You are on page 1of 10

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br.

1-2 Split sijeanj-prosinac

Edo Juraga Murter

Turcizmi u murterskom govoru


UDK: 811.163.42373.45 (210.7 Murter) (497.5 Mutrer) Rukopis primljen za tisak 11. 01. 2010. Pregledni lanak Survey article Recenzenti: Vladimir Skrai, Sanja Vuli
U radu se obrauju usvojenice iz turskog jezika u akavskom govoru mjesta Murtera na istoimenom otoku. Otok Murter, koji od kopna dijeli uski tjesnac, tijekom povijesti bio je izloen snanom jezinom utjecaju tokavskog kopna. Tako je posredstvom tokavskog stanovnitva u Murter prodro znatan broj turcizama. Njima su se u novije vrijeme pridruili turcizmi iz hrvatskoga knjievnog jezika.

Kljune rijei: Murtr, turcizmi, angr, ermca, uvegja, ur, zra

Povijesni okvir
Mjesto Murter smjeteno je na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka, koji je mostom spojen s kopnom. Prvi Hrvati doselili su se na otok Murter u 8. stoljeu, to potvruju arheoloki nalazi pronaeni u starohrvatskim grobovima kod dananje crkve Gospe od Gradine u Murteru. Otok Murter je poetkom 16. stoljea imao oko 400 stanovnika prema navodu iz dukale od 26. veljae 1511.: Moli u ime jadnih stanovnika otoka Srima, kojih je preko 4001 Uvrijeilo se miljenje da je do kasnijeg porasta broja stanovnika dolo nakon pada Vrane u turske ruke godine1573., kada je stanovnitvo priobalja spas potrailo na oblinjim otocima. Tome je pridonio povrni uvid u upne
1

B. Dulibi, 1955, str. 64.

333

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br. 1-2 Split sijeanj-prosinac

matice, inae pisane glagoljicom, i pogrean zakljuak da je u prijelomnom razdoblju, na razmeu 16. i 17. stoljea, izumro itav niz starosjedilakih obitelji te da su doseljenici popunili tu prazninu. Povjesniar Kristijan Juran utvrdio je, meutim, da su mnoga novija murterska prezimena izdanci drugih starijih prezimena nastala radi lake identifikacije. Stoga je zakljuio da je porast broja stanovnika posljedica prirodnog prirasta te da ne moe biti rijei o nekom veem priljevu stanovnitva s kopna.2 Napomenimo da je naselje Murter na osnovi popisa stanovnitva godine 1765. imalo samo 782 stanovnika. Znatno vee turbulencije izazvao je prodor Turaka na podruje Otrice, Ivinja, Dazline i Dubrave u zaleu dananjeg Tisnog. Tamonje stanovnitvo prebjeglo je na otok Murter i formiralo naselje Tisno du uskog tjesnaca koji dijeli otok od kopna. upa Tisno osnovana je godine 1548., iste godine kada su Turci spalili crkvu sv. Martina i kue u Ivinju. U murterskom zaleu Turci su se godine 1573. utvrdili na liniji Vransko jezeroDazlina-Rakitnica-Zaton te su se u svojim pohodima zalijetali i na sam otok. Upravo te godine kapetan ibenske lae imun Dobrijevi obranio je otok od turske najezde i brodskim topovima natjerao njihove ete u bijeg. Turci su na spomenutoj liniji ostali sve do Kandijskog rata 1645.-1669., odnosno do konanog povlaenja dublje u zalee nakon Bekog rata 1683./84. godine.3 Prodorom Turaka granica akavskog narjeja povukla se do same obalne crte, a nekadanja akavska podruja naselilo je tokavsko stanovnitvo. akavski prebjezi nisu mogli donijeti nijednu rije turskog podrijetla, jer u poetcima nije moglo biti ni govora o kontaktima s osmanlijskim osvajaima. Tek kad se uvrstila turska vlast u Bosni, kad je dio tamonjeg stanovnitva manje milom, a vie silom prihvatio islam, kad se stanje okupacije ustalilo te su se razvili trgovinski odnosi, dolo je do kontakta tokavskog stanovnitva s obje strane mletako-turske granice pa time i do jezinih utjecaja. tokavci su nesumnjivo s vremenom usvojili vei broj turcizama, koje su poslije u meusobnim kontaktima prenosili susjedima akavcima. Prvu pisanu potvrdu o prisutnosti turcizama u murterskom akavskom govoru nalazimo u jednom glagoljskom zapisu iz 17. stoljea. Rije je o Ventariju (inventaru) od robe Kate avunove4 iz godine 1676., u kojem se, meu ostalim, navodi jeeram e (= 6), tri jeleka. Uz jelek (tur. yelek enski prsluk koji se zakopava pri dnu samo jednim pucetom ili najvie s tri ) i jeermu (tur. germe, yerme5 kratko odijelo do pasa bez rukava i bez kopanja; duga enska haljina od ovje vune bez rukava), u itavoj zbirci glagoljskih spomenika nalazimo jo samo dva turcizma, i to dolamu suknena kabanica s rukavima i abu grubo sukno. Vie turcizama teko je i oekivati s obzirom da se uz nekoliko iznimaka, meu kojima je navedeni inventar, redom radi o oporukama pokojnika.

