You are on page 1of 60

Potovani, Moemo se pohvaliti da je broj Vae Apoteke koji upravo drite u rukama jubilarno, deseto izdanje.

Prvi broj objavljen je u junu 2006.. Svaka tri mjeseca novo izdanje, ukupno etiri godinje. Za trini asopis bilo bi to premalo, ali za besplatni zdravstveni magazin koji se objavljuje u 3000 primjeraka, to je respektabilna brojka. Svrha postojanja magazina Vaa Apoteka u osnovi je vrlo jednostavna, jer predstavlja jednu veu i kvalitetniju vizitku nae kompanije u kojoj moete proitati o novitetima iz farmacije, medicine, vidjeti koga smo predstavili i saznati o novim tehnologijama u medicini. Formula se pokazala uspjenom, jer sa svakim novim izdanjem, dolazilo je i do poveanja broja italaca. Kao to sam navela u magazinu moete pronai informacije o novim lijekovima, medicinskim procedurama, novostima iz farmacije i medicine, ali i ostalog to je interesantno proitati vezano za nau kompaniju i klijente. Objavili smo i brojne intervjue sa ljudima iz struke kako bismo saznali vie o deavanjima na lokalnom, ali i globalnom nivou u naem poslovanju. Iz godine u godinu naa kompanija biljei kontinuiran rast u svim segmentima svog poslovanja, to dokazuje i prestina nagrada Najmenader BiH 2008 koju je dobio i g-din Rasim Jusufovi, predsjednik Uprave grupacije PharmaNet, kojoj izmeu ostalih pripada i TuzlaFarm. Za Jubilarno izdanje, intervju sam pripremila upravo sa g-dinom Jusufoviem, s kojim sam razgovarali o uspjenom vodstvu poslovne i korporativne strategije, ekonomskim pokazateljima, prestinoj nagradi, ali i o novom Zakonu o lijekovima i farmaceutskom tritu. U Vaoj Apoteci imamo mnogo noviteta, pa u ovom broju moete proitati o minimalno penetrirajuoj antiglaukomskoj operaciji EXPRESS antom, novoj medicinskoj proceduri koja se radi na Klinici za one bolesti UKC- a Tuzla. Takoer, rubrika Novosti iz farmacije donosi nam zaista vrlo aktuelne tekstove eminentnih strunjaka. Tu su i nai vjerni saradnici kojima se zahvaljujem na dosadanjoj uspjenoj saradnji kroz sudjelovanje u ureivanju. Vodei se idejom da kvalitet usluga u zdravstvu direktno utie na zdravlje i kvalitet ivota ljudi, trudimo se da na to kvalitetniji nain postanemo Va partner i savjetnik u ouvanju zdravlja i promovisanju zdravog ivota. Na kraju upuujem iskrene estitke svima koji uestvuju u stvaranju Vae Apoteke.

02 Intervju: dr. med. Rasim Jusufovi, predsjednik Uprave PharmaNet group 06 Vanost praenja oneienja u gotovim lijekovima 08 Historija marketinga i reklama farmaceutskih proizvoda II 12 Inhibitori metabolikih enzima u hrani 16 Farmaceutska kua Bayer doo 18 Tema broja: Kardio fito terapija 20 EMDR - efikasan pihoterapijski metod za demontiranje traumatskih sjeanja 22 Minimalno penetrirajue antiglaukomske operacije Ex-PRESS antom 24 Webber Naturals - prirodni farmaceutski produkti 26 Nazalni alergijski tekst 28 Ginekoloki kutak: Poroaj u vodi 30 Humanizacija djeijih bolnica 34 Predstavljamo: dr. Milan Pavi 36 Predstavljamo: Z.U. Poliklinika Azabagi 38 Nova era u lijeenju migrene operativni pristup 40 Kozmetiki piling retinoidima 42 Savjetodavna uloga apotekara danas 44 Prehrambeni dodaci vitamina i minerala 46 Homeopatski lijek - sulfur 48 Prikaz knjige 49 Info kutak 54 Zanimljivosti
STRUNI KOLEGIJ Prof. dr. Lejla Begi Prof. dr. Demal Poljakovi Mr.ph. Alma Omerhodi-Hebibovi Mr.ph. Alma Hadi Dr. med. Semir Turbi Dr. med. Rasim Jusufovi Mr. ph. Zijad Tvica tampa: Merceria, Tuzla Tira: 3000 Priprema za tampu Erwin Popara Besplatan primjerak lista Sva prava pridrana. Sadraj ove publikacije ne smije se reproducirati ili prenositi mehanikim, elektronskim ili drugim sredstvima bez pisane dozvole izdavaa

