You are on page 1of 63

RimlianS

Zivotinie u doba Rimljana

zalo2bamladinska knjiga Ljubfjan a - Zagreb

U OSVAJANJE SVIJETA...
1 r [ ' N I r ) " I n rt n r r 2 v ulr L, v ty)., v LwL !

i-_--,-_-

j rimskevojske
I U rimskQvojsci ima 300000 ljudi, rasporedenih u 50 legiia. Toj se brojci trebaju 1 dodati pomocne jedinice i konjaniStvo. I o PoievSi od Augustovadoba, u svakojsu legiji 4 odreda konjanika ili turme odnosno 120 ljudi. I . U pomocnim jedinicama bili su konjanici, 1 prackari ili striielci.Jedna kohorta pomoci nih voinika sastolr se od 500 do 1000 liudi I rasporedenih u 5 do 10 centurija*
' U korijenurijeti centurijaje centum(stotina); otuda izravanprijevodsat ili satnry'a ili stotlna,a centurionie sfotnlkili satnik, lj. kapetan.

Rim, to je bilo Carstvo!Mali grad Laclja, dija povijest zapodinje zapravo u VI. st.pr.n.e., u roku od 500 godina postaoje iedina svjetskasila sredozemnog svijeta. Zavladalaje ponaipriie ciielom Italijom, zatim Spaniolskom, Grdkom, Bliskim istokom, sjevernomAfrikom, Egiptom te, naravno, i otocima: Sicilijom, Sardinijom, Korzikom, Cikla.. dima, Ciprom, Rodosom. Takvo Carstvo nije nastalou jednome danu. U svom je prapodetkuRim kraljevina, zatim, podev5i od god. 509.pr.n.e. Republika kojom vladaju birani magistratia duvaju je gradani-voinici, koji i zapodinjuprva osvajanja.Dakle, legionari koji su u punskim ratovima(III. i II. st. pr.n.e.) pokorili Kartagu, nisu plaienici, vei povoinidenopudanstvo. Poslijestotinu godina, u detamaJuliia Cezara jo5 su uglavnom pudani, iako su ve6 tada vojskovode upo5ljavale, za plairt, >pomoine vojniken iz tudine.

BOGATASI, SROTINJA I ROBOVT Prvi Rimljani su vojnici i seljaci. Sitni zemljoposjednici te5ko obraduju zemlju, a siju Zito i beru masline,ba5kao i ostali narodi starogavijeka. Ali, za razliku od Fenidana,Rimljani nemaju nimalo smislaza pomorstvo. korjenito izmijeniti Zivot tih Vojna ie osvajanja seljakaratnika. Rim vrlo brzo prisvaiaplodne ravnice oko Napulja i iz iuLne Italije. Ratni zarobljenici,i po nekoliko puta kupovani i prodavani,sluZeim za radovena poljima, u rudni-

cima, u ku6ama uglednih patricija. Takvi robovi zamjenjuju najbogatife Rimljaneu ratarskimradovima,svjetlanjuortLja, kopanju bunara.. . Ali, rob je bogatstvo kofe treba i hraniti i tzdrLavati, a kako da sepreuzmebriga o cijeloj deti slugu kad se ima samokomadi6 zemlje?Tako najmoiniji gospodari Malou bescfenje otkupljuju male zemljoposjede. pomalo 6e se na nafplodnijim zemlji5tima Italije naii samo golemi veleposjedi.Sitni zemljoradnici odlazeu Rim ili u druge velike gradove,gdje od plebs* siroma5nih gradanakoji Ziveod njih nastaje pomodi uglednika (patricija), a vrlo brzo i od pomodidrLave.

ino zn oSvAJANJTMA
(god. 101- 44. pr.n.e.) najavDiktatorJulije Cezar liuie pad Republike. Niegov nasljednik, August (god.63.pr.n.e. do 14.n.e.), postaje prvi car. On iedini ima, kao nekoi vojskovoda,>mo6upravljanja<: na latinskom imperium. Tijekom prva dva stolje6a na5e Velika ereosvojene su Britanija(danas Britanija),kao i Frizija (Nizozemska),zemlje oko Rajne,sjeverne Alpe, ukljudiv5i i njihovu germansku stranu,podunavskezemlje sve do Rumunjske (Dacije), te cijelaMala Azija... Rimske graniceu Siriji i Judeji seZuu Arapsku pustinju. Rim vlada cijelimzapadnimsvijetom. Legionari znaiu da iza Sahare,oko izvora Nila, sigurnopostoji jo5 jedna Afrika. Ali, da se do nje dode,trebalo bi prije6i pustiniu veliku kao ocean. Istodobno ne znaju da su zapadnood Galije drugi kontinenti. Finistdre, sa rtom Raz, za ljude sa je >kraj zemlje<(>finistenarum<). Zapada Atlantik pakduvasvojutajnu. . . Rimljani takoderznaju da ses druge strane Rajne i Dunava otvaraju nepreglednaprostranstvakojima lutaju nomadskaplegermanskogjezika mena,ali s tim se >barbarima< ne Zelesukobljavati. Zadovoljni su i time Sto ih zadrLavaju s onu stranu rijeka.

Putovanja u doba Rimskog Carstva


/S/ose na daleka putovanjada bi se divilo: o mauzolejuHalikarnasa u Maloi Aziji o egipatskim piramidama o kipu Zeusa na Olimpu o hramu Artemide u Efezu o velikom svjetioniku u Aleksandriji.

r ]zvorno znadenje>puk<, rbespravno prido5lo pudanstvou,uprosta svjetina<

cAR TZJEDNAeEN S BOGOVTMA


U tom zatvorenomsvijetu Rimsko Carstvo, ba5tinik svih bogatstava Starogsvijeta,daje prvom dovjeku drZaveneizmiernuvlast. Ni5ta ne moZepoljuljati vlast cara, vojskovode i prvog magistrata (poglavara) grada,koji vlada dinovni5tvomi pravosudem.>U dastRima i Augusta< po svim seprovincijamapodiZu hramovi i Zrtvenicite se pali tamjan na carskomZrtveniku. Ako Rimljani i nameiu svoje bogove, oni vrlo rado prihvaiaju i bogove drugih naroda: njihov Jupiter je Zeus tada5njihGrka, a Neptun je Poseidon. OboZavaju bogove Egipta (Izida), Perziie (Mitru), pa dak i galska i germanskaboZanstva. Rim povezuje vjere tako StospajabogoveZenidbom i poistovjeduje ih jedne s drugima. Samose Zidovski narod u religiji Zestokoopire Rimlianima zato Stoslavijednoga boga,a listom odbacuje sveostale, potrebno s carem na delu. Bit 6e nekoliko vojnih pohodada se smiri Judeia, koja se dvaput diZe na ustanak.

,- Galski gradovi nose irie cara A"gtl"t"


Gradove dalekih provincija krasio je grb s likom cara. U Galijisu to bili: o AugustaAusciorum: Auch o Aquae Augustae: Dax o Augustodunum: Autun o Augustoritum: Limoges o Augustonemetum: Clermont

VrNb;i i'k l'}ti',)


)/ 7d:'. \ '-irl 'r\r ')'tt

),PAX ROMANA( Rim iz svoga nepreglednogCarstva crpe velika bogatstvakoja mu omogudujupovoljan gospodarski razvoj. Jedinstvennovac, miere, utezi te >Pax romana<* omoguiuju uglavnom slobodno kolanie robe. Gradovi, velegradovii luke takoder su znadajnatrgovadka sredi5ta. Grad Rim je sa svojih 1200000 stanovnikA, koliko ih je bilo u II. st. n.e., postaogolemotrgovadko sredi5teza razmjenu robe. Tunis i Egipat uvelike SaljusvojeZito u rimska gradskaspremi5ta. Na prostranaseodlagaliSta skladi5te ulje, vino, sol i drugi prehrambeniproizvodi. Raznim radinostima i obrtima unapreduje se rudarskadjelatnost.Po kositar se ide dak u Britaniju, po zlato u Dacifu. Svom se Zestinomcrpu mnogi Spanjolski rudnici te raznorodnarudna leZiStana otocima Egejskogmora. Po cijelome Sredozemliu Carstvo postepeno
* Pax romana - mirovni ugovor dilim je zakliudivanjem nastajalo primirje i odredivao se buduci odnos s provincijama.

Eli ii)"liu

N: )xxl,r'*r, n-\i( ,'YfiY

W{h#

i4ffi

Tipiina kupeljsastoTr se od 1etiri odjela: o odiel za preznojavanje o odiel s toplom vodom u kojoj se splra znol o odiel s hladnom vodom za osvjeZenje o odjel za masa2u iliti trljanje Najprostranijeterme (tople kupelii) u Rimu su Karakaline(povriine 118000m2)te Dioklecijanove(140 000 m2 ).

ujednaduje neke oblike materijalne civilizacije. U svimgradovimaCarstvastanovnicipoznaju galsko londarstvo, sirijske tkanine ili grdka vina. OruZje dopremajuiz Spanjolske, Lelieznakola kuju u Galiii. Zitelji Carstvanose jednaku odjedu , a Lene jednake kupuju ukrase. Modu nastalu u Rimu prate od Aleksandrije i Egipta sve do luka na Crnomemoru. Upravnaje vlast sveobuhvatna i u svakoj zemlji pravduizride na latinskom ili grdkom jeziku.

KADJE LATINSKI BIO ZWUEZIK


Naime,latinski jezik se name6esam od sebe.Priieko je potreban pokorenim i koloniziranim narodima u trgovadkim poslovima, u sluZbenim spisima,raspravama, zakonodavstvu. Latinski se udi u Skolama. Narjedie malog seoskog naseljaLacija je sveopdijezik! Imat ie svojegramatidare, postalo profesore svoje kniiZevnosti,svojerjednike.A on je i vrlo djelotvorno orude ujedinjavanja. Seljaci Britanijeili Spanjolske ne znaiu latinski? Ni5ta zato. gospodari, Njihovi blisko povezani s rimskim dinovni5tvom, Saliudjecuu Skolei govorejezikom bogataSa, osvajada, i gospode. rimske vlasti leZi u njezinomepotpunom Snaga otvaranjuprema bogatoj eliti iz osvojenihprovincija.Brzo 6eu rimskom Senatusjediti galskii grdki senatori. Bit ie i Spaniolskih i dalmatinskihcareva. podieljuje Rim sve de56e svoje pravo gradanstva. gradani glasaju,spletkareu upravnoj Novonastali vlasti, sudjeluju u politidkom i upravnom Zivotu Carstva.

Pravarimskihgradana
o Jus suffragii: pravo glasa o jus militiae: pravo na vojniiku sluZbu u rimskoj legiji o jus honorem: pravo poiasnog izbora u upravnu vlast o jus provocationis: pravo pridva naroda radi osporavanja nepravedne osude o jus census: pravo vlasniStva. U poietku je pravo gradanstva podiieljeno gradanima Rima. PodevSiod god. 89. pr.n.e., ono 6e biti priznato svim gradanima ltalije. Karakalinim se ediktom iz god. 212. to pravo daje svim slobodnim ljudima Carstva.

DUH RIMSKI Golemasnagaasimilacije u Rimu leLi zacrjeloi u jeziku. Ali, Stoda sekaZeo siajnojrimskoj njegovu tehnologiji! Provincijamaprolazi 90000 kilometara cestd. Promet je na njima gust iako najbrZakola jedva 45 km u danu. Te ravne, za5tidene, prelaze miljokazima obiljeZene i dobro odrZavane ceste,s preno6i5tima gdje se mogu i konji promijeniti, bile su glavnoorude moine rimske vlasti.

Vodovodnimost na rijeci Gardu


Danas dugaiak 273 metra, nekoc je bio dio sklopa kolim se prema Nimesu odvodila voda sabrana najmanje20 kilometara izvan grada. Protok tog akvedukta bio je 20000m", pa je svakom od 50000 stanovnika Nimesa dnevno dovodio prosieino 400 litara vode.

tako, vaLne se razmjene obavljajumorJednako skim putem. U dobro uredenim lukama, Sto su desto oznadenesvjetionicima,spori brodovi na jedra, latinska(trokutasta) ili grdka(detverokutna) utovarujuZito i amforeulja. Ponekad su nuZnadak dva i pol mjeseca za povratakiz Egipta) a za izlazak je hrabrost. na La Manche,potrebna No, s vremenom Rimljani svemanje strahujuod mora. Putuju dak iz vlastitoguZitkakako bi prisustvovali priredbamau velegradovima koji opona5aju Carstva, rimski ukus za slavljemi svedanostima. U Galiji se, u amfiteatrimaNimesa i Arlesa, prireduju utrke i gladijatorskeborbe, kao i u Bizantu i u Africi. Rimsko kazaliSte ne prikazuje predstave samou Rimu vei i u velikim gradskim srediStima Galije,Afrike ili Spanjolske. Ziva trgovina divljim Zivotinjama s afridkogkontinentaomoguiuje odrZavanje cirkuskih priredabasvetamo do sjeverne Rajne.Rimljaniizvozelatinskii Zbuku,ali i utrke kolima. Gradskim gomilamaprenosesvoj zastraiujudi ukus koji traZi krv i smrt. Rimski se grad u Africi odito viSene razlikuje od rimskog gradau Galiji. CivilizacijeSredozemlja su se, zahvaljujuii Rimu, djelomidno stopile u zajednidki kalup.

NAJVAZNIJE GODINERIMSKEPOVIJESTI
MALO KRALJEVSTVO Oko god. 550pr.n.e. osnutak Rima; oko god. 509. pr.n.e. Rim postaie Republika. REPUBLIKA se uivricuje i Rim, malo-pomalo,poiinje osvajatke ratove u ltaliji i izvan nje. lzmedu god.300 i218. pr.n.e. Rim osvajaltaliju; izmedu god. 73. i 71. pr.n.e. Spartak i veliki ustanakrobova; god.44. pr.n.e. ubijenje Cezar,kojije osvojio Galiju. USPON CARSTVA. Rim vlada sredozemnim i zapadnim svijetom. God. 23. pr.n.e. poiinje vladavina careva. Oktavije postaje car s titulom Augusta. God. 54. do 68. vladavina Nerona; od god. 98. do 198. .zlatno doba"; qod.212. svi ljudi Carstvapostaju gradani Rima. KRAJ CARSTVA, polako propadanje Rima. God. 258. prve velike germanske provale; god. 410. Alarik I, kraljVizigota, osvaja Rim; god. 476. kraj Rimskoga Carstva. U knjizi je opisan svakodnevni iivot u posljednjim stoljecima Republike i prua dva stolieca Carstva.

ZIVJETI U VRIJEME RIMSKIH LEGIONARA...


STRANE t0/1 1

U legijama 300000ljudi
t2t13

Najbolja vojska na sztijetu

katapuhi, juriini tornjezsi Udarni oztnozti,


16/17

t4t15

StieSoTi i oruEje
r8/19

Maslina, Eito i zsinoaa loza


20121

Od rudnika do ztelikih radiliita


22/23

Akztedukti, tardaoe i hramozsi


24/25

Tisute radionica
26t27

Slikari, kipari, mozaiiari


Ziajeti u Rimu
30/31 ,+. 28/29

U okrilju doma
32t33

Skromni obrocia aelikegozbe


34/35

Od abecede do gozsomiitaa
36/37

Kuphe, njega i lijeienje


38/39

Zabaaa za sue
40/41

Gladijatorske borbe

okrutne u cirku effiilau,


44t45

U ime Senata i rimskognaroda. . .


46/47

Ljudi pitaju bogozte


48/49

Na hamenimcestama
50/51

Koliko preooznika za opskrbuRima!


52/53

Niiu noz:igradovi 54/ss Toge, tunike i sandale

U legiiama 300 000liudi


Rim ima pie5adku voisku koia se zove legionar- Rim dospije na delo Carstva, stalno ee trebati skom ier su pie5aci razvrstani u legiie. A to su 300000 ljudi pod oruZjem. August dobro pla6a bojne jedinice od 6000 ljudi podijeljenih u l0 svojelegionarei za mirovinu im daje 3000 denara kohorti po 600 ljudi. Svakase kohorta sastojiod 3 ili obradivu zemlju. Rim fe od vojske pudanA stvojedinice manipula,Stosu taktidke od 200legionara, rio vojsku od zanata. a re se opet dijele na 2 centurije.NajniZi dasnikse Carev legionar je posve zbrinut: ima smie5taj, zovecenturionjer zapovijeda nad 100lfudi. hranega,oblade i lijede.Zauzvrat,vojnik sevojskoViSedasnike najprijebiraju, a potom ih imenuje vodi priseLena vjernost i strogo pokorava dvrstoj car. Ti vojnidki tribuni, a posebice legijski legat vojnidkoi stezi. Ako zgrije5i,bit 6e kaZnjenbatina(podzapovjednik, mali zapovjednik), koji ie pravi njem ili pogublfenjem.Legionari nisu nikada bili zapovjednikjedinice, ovise o Rimu. Kada legife besposleni.Kada udu u vojsku, ude kako se nadziru granice,za njihovo zapovjedni5tvo imenuiu postupas oruZjemi vjeZbaju na otvorenome, spase dasnici koje zovu >prefektima (nadstojnicima) vaju pod Satorimai danono6nostupaju. Ude ih logora<. Legije su se, na podetkurimske povijesti, plivati i skakati.K tome, od njih postajui kopadi, sastojale od pudanakoji sluZeobavezni vojni rok. drvosjede, tesari, mostograditelji i zidari. Najveii Svaki ie Rimlianin od 17 do 60 godina mogaobiti dio rimskih cestaizgradile su legije. Poznatoje da pozvanu vojsku, a trebaoje o svom troSkunabaviti vojnici na gradili5tuza grube radove,koje oni samo opremu. DrLava 6e vrlo brzo za podmladivanje nadgledaju, uzimajumjesnuradnu snagu. l0 legijadavatipladupovojnidenom pudanstvu. A kad Vojskapodiie logor.