2 3 4 5

K. Juran, 2002, str. 370-371. K. Juran, 2005, str. 151. A. upuk, 1957, str. 214. Tur. it. .

334

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br. 1-2 Split sijeanj-prosinac

Turcizmi u suvremenom murterskom akavskom govoru U suvremenom murterskom akavskom govoru iv je jo znatan broj turcizama, iako se oni ne koriste u jednakoj mjeri. Prvo, intenzitet njihove uporabe nije jednak, a, drugo, stariji govornici poznaju i koriste turcizme u znatno veoj mjeri nego mlai ljudi. Sasvim uobiajene, svim naratajima razumljive rijei, pored onih koje su usvojene posredstvom knjievnog jezika, su npr. zra = iskra, mala koliina (tur. Zerre siuni djeli, trunica), belj zlo, neprilika (tur. bel briga, iskuenje, tuga, jad, nevolja, nesrea), bna bedasto eljade, glupan, budala (tur. bn glupan, idiot), bka napose, odvojeno (tur. baka6 poseban, odvojen; napose, odvojeno) i istoznanica n)baka (prijedlog na baka), vala uzvik odobravanja i pozdrav u znaenju: zdravo (tur. ejvallah dovienja, zbogom; hvala; tako je! neka bude tako!; bravo! svaka ast!), barijk (tur. bayrak zastava) koji predstavlja svaku zastavu, ali isto tako i sveani ornamentirani crkveni stijeg ili stijeg bratovtine, jk negacija u znaenju: ne, nema (tur. yok ne! nije! nema!), fs (tur. fes po gradu Fesu u Maroku - kupasta kapa bez oboda), la (tur. kel) kao i rijei kojima je ova posluila kao osnova lav, lavac, lavica, laviti, olaviti, zatim obn pastir (tur. oban) i izvedenica obniti, ka koni opasa (tur. kayi remen; koni opasa), ksa vreica; monje (tur. kese 1. vrea; torba; papirnata vreica; 2. novanik), mhti besplatno (tur. mft), dmanin ljuti neprijatelj (tur. dman neprijatelj, protivnik), av (tur. aal luckast, budalast), pazr trnica (tur. pazar). Sasvim uobiajena rije je dun (tur. dkkn prodavaonica, trgovina), potisnula je - iako ne posve - romanizam butiga. Posve udomaena rije ek (tur. eki, malj, kladivo) je potisnula danas gotovo zaboravljenu rije srat. Ovdje treba napomenuti da eki i sorat nemaju potpuno isto znaenje. Prva oznaava obian eki, a druga eki s ukama koje slue za vaenja avala iz drva. Mnoge su se rijei, meutim, gotovo povukle iz svakodnevnog govora, a neke su promijenile izvorno znaenje. Tako je rije angr izgubila izvorno znaenje (tur. aygir drijebac, pastuh) te dolazi samo u frazemu kojim se apostrofira neija snaga. Tako se za iznimno snanog ovjeka kae: N je angr od ovka ili e se angr. U tom smjeru ide i znaenje izvedenih glagolskih oblika poangriti i izangriti se to znai osiliti se, izmaknuti kontroli. Srodan leksem bedevja (tur. bedevi at, beduinski konj) zadrao je uz promjenu roda izvorno znaenje i znai kobila, a u prenesenom znaenju se odnosi na izrazito jaku enu. Dijelom se promijenilo izvorno znaenje rijei lagn (tur. lun mina) koju nalazimo u izrazu: Dgnuti u lagn to znai dignuti u zrak, minirati. Kad se koga posebno mrzi, zna se rei: Dga bi ga u lagn. Do zanimljive promjene znaenja dolo je u rijei anterja (tur. entari vrsta muke i enske gornje haljine; muke su kratke i obino su od deblje tkanine, a enske, koje mogu biti duge i kratke, su od svile ili arene pamune tkanine). Umjesto izvorne kiene haljine anterija e u murterskom govoru predstavljati sve ono to se natovari na magarca prilikom
Tur. it. .