Impresum
VAA APOTEKA broj 10 IZDAVA Tuzlafarm doo Rudarska 71, 75000 Tuzla tel:+387 35 310 110 www.tuzlafarm.com info@tuzlafarm.com

DIREKTOR Rasim Jusufovi, dr. med. GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA Eldina ustovi, dipl. urn. REDAKCIJA Rudarska 63, 75000 Tuzla e-mail: info@vasaapoteka.com

Intervju Vaa Apoteka broj 10

Intervju: dr. med. Rasim Jusufovic, Predsjednik Uprave PharmaNet group

Kvalitet je najbitniji
Pripremila: Eldina ustovi, dipl. urn.

Uspjeno vodstvo poslovne i korporativne strategije, kao i prestina nagrada Najmenader BiH 2008., zatim ekonomski pokazatelji, ali i jubilarno izdanje Vae Apoteke povodi su intervjua sa predsjednikom Uprave grupacije PharmaNET Group, kojoj izmeu ostalih kompanija pripadaju i veledrogerije TuzlaFarm, SarajevoFarm i BanjalukaFarm, dr. med. Rasimom Jusufoviem.
TuzlaFarm je reputaciju vodee veledrogerije na domaem tritu stekao profesionalizmom, inovativnou i timskim radom. Predsjednik Uprave grupacije, koja godinama biljei zavidan rast kvaliteta proizvoda i usluga, broja uposlenih i osvojenog trinog prostora, Rasim Jusufovi komentira trite lijekovima, probleme domaeg zdravstva kao i pretvaranje TuzlaFarma u globalnu kompaniju PharmaNet. Doktore Jusufovi, recite nam kakvi su stvarni poslovni pokazatelji TuzlaFarma u regiji i BiH? TuzlaFarm, kao vodea veledrogerija po direktnoj prodaji na podruju Federacije Bosne i Hercegovine, biljei iz godine u godine kontinuirani rast u svim segmentima svoga poslovanja. Stalno praenje deavanja na tritu farmaceutike i medicine, te adekvatno i pravovremeno prilagoavanje uslovima trita doprinijelo je da TuzlaFarm postane prepoznatljiv i da svojim radom i poslovnou privue niz novih partnera to je omoguilo ovakav stepen razvoja. Naravno, rast poslovanja i rast udjela na tritu farmaceutike i medicinskih proizvoda uvjetovao je i dalji razvoj kompanije, te je doveo do poveanja broja uposlenih ime je TuzlaFarm dodatno priznata i poznata kompanija na podruju BiH. Mali je broj kompanija koje se mogu pohvaliti kontinuiranim rastom broja uposlenih uz skoro nikakvu fluktaciju istih. Kakva je daljnja strategija razvoja TuzlaFarma? U skladu sa razvojem trita i tehnologija TuzlaFarm e i ubudue pratiti sve trendove modernog veledrogerijskog poslovanja uz pruanje dodatne vrijednosti svojim partnerima, kupcima i korisnicima naih usluga. Osim daljeg razvoja veledrogerije, kao osnovne djelatnosti, namjeravamo vriti lateralnu diverzifikaciju portfolia farmaceutskih i medicinskih proizvoda na zastupnike programe renomiranih svjetskih proizvoaa za koje eksluzivno vrimo usluge registracije, marketinga i distribucije. Pored politike punog asortimana ubudue emo razvijati i poslovne aktivnosti u tzv. niama tzv. farmaceutskih specijaliteta i sporije pokretnih proizvoda. Kako vidite organizacijsku strukturu PharmaNet grupacije kao globalne kompanije? PharmaNet Group je grupacija koja je restruktuiranjem svih naih firmi nedavno utemeljena i koja upravlja svim pravnim subjektima: TuzlaFarm, SarajevoFarm, BanjaLukaFarm, lanac apoteka Apoteke Alma i najmlaa lanica grupacije, firma koja se bavi razvojem informatikih rjeenja za upotrebu u medicini i farmaciji, firmaTechnoPlus doo. Objedinjavanje svih kompanija pod jednu krovnu grupaciju donosi mnoge organizacione i praktine prednosti, restruktuiranjem smo koncetrisali poslovnu inteligenciju na jednom mjestu koja se po potrebi koristi u svim kerkama firmama u vidu djeljenog servisa. Smatramo da na uspjeh poiva na sposobnostima svakog pojedinca i na kolektivnoj energiji cijeloga tima, trudimo se da organizaciono kreiramo takvo okruenje u kome svako moe dati ono najbolje od sebe. Trenutno grupacija broji oko 120 uposlenih i konstantno napreduje zahvaljujui kreativnosti i inteligenciji svih naih uposlenih. Svjesni smo injenice da svako od nas uz adekvatnu motivaciju daje puni doprinos naem ukupnom napretku i zato smo sve bolji u ovome ime se bavimo a to je veledrogerijsko poslovanje punog asortimana (full line drug wholesale). Moete li nam prokomentirati trite lijekova, kao i situaciju na farmaceutskom tritu BiH? BiH trite lijekova i medicinskih pomagala bi u 2009. godini trebalo da doivi dugo oekivano ureenje i konano da izgubi dualizam uvoenjem i stupanjem na snagu Zakona o lijekovima. Zakon podrazumijeva formiranje Agencije za lijekove sa sjeditem u Banjaluci i meusobno priznavanje registracija lijekova u entitetima, te njihovo slobodno prometovanje. U novije vrijeme farmaceutsko trite postaje poprite globalizacije koja je kao proces ve uzela maha kod naih komija u regiji. Konkurencijsko vijee je odobrilo koncentraciju koja nastaje na tritu proizvodnje, distribucije i prodaje lijekova i farmaceutskih proizvoda u BiH. Koprivniki Belupo postaje veinski vlasnik Farmavite a veledrogerija Pharmanovabel postaje dio velikog Phoenixa i ko zna ta se jo moe oekivati u budunosti. Objedinjavanje i ureenje farmaceutskog trita u BiH kao i novi zakon o lijekovima e na neki nain biti okida za velike strane proizvoake i distributerske kompanije da kod nas napokon sve tima i da je tek sada stvoren minimum uslova za smisleno ulaganje u BiH. Iako neuporedivo po veliini sa susjednim tritima, trite BiH se okvirno procijenjuje na bli-

