vrijednosti koje iz njih proistjeu. Znak za konja = konj, putovanje, brzina i sl. Pisari dodaju znaku i prvi slog predmeta koji predstavlja pa je mogao sluiti i za druge rijei koje poinju tim slogom ZNAK = predmet, pojam, slog Utiskivanjem u glini znakovi dobivaju izgled klinova = KLINASTO PISMO Rasprostiranje od JZ Azije do Iranske visoravni Pisanje privilegija malog broja ljudi Pisari su iz svih drutvenih slojeva Specijalizirani pisari za hramove, poslovni i lijeniki pisari

KOLE uz hramove - Ponavljanjem reenica pamtili su se izrazi i njihovo pisanje - Pisanje na vlanim glinenim ploicama utiskivanjem znakova pisaljkama od trske - Glinene ploice se sue, a za trajnije ouvanje se peku - Glinene ploice sadravaju tekstove prepiski vladara, izvjetaje pokrajinskih upravitelja, pravne dokumente i zakone, prirunike za tumaenje zakona, magine rituale, mitove, lijenike rituale, kolske zadae i privatna pisma - Poslovni ljudi s vremenom prihvaaju GLASOVNO PISMO jer se lakemoglo nauiti - Klinastim pismom moe se pisati samo na vlanoj glinenenoj ploici, a glasovnim pismom na bilo kakvoj podlozi - SUMERSKI i AKADSKI JEZIK prevladavaju u Mezopotamiji ostali su zatvoreni meu sveenicima u hramovima, a ARAMEJSKI jezik postao je jezik sporazumijevanja naroda JU Azije u 1.tisuljeu pr.Kr. - Isus je govorio ARAMEJSKIM jezikim - Od 2.st.pr.Kr. u upotrebu ulazi GLASOVNO PISMO a KLINOPIS odlazi u zaborav - Sveenici se bave znanostima - Znanje se prenosi kao tajna i esto nije sustavno zapisivana - Matematika se razvija iz praktine potrebe za izmjerom zemljita nakon poplave, izraun kamata za zajam i sl. - Osnova matem.sustava je br. 60 = SEKSAGEZIMALNI SUSTAV - U hijerarhiji bogova vrhovni bog ANU imao je broj 60 simbolino s obzirom na podjelu sata na 60 min, a min. Na 60 sekundi - Sauvane zbirke matem.zadataka iz kojih je vidljivo da su zanli izraunati obujam piramide, kvadratne jednadbe, potencije, korijen, crtati tlocrte gradova ASTRONOMIJA o prate znakove na nebu, precizno promatraju i zapisuju rezultate - Zahvaljujui matem.izraunu mogu predvidjeti pomrinu Mjeseca i Sunca,te kretanje planeta, to se u Europi nije doseglo do 18.st. - Astronomija znanost koja je pomogla da se izradi kalendar i omoguila snalaenje u ASTROLOGIJI - Nebo je podijeljeno u 3 zone, biljee zvijezde i daju im imena - Izraun udaljenosti meu zvijezdama 12 znakova Zodijaka - Oko 5.st.pr.Kr. P - Poinju sastavljati horoskop - Prouili su ciklus Mjeseca

Utemeljili su kalendar od 12 mjeseci po 30 dana uz povremeno dodavanje mjeseca radi nadoknade razlike Podjela dana na sate Podjela tjedna na 7 dana, a dane nazivaju prema svojim bogovima

Ostala znanja Utemeljili su BOTANIKU, ZOOLOGIJU i MINERALOGIJU Poznaju KEMIJU kroz proizvodnju stakla, obradu metala i ruda Tehnike lijeenja razvijaju se iz magijskih obreda istjerivanja demona iz bolesnika KNJIEVNA DJELA od sredine 3.tisu.pr.Kr. Za potrebe vjerskih obreda, zabavu vladara (epovi, mitovi i poezija izvoena uz glaszbenu pratnju) Djela koja su nastala u sumersko doba stoljeima su se prepisivala meu narodima Mezopotamije

VELIKE DRAVE MEZOPOTAMIJE - I nakon gubitka politike moi, Sumerani i njihovi gradovi novim su narodima i osvajaima ostavili trag svojim dostignuima: poljoprivredom, pismom i znanostima - Iz Arabije u ravnice Mezopotamije sredinom 3.tisuljea prodiru nomadi stoari semitske jezine skupine koji su preuzeli vlast u mnogim gradovima SEMITSKA JEZINA SKUPINA: - Akaani, Amoriani, Asirci, Kaldejci, Aramejci, Feniani, idovi - Sredina 3. tisuljea - Iz Arabije - SEMIANI INDOEUROPSKA JEZINA SKUPINA: - Hetiti, Perzijanci, medijci, Grci, Kelti, italska plemena, ilirska plemena, Germani, Slaveni - 2.tisuljee - Crnomorske stepe - INDOEUROPLJANI - AKADSKA DRAVA - SARGON I 2340.-2284.pr.Kr. - Semitski ratnik iz Kia - Proirio vlast na nizinska podruja M.ukljuujui i sumerske gradovedrave - Vladar 4 strane svijeta potvrda moi