. ."''rd-t4a

,mnp$*#'hnl#.'*3r
{:

t\
'',

L i

Novadenje 20. legije. Novaci govore svoje prezime, koje se unosi u popis novaka. Prolaze lijecnidki pregled i, uslijed bolesti ili tjelesnog nedostatka, mogu biti odbijeni. Na podetku Republike prodavali bi kao robove one koji nisu zadovoljavali.

{
el rl

Legionari u vojarni nose neku vrstu Zute tunike, kao dana5nji bretonski ribari, te ko2nu kacigu. U toj odjeci obavljaju najte2e zadatke iz vojnidkogZivota:brinu o Zivotinjama,ciste prostoriie,vje2baju.. . Driava opskrbljujevojnike hranom. Svaki legionar ima pravo na detiri mjerice2ita mjesecno, tj. 900 grama dnevno, koje mu moraju izdati volna skladi5la. Ako su ta prazna, legionari Zito plijene ili ga sami u2aniu.

Vojnici na ubrzanomemarSunose svu svoju opremu, koja ce im poslu2iti podrudju ponekad i za spavanje i pri jelu. Na neprijateljskome kradu i pljadkaju. i do 50 kilometara S kacigama o vratu,propje5ade onevno. petnaest koji su navr5ili Car zahvaljuje veteranima, starimlegionarima, godinaslu2be,i dodjeljuje im nagrade: medalje, vijence, do dvadeset novdanesvote ili obradivazemlii5ta. Tako mnogi od njih u mirovini dobiju na uZivanje malikomad zemlje.

*ffi
pl*

ffi ,&

"l\

*,&

Naiboljavoiska na svrletu
Legionari neprestano straZare na granicama Carstva, a to su granice znanogasviieta. Rimljani tako vladaju na svim obalamaSredozemlja, prodiru prilidno duboko u sredi5nju Aziju, sjevernuAfriku, sve do pustinje, te u Evropu, do Rajnei Dunava.Razmjerno malo legijAosiguravared: na primjer, Egipat drZesamodvije legije lli 12000ljudi! Treba istaknuti da Rimljani uvelike upo5ljavaju barbare,najprijeu konjani5tvu, kao Stoje to u Galiji, a zatim i u legijama.U Evropi, na granici od provala germanrajnsko-dunavskoj skih plemenaStiti neprekinut niz utvrda, prokopa i tornjeva osmatradnica. Legijepribiru u voiskuako je potrebanvoini pohod. Da bi kaznio Numidane u sjevernoj Africi, ili Germaneonkraj Rajne, car s dvije do tri legije Saljejednog vojskovodu. Ubrzanim mariem vojnici preko uredenih rimskih putova stiZuna mjestos kojeg6ekrenuti u pohod. Kad u neprijateljskojzemlji napreduju, prethodeim izvidnici, a uvederpodiZu utvrdeni logor kako bi se za5titili. Bitka sevodi odredenimredom: konianici na krilima, pje5aci u sredini. Vojnici se skupljaju ispod svojih stjegova, koje 6e braniti uz cijenu Zivota. Napad dodekuju svrstani u tri reda, zaklanjajuii se svojim Stitovima.U napad juriSajuu redovima i bore se madevimapoSto su kopljanici bacili svoja koplja. Ako je imao dovoljnosre6e i pobijedio,vojskovodazasluLuje trijumf: Cezarje tako, kao pobjednik nad Verpro5aou mimohodu bogatourecingetoriksom, Senim ulicama Rima, od Marsovog polja do Kapitola. Sviradidaju ritam koraku povorke u kojoj su svi senatorii gradski magistrati. Vojskovoda, koji stoji na kolima, okrunjenje lovorovim vijencem. Ispred njega idu zarobljeni neprijatelj ski poglavari. Podev5i s Augustom, pravo na svedanost jumfa imat ie jedino car.
pobjednika Trijumf vojskovode u Rimu.

.* s.d

'ri

',*
;3's

| ry',
t$:t*

i ,ia &: Xi&

U"i"'

pale kuce,ubijaju sposobne je osyojila selo.Vojnici barbarsko Legija i do Zene i djecuodvodeu ropstvo.Pobirusve predmete, mu5karce. plijen. medusobno diiele te vojnici vrijednosti, onihnajmanje

,Bacajtevranu!", vide kapetan rimske galije ko.lipoku5ava u .juri5u prislatiuz neprijateljski brod. Posebni, osam metara dugacak most ima na jednom kraju dugacak Siljak,tzv. vranu, koja ce se zabiti u plovilice. neprijateljski brod i vojnicice pojuritiu osvajanjeprotivnicke S vodom na celu, okupljeni oko svog stijega, centurionii legionari krecu u napad,zaklanjajuci se Stitovima. Nakon bacanjakopal.ia slijedi borbaorsa o Drsa. Rimski su madevi kraci od duoih madeva Kelta ili

u lanRimljanibaS nisu blagi s pobi.jedenima. Ugledne zarobljenike, cima ili s u2etom oko vrata, prisiljavajuda pje5ade sve do Rima. Zarobljenici sudjeluju u trijumfu vojskovoile. Ovo su Germani koje je lecija uhvatilablizu Rajne. Germana, ali kacige i oklopi dobro Stite ljude navikle na kretanja u skupinama.

;,i.

-*_3*->-

--

l:.tF
I

Udarni ovnovi,katapulti,
lurlsnltornlevl ...
a .V a

Rimliani strudno vode rat: rat tehniiara, arhitekata i inZeniera. Njihovi se gradovi brane pokovisokim utvrdama. eim ;e jedna zemhia rena, Rimliani podinju graditi ceste,postoiane, ravne, poplodane kamenom, duvene rimske putove. Riieke pak premo5duiu kamenim mostovima.Takq pomo6moZebrzo sti6i s jednoga na drugi kraf Carstva. Koristeii se znanjima kofa su stekli Grci, rimski su voiskovode razvtli znanost o opsadi. Cezaru Galiii ne opsjeda tvrdave Vercingetoriksa,iako lo5e sagradene,a da ih prije nije opkolio iarcima nadidkanim drvenim kolcima, upori5nim i pomoinim gradevinama. Tako bi grad koii su opsiedalibio odsieden od svijeta. Da bi izi5li, branitelji tvrdave bi sami morali napasti rimske utvrde! Rimljani su vladali umije6em zauzimania gradova. Svoiim bojnim hitalima izbacuju kamenje na zidine, zapaljene proiektile na drvenavrata, strijelena braniteljetvrdave. Svojim udarnim spravama,poput ovna, probijaiu obranu a da su sami izvan dohvatanepriiatelja. Naidjelotvorniii stroj ie ipak visoki drveni toranj na kotadima, torani koii guraju polako zidine. Tad svedok ne nalegne na nepriiateliske spu5tajuuredai slidan pokretnome mostu koji i tako im omoguiuie da tvori prolaznapadadima gadaju pravo po vrhu obrambenih zidina. Obloga i pokrov tornia za5ti6enisu od zapalienih striiela svjeZeoderanim Zivotiniskim koZama. Rimska tehnolo5ka rieSenia ne dopu5taiu opkolienimada izidu, ali i ne pomaZuba5 uviiek da se probiiu bedemi nepriiatelia, osobito ako su oni dvrsti i dobro izgradeni.Zato opsada ponekadtraie vrlo dugo. Da bi i uspjela,treba dekati da opkolieni, iznureni gladu, poku5aiu odajnidkiproboj.

(utvrde). Juri5ni toranjispredgalskog oppidiuma

14

Vojnici kopadi razorili su neprijateljske opkope.Legijase skupilau kor_ nladu: lj,udi su se zbili je-dan do drugoga,sa Stii-ovima ponad glava. Unrna boku postavljaju Stitove je kolonanera_ uspravno. Napadadka jer Ivori 2eljezni njiva zid. (vrstabacaca)ratnaje spravaza paljenle Skorpion drvenihobrambenihbedemau gradovima. Vrh strijelakoje odapinjenjegovveliki luk je tkaninomnamodenom presvueen u smolua zalimzapaljenom. Luk senapinje vitlom.

Na ovom je mjestu Rajna Siroka400 metara,ali je rimski vojnici morajuprije6i. U koritorijekezabilisu mnogostupova. Takole postavljeno 50 stupi5tamealusobno povezanih gredama.Za nekolikodana legijace prijeci drvenim mostom Sirokim 4 metra. Rimljanisvoje ratne sprave grade na popristu.Katapultje zapravo golemaZlicakoja,zahvaljuju6i vrlo te6komutegunaglopopu5ta. Mo2e odbaciti 80 kilograma tereta500 do 1000 metaradaleko.polugaonagera(magarca) upetaje vitlom.

Ho-ruk! Ovan od jednog komada hrastovine, pridvrS6en na niihalo, probit ce gradskavrata. Ljudiga otpozadipovukuu2adima, a ilotom puste. Ovan se, po5to je udario o prepreku,vraia u polo2ajza ponovni nasrtaj. Legionari su za5tiieniprekrivkom od napeteko2e.

I#/
'':!

Stjegovi l oruz,e
. va

Tiiekom stolieda kaciga rimskog legiona malo se miieniala. To je zapravo kovins 'kapicaravna obruba, vrlo uska na delu, koja od u5iiu Siri unatrag i tvori pr-ilidnovelik vrat Stitnik. I Stitnici za u5i takoder su veliki. I kacigi je perjanicau boii. Slijeva nadesno:I kacigaTiberiievih legija (I. st.n.e.); 2 - kaci legionara XX. legiie iz Neronova doba; 3 kaciga s podetkaII. st.; 4 - kaciga legionara prve poloviceI. st. pr.n.e. Koplja mjere od 200 do 2l0cm, s motkc debelom 7 cm i dugadkom 140cm. Liievo ( (6) potiedeiz druge polovice I. st., srediSnie (7) kraia I. st. pr.n.e., desno s podetkaII. r Mijenjala sei velidinamadeva: neprestano su produZivali,od 50 do 84cm. Sliieva,nade moZem-o vidjeti niz madevau koricama (8, 10, 1l), a svi potjeduiz I. st. Iz istog ie razdo lja kratki mad s koricama (12). Stitovi su jajoliki ili pravokutni. Te5ki prav kutni Stit (13) pripada Trajanovim legionarim Jaioliki Stit (14), mnogo lak$i, potiedeiz Tibe jeva doba. Praika (15) velikom brzinom izt proiektile (16). cuje smrtonosne,olovne Vojni stiegovi omogu6uiu vojnicima da bitki prepoznajusvoju iedinicu. Orlovi su zn cifelelegiie (A i B). C: znak pomodnihiedinic manipulanalazesevijenci i Ziv Na stiegovima (E) zove se oex tinje (D). Konjanidkazastava lum (stijeg). Svirad svoiom svirkom daie korak legiii ( rog Trajanovih legiia).

**

n6

Maslir?r Litoi vinovaloza


>Hoda5li ti rukama?!<,dovikne bogati stanovnik Rima seljakukofi mu pokazujesvofeZulfevitedlanove. U vriieme Carstva, rimski gradani, bili oni siroma5ni ili bogati,ne promoleni nosna selo.. . pa dak ni onda kad su im preci seljadkog podrijetla. Preziru i seoskeradove i seoskiZivot. Uostalom, Rim uvozi gotovo sve Sto mu je potrebno za prehranu. eemu da proizvodekad je egipatskoLito, isporudenorimskom trZi5tu, feftinije od Lita iz Napulia? Golema dobra sjeverneAfrike (posebicetuniska Medjerda)i Galiie (Narbonne),obiluiu svakojakim Zitaricama. Velika ratarskaimania pripadaju imuinim porodicama koiima zemlju obraduju posebnoosposobljeni robovi. Uz ratare, tu su i vinari, pastiri te druge prijeko potrebneslugena gospodarstvu. Ako se novi robovi ne mogu lako pribaviti, na primjer posliie velikih osvajadkih ratova. ratarskase dobra

moraju cijepati i dati u naiam slobodnim teZacima ili oslobodenim robovima. Od tada se, dakle, zemIja iznaimliuie radi dobiti u naravi ili u novcu. Najnaprednije ratarstvo (ono Sto primieniuje gnoiiva poput salitre), prevladavana velikim imanjima. Gospodar upravljaradovimapreko upraviteprokuratora. lia, Naiveii su prihodi od uzgoja sitne stoke oko gradova(od koza i ovaca),ili od uzgojakonjA. Poljski radovi zahtiievaju mnogobroinu radnu snagu,a dobit je vrlo mala. Da bi se obradilo 100 hektara zemljetrebalo ie oko 47 radnika. Samosi bogati gospodari mogu priu5titi toliko mno5tvo slugu. Istina ie da ie bilo dobarakoja su ponekad imala i po tri do detiri tisu6erobova.

robovima na velikomimanju. Upravitelj dijelizadatke

-l

je,.sasjevernom Galija Afrikom, ,rimska2itnica*. Sicilijom i Egiptom, Prvu su Zetelicu izumili Treviri, narodkoji Zivi na obalama Moselle. Zeljezni zupciotkidajuklasjep5enice, ra\i tlizobi, koje pada u drveni san0uK.

) ."*-.-.

Rimlj,ani gotovoiskljucivo piju ovdjeili kozlemlijeko.Kako bi povecali mlijednost tih Zivotinja na poljimasade neku vrstu grma, zanovijet. Krave se vidajujedinona vlaZnim zemljistima Galijeiii sjeverne S[aniolske. GroZcle se gnjedinogama. Pledese uz zvuk svirale. Najcjenjenija vina potjedu Grdke,s Cipra,iz Sirijeiti Faterna u juZnoltiatiji. Vino .iz cuvaju do dvadeset godina. U doba Cezara, Galiia-ie ielino u Aord_ eauxu imala vina.Egipat praviodlidne vrstevina.

Rimljanine troSe maslac.Znaju kako se pravi, ali ga ne jedu. Kuhaju na maslinovomulju, cime navelikotrguju. U takvom se seoskom trjesku iz maslinacijedisok. Maslineurod-e flodom svake druge godine.' Rimski plug, nepoduprto ralo, sav je od drva. Sastoji se od tri dijela: dr5ka ili ruda, izradenoga od mekog drva (lovorova);gredelja, koji'dr2i raonik, od svjeZe hrastovine; raonika ili "rila" koji je hrastova kuka, a ponekad i brondana ili ieljezna, Sto slu2i za duboko oranre.
,9. .lt ':'

Od rudnikado velikih radili5ta


Rudnici Rimlianaprava su robiia, na koju najprije Salju robove,a potom osudenike, posebice kr5iane. Radi se u paklenskim prilikama. Na stotine ljudi umire u vlaZnimgalerijamaili pod Zarkim suncem kamenoloma. Po rijetke rude ide se veomadaleko. JoSmnogo prije Rimljana poduzimali su seistraZivadki pohodi radi kositra u Veliku Britaniju. Ako je Cezarondje iskrcaosvojelegife,udinioje to nedvojbeno zatoda bi imao nadzor nad rudnicima. Da bi se rudna leZi5ta prisvojila, ponekad se i ratuje. Zeljezom bogata Galiia bit ie predmet pohlepe sve dok ne je s budeosvojena. Trajan,jedanod careva, ratovao Dadanima (dana5njim Rumunjima) kako bi se dodepao njihovih rudnika zlata.Pohod na Spanjolsku, koju su Rimljani vrlo rano pokorili, lako je obiasniti vaZno5iu njenih rudnih leZiSta,bogatih olovom, bakrom, kositrom, Zeliezom i Zivom. 20 Rudnici su najde5ie podzemni.U njih se ulazi

kroz okomita okna, ne toliko duboka kao dana5nja ali lo5eosvijetljena i provjetravana. Rudnidkegalerije u kojima rade suZnjevi rijetko su poduprte stupovima.Okna su visoka tek oko metar! Rudari moraju raditi dudeii ili leZedke. Imaju grub alat: dekii za razbifanje stijena, pifuk, lopatu, klinove. Rudu prenoseko5arama na ledima. Ponekadse, na primjer u rudnicima zlata, ruda otpremamlazovimavode. Napraves kotadima opremljenim lopaticamaodvode vode iz rudnika. Ko5are s rudom pak podiZu na povr5inu vitlima i koloturama. Posaonije ni5ta lak5i ni u kamenolomima.Stijenu reZu stepenidasto. Blokove na mjestu raskopotom madaju, a ih izvlade.SnaZne dizaliceutovaruju ih na brodove ili kola kojima se prevoze do gradili5ta.Prijevoz je zapravoskuplii od vadenja.
Kamenolom na otvorenome.

lt/

i;,,Jt#i&
$;,

,f;
. ':
lc! .i't

I 1E.1,--*
i' -1.

ir ''

rz
--/j

'd

{d
U Ostiji i drugdje dobro se zaraduje iskori5civanjem slanih modvara. One su drZavne, ali ih iskori5cavaju zasebnidkapoduzeca.Sol se troSila mnogo vi5e nego danas, posebice zbog usoljavanja i duvanja mesa r ribe.