segment nae kompanije

Intervju Vaa Apoteka broj 10

BiH trite lijekova i medicinskih pomagala bi u 2009. godini trebalo da doivi dugo oekivano ureenje i konano da izgubi dualizam uvoenjem i stupanjem na snagu Zakona o lijekovima. Zakon podrazumijeva formiranje Agencije za lijekove sa sjeditem u Banjaluci i meusobno priznavanje registracija lijekova u entitetima, te njihovo slobodno prometovanje.

zu 400 mil KM i kao takvo je naravno interesantno za sve proizvoae koji su aktivni u ovom dijelu svijeta. Globalno deavanje je slijedee: originatori se bore za to due odravanje patenata na svoje prozvode pa se koriste i tzv. nedoputenim poslovnim praksama u cilju blokiranja konkurencije i za to plaaju velike globe, generiki proizvoai agresivno pokuavaju da trita iz brendiranih pretvore u generika i time otvore put svojim proizvodima. Sve navedeno e, naravno sa nama poznatim redovnim balkanskim zakanjenjem, doi u iduim godinama i kod nas. PharmaNet Group i ostale domae distributerske kompanije moraju da usklade svoju strategiju u nastupajuim godinama. Farmaceutsko trite BiH je preplavljeno, ve dugi niz godina, veledrogerijama tako da je premalo za ovoliki broj ponuaa. Kada se uzme u obzir raslojenost stanovnitva, te pretenzije istog prema nacionalnim kompanijama, onda je ve u mnogome jasno kakva je bitka i napor za dobivanjem poslova i ostvarenje profita prisutno. Kada pogledamo stanje na podruju Tuzlanskog kantona moemo rei da se ovdje situacija dodatno uslonjava sa prisutnou nelojalne konkurencije koja rui neke osnovne parametre i granice poslovanja.Nadamo se da e sprovoenjem zakonskih regulativa i ove stvari biti rijeene. U tenji da postanemo farmaceutska kompanija u punom smislu rijei pokrenut je i novi projekat BrkoFarm- izgradnja fabrike lijekova. Recite nam neto vie o tome? Projekat BrkoFarm je zasigurno jedan od poteza menadmenta kompanije TuzlaFarm, koji bi dugorono trebao dati veoma dobre rezultate. Ve dui niz godina postoji ideja i volja da TuzlaFarm preraste oblik klasinog veletrgovca farmaceutskim lijekovima, te da polako krene i u proces proizvodnje. Veliki dio graevinskog dijela projekta je gotov a trenutno se pregovara sa potencijalnim partnerima, te oekujemo da ovaj projekat uskoro krene u realizaciju. Nova poslovna zgrada je graena po najnovijim svjetskim standardima, implementirana je najmodernija informacijsko-komunikacijska tehnologija. Kaite nam neto vie o prednostima koje donose novi sistemi? Od maja mjeseca smo u novoj zgradi, to praktino predstavlja bolje uslove i osvjeenje za sve uposlene u TuzlaFarmu. S obzirom da smo do sada radili u dvije odvojene zgrade, koncentrisanjem uposlenih na jednom mjestu, poboljana je komunikacija, to je zasigurno jedan od pozitivnih faktora ovoga preseljenja i povezivanja. Zgrada je uraena po propisanim standardima tako da su svi uslovi za rad predvienim zakonom zadovoljeni. Sredinom 2007. godine smo se odluili za im-