Novoosnovani AKAD sjedite vlasti, vjerojatno u srednjem dijelu M. 150 g.vlasti njegove dinastije

AKADSKA DRAVA - Vladari se nisu nametali kao boanstvo jer se poplave nisu mogle predvidijeti - Vladar ima svjetovnu i vojnu vlast, te naglaenu ulogu u vjerskim ceremonijama - Uloga sveenika kao boji predstavnik na zemlji - Okruenje dvorjanicima, upraviteljima pokrajina, kraljevskih imanja, vojskovoama, pisarima i rizniarom koji je upravljao ubiranjem poreza, a brinuo se i za razvitak gospodarstva - SAERGON I regulira Tigris za plovidbu do Akada nasjeveru jaa trgovinu - Zemlja nije samo u vlasnitvu hrama - Privatno se vlasnitvo iri kako vladar daruje zemlju inovnicima SUMERSKA RENESANSA - Slomom akadske drave obnovljena je samostalnost sumerskih gradova drava - Laga, a zatim oko 2125.g. Ur koji nadzite sumerske gradove drave - Ur na obali Perzijskog zaljeva (danas 250 km u unutranjosti zbog nanosa mulja iz Eufrata) Kultura, graevine i knjievnost: - Kulturni procvat potaknut politikom snagom i gospodarskim razvitkom gradova - Grade se ZIGURATI, nastaju kipovi kao zavjetni darovi za hramove, nastaju knjievna djela - GILGAME EP O GILGAMEU pria nastala oko 2000.g.pr.Kr. - govori o ivotu sumerskog kralja Gilgamea koji je bio izuzetno okrutan prema svojim podanicima - Bog alje junaka Enkidua da ga ubije,no kralj Uruka se sprijateljio sa svojim suparnikom te zajedniki kreu u podvige i avanture

GILGAME

Opijen slavom nakon pobjede nad udovitem, Gilgame odbija ljubavnu ponudu boice Itar, te ona alje za osvetu velikog nebeskog bika kojega dva junaka svladavaju Da bi pokazali mo, bogovi Enkidu alju u smrt Gilgame je emocionalno uniten, eljom pobjede nad vlastitom smrtnou G.kree u potragu za udotvornom mladou Nije uspio nadmudriti bogove Pomiren s ljudskom smrtnou vraa se kui Postaje mudar vladar Ep je bio popularan Stoljeima ga prepisuju i susjedni narodi Ploice s epom pronaene su u Asurbanipalovoj knjinici u Ninivi iz 7.st.pr.Kr.

Novi -

sukobi: Sukobi sumerskih naroda se nastavljaju Nakon 2000.g.pr.Kr. slabi mo Ura Osnivaju se nova politika sredita na sjeveru-u Auru, u Mariju (na Eufratu) / na jugu u Isinu i Larsi - Poetak 2.tisuljea obiljeen je prodorom novih semitskih skupina stoara iz Sirijske pustinje AMORIANI (ljudi koji ne poznaju ito s istinktom zvijeri) - Zid protiv prodora gradnja bezuspjena

STAROBABILONSKA DRAVA - BABILON osnovali Amoriani u srednjem dijelu M. na akadskom jeziku = BOJA VRATA HAMURABI I NJEGOV ZAKONIK - vladar amorianske dinastije 1792.-1750.g.pr.Kr. - U 10 g. proirio vlast izBabilona na vei dio M. - Babilon = novo sjedite moi + gospodarsko sjedite - Hamurabi = vjet ratnik i sposoban organizator - Drava se nakon njegove smrti ubrzo raspala - Zato je dao zapisati zakone navodi u preambuli Zakonika: kako bi pravo prevladalo u zemlji, unitio zlo i zatitio slabe - Vladar je bio zakonodavac koji odreuje i ureuje drutvene odnose oslanjajui se na autoritet bogova - Propisao je okrutne kazne za pojedince koji remete drutveni red - Odreena su pravila ivota u zajednici