Licaizoblidena od napora, ljudi rade u jednome od rudnika olova u Spanjolskoj. Uljanice osvjetljavaju okno koje je, gle duda, razuprto drvenim stupovima. Nesrece u kojima stradavaju 2ivoti i bolesti desetkujurobovekoji udi5u vrlo otrovne plinove olovnog oksida. Sirovase vuna, nakon stri2en.laovaca, iskuhava u vodi i svinjskoj masti. Zatim se mlati, rudno rastresa i grebena grebenom savinutih zubaca. Tka se u radionicamacarskih obrtnika.

Rimljaniistodobnoupotrebllavaju dvi.je vrste crijepa,ravni i polukru2ni, koji se joS i danas viifaju na krovovimajuZne Francuske.Radnik u jami oplemenjuje glinu. Crepovise potom oblikujuu kalupimai odnose u peci. SuSe se na otvorenome. U kamenolomima mramora ili vapnencagolemi se blokovi,potrebniza gradnju hramova i spomenika,odvaljujutako 6to drvene klinove zabijaju u prethodno nadinjeneotvore u kamenu. Kad se poliju vodom, drveni klinovibubre pa tako stijenapuca.
*--:-::l.ryre*l*@ l _r. !-tr[ _- \ *i! I

di';k"M,

; |, ,,) Y

p
$l

N
?
r
t . 'r
ta

4
t,;*tS
:i

Akvedukti, tvrdave
I nrarnovl

'

'-,i

Rimliani su bili prvi graditelii u zapadnomt sviietu. Podigli su nevjerojatno dvrste grade vine od kofih su neke jo5 i danas neo5teiene Naime, Rimliani nisu samo zrdart. Oni su graditelji, i mjernici, i inZenjeri. Mije5anjem ga5enogvapna, mljevene erup tivne stijenei vode dobivaiunekuvrstu betona potpuno razliditoga od danaSnjega, ali ne manje postojanoga. Da bi podigli zid, temelj ponajprije oblaZu daskama. Potom na slo Zbuke polaZu Sljunak koji nabijaju. Nanosei sad sloj Zbuke, sad sloj lomljenca, zid raste. Ni kraju zid premazuju slojem crvenkasto cementa, ili ga urese freskama, izvedenima ni Stukaturi, bareljefima ili pak bogatom mramor nom oblogom. Rimljani podiZu velebne gradevine i oc opeke, ali upotrebljavaju i materijale koje nadt na gradili5tu: pr5enacna breZuljcima Rima, tra vertin u okolici Tibura (tvrda i Zudkastastijen koja 6e omogu6iti izgradnju Koloseja u Rimu) vapnenac u Africi itd. RaspolaZu mnogobrof nim napravama za dizanje, s pomoiu kojil ugraduju kamene blokove jedan povrh drugog tako podiZu zidine od dvrsto povezanogkamen klesanca. Medutim, u gradnji obidnih rimskil kuia povezuju Zbuku s drvom i opekom, takr da t6 ku6e nalikuju boravi5tima Luia XIII il anglonormanskim farmama. Klesani su ka men namijenili podizanju velikih iavnih gra devina: npr. devetnaestakvedukata (vodovod nih mostova) koji Rim opskrbljuju pitkon vodom. Takve su gradevineRimljani podizali r blizini svih velikih gradova. U Galiji i dana postoji duveni akvedukt, nazvan >N[ost ni Gardu<. Njegove trokatne arkade seZu 4t metara uvis. Gornii je kat dugadak 273 metra Voda iz tth vodovoda razvodi se u gradov sifonskim sustavom, u koiem se koriste olovn cjevovodi velikog presjeka. Tako je u Lyonr otkriven rimski cjevovod promjera 20 cm Cijevi su bile duge 26 kilometara, a teZile st 2000 tona.
Akveduktu toku gradnje. (Gore:shema pi'otjecanja vode kroz tunel i sifon).

)*t.

.t*

1 t' lgt

Radnicipokrivaju krov stambenezgrade.Postupak se od onog doba nije mijenjao. Ravne crepove postavljajuna otvore. a oblima prekrivaju grede. Ravni i obli rimskicrijepdanas destotvore cjelinu.

tl&I"LtJ

t,

\ \

h* {
br
Legionarisu veliki graditelji. Vojne posade neprekidnorade na ojaiavanju gradskih utvrda. Vojnicrs ove slike podiZu zid od kamena klesanca. Blokove metlusobno povezuju 2eljeznim hvataljkama zalivenim otovom. Rimljanisu umjeli graditipovelikekamene kupole. Da bi ih mogli iznutra ukrasiti,na njih postavljaju goleme drvene kalupe, koje prekrivaju premazom gipsa ili Stukature, pa ih zatim uljepSavaju kipovima ili slikarijama2ivih boja.

Takve goleme"dizalice" savr5enopravilnoistovaruju kamene blokove i sredi5nje dijelovestupova namijenjenih izgradnjihrama. Krak "dizalice.drZikonopljanau2ad. Materijalise podi2u sustavomvitla i koloture. Stoomogucuje rad s velikimteretma. Rimljani, veliki graditelji,iskoriScavaju sve raspolo2ivekamenolome. Potrebni su im za izgradnju cesta, akvedukata, javnih gradskih zgrada. Ponekadza podizanjehramovamramor dobavljaju izdaleka.

tr

Tisuie radionica

Kovadima iz Galiie ne treba poduka Rima. Oni vei nara5tajima upotrebljavaju drveni ugljen za taljenje L,eljezne rude u jednostavnim peiima, diju vatru raspirujemijeh. Zeljezomse koriste u cijeloj Galiji. Prije nego Stosu Cezari njegovilegionariprodrli na galskotlo, Zeljezo se pet obradivalo ve6 detiri do stolje6a. Zeljezom okivaju badve, od njega kuju madeve, izraduju plugovesadva kotadai kovinskim raonikom, alileljezomjo5 ne znajupotkivati konje. Stari rimski plug, ba5tinjen od Grka, ne moZesvojim drvenim orilom< obradivati tvrdu, ali Zitom toliko plodnu zemlju sjeverneGaliie. Zemlia je sirovinaobrtnika: talijanski ili galski londari nisu niStamanje spretni od kovada. U Graufesenqueu, u Sredi5njemmasivu, te u Lezouxu, na Allieru, ima stotine londarnica.U Porajnju i Belgiji radionice osnivaju londari iz Sredi5njeg masiva.Londarskiproizvodi slule za prijevozvina i Litarica(amfore),kao i u svakodnevnoj upotrebi. Izraduju i uljaniceod pedene gline, te posudei figurice s istandanimuresom. Svi ti predmeti iz svakodnevnoga Livota Rimljana izradeni su uglavnom iz plemenite galske gline a mogu se nabaviti u ulidnim nadsvodenim tezgama. U velikim gradovimarazvijenisu mnogi obrti: sitnidarenje,trgovanje vinom ili pivom, svilom i tkaninama, bojenje tkanina, vezenje, obradbabjelokosti,zlatarstvo. .. Ulidicama Rima svu robu prenose ljudi na vlastitim ledima. Cijela detaulidnih prodavada, posrednika, nosada, stvaranevjerojatnu vrevu. Kodija5i se tuda ne mogu probiti svojim nezgrapnimkolima, a vodidi mazgi, te5koseu karavani provladekroz svjetinu. Prepunaskladi5ta, obale Tibra preplavljenesu ludkim utovarivadima. Rimljani koji tuda prolazeno6u uvijek su u pratnji, jer za poiedince vrijedi pravilo: duvajtese lopova!

Galski kovad. Mijeh je od kozje koZe

24

U.galskome londarstvu, londarirukamamijesevla2nuzelenuglinu, kakva stiZe ravno iz re2ista.Grude grine (na crtezu oesnoj iitini odlaze na londarsko kolo (lijevo), gOljin vriad prije stavljanja u pec

oblikuje u posude.Posudeuglavnom jo5 dok su sirove,ali ukraSavaju ponekadi nakon Sto su pedene.posto na pied'metu izrade ukrase, vraiaju ih u pec i potomlakiraiu.

Stojeii ispredvlastitepe6i, pekar prodajeskupi kruh: dobro pedene hljebove cija je kora premazana bjelanjkom i posutaanisomi kuminom. To je fini p5enidni jedujecmeni kruh.Siromasi uglavnom ili proseni kruh. Bimljani gotovouvijeknose vunenuodlecu,koju kupujukod suknara. Vunena tkaninaje koliko-toliko kvalitetna i oboiena.Zene ciiene lanene tkanine. BogataSi ve6 nabavllaju. po cijenizlata, sviludopiemljenu s Dalekog istoka.

U Rimu, blizu Aventina,proteie se uz Tibar vinsko pristani5te. Tu se vledno istovaruje po dvije do tri tisuce amfora uvezenih iz cijeloga sredozemnog bazena. Trgovci vinom, koji su se smjestili u okolici, drZe gostionice. Jedan rimskizakon zabranluje Zenamada piju alkohol. Legionar moli postolara da mu zabije cavle u ko2ne potplate. Tako ce se sporije izlizati na grubim kamenim cestama. Ve6 izraduju i dizme za konjanike, a imaju i razne vrste sandala. Mnogi ipak hodaju jo5 bosi.

{:tY' ,rtr,1
.\ .
t .l:..|.:i .,

JIlKarl, Krpan,

.r1'l

mozancarl ...

ov/

!;.\
;'I *.u. I .rf. l
'y: *

sse)

Rimliani luduiu za bareliefima. Tu tehniku usvojili su od GrkA. Umjetnik na kamenu moZe prikazati sve prizore iz svakodnevnogZivota Radi po narudZbi,a nfih ima u izobiliu. Najprije su tu car i vladajuii krugovi. Na stupovima ili slavolucimaZele prikazati vojne pobjede.Tako Titov slavolukprikazuje prizore iz ratakoji je taj car vodio protiv Zidova. Trajanov stup prida o pohodima Trajana protiv DadanA,naroda koji ie nastanjivaodana5nj Rumunjsku.Umjetnici nastoje Stovjernijeprepa prikazujunpr. legionare doditi stvarnost, na ljestvama kako ih prebacuju preko gradskih na koje juri5aju.Prikazujui ratne brobedema dove, konjanikeu juri5u, zatodenike u lancima itd. Rade i na zahtjev pojedinacakako bi ovjekovjediliprizore iz svakodnevnog Zivota, npr. jednogobuiara iz Auxerreas njegovim alatom mornare s Tibra koji brodom prevozeZito, oca obitelii koji moli da mu na grobu iskle5u uz vlastiti lik i lik supruge. Tisuie umjetnidkih dielakolaju Carstvom. Slikari imaju manje poslaod kipara. Ali Sir semoda ukra5avanja ku6nih zidovavelikim freskama s mitolo5kim prizorima, geometrijskim motivima, mrtvom prirodom itd. Rimski umjetnici imaju i drugih darovitosti Postalisu strudnjaciza izradbu kameja, relje fom obradenogkamenja na kojemu predoduju mnogobroineteme (portrete,mitolo5keili ratne prizore itd.). Bogati Rimljani koji vole gozbe naruduju takoder i posudevrlo visoke kakvoie (komplet srebrnog posuda, od 120 komada otkrivenje 1894.na dnu bunarau Pompejima Poznatoim je i dobivanjefinog stakla i umjet. nidke keramike.Rimliani su naslijedili od Grk: istandanukus za predmete svakodnevnog2i. vota.

Radionica bareljefa.

zo

/glt IT
t

,.d$"

t"4 A

Svi su nam rimski carevi poznatipo njihovimpoprsjima.Svi su se dali ovjekovjeiitikipovima.Slotinetakvih kipova Saljuu gradove provincija, da svi stanovniciCarstva mogu upoznati vladara. lzraduju tako(ler i likovebogata5a, senatoraitd.

'{

je pomocnik u mu2aru stucao pigmenteza spravljanjeboja. Slikarski Postoje cetiri temeljna:bijeli,2uti, crveni i crni. Da bi se dobili 2eljeni tonovi boja,morajuse dugo mije5ati. Rimljani su slajni u izradi sitnih umjetninaSto uljep6avaju svakodnevni iivot.Na slici,dolje, slijeva nadesno,prikazanisu: kameja (1), vrc od finog stakla(2), ca6a od rezbarenogsrebra (5), prsten koji je izradio nekirimskidraguljar(3), zlatna narukvica(4) i brondanasvjetiljka(6).

Rimljanisu u Skoli kod Grka postali odlidni mozaidari.Umjetnik priprema izvorni crte2 svog djela, koji zalim re2e na detvorine. Na svaku od njih stavlja mramorne kockice koje medusobno ve2e posebnim cementom,pomije5anim sa smolom,gumom ilr katranom. Ali tih nekoliko primjerakane mo2e doiarati nevjerojatnobogatstvo Tu se umjetnostnatjece s tehnikom i mastom, rimskog stvaralastva. vrlo istandana ukusa. Stoje znak najvecegstupnjacivilizacije

ry,
d

f
I

Zivietiu Rimu

I'
a)

t"\

a\

t, ii

(b

)\

Da bi na sedam breiuliaka staroga grada Rima smiestili f 200000 stanovnika, graditelj su morali mukotrpno raditi: nedostatakbrzih prometnih sredstavaprisiljava da se gradi u sredi5tu. Jedino se siromasi mire s tim da Zive izvan zidina. Plebs se tiska u nezdravirn kudamapudkih detvrti. Graditi je trebalo u visinu. Najbogatiji imaiu palade, obiteljskekuie s vrtovima, kupali5tima unutra5njim dvoriStima, triiemovima na lukove, a siromasi stanuju u insulama,samot nim ku6amabez predvorja, blokovima viSeka nih kuda koje podsjeiaju na dana5niezgrade August im ie visinu ogranidiona 20 metara, al ie potreba za smjeStaiemRimliani jada od zakona:izgradili su prave nebodere,kao Stojr zdanjeFelicles,koje pobuduje znatiZelju stra naca. U Rimu 45000 zgradanema ni nuZneudob nosti. Griiu se Zeravnicama, a po vodu idu nr javnu desmuili u prizemlje.U ku6ama,izgrade nim ponekadi na obroncima,de5avaju sedudn zgode.Jednoi je neki vol pobiegaos trZnice upao u takvu ku6u na visini treieg kata i nc drugome prodelju ispao kroz prozor na ulicu PoLai su u tim pretrpanim zgradamastravidni Vatrogascise ne mogu brzo kretati zakrdenin ulicama. Nemaju dovoljno vode za ga5en poLara.Za vladavineAntonina Piia (II. st. n.e. u jednomeje danu izgorielo 340 ku6a. Stra5a po?,ar izbio je god. 64.n.e.: tisu6eRimljana t njemu je na5lo smrt. Da bi se razgledalesv ulice i ulidiceRima, trebaloie priieii 85 kilome tara. Jedino su ceste koie prolaze kroz grac (Svetacestaza Ostiju i Latinska cesta)poplo denekamenom,distei odrZavane. Male ulice st prljave, vlaLne, lo5e osvifetlfene.Na njih sr izbacujesav smet. Ako i postoie, nogostupi sr zatrpani izloZenom robom i trgovinicami podignutim na brzu ruku.

Zivotu jednoj rimskoj ... ulici

.28

ul.1r!
U Rimu postoje vi6ekatnice, ari im vodaakveduktom stizesamodo opskrbtjuju stanare, no to ne prijeei Ojevojke Oai l,l.^.1!":f,"_99noSe raganrm amlorama.koje pune
svjeZomvodom, dodu na desmu...

a t:t:...:,.?$il"lu oni, kojisu po2ar izazvati r*p;t;6rn. Rimimavatrol gasnu sru2bu pa

Poiar je za Rimljane pravi uZas. palikuce se kaZnjavaju lomadom,

cak i vatrogasna r<orar.ra-Jici'-stanovnici rancano dodaju kantes vodom.