335

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br. 1-2 Split sijeanj-prosinac

odlaska na intradu. To su razne poljodjelske alatke motike, kosiri i kosirae, zatim radna odjea i obua te hrana i pie. Tako murterski pjesnik Ive iki Balar u poemi Trudni dan7 pjeva: "Tovr je osamren, n njemu je cla anterja/pok-pila se hamja." Do promjene u znaenju takoer je dolo u leksemu re u znaenju urok (tur. are spas, lijek, pomo), od ega je izveden glagol rati vraati, stavljati uroke. Od iste osnove izvedena je imenica aratn u znaenju maioniar, hipnotizer. Rije koja se sve manje uje, a kod koje je takoer dolo do promjene znaenja, je sakadja koja openito znai bolest kod ljudi, ali i svaku nevolju (prema sakagija od tur. sakai vrsta konjske bolesti, mrkavost, balavost, malleus). Rijetko se uje i rije ga (tur. od perzijskog ug, suh, oh krasta na tijelu i gnoj), u znaenju parazitska zarazna kona bolest kod ljudi i ivotinja s jakim svrbeom; svrab (scabies). Nekada je bila esta kletva: ga te udvila ddana! Razlog povlaenju te rijei lei u jednostavnoj injenici da je danas ta bolest gotovo nestala, a domaih ivotinja osim pokoje kokoi danas u Murteru i nema. Glagol talriti, talrin dolazi od turcizma telal (tur. tellll, delll objavljiva, izvikiva, glasnik) i od njega izvedenog glagola telaliti vriti slubu telala, objavljivati i izvikivati novosti. Ta rije je prilikom preuzimanja, uz prelazak vokala e u a i metatezu l/r, ostala u doticaju s izvornim znaenjem i znai uz glasnu dernjavu dozivati te openito derati se, vikati. Meu turcizmima mnogo je onih koji su se povukli iz svakodnevne uporabe zato to su se promijenile drutvene i gospodarske prilike. Takva je rije u (tur. avu prvotno nii asnici u turskoj vojsci; poslije voa svatova pa ak i aljivdija koji razveseljava svatove; izvedenica od au vikati upravo ovjek koji objavljuje zapovijed) koja je u staro doba oznaavala seoskoga glasnika, a poslije mjesnog ili opinskog slubenika koji nosi slubenu potu, pozive, obavijesti o porezu i sl. Nestalo je i hrambae predvodnika runde, nekadanje seoske strae (sloenica od tur. harami haramija, razbojnika, bandit i tur. bai voa, starjeina znai voa odmetnika, voa hajduka). I predmeti koji su neko bili u uporabi, a promjenom ivotnih prilika vie nisu, polako nestaju iz svakodnevnog leksika. To su rijei kao hambr (tur. ambar, anbar, hambar, hanbar - itnica, sanduk za ito i brano), koja oznauje spremite, odnosno veliki drveni obino nadvoje pregraeni sanduk s poklopcem za pohranu jema, suhih smokava, suhog boba i sl., samr drveno teretno sedlo s glagolskim izvedenicama osamriti, osamren, neosamren (tur. semer < gr. sagmrion od gr. sagma teret drveno teretno sedlo koje se stavlja na tovarne konje), belegja fini brus za otrenje noia za brijanje (tur. bilei brus za otrenje noa, brijae britve), glagol kalasati kositrom prevlaiti metalne predmete; probijeno posue zakrpati kapljenjem kositra; prevlaiti sue kositrom (izv. od tur. kalay kositar) i pridjev kalaisan presvuen kositrom. Pod utjecajem knjievnog jezika sve se vie povlae rijei komja (tur. komu, konu susjed) i komilk (tur. komuluk, konuluk susjedstvo) i ustupaju mjesto leksemima susjed i susjedstvo. Leksem ur (tur. r, ur naknada za uslugu za mljevenje ita u mlinu; naknada u
I. iki-Balara, 2004.