plementaciju novog integrisanog informacionog sistema. Iako je konstatovano da sistem koji je koriten zadovoljava trenutno poslovanje kompanije zakljueno je da dugoroni ciljevi ne mogu biti efikasno podrani ovim rjeenjem. Jedan od glavnih nedostataka starog rjeenja je nepostojanje integracije na nivou kompanije sa stajalita vidljivosti podataka i administracije poslovnih procesa. Takoer, i nemogunost menadmenta da ima pregled potrebnih podataka u konsolidovanom obliku za sve firme u okviru PharmaNet grupe, a to je esencijalno za donoenje ispravnih poslovnih odluka. Ovaj problem je prevashodno vidljiv u nedostatku integracije izmeu finansijske i logistike slube, posebno u pogledu aurnosti podataka u stvarnom vremenu kao i mogunosti konektovanja na sistem sa udaljenih lokacija. Stoga se TuzlaFarm odluio da implementira novi integrisani sistem. Nakon evaluacije mnogih ponuenih rjeenje TuzlaFarm se odluio za implementaciju SAP ERP sistema. Ugovor o implementaciji SAP ERP sistema je potpisan 22.10.2007. godine a sistem je puten u ivi rad 1.09.2008. godine. Projekat implementacije je obuhvaao SAP module finansije (FI), kontroling (CO), upravljanje materijalima i zalihama (MM), prodaja i distribucija (SD). Uz navedene module realizovani su i izvjetaji specfini poslovanju veleprodaje, te modifikacija sistema za brzi unos prodajnih naloga. Implementacijom SAP ERP sistema ostvarena je integracija u stvarnom vremenu, iskljuena je mogunost dupliranja matinih podataka kupaca i dobavljaa, omogueno je praenje robe prema svim bitnim elementima: od podataka o serijskim brojevima do datuma isteka, raspoloivosti i sl. Znatno je unaprijeeno i izvjetavanje, kreiranjem specifinih izvjetaja koje svaki korisnik sam, kroz intuitivne alate, moe prilagoditi svojim potrebama. Ovo znaajno poboljava kontrolu, praenje i planiranje u poslovnim procesima kroz sve segmente poslovanja. Strateki benefit implementacije SAP ERP sistema je i poveanje produktivnosti, efikasnosti i profitabilnosti, uz pokrivanje svih internih procesa i svih poslovnih jedinica kroz jedan integrisan sistem. Poveanje produktivnosti ogleda se u otvorenoj mogunosti kratkoronog i dugoronog planiranja, kraem vremenu potrebnom za zatvaranje perioda (mjeseno i godinje zatvaranje) i dobivanje izvjetaja prema nadlenim poreskim i drugim institucijama. Imajui u vidu fleksibilnost SAP ERP rjeenja, svaka promjena u zakonima i standardima moe biti adekvatno popraena bez velikih dodatnih ulaganja to omoguava rast i razvoj u skladu sa trinim potrebama i promjenama. Implementacijom SAP ERP sistema TuzlaFarm je znaajno poboljao integraciju osnovnih poslovnih procesa kompanije i ubrzao protok po-