Na rimskim trZnicama moguse naci isti proizvodi kao i na dana5njim primorskim tr'nicama, ali na,njima nemahi trum-pira ni rajdice. f<rpl,,iu se zelenemahunarke iti,njihovisuhi plodovi,ioce iz o'Of iZniif-' l"f!, svje2e itisuhomeso,usoljena ribai divijad. ^,91?t"ije_dobio ime po gotemomkipu Nerona,koji Rimtjanizovu .Koros.. taJ tzuzetnovelik komad pozla6ene bronce predstavlja sunce u liku cara.suderice tom kipu pbsrije ce sagraditi vetit<i amtitearar.

krcmama, gdjese igraju kocke, razgovaralu o potitici iti I'T!ln1,O1ir,u posao zavrSava 0 dnevntm dogadajima. mnogoprilezalaska sunca. Hrm rma mnogo besposlieara. Gostioniiar mijeSa svojevinos vodom.

W ilW
'cl
c

* *

\e,

U okrilju doma
Viendaniena rimski nadin!Neviestaprvi put ulazi prijatelja: u svoi novi dom. Prate je tri Zenikova djevernosi bradnuglogovubaklju, a drugadvojica mladu. Prenoseje preko praga tako da nogamane dodirne tlo. Bijeli laneni prekrivadivise na zidovima. Br5ljanovoli56e, simbol snage,i lovorovo li56ekrasi stupove.Iza nevjeste idu tri njeneprijateljice:prva nosi preslicu,drugavreteno,a tre6aje odvodi do bradnepostelje. Ali, gdje je Zenik? On deka!Vani, pred vratima.Djeci bacaorahei ulazi posljednji. Tada prllazi svojoj leni t nudi je vodom i vatrom. gospodar. neprikosnoveni U kuii je mu5karac U glava Republicije spodetka otacbio obitelji, vladao je Zivotom i smr6u svoje djece. Mogao ih je ne priznati kao svojete prodati u ropstvo.Ali, malopomalozakonie podetiStititi djecu,kao i Zene, od nasilne sveopie vlasti oca. Zene ponekad Zestoko jednakost spolova. 30 zahtijevaju One se mogu vidjeti

preobudeneu mu5karce i na kolskim utrkama. Neke seupuStaju u borbu madevima i oku5avaju u boriladkimumijedima,iako im je zabranjeno da se pojavljuju u amfiteatrima.Rim ima i svojeudene politidare, pisce.Zenaseu nekim L,ene: odvjetnike, okolnostimamoZerazvestii zatraLitiod roditelja da je vrate kuii. Ako je suprug ostavi, ima pravo povrat svogmiraza. zahtijevati majka ili dadilja,ali U ranomdobu djecuodgaja prelaze onavrlo rano ili u ruke robova,slobodnjaka (pratilaca). pedagoga Tako je barem u dobrostoje iim obiteljima.Siroma5nu djecu odgajaulica.

Nevjesta prelazi prag svoga novog doma.

t\

t,, i

larima obavtja gospodar xuee. ooitdlj 6rJri,;iiil;

rru?nHi:f.rJTffi i*?ilnr iJ,,*1!::qiTi,il;i,t:w,?ff


i prinosi darove.

l,Ell

poro skImdaj r," nrm iiuii l?X'fl J:-i:" llj"^ :i T,".,*"^o I: ll,rl"3_lf i'te

je_,upravo roditajoj_dijete. porod prati oabica, ati ,prinose

onsor (brijad) pred roditeljima Skarama stri2emladicevu bradu.paZivopobiredladice.Za taj. obred .,f" yedno_ Treba tavno pridekati da bradamtadica "dilO""a-oon. dovbtj;-n;;;;i;.'

j# fi##{'{itr*rn[,"::"+,[ih

*j:t :i:"1, .?lilS,i;,j1, i, rii ;'#ft l"J":: l" I -li h$ f ii', : "K: lln;llyjffi.":; arrUem stavljaju zastor(vetum).
!,

,llinoi ku6i svjeilo obasjavaatrium kroz krovr

nlgTu seprimaju prijatetji. Ljeti, da;A';;tit;';

Skromniobrocia velikegozbe

Razna bra5na, Skrobovito povr6e, ne5to malo poslijepredjelaslijedetri prva jela, dvije pedenke i jela zelenogpovr6a, svieZega mesai masno6a:puk se poslastica.Prva su izdaSna:perad, iznutrice, gradovima (za u uglavnom lo5e hrani. Svakako,djeca krme6esise kojima Rimlfani luduju), divlii zec stradavaju zbog nepotpune ishrane. Ve6ini ljudi ili riba. Pedenkesu od veprovine ili kuhane teleje ujutro da5a dostatna vode i kruh natrljande5nja- tine. kom, a u podne hladan i skroman obrok. Bolje se Prije jela gosti 6epiti vino s medom, a svaie iela jedeuveder. ku5ati na toplome kru5didu. Amfore vina zadep posebice, Bogata5i, a sladokusci njeguju taj obi- ljene su plutom ili glinom. Kad vino izllju u kratere lati obrok s kraja dana, oko kojegase okuplja obi- (posudeza vino), dodaiu mu vode, a gosti seposlutelj, a destoi prijatelji. Kuhinia je u rimskim pala- Zuju samigrabe6iga svoiim daSama. Takav obrok je dama velebna prostoriia gdie ciiela vojska robova izuzetan.Ve6ina je vederaskromna, ali hranjiva: sve pripravlia za dugotrajne gozbe. Ljeti se taj kao prvo ielo su masline, tunievina ili slana riba; veliki obrok zavr5avauglavnom prije mraka, ali glavno jelo je jedno, a moZebiti iaretina ili pedena ponekadse produZi i cijele no6i. Gosti su opruZeni rebarca;potom slijedi neka slastica.To ie uobidana leLajevima za dvije do tri osobe,postavljenima jeni jelovnik sa stola bogata5a,ako se ne radi o oko stola. SluZe se Zlicom pri uzimanju hrane, proZdrliivcima ili sladokuscima poput Lukula, noZevimareZu meso, a koriste se i dadkalicama. Viteliia ili Heliogabale. No, ne znaju za viliu5ku i jedu prstima. s2 kuci. Jelovnici se sastojeod najmanje sedam jela: Kuhinjau bogataSkoj

--l" ,

t .t.r

Obrok obiinih ljudi sastojise od boba, slanutkai kupusove juhe sa Kruh je obiian. prije nego *o ;;-;; pitr,vino procijede 9lll"T: i

je jed d en o ie o in oier o,r. oi e'ooii ivar u rilf,i.T I ?;"3,r'j?,33,t3! ""-""i


je skroman

a neki izvori govore da' ruke p""'..li.,il,"",EltrT"JG; i:Xl",jJ:l1r,


pe6 naramcimadrva. S6m metle pSenicu

Rimljani veceravaju u predvederje,i to leZecke, a ne s.;edecke. Takva se slavlja oduZe do kasno u noc, a pojede se'mnostvo jeld. Gosti se

l^"I1l ,rr9rij.uva te5kim caki u bogatasa sir,voce, kl.me_nim mlinomkoji pokreiu robovi.pekari t<upu1u j;:l#,3;,"'?j?".,"#,:3,f Zito u dr2avnim kojima isporuduju obroka(ceni1i.F;;;i;";"r gotov kruh a ona ga besptatno :|,:^d::I" dijete ,%xT3:;"r."::;F; pucanrma.

ilrffiilJ:'"T f;Xrl#

Od abecede do govornlslva
'v-

Radunie na radunalu(s kuglicama)pogreSa mali Skolaracniie dobro radunao. KaZnjen Sibom. KaZnjavanjeje u rimskim osnovn Skolamauobidajeno.Uditelji, siroma5ni,lo plaieni i slabo obrazovani, imaju previ5eud nika, a udionice su bijedne.Da bi mogli preL jeti, prihvaiajudesto poslove prepisivada. Dje godine(djedaci, izmedu sedmei petnaeste dj pa pisati vojdice, daki robovi)udeditati, i rad nati. Skole, u koje prodire ulidna buka, zir postajuledene. semoZeod Uostalom,nastava Lavatr i uz cestuili na nekom drugom javno m jestu. Rimljane malo brine opismenjivanje osvo mo nih zemalja.Dovoljno im je da bogataSi, nici, Saljusvoju djecuu visokeSkole,u kojin se udi latinski i grdki. Prije nego Stopohada gramatidara i govornika,djecubogata nastavu u velikim gradovimaude ditati preceptori (ui telii), koje bogata5ke obitelji pladaju.Slu5at stvo gramatikei govorni5tva vrlo je ogranide iz Atene, Pergama ili s Rodos Profesoridolaze pariz Aleksandrije u Egiptu. Djecasa 13do . godinapratepredavanja koji tih gramatidara, povijest,zer udegrdku i latinskuknjiZevnost, ljopisi matematiku. Govornikzatim dopu5ta < se pohadaviSi nauk koji se svodi uglavnomr pisama r i sastavljanje umijeie govorniStva dobrome latinskom. Tako sinovi senator bududi dinovnici carskeuprave prate predav nje govornika. Iako su dobri rudarski i gradevinski tehr dari, Rimljani nisu osnovali pravu tehnid odnosnoznanstvenu obuku. Takva se znan prenose desto u okviru obitelji ili obrtnid je da li je netko mjernidki struke. Svejedno zidarski naudnik. Jedini predmeti koje ie n predavatijesuoni Stovode, baSka< sluZbeno pravo, do dinovnidkih zanimanja, a ona i zanimljivajedino bogataSima.

P u i k a S k o l au R i m u .

34

Da bi se jednom poslalo edilom ili senatorom,treba znati govoriti. Retoromzovu profesora govorni6tva. Udenici se moraju znali izra2avalina latinskomei grckome. Uce napamet i recitirajugovore velikih govornika. rimskih

Rimljani rade na rukopisimakoje su pa2ljivo na sve2njevepapirusa prepisalirobovi prepisivadi. U rimskim su Skolamaradovi grckih udenjaka, filozofai lijednika vrlo cijenjeni.No, prepisujuse i radovi drugih latinista.

i,;d

Kaoi odrasli,dieca se igralupiljaka,no odraslecestozanimaigra za novac. Djevojdice i djedaci tjerajukolutove i igrajuse raznihigaralopkoja moZebiti i jabuka, tom, orah ili saSivena ko2anapunjena mekinjama. Velike obiteljiimalusredstava da svojudjecu povjeredobrimpedagozima. Pridase tako da je Herodot Atik,vrlo bogatiAtenlanin, traZiood preceptora svogasina da mu proneseispredodijuvelikedrveneploce nakojimasu ispisana24 slova abecede.Dijeteje trskomprepisivalo

Takve kugle gurkaju Stapovima kao da igraju hokej. Djeca bogata5a igraju manje poznate i biranileigre. Ponekad imaju i dresirane2ivotinje, zatim glazbala itd. lmaju vec i igracke. na voStanu plodicu slova koja su pronosili robovi. Prida se takoder da je Herodot Atik od slastidara narucio kolace u obliku slova, a od umjetnika abecedu od bjelokosti.

Kupke, niega i liiedenie


Nakon parne kupelii Rimliani se bacaiuu hladnu vodu. Danasbismoto nazvalisaunom.Rimljani se njome sluZevrlo rano u javnim termama (topla kupeli) koje gradi drLava. Ulaz je u niih slobodan. Posjeiuju ih u velikom broju u rodno odredene sate,ali mu5karci i Zene ne mogu sekupati zajedno. Samograd Rim ima nekoliko stotinaterma. Dioklecijanove zapremaju povr5inuod l3 hektara.Oko kupali5ta se prostiru trijemovi, stadioni za kuglanje, loptanje,bo6anje ili za tjelovjeZbu. Postoje dak i knjiZnice!Rimliani tako stiedunavike za zdravi uredan Zivot. U Rimu se drZavabrine o vodamai odrZavanju akvedukata. Edili (gradski vijeinici) vode posebnubrigu o kanalizaciji.Prida se da je jedanod njih, po imenu Agripa, dao odistitionu u Rimu o svom tro5ku. Rimljani veliku paZnju pridaju svom zdravlju. Lijede seu toplicama,ali su istodobnoi Zrtvemno36 gobrojnihvaralica koji im nudedudotvorne liiekove

#l

i progla5avaju sespecijalistimaza ovu ili onu boles >Jedinarazhka<, govorio je Galen, >izmedurazbo nika i lijednikau Rimu jest ta da lijedniciubijaju r gradovima,a razboinici izvan njih.< No, ima ozbiljnih lijednika, osobito kakvi su Galenoviude nici. Kirurzi mogu izvesti delikatne zahvate:namje stiti prelomljenekosti, odrezatinogu i ugraditi pro tezu (umjetnu nogu), izvesti carski rez, odstran kameniz mjehura,pa dakotvoriti lubaniu (trepana cija). Takvi kirurzi su veliki strudnjacipa ih plaiajr zlatom. Siroma5niseoskipuk rijetko ide gradskim lijed nicima. On ima svojevidarei svojepudkelijekove

Rimske lerme. Frigidailum (kupelj s hladnom vodom).

Nacrt Karakalinih terma u Rimu

lr'! ri';l'

ffiffi, ffir
'Aw
* 16e.

e$ sq-;*.*.-

$
I 'G
i/

,j
\

I li

J.

'.,'::?.

, l ; 1 1 9 1 r r . r 1 1 l1 pa l e F | l ] l A l l . , ( , Z a t f t T t1 r t1 ft t ( ' \ . , i t i ] l f t o r l i l \ . r , , l r t r i n , i l - l i r l tt r , t l r l r: lfl,llitC( UfCaltlii k O S I K t r , t L ; , t l ; , i ; . (( r( ) S U , t t r ) s i i r l r , l | , 1 . ' r r t , i \ r l { . UvOlCs I r lol Lrcvrsccfr UKo:lllCiil|;t Vlls 1e 1 vllr:,!11i, : t ( c - i a r I r fo r l c c l r < 1 1 1 1 ; 1s k r t 1 , ' s { t : i r , , r L t l ) i lL t : ( ' , t ! l 1J

. ,lr1it Z;rlt]O

1 1 ;, | :. 't .. l ),r,rLJrt,Lr Titnt:,lr ittitir,tiia:'l ..1, . 1t , ,, I l r r l \ . , i ; r 1 ; tl i , r r r , i t t c ' : , 1 l t l r 1 j r , l , l . r i . . . 1 ' r i j r / l f r ( r . - . l r t f r i , I i f . .t , t i . . i , r ,

( r t r t i . r r i l r a ] ]I | i - r ' 1 , 1 ,

; F'
i-' riE

ffr ?+
lt* c'a

l'\, " s
4

'T
6
i$
-T-ig
't: i::'

i":

Brmltltn l r-o k o v r t cl l , r l l l k { r i r r l l i r v r r l l r L - r d i . r i l l ; rl J 1 r L r l r c i t l 1 , r , , , ; r 1 I ir ) l l o t r ; L rr - r s l r r l r l d u , : l r ) z r t v r v r , l t . l r . : , r t , r . ' , . r , r i ltr pr;rvlla1L . : e i t a l 5 0 0 ; t o z t t i i tl t v r s t a t .; r ^ l ( ! f i l { , \ s i l r ) l r : r r - - t v { . n r lr .r:. Ii,r '. kiinr Ilrir l l { ' s l t f i ] | J . : I i l L l l c r : r t r . f - r l a l ( 1l i) i L 1lus1 ' r . r l a e s r .P r ,r p r r l v l l a l Lrr r l c t k r r f l , i pl K { ' il kUlt,t|| liOVil z i 1 t . l 1 r tu c t t . t t ll i l e c e t . [ ; L r l e s t n r c l)i] :.;rllrli.rit l o d : r } l r 1 s k c trr)1 a l e r t l a( )' t r a . '1p1Ji i ^ rr,ra: ir ,,rir. 1 O l s t n r J r r ! r i l l , rr r n S r < . I rl c l cn ir;t krrLrrrl.1 [ ] l a c t . r ' s t o l r o s l a ta r I I | C n f . . i t , i s p r ) ( . !U f t r . , : l f) ( ' k { t v t l t i rl } r , i . i l l / i r l r l r ' 0 i ' r r , ' ' l i | l l : , t ) t , 1 v i 1 , i l l |l ti , r l es t i l . 3 k l s l r r . . 1 s r s a l l k l r .5 r 5 b H L r x .l,irl r . r z n r ( i i l s x i r l l r r l r .6 ' . t r u b o v i t r a t r r - . 7 r l l r i z ; l i r r r r r o l Liri .trrl);ls(ir^lLlslilrl ko1rr.:r I i . t , .t r t : \ , , | i t l ( ,l l i r ( i ( , l t T L l / ] i t r l r l t f . r r r i l t i , ; t , r r , r , : li , l ] i i ) r a i ' . , , i 1 . ii - fLrri;epS 1 1 p , 1 1 : l i r r )r r i r ; r - , r p C r r: l f 1 f s ! r r r l l I i r a\,o : , 1 i .-li a;()if 11r;151

!-r

_1I I

r.)