336

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br. 1-2 Split sijeanj-prosinac

naturi vlasniku vrilice za vridbu ita) do danas se zadrao zahvaljujui postojanju uljare i predstavlja naknadu u ulju za preradu maslina u uljari. Nekad se plaalo s dva kilograma ulja po jednom tijesku, a danas se plaa u novcu. Osim ve udomaenog naziva gnjoj, koje se koristi iskljuivo za mineralno gnojiva, zadrao se leksem bar (tur. gbre), i to iskljuivo za stajsko gnojivo, dok glagolska izvedenica briti znai openito gnojiti bez obzira kojim gnojivom, iako postoji i istoznanica gnjojti. Za pojedine turcizme moe se rei da pripadaju argonu ljudi srednje ili starije dobi koji su izvorni govornici i dobri poznavatelji sada, gotovo bi se reklo, povijesnog murterskog rjenika. Kod tih govornika takve rijei poprimaju osobitu stilsku vrijednost. Tako e uz posve udomaenu rije mladoenja takvi govornici u svatovima rado upotrijebiti turcizam uvegja (tur. gveyi zarunik, mladoenja), u izrazu kao to je vo nega uvegje! ime e posebno htjeti istaknuti pristalost, okretnost, snagu i druge vrline mladoenje. Na istoj stilskoj razini koristit e se glagol divniti nadugo i potanko razgovarati (izv. od tur. divan razgovor, besjeenje; rije) ili pridjev beritan vrlo dobar, solidan, izvrstan, zdrav, kvalitetan; rodan, plodan i prilog i prilog beritno izvrsno, za svaku pohvalu, iznad oekivanja (tur. bereket blagoslov, napredak, srea). Kad se eli posebno naglasiti da je ama ba sve zahvaeno nekom pojavom, onda e se upotrijebiti prilog metun sasvim, sve odreda, potpuno ili njegova istoznanica metice (tur. ammetem openito, sve odjednom) kao Krpa je metun/ metice sv grzje istkla. Drevni narodni obiaj do kojega treba posebno drati i koji ima vrijednost nepisana pravila, je det (tur. det obiaj, navika; tradicija), a ako se nekoga eli posebno pohvaliti, upotrijebit e se uzvik laj (tur. hell ono to je blagoslovljeno), kao u sintagmi laj ti vra svaka ti ast, ili uz drukije intonirano znaenje, kao to je u uzreici laj ne za mlo bije srea nam je kratko trajala. Za osobito laskanje i povlaivanje da bi se nekoga zadovoljilo, koristi se glagol begenti (tur. beendi odobriti, odobravati, suglasan biti s neim), za vaan dopis, sudski poziv i sl. i danas se kae itba (tur. kitab, kitap knjiga; zakon), a kad treba neto dobro na brzinu pojesti ili pola u ali, pola u zbilji nekome neto ukrasti, onda se kae kalabcnuti (od alabrknuti, alabrcnuti hibrid. tur. ala stavlja se kao prefiks rijei da bi se dobilo znaenje brzine, brze radnje i nae rijei brknuti, brcnuti malo uzeti prstima, uzeti mali zalogaj, malo kuati). Za doba godine pogodno za odreene poljodjelske poslove, koristi se zemn (tur. zeman vrijeme), kao u izrazu S je zemn o mslin, tj. sad je pravo vrijeme za berbu maslina. Za posebno teak oblik nasilja ili terora veih razmjera rei e se zlum (tur. zulm nepravda, nasilje, bezakonje, teror). Zakljuimo kako se za navedene rijei moe rei da su stilski obiljeene. Nekad est odjevni predmet bila je jarma (tur. germe, yerme kratko odijelo do pasa bez rukava i bez kopanja), to je bio tkani enski vuneni haljetak bez rukava na kopanje. Kako poetno ja- u murterskom govoru dolazi kao protetski glas (npr. jarg-tla, jgla), postoji i krai oblik rma s istim znaenjem. Gotovo identini, ali pleteni, vuneni haljetak bez rukava s V izrezom na kopanje, koji su koristili podjednako mukarci i ene, naziva se ermca, uz jo stariji naziv orma. Prije spomenuti leksem jelek (tur. yelek enski prsluk koji se zakopava pri dnu samo jednim pucetom ili najvie s tri )