Zakoni su nastajali temeljem pojedinanih prijestupa Najbolje ouvan zakonik Propisuje gotovo sve drutvene odnose Oslikava ivot Utjee na mnoge zakone izvan M. Sadrava 282 lanka Kazne po naelu oko za oko Nema kazne po naelu oduzimanja slobode Kazne vrijede za sve pripadnike drutva, ali se razl.primjenjuj Hamurabijev zakonik izvor podataka o poloaju ena Glavna uloga : raanje i brak, obitelj ena u kontekstu branog, obiteljskog i nasljednog prava Nema pravo na obiteljsku imovinu nego samo na miraz Iskljuena je iz javnog ivota, ne moe samostalno odluivati Moe biti ukljuena u gospodarski ivot te s muem voditi obrt ili trgovinu O sklapanju braka odluuju otac ili skrbnik Rastava braka samu u sluaju zanemarivanja, loeg postupanja, naputanja od strane mua Mu ima pravo na rastavu i bez razloga

Drutvo: - Babilonski brak-uglavnom monogaman - Ako je ena nerotkinja, mu moe uzeti jo jednu enu koja je imala nii status od prve - Iako neravnopravna, ena nije potpuno bez prava - Drutvo titi enu podinjenu mukarcu - Zatiena je od mukareve samovolje - Meu kolovanim pisarima bila je i poneka ena - Mogla je odabrati i poziv sveenice - Mogla je zajedno s djecom biti prodana u ropstvo ili dana u najam zbog muevih dugova ali: ako je avilum (bogati slobodnjak) koji je zbog dugova prodao enu, ker ili sina, ili je dao u najam, on e 3 godine raditi kod onoga koji ih je kupio ili unajmio, a etvrte godine biti e uspostavljeno njihovo otputanje - Gubitak slobode i pad u ropstvo posljedica su dugova i rata - Robovi nisu bia nie vrste (kao u antici) nego ljudima koje su okolnosti dovele do tog poloaja - Nije nepromjenjiv poloaj - Mogli su se otkupiti i dobiti slobodu - Robinja je raanjem djece gospodaru dobivala slobodu i pravo na ivot sa svojom djecom koja su bila slobodna

Robovi nisu veina u drutvo Slobodni s njima rade iste poslove Robove se prepoznaje jer nose specifian uvojak kose Brija koji robu odsjee uvojak kanjava se odsijecanjem ruke

Gradovi - Tijekom 17.st.pr.Kr. kultivirani urbanizirani svijet povlai se s juga na sjeverozapad gdje se poveava broj gradskog stanovnitva - Veliki gradovi na jugu slabe zbog promjene toka Eufrata - Katastrofa za J podruja ne stie dovoljno vode za polja - Prodiranje plemena KASITA sa zapadnih brda - 1590.g.pr.Kr. Provala Hetita u Babilon - Poetak mranog razdoblja od vie stoljea - Babilon nije osvojen ali gubi mo - Na jugu 400 g. vladaju Kasiti - Preuzimaju mezopotamske obiaje, jezik, vjeru i pismo - Upravljaju velikim pothvatom izgradnjom novog sustava kanala kako bi doprli do rijeke koja je promijenila tok Nove drave: MITANI DRAVA HETITA ASIRSKA DRAVA NOVOBABILONSKA DRAVA MITANI - MITANI je drava na sjeveru,nastala u 2. tisuljeu pr.Kr. - Na to se podruje iz sredinje Azije doseljavaju indoeuropska plemena i mijeaju sa starosjediocima HURITIMA - Vrhunac MITANI drave u 15.st.pr.Kr. - Vladari MITANI drave ravnopravni s egipatskim faraonima = ravnopravne sile - Mitanski vladar dao faraonu ker za enu, a za uzvrat traio zlatni kip kako mu ne bi nedostajala - Drava od sredine 14.st. slabi zbog unutranjih sukoba - Uskoro podijeljena izmeu Asiraca i Hetita