, ," ' t

b&e

;M

-@p**

&

'\
r

.\

':1

''.i
'',j
dt'

\f 'rI

Zabava za sve

IM
rP1

Dok obiian dovjek hrli u amfiteatar ili na publika posje6uje hipodrom, zahtjevnija kazal Ste s mnogo omiljenijim predstavama.Ali, moZeli se usporediti60000mjestaStoih Rim ljanimapruZajugradska kazali5ta s 250000mie sta Stou Velikome cirku odekuju fanatike kol je manje posje skih utrka? Svakako,kazali5te ieno od ostalih priredaba, ali treba znati da danas najveiadvorana na svijetuima samo500 sjedala!Na golemom prostoru pozornicene mogu seprikazivatiintimne predstave. Rimsk predstave su kazali5ne velidanstvene, sa savr5 nim kulisama, s glumcima koji su i opern tenori, s mimidarima pa i pantomimidarim Oni pjevaju, ple5u, govore stihoveuz pratnj citrA ili frulA. Kazali5te se malo-pomalo pre priredbu u kojoj tekst ima sv tvarau masovnu manji znahj. TraLese pjevadii akrobati. Za Rimljane, a jednako t za Lionce ili pal stanovnikeCarigrada,predstavase ponajpri izvodi na ulici. Gradovi zabavljajubesposle svjetinukoja luta ulicama.U ku6nim veZamar kojima ulidni pjevadi drZeneprekidne koncert ljudi kockaju,igraju piljakaitd. Gradaniuvede idu u zabavi5ta, krdme. Veliki gradovi imaj svoj no6ni Livot. Elitne zabave,plesovi, profinjena muzika predstave recitiranjepjesama ili kazali5ne odr Lavaiu, se na zatvorenimmjestima, u paladam velika5a.Umjetnika u potpunosti izdrZava bogata5i, kod kojih desto i stanuje.Vrlo traZe vrhunski umjetnici, sviradina harfi ili citri, Ziv poput knezova i zahtijevaju nevjerojat platio je car Vespaz nagrade: 200000sestercija jan za samojedno slu5anje citre. No, takvi s rijetki. Velika umjetnostje vrlo stru bogata5i dan posao,stogai nije nadohvatobidnoga dov ieka.

{) t

i i ;,l '*p
:i

.#d

Glumci privlaceu kazali5lamno5tvogledalaca.

38

,i-^-" -ti , | ;
t

'

tl/

. ^n n rtl,^. 'of"' t ' !, r


! --.r

lli

!t
j
t-

I I
If

,4*b^.

f ry\,, /rp,
G - r , t . . 1 ii t r a r t a s k L u , , I < k r t , t . e k . t l a , . t | ! i . t t a t ( ) r _ . L l r \ , , . l r r r i l l z r - a t i : r i 'ltl,qkalt-rar G l L r n t a c a L - z J i c d o r i r ( J r . i t r i ( a l u r i l c v ( r l ( r - . .i ) , r : , , 1 , 1 { ; . 1 l r.i l r ( r l ) , 1 ,.l.tSht-. S L , Z l a C l C i r : i . t i l i i . . a l , 1 C i r r a \ ' Li i _ - . t r - l t r . . a 1 t t1 1 . r , l 1 1 1 1r' ., ' . , r . i _ aa r l t , l

"*''{-"9,
:r./
I

{!
f

.*
.$. G"" rfra

14, \

":#'{, F
u,

,f
t kockaltit 'lat:zlto,'ci.tl l - . t a : c , . ' l t r a C a ' U r - u t l i , c . l i t s t j e l k ; r k L t t r l iS . r J q . v e K 0 l p f r s l a v a 1 uf r o c k r d a r s e i l I c v r u c p r r ] c n c g o s t o l f r i z l - r , 1 a e T,r<i 1e rr,.Iroa]r-rce zbac tr unaor;lcc rramlL-.stelle brr o l e v e . R r l l , ; l r . : l !' 1 at K a l u z a l ' " ' e h l ] o v l c . l l o s e i r c e c g r o f a f : . 'a s l i l J K c t Z i t: t ff . r s r r z ft i t l f t l r , l r . r r s a r r ' a r i i l t l r c l t i l i - l r a a l iltlir z i t r:riat :ti sc t-a.rk l i : ' r l c ! \ , i t t i i Z i : l | l z f t - t rr'lii t | . r ' l l duatiJc Cit !lon-rit []farltlte t t l i t t ; i t 1 L tl l a c l o h r , i r l , r r t l i...ca, r i t s r rk : i i i n t 1 - . r i i vt e d n l c r l o v r c t l t c t ' "z : orr ako ust[ci]a
L , jill, li:r. l.,lt1t-rv,r l l i i - r i ' , t t t j ' ] t t , -l r s .! , , r , , ( : i \ l - r l t t l r l t _ . artl l , . ' , i l , i i - , r .!t: r ft u e . [ r a t r t . ' , e 5 v [ . ] l ] i i t a Lf r r , l i r , L i o q ; t l r r s 'l l r i I c ( j L ] l uh i - ; r l i l i , r l r , : , ! . r l l r i , l i r : i r : l 1 I .rir- \, i l l, r..i,l t, { r ,r ; L,l ili(' i ! ( l r i i r i l i l I lI ) l ' j L l r ; ( l l l r ;'i, r - r rI 1i ) i r , i , , j l :i r' ' T ' : , " i . 1 , 'r l i ( r i l a l . i \ l i l l h . f , l " r l ! - l a ' i I l t I i ] l - 1 . i 1 ' r ] , tIt\i ,r1

.:

.'

i..,

\.

ilr+

A,

f *

- l

!'.,

'W1i

{'1 r* 1 1 w D^

-,'
"'tll"

/.+

at -#!
l*

plr
i,, , ,

-=',

4a
B.i

-1

IT iii'',: L: l'i k' 3*'{'.fifl*

:7.'., . I

.'{l

i,

,1",,,',' A
.,'.:
I ,f ' ,t' 'r"&J,,. , ty :i+ ' r*F-.r' .t' t-F
A

..'h

i,,""

:J#

borbe Gladiiatorske
>>Zdravo Cezare,pozdravliaiu te oni koii 6e umriieti!< Cezar,a potom August i njegovi nasljednici, od gladijatorskih ie borba napraviti neku vrstu ustanove.Postoji zakon koji prisiljava gradoveda takve borbe prireduiu u svojim amfiteatrima.Carstvo je preplavljenoarenamapoput rimskog Koloseja,koji moZeprimiti 50000gledalaca. organiU Rimu sAmcar, sasvojim sluZbenicima, zirau ciielostitakvepriredbe.Ali, u provincijskim gradovimagradskauprava traZi pomo6 speciializiranih poduzetnika.Oni gladijatorekupuju na trZnicama ili ih prikupljaiu medu jadnicima, skitnicama, sinovima propalih obitelfi. Kandidate smrti u specijaliziranimSkolamapodvrgavajuneumoljivom vjeZbanju. Car svojeborce drLi u vojarnama. Prikuplja ih medu osudenicimana smrt ili ratnim zarobljenicima.Ponekadse, privudeni nagradama, javljaju dobrovoljci. Divlie Zivotinje,potrebneza podiPredstava 40 igre, takoder dopremaiuodasvuda.

nje borbom ZivotinjA:nosorognapadaslona,medvjedi bivole. Pijesaku areni pokrvavi. Prisustvujese i lovu, opasnom,ali ne uvijek i pogibeljnomeza dovjeka. Ponekad iz cirka iznesu i vi5e od 5000 prile5eva ubijenih Zivotinja!Ali, glavnaposlastica redbejestborba gladijatora,niz dvoboiakoji uveseljavaju gomilu. Na javnoj gozbi,dan uodi priredbe, skupljaju se nesretnicikoii 6e, u pratnji slugu, mimohoditi ispred carskeloZe poput detevojnika. bude ih po 1000, 4000 i Na velikim svedanostima 10000. Borce izvlade nasumcei podinje borba, se kladi na naiboljenatiecanesmiljena. Gledali5te prati Kad je iedan borbu s nastranomstra56u. telie i od protivnika oboren, pobjednik pita cara treba li ga ubiti ili ne. Ako car podigne palac, pobiiedenome je opro5teno, okreneli ga dolje, pobijedeniie biti ubijen.
pobijedenoga. palac,dale znakza pomilovanje Car, podigav5i

li

'r !:
{

H1 [1
't

a*

Ir

,\.r

,Tl

.;iwf-

ffi
j
,-! I
* t/

i
Evo gladijatora! Slijeva nadesno: retijarij, bez kacige i oklopa, naoru2an trozubom.no2em i mre2omza hvatanjeprotivnika; Tracanin, s kacigomi macem; murmillo s galskim Stitomi svinulim macem, i na krlu Samnicanlns velikimrimskimStitom.

fl

[e& &.*,

rtw\v,#

RazbjeSnjeli bik rogovima nasrce na slonov trbuh. Privezan je za golemi kolut tako da ne mo2e pobjeci velikome debeloko5cu,na kojem sledi gonii. Rimska publikaludujeza borbamadivljih2ivotinla. Bestiariji su gladijatori osposobljeniza borbu sa zvijerima.Lavica, smrtnoranjena madem, baca se na nesretnikai ubija ga. Medvjedse prijetecipriprema da napadne svoga protivnika. Gladijatora pak napada lav razjarenkricimagomile.

Evo revijegladilatora! Pobjedniku, idolu gomile,iestitaju oboiavatellice koje su do5le u arenu da bi ga dodirnule.Pritrcavaljutiti doctor, jer nitko nema pravo da na taj nadin ude u arenu. Goli i privezaniza stupove,osudenicina smrt izlo2enisu ogladnjelim zvijerima.Tako je zavrSilomnogo kr5cana u doba velikog progona. Rimski narod obo2ava tu straviinu zabavu koja se posve uklopila u cirkuskepriredbe. Za besposlenusvietinusmrl je samo predstava.

$
t,

*hrifu,--

IE

Okrutne priredbe u cirku

>Kruha i igara<. Tako carevivladaiu besposl nim narodom Rima kojemu se svakogmjese dijele obroci bra5na.Na tisu6e dokolidaraode kuje priredbe na forumu, u kazali5tuili amfite atrima. Za slavljeuvijek nadu vremena.Gotovo 20 danApraznikagodi5nfe!ne ubrojiv5i svetkovin u dast bogova, careva,vojskovodapobjednik te okrutnaslavlja,kao Stoje >listopadski konj< Na tom slavlju, 15. listopada, prireduiu s konjske utrke, nakon kojih konja pobiednik Zrtvuju bogu Marsu a njegovu glavu izloLen Svetojcesti. Okrutnosti ima i u cirkuskim pri redbama. Tisuie ljudi pune gledali5tai prat zastra5uju6e utrke kolima. Zapregese natjed na stazi dugadkoi 1200 metara, koiu prelaz sedam puta, Sto dini ukupno 8400 metara Ponekadse u jednom danu moZe odrZati i dr stotinu utrka! Na znak magistrata,kofi baca bijeli rubac detveropreg kreie brzinom strijele. Yozati voz zapregena koje su kladioci uloZili bajoslovn svote.Na glavi su im kacige, a listove su steg ovojima. Kotadi kola podiZuoblakepra5ine.Nr oba krafa cirka obilaze stupove koje ne smij dodirnuti. Ponekad se i smrtno stradav Trkaii konji vrlo su skupi. Vozadi kola koii pobiiede postaju idol naroda. Vrlo brzo zarademiliiune sestercij Jedan od njih, Aurelije Moliciie sa dvades godina LivotadoZivioje vi5eod stotinu pobjeda Oni koji sreiom izbiegnu smrt na trkali5tu mogu imati na kraiu karijereod 1000 do 300 pobjeda. Ipak, malo njih uLiva u stedeno bogatstvu.Utrka kolima mnogo fe opasnijaor dana5njihautomobilskih utrka. Na kraju trk, car poziva narod, to nepregledno mno5tv igradana sreiu, na dodjelu nagradai na golem gozbu.

Utrka koldu Kaligulinom cirkuu Rimu.

42

'u3

u
".!r'

a G

,t'

*M *
{qt

Fii'-i 'ryn
qa
i'

lo l$

rh'

'.!

@# '' #d
t .:F.

C r k u s k in a r n l e s t c n i c u trku polrlcv.rlu k o t a c o h l ; r d n o r -v n o r J o r nK c l a L J l a zL r K o l o s e j . K l a d r t c l l ip o v r s r r j ul i l o r j c N a u t r k e k o l i m ak l a d es e k a o ria bt 2cl1r-.zr't; n:rl.tlatliK lrorlao zaltalilr dr',rr-.r'rr i n a g l a d i j a t o r s k e l r o r b c L J l o z L s L r r . r c l r k iZr-.lenr lure takvom brzrr'rorr-r se bore protiv bilelih k o t a c .V o z a c k o a n o s r t u n i k u r - rn o j a r r i l s v c l e k o n j u s n t c . , p l i t v t p r o t t vc ; r v c n i h .. t uzoe le omolao oko tije1a.

.i-1;::,,-.

je borba na vodr kola se. kao razbrbriglar Naurrah,Ja rilctko sv1etrne,.. Prircrlulese u amfite;rtrLr od12;,rv:,r koli sc. za tu prilrku.punr vodorn. p o l j ui s k o p a t i Cezai'te. za prvu naunrahilu u R i m u .r l a o n a M a r s o v o r n rr n a l u ipcr b a z e nK o l rs e p u n r ov o r l o r nr z T i b r a P o s a d eb o j n i hl r r o d o v :r nr r r o d a n kralolik. D r v e c e1 c s v e u z l a t u . U arlfrtt-.atr u r e k o n s t r u i r ap le Vocloskocr zb:.rcr.r1u rnrrrsavu vodu PLrst;r1u zr.,rlc.r u arcnii Lovcr nil r e m r i g us k l o n i l r n l t hn a v a l l u l uO . d p o g i b e l ls v u okretn! l r : r t an a o c t r a d i l i u k o 5 a r e n a c r c k a n es i l l c i m a . A r e n a K o l o s e l a r s p u n l e n a1 c c 1 o
,\r

W
"/ t. ;

"\\r;Jx_
2 0 0 0 b o r a c a . U n J i r r a s r r r a t n i z a r o b l l e n r crrl i o s u d c n r c rn a s m r t . i erumahilk A u g u s t c e p o s l i l ep r i r e d r tn u o l a o p o n a S ab i t k u k o d S a l a i erzilancc m i n e .u k o 1 os 1u G r c i 4 8 0 p r n c p o b i j e d i lP p o s l j e . d n j em g jesta. Evo lavova. pantera,slonova.pa i krokodila. K o l o s i u d a r c e r r r u k e o b a r a j u m e d v l e d e .s v o l i m p l a i t e v i r n az a r s t i r u pogle lavovimar d . P r i l i k o n ro t v a r . r n l aT i t o v a ( 7 9 B 1. g o d .) K o l o s e l a j e 5 i 1 0 02 r v o t i n j a poubilano

tr'i

t
llr
i

\,.,
\

+4d'\

k e . i q

16'"r,1,

& ;,*\

,.

l,#,w '),f { e$ d_,-,*"


..d !'

ffii

ul

'Hn
p]t,

, l/; i
|
d * ,

'

d-.,.,

'

-$'',1
.6:

,l , -:l

,:

,4'

Yi , ' l

'' ''"'tr"

,',,8.

U ime Senata i rimskognaroda.. .

,ffiep

q-l
*

g{
:f
1{

lI

*l

F
;

i$

Na tom svedanom zboru nisu prisutni bilo kakvi Rimliani. To su najbogatiji gradani Carstva koje je Cezar odabrao da budu senatori Niihova uloga u drZavi je vrlo vaLna.Ponekad napadaju sluZbenupolitiku, predlaZu rat ili mir, brane ili osporavaju zakone. Senatorine moraju uvijek dijeliti isto mi5ljenje.Ako se ne slaZus govornikom,pokriju glavu skutom svoje toge. No, podev5i s Augustom,jedini gospodar bit po5tujeSenat ie car, uprkostomu Stonaizgled i StosvesluZbene objavezapodinju redenicom: U ime Senatai rimskog naroda.Senatorine sudjeluju u izboru cara, koji - destojo5 za Livotaodreduje svog nasljednika.Kada se vojnici s takvom odlukom ne slaZu, biraju cara sami nikoga ne pitajudi. Ako se i obrate Senatu,to rade samozatoda izbor potvrde. Carevodinovni5tvo postajesve mnogobrojnije.SluZbenic koje po vlastitof Zelji postavljai svrgavacar, odluduju, provode i pi5u propise koji imafu snaguzakona.Senatse priziva samoradi puke forme. Biti senator, zna(i imati dostojanstvo i dastkoji se,malo-pomalo, ukazujui bogataSim provinclja. iz ZadaeaSenata vi5e nije stvarna kao u doba Republike, jer Senat bira magistrate, konzule, tribune, pretore, edile i kvestorejedino zatoStosu oni na carskompopisu Senatori sene biraju. Oni seimenujuiz senator skog dlanstva u kojemu su najbogatijistanov nici, oni dija je imovinavrijednamilijun sester cija. Ovjendanipodastima i novcem, senator samisebidodjeljujutitule i podasne sluZbe.Da bi mu vjernosluZili,car im dopu5ta da segovojedni drugima. Rim je zaboravi rima obradaju Republiku, koja se, podev5is Cezarom,navikava na samojednoggospodara.