337

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br. 1-2 Split sijeanj-prosinac

potpuno je nestao, bolje rei, zamijenio ga je leksem b-t, koji predstavlja enski prsluk od sukna i dandanas je dio murterske narodne nonje. Uz danas uobiajeno lat (tur. alt orue, sprave, instrumenti i uope sav pribor potreban za jedan zanat ili za runi rad), jo se uvijek uje hlat, to ne udi s obzirom na vrstu poziciju glasa h u murterskom govoru. Od nesvrenog vida hariti (tur. hara porez koji se ubirao od nemuslimana), to znai otimati, pljakati, dodavanjem prefiksa izveden je svreni oblik pohariti u znaenju oteti, opljakati. Kao to musr izvorno ima vie znaenja (tur. masura komad leda koji visi na rubu krova ili u spilji kamen; slina koja visi na nosu; kukuruzni klip; bundeva; cijev i to je nalik; uplji drveni valji na koji se namotava konac ili tanka ica), tako i ovdje uz duguljasti komad leda koji zimi visi o rubu krova te viseu sigu, odnosno stalaktit u spiljama, oznauje i slinu koja se prehlaenu djetetu cijedi iz nosa. Dok turcizam rav (tur. kr slijep) oznaava osobu slijepu na jedno oko, na pridjev slp oznaava osobu slijepu na oba oka te je prema tome potpuno slijepa osoba slpac. Jezik meutim nije toliko principijelan kad je rije o glagolskoj izvedenici navedene rijei pa oraviti znai oslijepiti, bilo na jedno bilo na oba oka. Korijenu rav odgovara i ro, to se podrugljivo kae eni kad ona ne primjeuje neto to je oigledno. Glagol riti znai zasljepljivati, a odnosi se na sunevu svjetlost. Dakle, izraz ri me sunce znai zasljepljuje me sunce. Priorvati znai neto tree, a to je dugo gledati da bi se uoilo neto to se dobro ne vidi, npr. ako je neto daleko ili u polutami. Isto se kae za onoga tko je kratkovidan. Tambrlica (tur. tanbura tambura) predstavlja tamburicu, ali i gitaru i druge iane instrumenti. Glagol tamburti pored obinog znaenja svirati tamburicu ili gitaru, ima i preneseno znaenje nesuvislo govoriti, priati kojetarije. Slian ovom glagolu je i glagol tranbriti, to znai buncati, nesuvislo govoriti. Dok trbak oznauje torbu koja se nosi objeena o ramenu to odgovara tur. torba i tobra vreica koja se nosi objeena o ramenu, trba predstavlja opletenu okruglu plitku vreu u koju se u uljari umee tijesto od samljevenih maslina, a potom se slae u hidraulini tijesak. Da istraivanje turcizama katkad moe odvesti u krivom smjeru, potvruje tur. postal u znaenju laka plitka obua i olako donesen zakljuak da je postol jo jedan turcizam. Meutim, postol je zapravo praslavenska rije koja se jo nalazi u slovenskom, poljskom i ukrajinskom jeziku, a Turci su je posudili na Balkanu.8 Turcizmi iz hrvatskoga knjievnog jezika Velik je broj usvojenica iz turskog jezika koje su se potpuno udomaile u murterskom govoru posredstvom hrvatskoga knjievnog jezika. To su: alat, bakar, budala, iak, evapi, deva, div, hajduk, jorgovan, kalup, kat, kavez, kiosk, kula, kundak, lula, melem, rakija,
P. Skok, 1971-74, III, str. 16.