DRAVA HETITA - Prva poznata drava na podruju dananje Turske - Oko 2000.g.pr.Kr. doseljavaju se indoeuropska stepska plemena s obala Kaspijskog jezera i Crnog mora na podruje Anatolije - Poinje njihovo mijeanje sa starosjediocima HATIMA - Postupno nastao narod HETITA - HETITI=Indoeuropljani / izgrauju ratniko kraljevstvo - 4 kraljevstva starog vijeka = HETITI, EGIPAT, ASIRIJA, BABILON - HETITSKI JEZIK / KLINASTO PISMO = najstariji indoeuropski jezik (deifriran u 19.st.) - Od kraja 3.tisu. Spominju se u izvorima gradska sredita Hetita u Maloj Aziji koja su trgovala s asirskim trgovakim kolonijama - Nije bilo centralizirane uprave - Svi lokalni vladari nisu priznavali vrhovnu vlast kralja - HATUI prijestolnica, planinska utvrda, kraljevska palaa i pet velikih knjinica - Ratniki voe na bojnim kolima ine sloj monih zemljoposjednika koji ive u palaama - Razmjenjuju ito, bakar i drvo za zlato, srebro i lapis lazuli - Poetkom 2.tisu. Poinju osvajati Mezopotamiju i Siriju - Oko 1500.g. vodea sila - Tutankamonova udovica vladaru UPILULIUMU pie neka joj jedan od njegovih sinova bude mu jer zazire od svojih podanika. Hetitski princ je ubijen na putu prema Egiptu - Nasljednici ire vlast prema jugu - BITKA KOD KADEA, 13.st.pr.Kr. sukob hetitskih vladara i Ramzesa II za prevlast u Siriji - Pobjeda Hetita - Mezopotamija i Egipat vre snaan utjecaj na Hetite - Koriste i hijeroglife i klinopis - Hetiti su meu prvim narodima koji poznaju proizvodnju eljeza - Poznati po brzim bojnim kolima - U 13.st. drava poinje propadati zbog unutranjih sukoba, ali i zbog klimatskih promjena koje uzrokuju suu i glad - Potresi i irenje kuge - POMORSKI NARODI u 12.st. preplavljuju oslabljenu dravu,spaljena je Hatua - Mali hetitski gradovi se dre jo nekoliko stoljea mo drave nestaje

ASIRSKA DRAVA - Poetkom 19.st. Na sjeveru Mezopotamije AMIADAD=vladar grada AURA prvi pokazuje osvajake ambicije - Prema Auru i drava dobila ime - Nakon smrti amiadada Aur pada pod Hamurabijevu vlast - Novi uspon od 13.st.pr.Kr. kada se uspostavljaju diplomatski odnosi s egipatskim faraonom Ekhnatonom - 13.st. TUKULTI NINURTA I. osvaja Babilon - Razdoblje kada asirska drava ima vojnu, a babilonska kulturnu prevlast - U Asiriji nema puno gradova, veina stanovnitva seljaci vezani za zemlju s politikim pravima - Od po.2.tisu. Asirci iz Anatolije uvoze eljezo, a izvoze tkanine i kositar - Krajem 10.st.-pljaka, progon stanovnitva u udaljene dijelove carstva - 8.st. TIGLAT PILASAR III. Stvara mono carstvo vojna reforma, stajaa vojska s jakom konjicom / pokazalo se dobro u planinama jer je konjica bolja od bojnih kola - 7.st. prijestolnica NINIVA kompleksi palaa sa sustavom kupaonica, ventilacije i grijanja - 7.st. ASARHADON osvaja EGIPAT - ASURBANIPAL II-posljednji moni asirski vladar. Ratuje na vie strana, pokuava sprijeiti pobune - Uen ovjek, usavrio vjetinu pisanja, itanja na vie jezika i rjeava teke matematike probleme - U Ninivi je sagradio knjinicu sa 20000 mezopotamskih ploica - 7.st. na vlast u Babilonu su doli Kaldejci - Asirci nemaju snagu suprotstaviti im se - 612.g.pr.Kr Kaldejci i Medijci osvajaju Ninivu - 612.g.pr.Kr. BITKA KOD KARKEMIA-zauvijek nestaje Asirsko Carstvona gornjem Eufratu Asirce i Egipane porazila je babilonska vojska NOVOBABILONSKA DRAVA - KALDEJCI = semitska plemena koja iz sjeveroistonih pustinja sele u ravnicu Mezopotamije - Za Kaldejske dinastije Babilon se uzdigao i uspostavio vlast od Perzijskog zaljeva do granica Egipta i Sredozemnog mora - Babilon ponovno snano trgovako sredite - NABUKODONOSOR II. najjai vladar te drave, ratnik i graditelj - Unutar trostrukih zidina u zapadnom dijelu grada bila je kraljevska palaa utvrena i odvojena Eufratom- raskona rezidencija, hram boga Marduka i gradski zigurat. - Grad je imao vodovod i most preko Eufrata

Kanali obloeni bitumenom radi obrana od poplava Visei vrtovi opisani u djelima grkih pisaca nisu pronaeni Babilonski Visei vrtovi = sedam svjetskih uda antike Posveeni Semiramidi staroj asirskoj kraljici iz 9.st. KULA BABILONSKA vjerojatno babilonski zigurat=simbol moi NABONID posljednji babilonski vladar, sin visokog sveenika, nije iz vladarske loze Graditelj, obnovio mnoge sumerske gradove 10 g. ratovao u Arapskoj pustinji zapostavio obred obnove plodnosti na Novu godinu Nezadovoljstvo njegovom vlau 539.g.pr.Kr. KIR II. perzijanac, ulazi u Babilon 539.g.pr.Kr. - PRESTANAK POSTOJANJA NOVOBABILONSKE DRAVE