SiednicaSenata u doba Republike.

,ffin*&

iflPl *,yey' \,p"


.;i

;r,* i t-"\ ,

w,Wq
t[
.l{

\M 'J\it'3,8

').r'
fr.
o,-.13+

,!n

!{_

et-

GraClani sti2u do urna pokretnimdrvenim mosti6emkoji propu5ta jednupo jednuosobu.Glasaju Ako spuStajuci u urnedrveneplocice. se izglasava zakon,na plodicije ispisano slovo A (Antiquo: odbiiam) ili slovaUR (Utirogas:prihva6am). Rimskisu odlidnici politickim To su siroma5ni okruZeni Sticenicima. gradani glasa.Ne rade,ali su glasacki s pravom opunomocenici svolih (patrona), zaStitnika koje braneu svim prilikama. Za5titnici ih zato placajui svakojutro im udjeljuju ko5aricu s hranom.

(upravniili sudski drZavnicinovnici) govore narodu na Magistrati je ukra5ena Forumu. Pen.;u se na govornicu, tzv. kljun(na krajevima s pramaca nekoliko brodskih iliti kllunova). uglavnom imaju Svi grailani pravozatraZiti rijed. Magistratdonosi osudenikucarsku presudu kojom se osuduje na kazne. Na ramenima smrt. lza magistrata stoje liktori,izvr5ioci dr2e je ponekad mogaobiratiizmeiluizvr5enja sjekirui batinu. Osudenik kaznesiekirom ili samouboistva.

rl-&w&

Liudi pitajubogove
eufu se trublie, podinieobred prodi56enia. Sveienici 6e pred hramom Zrtvovati svinju, ovna i bika. Zivotinje su pripremljeneza svedani ophod. Dobro su uhranjene,oprane,ula5tene i ure5ene vijencimai vrpcama. Tri puta obilaze hram. Vjernici nose lovorove vijence. Kada haruspeksi(Zrtvogledeili gataoci) zavr5e s promatranjem Zrtvine utrobe, bogu na Zrtvenik prinose naibolje dijelove Zivotinja. Ostatakse diieli vjernicima. Rimliani vjeruju u vjedni Livot, ali bogove trebaiu radi svladavanja ovozemaliskih isku5enja. Gradovi i drLava,sluZbenoi na todno utvrden nadin, Stuju sve bogove Panteona, posebice Jupitera, Junonu i Minervu. Rimlfani na svojoj strani Zele imati svu sreiu i sve bogove.Stogase ne skanjuju preuzimatii tudinska boZanstva, alizato osvojenim zemliamanamedusvoju drZavnuvjeru. Religiia Rimljana sastoji se od niza obidaja i 46 obreda. Da bi bogovepridobili, prinose im Zrtve. Sve6eniciu hramovima i sveti5tima sluZe stalne obrede. Ako su bogovi srditi, prinose im mnogobrojne Lrtve. Da bi izbjegli njihov bijes i tumadili boZju volju, sluZe se starim umijedem etrurskog naroda: pitaiu za savjet nebo, munje, zviiezde. Pomno promatraju utrobu Lrtava krvnog obreda. Promatrajui predmetebadene u vodu, kao i zapaljeno drvo u pe6i. Tumadesnoveitd. Obredi prate sve dogadajeu javnome Zivotu i odreduju ritam svakodnevice. Strah od bogovaprisutanje stalnoi u govoru: kunu seHerkulom, mole se Olimpu, prijete Jupiterom. . . A kada su bogovi neprijateljski raspoloZeni,ude Stovati sudbinu i spokojnopodnoseisku5enja,pa dak i smrt.

prodiscenja. obred

l==-

\r
tl

{: ;MT, V iu'i*d,l^',
\/i

< F.' ,,\ "if,

;r'r
i

'.r:

i i
:.1 \

:k ,**"ofl1*".j1[
B i k a s u r a s p o r i l tN . legovom su krvlll polilr zrtvcnik. H a r L r s p e k;s _razllrvu p r o m a t r au t r o b u . l z n l e p r o n c c b L r r l L t c n c s r ll. J s I n n o ( l o s t ad r - l r 1 o Odgovore d o b i v ap r o m a t r a j u c pto uit r r . r b L .scbrcc l c t i r .ir) t k a n*,:1 ",*.1'r

,f'
-.1

: :g
,.i.$/'

,'@%,'
tt!for

itd*

:i

&

B k je pomno opran, oiesan i dotjeran Cvrsto ga dr2e poslu2itelli u 'koti obredu2rtvovanja (victina.rii).okecuci mu vrat prLma 2rt',rovaterlu drzrobrednu bakrenu slekiru. O pojasu nosi no2 kolim ce doiralcrii zrvotinju. Bikovomse krvllu mora posvetiti2rtvenik. E v op r o r o k a( a u g u r a l .D r 2 a v am u 1 en a r e d i l a da otkriva z n a k o v cb o 2 l e v o l e O v a l p r o m a t r as v e t e k o k o s r .A k o j e d u h a l a p l l i v c t . . t a k do a inr rz Klluna ispadalu mrvice. t o 1 ep o v o l l a n znak.

N a p o l l us e . p r e n o s i v i r 2 nr t v e n i c i m a . o g o v i m ap r i n o s cb e s k r v n e b zrtve B o g o v e m o l e z a o b i l a t u2 e t v u i l i a k o l e s u S a . z a k i s u . D a r u l u n r prvineplodova.prvi grozd. prvi snop 2ita ilcj

O b r e d n ap o m a g a l a i l i d a r i v a n l ei z r a d e n as u u z s t r o q o ,za 2rtvovanje p o S t i v a n lp er e d a l e . Stapsa 2ezlon znarnenle slu2be Noz 1 ep r o r o c k e prinesenih m u s l u 2 iz a s j e c e n j e krvnth 2rtava.

Z H I V E N A P L I II ( ] AZ A

,#
' ,F#

rf\rrl

1 SKflOfr t () KOl.lA l.loalA ' r'I''{ "l ' t / "i

I i"";;i ,\ - \. ,,-,;::,*,"!'fi{..ify'
I *'ir"'1t-:nfifiTr'

. .,,, o . . f , ,
lFt ' \'.1.\ l/ru\lrl.

ti

li .t.t l.,. !l l APA KH:tcANSKti I B !tKLlt,.1 rl.r'lR

w {"

iJ . " ,i *, * {
f -,

li-J \

ir.iigtsKT$l

tir.

| , rt+,$

I ' ,'\l , \ ' : 4/ .

]il.:s
,{e,".,

,l 1 -ro,".r.j,it&

'5$\$rr ii,
tlll)llti

li

'*-""

7
h

Na kamenimcestama
Od grada Rima do naiudalieniiih provinciia, dul rimskih putova,gradenihpodev5i od II. st. pr.n.e., udaljenostise radunajuu miljama. Jednamilja ima tisu6u koraka (koraka Rimljana), ili 1481,50metara. Polaznaje todka za radunanje udaljenosti,mjerenih po svim cestama,pozlaieni rimski miljokaz, postavljenusred foruma. U ciielomeseCarstvu,od na svaku Engleskedo Sirije, od Dunavado Sahare, milju postavljaoznaka! gradeneod Cestesu destouske, lo5epoplodene, tucanika. Samo su drZavqe ceste, slavni rimski putovi, ravne i stalno odrZavane. Siroke su naimanje 4,15 metarai mogu usporedoprimiti troja kola. Na ulasku u Rim Sirese na 10 do 12 metara. Rimski putovi su Zivotne Zile Carstva. Carska po5tamora stizati na vrijeme a moine legije pritedi u pomoi kad god ie mir u opasnosti.Te su ravne 48 ceste prava umjetnidka djela. U Italifi vei tada

postojetuneli dugi iedan kilometar. Osvijetljenisu kroz okna. Via Appia vijaduktom premo56uie dolinu Siroku 197metara.Ponekadse cestamorala nasipatii nekoliko metaravisoko. Ne treba ni spominjati mnogobrojnu radnu snagu kofa ie priieko potrebnaza gradnju i odrZavanje cesta. Rimski su putovi zaista dvrsti. Radnici prvo kopaju dva usporedna jarka za odvodenie vod0. Zatim dno budude cestekopaju sve do zdrave stijene, koju pokrivaju pijeskom i Zbukom. Zatim polaZuzaredom detiri zidanasloja ukupne debljine oborinskih voda kolnik u sre1,5m. Radi otjecania dini mora biti ispupden. Takve, dvrsto gradene ceste,trebalesu izdrZati stoljeiima, ali mi i danas, nakon dviie tisude godina, nailazimo na niihove porpuno oduvanedijelove.

graderimskucestu. Legionari

'al -" /-.

->- r-'i

--d"tr $ $ffi#

ff$
+!

# n f f i "fl

M
B r z i mk o l i m as d v o p r e g o m s l u 2 is e i c a r s k a p o S t ar p o l e d i n c i B . ogatasi i a u n j r m a m o g u c i t a t i . k o c k a t is e r p i i a i r c e v a t i . s u n e k a p r e u r e d i ld P r i i a s e d a 1 e n e k rc a r u n r i m ap o s t a v i c okrerjivu sroricu h . i k ob r r a k s e ilromatrak or a i o l i k l

ffi
\

',.,.'t
.r t'

r'tf

-ll '*

,jf
.oi""

ffi
\ "t".

W-'p

ffifr

.,'ffi
\'
f :i
a tr,rr

.'

.$'.
:;:

'dq d

o'*;

i-\1,
m
ffi*

. " '.

ru'
'' mt'i
l '4h
t jt &t'

''

trt w .{
,d-i

*'F

iY

lr

"'.

,j: {i.r '

:' r:].'i i$&ist{i 'sl

. nqtiffiq., '+}*r;d"

r,i ii. "" n'.;-'fu

}dt.,

r ' r l, jb

a:

...*

1,'alaqd vrri' qi

r."
4''

r
'' ; A'

.. , ,,)*,l;$*fr

S v i l as t i 2 e i z K i n e , k a r a v a n a r r a d e v a p r e k o s r e c i n j o a z i j s kp ih ustinla. Trgovanle je Riml;ane s v i l o mo d v u k i o d a l e x on a l s t o ki t r g o v c i m a doniua r a d u .S v r l e I ur o b u v e c n a v e l i k o l e l or r e z a p a m c e nz c i j e n eb o g a t a s i .

SvratiS'ta uzdu2 rinrskihputova slu2e za zarn;enuzapregai crlasonosa. U njirnaputnicirnogu prenocitii promilerriti kon1e. Nlih gracieo dr2avnome troSkui o lroSkugradske trpraveili poledinaca.tJ svi-atiStinra se popravljaju koia te kupujenrana. 2 a l i v l e r s k io b r e d . a p o s l i l e .n a g o z b i , u z v a n i c ic e n a z d r a v l j a t i cast u Fimar za zdravlje cara.

Ponekacia ulazak u grad vojstiovode i n l e g o v i h l e g r l ap r a t i v e l i i a n stveniprijam.Svi gradsri vilecnicr tada rzra2avalu CotrroctoslicL Narod dobacuJe cvijece volnicirnakoji proiaze ulicarra. U hramu ce se oclr

S.,

, ir

I #ftl,il -i ,"

. , i , r { !}
'i

*,' ,,, .

f\.

'

'n

i.

t.

r., | " l *' 1 f ,

t1

r r,, r i5 , iil

| ,,,,

@
'i

\ . , ,. r

I
.Jp

ft i. f

",

f i I

*.' ;:,,-l
t,.''

":.

Koliko prevoznika zaopskrbuRima!


Svaki dan treba nahraniti 1200000 Rimljana, a taliianska se polia sve manie obratluiu. TeZak ie to problem za drlavu. Rim dobavlja svu hranu morskim putem. Iskrcavaju ie u Ostifi, najve6oj luci Carstva.Slavni povjesnidar Tacit zapisat6e da dana Eioot rimskog naroda igraika u ie >>szsakog rukama brodooljai neoremena<. Klaudife i Trajan dali su u Ostiii iskopati dva prisrani5na bazena, ve6aod stotinu hektara.Za5tiieni su zidanimmolovima. Postavili su i svietionik na umietnom otodiiu, a nfegasu podigli potopiv5iu more pun brod kamenia.Rimliani posvudagradeluke u koiima se opskrbliuie nfihovo brodovlje. Arles na Rh6ni postaiepravo pravcatogalskoskladi5te, kamo upu6uiu vunu, drvo i Zito saSievera priie negoSto6ega otpremiti u Rim. Aleksandriia u Egiptu ima istu namienu. Rimsko brodovlje plovi takoder Crnim morem, gdie nabavljaskitsko Zito i drvo, te Sjevernim morem, na kofemu ie trgovanje vunom i rudama vrlo Zivo.

Brodovegradeod borovine,hrastovineili cedro vine. Trup broda Superekonopliom ili lanom tr premazuiu katranom, voskom i boiom. eavfi sr brondani. Nafve6i brodovi, poput Corbita, obli masivni, plove na iedra. Jedino lagane brodovr pokreiu vesla. Putovanjamorem duga su i te5ka tako da bro dari, koji preuzimaiugolemrizik, osiguravaiu svoit tovare. Kad trgovci na veliko stignu u pristani5ta, pro. daju robu sitnim trgovcimai obrtnicima. U golem (koia u Ostiii pokrivaiu desethektara,a t skladi5ta Rimu fo5 i viSe)odlaZusve proizvode Starogasvi jeta: svije6e,baklje, teke pergamenta i svitke papi. rusa, papar i druge zatine, kvintale Zita, amforr vina i posudes uljem, odiedu,gradevnimateriialsve Stoie potrebno za livot naiveiega grada Zapad nog sviieta. Bez Ostiie Rim bi bio osudenna propast.. .
lstovardrva u rimskojluci.

JT

Bimski trgovcidopremaju Nilomslonovekljovekupllene u crnojAfrici: bjelokost ima visokucijenuu Rimu.Trgovcikupujui rogovenosoroga kojise, samljeveni u prah,upotrebljavaju u izradbi lijekova.

Ovo su prave hrastove badve, okovane 2eljeznim obrudima, a izumili su ih Gali. Pri plovidbiteretnihbrodica rijekama,s bacvama je lakse postupaiinego s krhkim rimskim amforama.Pomorskase druStvana taj nacin koriste i svim plovnim rijekama.

?fcq

-, .*1.:i;-l- *
diSte.ltalija uvozi sve vrste Zita i 2itnih proizvodakoji jol slu2e za hranu.lz Egipta,preko Aleksandrije, dopremaju i druge proizvode: svilui zadine s lstoka, mirise iz Arabiie itd.