338

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br. 1-2 Split sijeanj-prosinac

sandale, sat, ah, ator, egrt, vez, top, tulipan, zanat. U neto izmijenjenom, odnosno prilagoenom obliku nalazimo rijei kao to su digerica (igerica), izma (ima), narana (narana), tambura (tamburlica). Ipak, mnoge usvojenice iz turskog jezika koje su se udomaile u hrvatskom knjievnom jeziku, nisu prodrle u murterski govor. To su, na primjer, boja (pitura), arapa (biva), up (pitar), dud (murva), dugme (botun), on (oleta), fitilj (korda), jastuk (kuin), kajsija (rumeninka), kantar (balancun), kapak (kura), katran (blak), kesten (marun), kutija (katula), marama (udar), miraz (dota), pamuk (bumbak), eer (cukar), tava (prsura), temelj (hundamenat). Vidimo da su ve vrsto ukorijenjeni venecijanizmi odoljeli naletu turcizama. Ipak, i tu ima iznimaka. Tako je turcizam duan gotovo potisnuo venecijanizam butiga. Ima i turcizama kao to su elik, dadilja, eliksir, ergela, le, pekmez kojih uope nema u murterskom govoru, a nema ni odgovarajuih istoznanica. U usporedbi sa susjednim otonim govorom Vrgade vidljivo je da je na ovom otoku, koji nije daleko od kopna, neznatno manje turcizama negoli u Murteru. To su, prema B. Juriiu,9 adet, alaj, alat, angir, arambaa, barjak, baka, begenati, belaj, bunar, arati, au, eki, ima, oban, obanin, obanica, ela, elav, elavac, elaviti, oelaviti, ele hipokoristik od elavac, orav, ooraviti, ooriti, ora i augmentativ orina, oriti zasljepljivati, divaniti, dolama kaput od graanskog mukog odijela, dumanin, duvan, ubar, ubriti, ul krizantema, uvegija, evala, hambar, jaerma, kalaisati, kesa, komija, lagum, muhte, musur, pazar, samar, torba, torbak, uur, zeman, zera, zulum, ep, igerica. U ovom govoru susreemo turcizam ul (tur. gl rua, ruica) u znaenju krizantema koga nema u Murteru. Ovamo nije prodro ni vrlo rairen turcizam duan, ve je ostala butiga. Ako, meutim, usporedimo broj turcizama u murterskom govoru s brojem turcizama u govoru mjesta Sali na Dugom otoku, vidimo da ih je u Salima, prema Rjeniku govora mjesta Sali A. Piasevoli10, znatno manje. Turcizmi su i ovamo doli posredstvom tokavaca iz Ravnih kotara, koji su u Sali dolazili prodavati svoje proizvode. Da je tome tako, potvruje navod iz navedenog rjenika: Na pazar su dohajali ljudi iz Kotara prodavati svoji produti: ito, frmentun, enicu i prajii.11 S obzirom na to da je Dugi otok znatno udaljeniji od kopna od Vrgade i Murtera, komunikacije s kopnenim stanovnitvom bilo je manje, a time i njihova utjecaja na tamonje akavske govore. Tako ovdje nalazimo sljedee turcizme: adet, alaj, alat, barjak, bedevija, begenjati, belaj, bena, are, oban, ela, orav, dumanin, evala, kalaisati, muhte, musuri, kai, ooraviti, pazar sajam, torba opletena okrugla plitka vrea u koju se umee tijesto od samljevenih maslina, tamburati tui akama, zeman, zerica, igerica. Turcizam kalaisati ovdje ima potpuno drugo znaenje nego u Murteru i Vrgadi i nema veze s izvornim znaenjem te rijei. Ovdje znai zablatiti, zagovniti. Isto tako tamburati nema veze sa sviranjem ianog instrumenta, ve iskljuivo znai lupati, tui akama. Pazar u Murteru je trnica, a u Salima sajam.
B. Jurii, 1973. A. Piasevoli, 1993. 11 A. Piasevoli, 1993, str. 242.
9 10

339

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br. 1-2 Split sijeanj-prosinac

Otoani su ipak u cjelini, u usporedbi sa stanovnicima priobalja bili pod znatno manjim utjecajem Turaka. Tako u murterskom govoru, a naravno ni u preostala dva otona govora, neemo sresti turcizme kao to su avlija, bekrija, burazer, burgija, busija, orba, alma, uskija, kapija, kusur, mazija, miraz, perin, seiz, sindir, amar, tavan, taban, ular, uzendija, veresija koje nalazimo u ibenskom govoru.12 Ove su rijei oito bile i odvie strane akavskom uhu da bi ih ono, ako ih je i imalo prilike uti, prihvatilo. Kao zakljuak donosimo popis turcizama u murterskom govoru bez onih koji su naknadno doli posredstvom knjievnog jezika: det, laj, metun, angr, anterja, barijk, bka, bedevja, begenti, belj, belegja, bna, beritan, beritno, bunr, bt, re, rati, aratn, u, la, lav, lavac, lavica, laviti, rma, ermca, itba, ma, ,rav, ,ro, o,raviti, riti, obn, obniti, divniti, dun, dra, dmanin, duvn, bar, briti, uvegja, vala, fs, hlat, hambr, hrambaa, hariti, jarma, jk, izangriti se, ka, kalasan, kalasati, ksa, komja, komilk, lagn, mhti, musr, nbaka, neosamren, olaviti, orma, o,raviti, osamren, osamriti, pazr, pzuh, poangriti, pohariti, priorvati, sakadja, samr, av, grt, ga, kalabcnuti, talriti, tambrlica, tamburti, tranbriti, trba, trbak, ur, zemn, zra, zlum, p, gerica.

Literatura: Dulibi, Boo, 1955, "Borba murterskih seljaka za "staro pravo"", ibenska revija, br. 4-5, ibenik, str. 53-70 Juran, Kristijan, 2002, "Novi podaci o stanovnitvu Murtera", akavska ri, br. 1-2, Knjievni krug Split, Split, str. 361-374 Juran, Kristijan, 2005, "Prilozi povijesti Murtera u prvoj polovici 17. stoljea", Murterski godinjak, br. 2, Ogranak MH Murter, str. 149-187 Jurii, Bla, 1973, Rjenik govora otoka Vrgade, II dio, Biblioteka Hrvatskog dijalektoloka zbornika, JAZU, Zagreb Piasevoli, Ankica, 1993, Rjenik govora mjesta Sali, Ogranak Matice hrvatske Zadar, Zadar Skok, Petar, 1971-74, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-IV, JAZU, Zagreb Stoi, Krsto, 1941, Sela ibenskog kotara, ibenik iki, Ive-Balara, 2004, Trudni dan, Matica hrvatska - Ogranak Murter, Murter kalji, Abdulah, 1973, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo

12

A. upuk, 1989, str. 72-76.

340

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br. 1-2 Split sijeanj-prosinac

onje, Jure, 2000, Rjenik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krlea kolske knjiga, Zagreb Ante upuk, 1989, "Turske rijei u ibenskom govoru", akavska ri, br. 1, Knjievni krug Split, str. 71-82 Ante upuk, 1957, ibenski glagoljski spomenici, JAZU, Zagreb

TURKISH LOAN WORDS IN THE SPEECH OF THE ISLAND OF MURTER Summary This paper discusses the loan words from the Turkish language in the Chakavian dialect of the village of Murter, on the homonymous island. In the course of history, the island of Murter, which is divided from the land by a narrow strait, was exposed to powerful influence from Shtokavian dialect from the land. In that way, through the population speaking the Shtokavian dialect, a great number of Turkish loan words infiltrated the island of Murter. In recent times, Turkish loan words from the Croatian literary language also infiltrated the speech of the island. Key words: Murtr, the Turkish loan words, angr, ermca, uvegja, ur, zra

341

E d o J u r a g a , Turcizmi u murterskom govoru (333-342) akavska ri XXXVIII (2010) br. 1-2 Split sijeanj-prosinac

I turchismi nel parlato di Murter Riassunto Nella relazione si analizzano le parole derivanti dalla lingua turca presenti nel dialetto ciakavo parlato a Murter, sullomonima isola. Separata dalla terraferma con uno breve stretto, lisola, durante i secoli, fu esposta ad un forte influsso dello tokavo parlato sulla costa. Tramite i parlanti dello tokavo che venivano sullisola, nel parlato entrarono molte parole di origine turca. Nei tempi pi recenti, si aggiungono i turchismi arrivati tramite lingua croata standard. Parole chiave: Murter, turchismi, angr, ermca, uvegja, ur, zra

Podatci o autoru: Edo Juraga, prof. hrvatskog jezika, O Murterski koji, Put kole 8, 22243 Murter, Tel. 022/435-260 Adresa stana: Fausta Vrania 2, 22243 Murter, Tel. 022/435-440

342