-..}5!; -

Jedna od 2itnicaSlarogasvijetajest i Egipat.pisar,u slu2bibogatoga zemljopos.jednika, brojivreceZitakoje ukrcavaju robovi.pomorc-i eeln isporuditi u velikulukuAleksandriju, a odande ih uputiti u rimsko odre-

Dogodila se nesre6a!Prevrnulasu se kola puna praznihamfora. je zapregaprestra5ena. Tereti su ponekadte5ki i po 500 Volovska na velike Putovanja kolimasu spora,tako da se za priievoz kilograma.

putovima. rimskeceste ili rijednim Cuvene viSesluZemorskim daljine trgovacke robepod pratnjom. vi5eslu2evojscinegovozilima

ni
Nidu novi gradovi

li

I u gradu i na selu gradnju cesta,javnih sastajali- Njihovi su prvi stanovnici dvije do tri tisuie Sta,velikih imanja zapodiniumjernici dija je zadaea muSkaracas obiteljima. Dodielfuiu im zemlju i urediti okolinu. pomo6da bi sagradilikude. Osnivaiu se djelatnost Zemlje koje fe Rim osvojio ved imaju gradsku prijeko potrebne za Livot naselja.I u Africi nidu kulturu, ali ne postoji toliko velik grad kao Sto ie novi gradovi. Timgad u AlZiru, koji ie osnovao gradehra- Traian, mogaoie primiti 125 stambenihblokova. Rim. Rimljani po cijelomeSredozemliu move, tople kupke i kazali5ta.Iz temelfamiienjaju U gradovimas vojnom posadom,velegradovima galski nadin Zivljenja sjeverozap-adne Evrope. morskim lukama, gradovimarimskog svijeta,ljudi Veliki gradovi, oppidia, tvrdave su grubih zidina. Zive povode6i se za Livotom Rima. Bogata5iimaju Rimljani oko njih gradeprave gradove,s kamenim gradsku vlast, upravliaiu gospodarskimZivotom i spomenicima,velebnim vratima, bedemimai pre- daju posao radnicima koji desto dolaze sa sela. krasnim kuiama. Naveder, na Forumu, puk Volubilisa ili Efeza, podsjeia na Iako posjeduiugolemaimania, odlidnici bieZesa Lyona ili Leptis Magnae,zapanjuiu6e poriiekla gladan, Sarena sela i Lele Livieti u posve novim gradskim detvr- plebs u Rimu: besposlen, tima, sa sjajnim dru5tvenimZivotom.Ta su naselja Leljanie zabave. istodobnoi stalnaskladi5tau koia se dopremajt iz provincija proizvodi Stoie se isporudivatiRimu. Podev5is Augustom, za veteraneizlegija podiZu motkom(grumom)odredujesmjer akveduktu. se cijeli gradovi (Autun u Galiii i Torino u Italiji). Mjernikdetverokrakom

.kJ/
,"-a*,r :' r-E.--r
\

ft

' -.:

ft{I

=z
r, ;,t\

:t'

r} r}.
i.r I I i

ll,t' "t,

/ h.''".. 'i. . , \-,


I

{ r f/ Eiil t
.& +$

"ln
,' { l l ;\'

ffit

+.al (lfl('ri l-r.i ,r a |il r'rl(r\.ir i(r/'i' Uii;it,l ;ll :',r 'i -.",:t it,t -,1r,\,,{l L't'litl rr Lt,t I, Lr',t,r'l,f

C e r l L ;o r l I a ( i z t r c i t - - ct r [ , 1
't r rt irt al - r r , r r r q q r r r [ r . r a i ) . . o b ( l ( I 1 1 t , , : kl r , ' ; , t i i , i l t r i , r i r ir , t t t i l I U U ( U V ; l t l ( r . ' l l

i l r l t l l J , r r l ii ll L ! ' r l l t l f I f l , i l ' ! 1 { ' t lr a r ( [ ( r

Wf
r ' lc ,; '4
iflfi..'"r':,:'

i/

It

rSr
i..

tl\

t.

.,_

,li
.r' !

ffi
\ilir,r i,l.iil( f'rli_l,,., l.l1li.,i1 lll j:

( ) k l i r ri r t ( r r l ) r , r ( J r ' n( ,l ti l i )
,t [], , ', ,r,i,i ,Ll rl l,lf i/ilrlr,, r'.(l|)i,,lf!

iri{'llr:lt,l
1,, ,l.t . ril

1 , r : . . 1 ( 'O l , t r l , ' | 1

ii-s

'... .;M
f-. t.
.
nE'

;:

I I'i-- ' r. -lr, . i't. " . ', ).

:-

tt

Ie

* . ffffr''

. i+:-

#'

rti

Toge, tunike i sandale

Rimljani nrsu znali za donje rublje; gaiice, darape, debeli ki5ni ogrta( (paenula)ili pak druga vrsta majice, grudnjake. Jedino rublje, koje nose oba ogrtada(caracalla). Iznad haljine stegnuteu pasu, Zenetakoder nose spola,iest tunika, koja mu5karcima seZe do ispod gleZnja. koljena, a Zenamado U staro doba, za tuniku, nazvanu stola. Za izlaske oblade nabrani vrijeme Republike, mu5karci su ispod toge nosili ogrtad(palla). a Leneimaju lepeze samopregadu. Rimliani rijetko nose Se5ire, jedina je Siljasta oblika te ponekadi suncobrane. Toga, vjerojatnoetrurskogpodrijetla, odjeia starih Rimljana. Toga magistrata i djeceima izvezem, purpurnu vrpcu. Tu halju, koiu zovu Kako se obladi toga praetext,nosi omladinado Sesnaest godina,a stariji Od obidnogpokrivala, u podetku, toga se pove6aoblade mu5ku,potpunobijelu togu. U vrijemeCar- vala sve do promjera 6 metara, pa se takva mogla jo5samona obu6i jedino uz nedijupomo6. stvasvesemanjenosi,tako da je oblade nekim svedanostima ili u Senatu.Povrh tunike tada oblade laganiii nabrani ogrtad pallium (palij). Tunika postaje donja odjeia, koja se obladi na (koSulja). drugu, unutarniu tuniku, camisia Tunika moZeimati i pri5ivenerukave. Pod tudinskim utjegalskim, nose se i hlade(bracae) cajem, posebice

Preklopi se gornji rub (1) ijedan se kraj prebacipreko lijevog ramenai ruke (2), zatim se tilelo ovije drugim krajem,prebaga na desni bok. civ5i ga preko lilevogramena(3) i vrativSi Svatko ovijanjezavr5i po vlastitojZelji. Zavr5ni kraj tkanine glave pri prino5enju (srnus)sluZi svedenicima za prekrivanje 2rtve.

C
zenske frizure,destovrrosro2ene, mijenjare su se Krozstorje6a. Kosa ponekad nije dovorjno. dugadka pa se sruzei uiasilriom.-ritrr" ., sve do sredine t. stol lleca vrlo je_dnostavne (D). U doba Fravija pojavrjuju se frizuie-nafi'r<-ia"sace iri dijademu (c, sprijeda, i b, .sa strane).Noii'Z"''." dugo, razridito preinadene. Mnogobrojne pretenice obavijene graue oto lAl n;se djevojke na dan vjendanja.

EI
Na.tuniku dugih rukava(E 1) obladise ponekad Kraca tunit(a kracihrukava(E 2). Oqrtad, koii ie na ramenu pridvr6cen fibulom (kopdom),doIunjuje odijelo(E 3). Rukave Zenskihtunika desto pridr2avaiu fibule. Haljina. povrh nje moZebiti Oez' rutavi,'i na niu se.prebacuje ogrtad(F). Odjecaje raznih,desio jarkihboja.

G
Uobidajena obuca je sandala,vise_manie otvore_ na, KoJa se veZe(G, H). Nosese takoCter i zatuo_ crp9L9 od fine ko2e,kojeseiu do tista(pero). I9.n9 rvilsltoct | .tjudikoje krasijednostavnost, zadovoliava1use taganimsandalama, desto od papiru'sa (J). Seljacinose carbafrnae, opankeod nestroie_ F k9?e (K), takodervezane. Cizmice,cotniii (l), obladeneka bo2anstva i ponekad;ur""i k;; bo2ansko.znamenje. Nose ih'i neki mujr.iici,'ii lo se smatradrskoicui znakommekoputnosti.

l
Paul-Henry Plantain

U DOBA RIMLJANA
Premapxsmtma Kasija Oktazsa iz Arecija (59-125. sod.)

zrvoTrNJE
v

l l tl I

lll.st.(Muzej u Cherchellu) Poljski radovi. Mozaik,

r DOMAen DTVLJE

zrvoTINJE
CAVE CANEM
Arheolozi su u ru5evinama Pompeja, grada koji je uz Herkulan razoren erupcijom Vezuva god. 79, kada je vjerojatno poginuo i Plinije, (duvaj se prona5li natpis: caz)e canern psa). Posjetioce je upozoravao da pas duva kudu, kao Sto i mi danas o5tar pas!<. dinimo natpisom >>Pazi, No, psi su u Rimu i u velikim gradovima Carstva imali i druge zadaie. Golemi psi, molosi, danonoino su straZarili na ulazima javnih zgrada. Mnoge Zivotinje lutalice obavljale su poslove dana5njih smetlara oslobadajuii grad organskih otpadaka i smradova. Bilo je pasa pratilaca, najde56e malih hrtova, koji su s bogatim patricijima i5li na Setnje. Bilo je vei i sljepadkihpasao demu - dini se - svjedodi slika otkrivena medu iskopinama Herkulana. Gotovo tisu6u svetih pasa, koje su drZali oko hrama boga Adranona na Siciliji, sluZilo je za vodide uzvanicimana bogatim gozbama, na kojima su obroke obilato zalijevali libacijama (Lrtvamaljevanicama).Psi su im pomagali da se vrate kuiama. Psima su se sluZili i u hajkama i u lovu na divliad. Ali, najnevjerojatniji i istodobno najokrutniji zadatak koji su Rimljani namifenili tim Zivotinjama bio je preno5enjetajnih poruka koje su, na primjer, upuiivali prijateliima, sudionicima u kakvoj uroti. Nesretna bi Zivotinja silom morala progutati kovinsku cjevdicu s porukom koju je nosila naslovniku. Bila je to ufedno i njena smrtna presuda. Jer, da bi se do5lo do dragocjene poruke, Zivotinja je, dim ispuni zadatak, bila Zrtvovana. Zna se da su Rimliani znali cijeniti svoje odane sluge, pa su pronadena groblja pasa na kojima su se uz kosture na5li i novdiii, ostavljeni tu zacijelo kao >pladaza obavljenu uslugu<.

58

O GOLUBOVIMA Vofno goluboljublje (kolombofiliia) i zratna po5tanisu, kako neki misle, izumak modernoga svijeta. Vei se Asirci i Medijci sluZegolubovima u vojnim pohodima, a Grci su preko tih Zivotinja priopdivali svijetu imena pobjednikd Olimpiiskih igara. I Rimljani su uzgajali mno5tvo tih leta5a u golemim golubarnicima smje5tenim na krovovima kuia. Kao i danas, golub je bio cijenjena hrana, iako su sladokuscionog doba vi5e voljeli grlice. U nekim dijelovima Carstva postojale su postaje za odmjenu golubova koii su prenosili vaZnevijesti,

a posebice po5to je, zaslugom cara Dioklecijana, u III. st. bila uspostavljena prva >zradnapo5ta<. No, golubovi su i prije imali vojnu vaZ-

nost. Kada je Marko Antonije 43. pr.n.e. opkolio Bruta u Modeni, ovaf je sa svojim saveznicimarazgovarao s pomo6u golubova.

DUPINI U DOBA RIMSKOG CARSTVA


Na mnogim je pronadenim latinskim novdi6ima lik dupina (pliskavice). U ono ih je doba u Sredozemnome moru bilo mnogo, a vei od kasne antike privlade ljude svojim dobroiudnim ponaSanjem prema pomorcima. Susret s jatom dupina tumadio se kao dobar predznak. Lo. vili su ih jedino Tradani. Zbog toga su u Grka i Rimljana bili na lo5em glasu.

Stogaje razumljivo Sto se ti sisavci spominju u svim legendama o morskim bogovima. Na primjer, da bi osvojio Amfitritu, Neptun ioj 5alje dupina, kojemu zahvaljujena taj nadin Sto na nebeski svod postavlja

zvrieLdedeset Dupinovih zvijezda. Ima i prida, molda i pretjeranih, o mornare, o dupinima koji spa5avaju dupinima koje pripitomljavaju djeca. TC pride Plinije navodi u svojem >Prirodosloalju<.Stari su Latini, baS kao i Grci, dobro poznavali navike i pona5anje tih Zivotinja. ,Simone, Simone. . .<, dozivali bi, i dupini bi se pojavili, iako taj poziv nema ni5ta zajednidkog s jezikom ultrazvuka. Rijed >Simon< dolazi iz grdkoga i znadi >priasti nos() kako su obidno zvali dupina.

PRORICANJE I PRAZNOVJERJE
Jednostavni obredi Rimljana pod utjecajem Etru5danapostaju sve zamrSeniii.

BoZju volju ie poku5ati odgonenuti tumadenjem prirodnih pojava, prekopavanjem po utrobi Zrtvovanih Zivotinja, osobito po jetri, diji boia i oblik nisu isti u svih biia. Ali.

,\*

buduinost se proricala i auspicijima, promatranjem leta pticA, na primjer le5inara ili gavrana, ili pak nadina na koji jedu svete koko5i. Klaudije Lijepi, zapovjednik rimskog brodovlja, ponio je na put, u vrijerhe I. punskog rata, nekoliko svetih kokoii. Trebale su mu )pronaii< najbolji smjer plovidbe. Zacijelo izmudene putovanjem, koko5i nisu htjele jesti ponudeno im zrnie, pa ih ie razbje5njeliKlaudije Lijepi pobacaou more. ,Kad ne Zele jesti, neka piju!<. Kada su KartaZani pobijedili njegovo brodovlje, Rimljani su poraz pripisali njegovom bezboLnom postupku.

O PROROSTVIMA
Pi5em ti iz Rima gdje sam gledao igre koje je car Domicijan priredio u Koloseju. Vidio sam borbu nosoroga. Car se tako odu5evio da je dao napraviti medalje s likom t ! Zivotinje! Ovdje ne kanim dugo ostati, jer kolalu uznemirujuie vijesti: dini se da auguri proridu caru nemile dogadaje, a govori se i o uroti niegovih najbliZrh. Priznat 6u ti da uopie ne vjerujem u prorodanstva. Kako je i Lukrecije govorio, mislim da se dovjek treba osloboditi praznovjerja. Pristaje li drZavi da odluke donosi prema teku svetih koko5i? Vei je Ciceron sumnjao u taj postupak. Gledao sam kako sveienici u doba luperkalija (svetkovine Luperkove) Zrtvuju pse i jarce. KoZu im izreLu u remenje i zatim, zaogrnuti kozjim koZusima, trte za Zenama koje su se do5le lijediti od neplodnosti, mlateii ih tim remenima. Ne znam iesi li imao prilike promatrati Zrtvovanje Zivotinja koje bi trebale udobrovoljiti bogove. Pridao si mi da Grci, Kreiani pa i Hebreji ukra5avaju bikove i krave cvijeiem, a onda im reZu vratove. Ponekad se dak polijevaju niihovom krvi. Od tih tauria draLe su mi priredbe u kojima konjanici Zivotiniu hvataju za rogove i zatim je obaraju na tlo. Mislim da nam je i taj obidaj stigao s Krete. Smatram ga dostojanstvenijim od lokava krvi koje na5i sveienici prolijevaju po kamenim Zrtvenicima. Znam da ti se moja sumnjidavostneie dopasti, no vjeruje5 li ti zaista da je ))sveto prolje6e<,koje je Senatproglasio na podetku II. punskog rata, stvarno utiecalo na sudbinu nase

vojske?Ubiianie Zivotinja rodenih u proljeie nije sprijediloHanibala da nas pobifedi u Tesinu, Trebiji, jezerui u Kani. na Trazimenskom je Istina, Scipion na kraju pobiiediokod Zame...

ZwoTTNJE r LrJEKovr
Nemam mira otkako si mi pisala da te je u vrtu ugrizao pauk skriven u povriu. ZnaS li kojemu rodu pripada? U Pugli, a posebice na podrudju Tarentuma (Taranto), ima ih mnogo i zovu ih tarantulama. A moZda je to ipak jedan od dlankonoZacar o kojima govori Plinije i koji Zive baS u povriu. Ti zacijelo zna5 da je protiv vrudice i ukodenosti Sto nastaju nakon uboda najbolje staviti na ubodeno mjesto baS zdrobljena pauka, ili malo njegove paudine. Brinem za tebe iako kaZe5da si ozdravila, jer Plinije jo5 govori da od takva uboda Lena mo1e postati neplodna. Savjetujem ti zato da dode5 u Rim dim bude5 mogla. Zaiedno iemo prinijeti Zrtvu u hramu Magna Mater2, tC istodne boZice, za5titnice plodnosti. Prekopavajuii po knjigama i traZe6i ne5to Sto bi ti ublaZilo bol, prona5aosam lijek koji dovjek mora poznavati. Dioskorid Petanije, dije sam djelo o ,Ljekovitom biljuu ponovo proditao, savjetuje castoream, moSus koji lude fiberover Zliiezde, kao lijek protiv direva, zmijskog otrova i drugih Zivotinjskih i biljnih otrova. Draga moja sestro, takvi korisni lijekovi su i oni koje spominje Plinije kad govori o Labama, pa ti i niih Saljem. Uvarak od radi6a, bra5na i Laba kuhanih u vinu, odlidan je ako se radi o mr5avosti i slabosti tiieh. Zablji sok, pomije5an s vinom, djelotvoran je i protiv otrova daZdevnjaka i Labe krastade. Pliniie za lijedenje vruiice koja se pojavljuje svaka detiri dana, i koju zovemo groznica detvrtada, savjetuje Lablje meso kuhano u ulfu na5ih maslina. Pozdravi u moje ime svog muZa Marka i budi mi dobro.

tt Malmignatta, kojih ima u Provansi, Italiii i na Korzici. 2r Cibela. r) Dabar.

.$z
qJ{:'

pismoDonaciju. . .< DPn)oKasijezto

o zrvorrNJAMA
ZA CIRKUSKEPRIREDBE

Pi5em ti iz Tamugadijatr, grada u Africi, u koji me je naS car Trajan poslao da pripremim lov na divlje Zivotinfe. Jer, na5i besposlidari, koje treba zabavlfati da ne dode do nereda, traZe Zivotirrje svih vrsta. Puk zahtijeva sve neobidnije priredbe. Zasitio se pantera koje vuku kola, slonova koji kledeii na piiesku Velikog cirka surlom ispisuju carevo ime, gladijatora koji se bore s lavovima. Oni sada Zele gledati krdo medvieda koji se bore s bivolima, bikove s nosorozima. Marko, kojega poznajeS,pridao mi je da fe u Koloseju vidio uZasne prizore: nadstojnik gladijatorske Skole sve do krvi biduje gola dovjeka i sili ga da razdvoji golemog medvjeda i tura iz Germanije. Troje je poginulo, a detvrti, koiemu ie to konadno uspjelo, rastrgan je i zgaLen Pridao mi je takoder da je u Lugdunumu vidio Zene na rogovima bikova iz Poenijez),razbje5njelihstri jelama koje su odapinjali s arkada. Mansuetarii:) iz Velikog cirka pridali su mi da znaju kako treba razdraZiti slonove u borbi s bikovima i nosorozima: prije borbe daju im uvarak od riZe i trske. U Koloseju im radije u slabine zabadaju ugarke samo zato Sto ie tako miliie svjetini. Smatram da su t0 igre vrlo okrutne, ali kaZu da pridonose unutradniem miru Carstva. . . Ali

koliko dugo joS, dragi moj Donacije? A kako je krenulo, divlie ie Zivotinie sve teZe i teZe loviti. U nekim su krajevima pojedine vrste posve istrijebljene, kao Sto se dogodilo s vodenkonjem u Numibiji, lavom u Mezopotamiji i slonom u sjevernoj Africi, iz koje ti se javljam. Morao sam obiii mnoge krajeve u na5im provincijama Tingitaniji+) i Mauretaniji5) te nekoliko puta prirediti lov da bih ispunio carevu Zelju i poslao mu nekoliko stotina geparda, pantera, lavova, dvjesta bivola, pa nojeve i antilope za niegove vrtove, iako on ima vi5e od jedanaest tisu6a ZivotinjA, pa njegovi custodesaaoarii6) imaju pune ruke posla. NaSi rimski doseljenici mnogo su mi pomogli u hvatanju tih Zivotinja. Posudili su mi svoje mreZe, ier ih nisam imao dovoljno za ogradivanje svih loviSta. Jedino se tako odjedanput moZe uloviti mnogo Zivotinja. Kada postavimo mreZe, lovci na koniima tjeraju divlje Zivotinje u obrud, potpomognuti izvjeZbanim psima, kopljima, kamenjem i dugim Stapovima s duperkom Zarko crvenog perja pri kraju. ZaklanjaiuCi se Stitovima i vitlajuii upaljenim bakljama, hajkadi love izbezumljene Zivotinje i

zatim ih zatvaraju u velike sanduke s re5etkama.Otkako sam ja ovdje, vi5e od dvadesetljudi je ranjeno ili ie poginulo, a ustrijelili smo oko stotinu razbje5njelihzvijeri koje nismo mogli uloviti. TraZio sam od cara da mi po5aljepojadanje,jer iu se morati spustiti na jug po slonove, nosoroge i vodenkonje, a moZda i po one Zivotinje do kojih mu je posebno stalo. Svjestan sam da mi taj pokolj ne stvara nikakvo zadovoljstvo i Zelio bih se Sto prije vratiti u svoju vilu u Areciju, svojim paunovima. Na povratku iu zacijelo svratiti na Korziku, da vidim kako su fazani iz Trapeza'.', koje smo tamo ostavili u nastojaniu da ih priviknemo tom podneblju. Da si mi zdravo!
tr Dana5nji Timgad. 2r Evropski bizon. 3r Strudniaci za krodenje slonova, kole su udili kleknuti, boriti se poput gladijatora, plesati uz zvuk cimbala itd. ar DanaSnii Maroko. t AlZir n Cuvar u carskim zvjerinjacima. 7r Trebizond na obali Crnog mora, u rimskoj provinciii Kapadokiii.

.$z <f:-

.-L

pismo prijatelju Luciju. . .< ,)DrugoKasijezso

NAJEZDAKUNICA
Vidim iz tvog pisma da si boravio u Narbonirr i da si shvatio koliko Stete kuni6i nanose kulturama, ali da ipak jo5 nisi prona5aonadin kako da ih uniStiS. Znai i sAm koliko car nastoji da udovolji na5im rimskim doseljenicima u taj kraj. Mislim da bi najprije trebalo ukinuti sve one rezervate (leporaria)" o kojima su govorili io5 Gelije i Varor2), i to zato Sto pogoduju mnoZenju tih nepoZeljnika. Cini se da je na Balearima stanje jo5 gore. Otac mi je pridao kako su jednom njihovi stanovnici uputili izaslanstvo caru Augustu, moledi ga za dozvolu da napuste otoke i nastane se u nekoj drugoj, manje opasnoj zemlii, jer ie ih kuniii natierati da gladuju. Car im ie poslao jedino vretice (vrsta lasice), kako bi ih one rije5ile glodavaca. Nekoliko stotina ih je poslao i u Terakonijurl, koju se kuniii toliko izbu5ili hodnicima da ju ie Katul+) zvao cuniculosa5). Sve ie bilo uzalud. Zao mi je, dragi moj Lucije, Sto si tako olako prihvatio carev zadatak. Svakako pripazi na ku6u. Pliniie prida da su zedevi sru5ili bedeme Tarragone, kopajuii pod njima svoje logove. Moli Dijanu da se to tebi ne dogodi i da ti pomogne na tom zadatku.

* Rezervati za kuniie i slidnu divljad. r) Rimska provincifa u lugoistodnoj Galiji (G. Narbonensis). tr Gelije je povlesnidariz I.st. pr.n.e. Varon, njegov suvremenik, napisao je traktat o poljodielstvu Resrusticae. r Rimska provincija (Terraconensis) cijela danaSnjaSpanjolska. a) Latinski plesnik iz I.st. pr.n.e. tr Puna kuni6a.

o TJZGOJU ZtVOTTNJA
Na nekoliko sam se mjeseci vratio u svoju vilu u Areciju. Imam dosta posla, jer mi dak izdaleka dolaze ljudi i traZe savjete o uzgoju i lijedenju Zivotinja. Nikada neiu shvatiti za5to ljudi toliko lele uzgaiati paunove za jelo. Meso t0 ptice smatram odvratnim i u svojim vrtovima radije gledam njihove prekrasne repove. Jednako tako ne shva6am za5to ne vole prepelice, koje tzgajaju ali ne jedu, smatraiudi ih otrovnima. Saliem ti ih nekoliko. Priredi ih Marku s groZdem iz Smirne. Saljem ti i tucet puhova (moja gliraria I st ih prepuna), a odlidni su zapedeni u medu. Servus, koji se brine za moje kaZe da bismo de5ie trePiscinaez) bali jesti jegulje, jer vi5e nisu tako masne. Hvala bogu, moja su jata zdrava. Odekujem oko stotinu gusaka koje mi je Rufus poslao iz Narbone skupa s onima Sto ih Salje u Rim. Kako stiZu gegajuei se na vlastitim nogama, ne znam kada iu ti moii poslati gu5djejetre. Iskoristit 6u vrijeme Sto ga ovdje moram provesti da na otodi6u nakon tri godine povade, pruie je usred rijeke postavim cochelaria3. prekriveno velikim Skoljkama KaZu da je to najbolje mjesto, s ukusna mesa. kojeg puZevi ne6e moii pobjeii. Zaboravio sam ti redi da je SerUzgajanje puZeva ne stoji mnogo. vus, dok mene nije bilo, kupio Dovoljno je vodu dovesti akvedukmagarca. Morat iu ga se riie5iti, jer sumnjam da je Servus udenik tom niz kosinu tako da pada na ravni kamen i raspr5uje se po okoonog Krista diii sljedbenici oboZalini, dime se odrZava vlaZnost kakvaju tu Zivotinju. Iz Rima sam za vu ti meku5ci zahtijevaiu. Oni koji svoju Zenu Klaudiju donio velikog ih vei uzgaiaju kaZu da za hranu Aleksandrovog noja. Ne usudujem trebaju tek malo mekinja i lovorose priznati koliko sam ga platio: vo liSie. stajaome je koliko i jedan rob! Zao mi je Sto sam tako daleko Da si mi zdravo! od mora. Ne uspijevam u slatkoj r) Ogradeni prostor za puhove. vodi svojih ribnjaka uzgojiti muri2) Ribnjaci. ne, a Zelio bih uzgajati i kamenice. 3) Ogradeni prostor za puZeve. One koje dobivamo iz Akvitanije a' Tal vaZni antidki grad, blizu Trsta, razorio vrlo su skupe. Ponovo sam ditao ie Atila. Njegovi stanovnici osnovali su Veneciiu. Sto Plinije pi5e o uzgajali5tukoie je Sergije Orata podigao u Kampaniji blizu Kune (Cunae) na jezeru Lucrinu. Opskrbljivao ga je Skolikama s obala Brindizija, pa i iz Gali ie. Vidio sam na jadranskoj obali, pokraj Akvilejea), kako ribari uspijevaju uzgojiti krasne kamenice. Snopove pruia bacaju na dno na kojemu leZe kamenice. Kada ga

)rDrugoKasijeoo pismo Donaciju. . .<

O MEDVJEDIMA
Molio si me da ti dopremim jedan par medvjeda ili pantera. Dakle, i ti si popustio slabosti na5ih sugradana koji se okruZuju divljim Zivotinjama! Podsjeiam te da jednom odredbom, starom 150 godina, na5i edili zabranjuju na javnim mjestima drZati pse, svinje, divlje svinje, medvjede, pantere i lavove koji nisu na lancu. Istina je da se toga danas vi5e nitko ne pridrZava. Ja 6u ti, u ime naieg prijateljstva, Zelju ipak ispuniti, barem Sto se tide panterA. No, odvraiam te od medvjeda. To su podmukle Zivotinie, diji sam Zivot dobro proudio. Jesi li znao da je Scipion Afridki, slaveii pobjedu nad Hanibalom t Zqmi, priredio Rimljanima borbu detrdeset medvjeda protiv Sezdeset pantera? Bili su to mrki medvjedi. No, prida se takoder da je za krunidbe egipatskog kralja Ptolomeja V, u to isto doba, narod vidio u povorci Zivotinja golemoga biielog medvjedat). Ja nikada nisam ulovio takvog medvieda, ali sam u na5im provincijama, Germaniji, Tarakoniji i carskoj Mauretaniji2), lovio mrke medvjede. U toj ih zemlji love u jamama, baciv5i im na glavu prekrivku, koja smiruje krvolodnost. Vidio sam u Germaniji da ih love na lijepak, koii ie vrlo iak. Lovci mi nikada nisu htjeli odati tajnu njegova sastava. NaSi su carevi oduvifek Zelieli imati te zviieri... zacijelo zato Sto se propinju na straZnje noge kao njihovi podanici. U Augustovim ih ie zvjeriniacima bilo samo dvanaest, ali se prida da ih je Kaligula imao najmanje sto. Jednod je Neron u Koloseju pustio detu svoje konianidke straZe na detiri stotine medvjeda. Volio ih je gledati i u borbi s tuljanima. To je bilo stra5no jer su te jadne Zivotinje bile namazane debelim slojem lijepka. Leled ga se osloboditi, valjale su se po areni i tako kupile na sebe cvije6e, li56e i slamu koje je svjetina bacala u arenu. Neron ie medvjedima ponekad bacao i Kristove udenike koji se nisu htjeli odreii svoje vjere. Ali, na krafu je od toga odustao, jer su medvjedi prezirali svoje Zrtve dim bi one pale na zemliu. PiSeS mi takoder da ti je Flavije poklonio lava koji ti jede iz ruke. Savjetujem ti da ga ostriZe5kao Sto su striZeni carski lavovi. Tr-eba im ostaviti samo grivu i uski pofas dlaka iza Sapai na svakom boku. Onome koii ie ih stridi reci da na ledima ostavi veliki duperak. Ako ikad dode5 u Kapuu, pogledaj lavove onog sitnidavog Enija, koji vi5e ne zna Sto bi s novcem. On lavovima grivu posipa zlatnim prahom, stavlja im skupocjenu ormu i upreZe ih u kola kojima se vozi kroz polja. Zactjelo Zeli opona5ati Marka Antonija, koji se na povratku iz Brindizija u Rim pojavio s takvom zapregom u gradu.
r) Vieroiatno mrki albino, a ne polarni medvjed. 2r Dana5nii AlZir.

KAKO SEOBUVAJU KONJI I MULE


Pita5 me odakle solea koje su car Neron i njegova dragana Popeja obuvali svoiim mulama. Nisam ih vidio. Svetonije kaZe da su Neronove mule nosile srebrne potplate, a Popejine su, po Pliniju, imale zlatne. Znam iedino da se takva sandala obuvala na konjska kopita samo onda kada je cesta lo5a. Naime, na5i sunarodnjaci cijene u konja tvrdo6u kopita te vole slu5ati njihov zvuk na kamenoj cesti, bas kao da ie zvuk cimbala. Kolumela zato savjetuje da se pod u koniu5nicama pravi od hrastovine, ier konjsko kopito od nje postaje tvrdo kao kamen. Savjetuje takoder da se konjima na noge obuvaju cipele pletene od Zukovine. Ne bih z n a oz a S t o . . . Poznata mi je tvoia strast za konjima, dragi moj neiade, pa iu se posluZiti ovim pismom da ti dam nekoliko savjeta ako se bude5 njima bavio. NaSe postaje za zamjenu zaprega tako su savr5eno uredene da neie5 imati moguinosti trgovati, a na5eje konjani5tvo na tako loSem glasu zato Sto ba5 nikada nije blistalo u bitkama. Iako malobrofno (tek 100 konjanika po legiji), nije u milosti cara, koji svoje povjerenje poklanja numidskim, Balskim i germanskim plaienicima. Ne Zivimo vi5e u doba Kaligule koji ie, zbog strasti za konjima, svog konja Incitata imenovao konzulom ... Zato bih ti savjetovao da se baviS uzgojem Zivotinia. Ponovo ditaj Vergilija koii je o tome govorio u svojim Georgikama, a Zeli5 li, mogu pisati svome prijatelju Demociju, koii bi te slijede6e godine mogao odvesti u pastuharnicu Hadrumetar) u Africi.

l) Suza.

pismoRufusu. . .< >Kasijezso

KAKO SE OPHODI S UZVANICIMA SLUZECI IM BIRANAJELA


TraZiS savjet za gozbu koju Zeli5 prirediti svojim prijatelfima. Iako je Ciceron smatrao da >se od svih zanimanja najmanje cijene zanimania ribara, mesara, kuhara i strudniaka za umake<, uZivam u li jepome ophodenju s uzvanicima koje posluZujem biranim jelima. Navodeii Sto bi, po njemu, trebalo biti na gozbi, pjesnik Juvenal predlaZe >velikog jastoga punjenog Sparogama, ribu mulj s Korzike, najbolju paklaru Sto se nade u Sicilijanskom tjesnacu, gu5dja jetra, krupnoga utovljenog kopuna, vruiu veprovinu, tartufe i jabuke<, ali ja viSe volim slasna jela Sto ih je Apiciie izjelica zapisaou svojoj kuharici. MoZeSje naii u dvjema javnim knjiZnicama koie ie osnovao car August. Svakom se prijatelju moZe ugoditi jelovnikom s ovakve gozbe:

Za predjelo (>gustus<) Soljenariba i jaja. Punjene krme6e sise. Medalioni od mozga, kuhani u mlijeku i iaiima. Kuhane Sumskegljive, s umakom od papra na riblloj masti. Morski jeZinci sa zadinima, medom i umakom od ulia i iaia. Glaztnojelo (>cena<) Pedeni srnda6 s umakom od luka. Jerihonske datulfe, groLde,ulje i med. Kuhani noj sa slatkim umakom. Grlica kuhana u vlastitom periu. Pedenapapiga. Puh punfen svinjetinom i golubovima. Kuhana Sunka sa smokvama i lovorovim li5iem, prelivena medom i pedenau oblozi od tiiesta. Plamenackuhan s datuliama. jelo Drugo Mje5anacod ruZa s koladidima. Ispudenedatulje, puniene orasima i pinjolima te pedeneu medu. Vruii afridki kolad u slatkom vinu, s medom.