dataka izmeu organizacionih jedinica kompanije, prevashodno izmeu dinaminih slubi logistike i finansija. Poslovni podaci su aurni i vidljivi u trenutku njihovog nastajanja to pomae donoenju ispravnih poslovnih odluka. Istovremeno, ostvaren je transparentan i auran proces poslovnog izvjetavanja. Ko je implementirao SAP ERP sisteme u TuzlaFarmu? TuzlaFarm je odluio da implementaciju povjeri kompaniji S&T BA s obzirom da je S&T, kojem pripada i S&T BA, ve implemetirao SAP sistem u vodeoj hrvatskoj veledrogeriji Medika, te da je S&T vodei sistemski intergator i implementator SAP rjeenja na podruju bive Jugoslavije. S&T BA d.o.o. jedna je od vodeih kompanije za integraciju IT sistema u Bosni i Hercegovini. S&T BA dio je S&T grupe sa sjeditem u Beu, Austrija, koja djeluje u svim zemljama srednje i istone Europe, te Rusiji, Kini i Japanu, a zapoljava preko 3000 uposlenih u 22 zemlje. U BiH, S&T zapoljava preko 20 vrhunskih strunjaka. SAP je vodei svjetski proizvoa poslovnog softvera*. Trenutno, vie od 33.200 korisnika u vie od 120 zemalja koristi SAP aplikacije od rjeenja koja odgovaraju na potrebe malih i srednjih preduzea do poslovnih rjeenja za velike i globalne korporacije. SAP softver, pokretan SAP NetWeaver platformom koja omoguuje inovaciju i poslovne promjene, pomae kompanijama irom svijeta u poboljavanju odnosa s korisnicima, poveanju saradnje s poslovnim partnerima i u kreiranju efikasnosti nabavnih lanaca. Portfolio SAP rjeenja podrava jedinstvene poslovne procese u vie od 25 industrija, ukljuujui visoke tehnologije, maloprodaju, finansijske usluge, zdravstvo i javni sektor. ta uvoenje ISO standarda za upravljanje kvalitetom znai za nau kompaniju? Nakon uspjeno poloenog certifikacijskog audita, 31.01.2008.g., kompanija TuzlaFarm je 07.05.2008. godine dobila Certifikat EN ISO 9001:2000, kojim se potvruje da je sistem upravljanja kvalitetom uveden u sve segmente naeg poslovanja. Tokom cijele istorije firme, cilj TuzlaFarma je bio neprekidno poboljanje kvalitete poslovanja i usluga, to je podrazumijevalo primjenu sistema upravljanja kvalitetom u svim poslovnim aktivnostima, od ideje, analize i razvoja, sve do implementacije, prodaje i praenja proizvoda na tritu. Sretni smo to je dobiveni Certifikat potvrdio sva naa dosadanja zalaganja. Cilj svih buduih poslovnih aktivnosti i dalje e biti poveanje zadovoljstva korisnika naih usluga, kao i naih poslovnih partnera. Samo uvoenje i dobivanje certifikata ima viestruki znaaj, jer pokazuje stranim i domaim partnerima da smo kompanije koja misli na pravi nain i eli

(*) SAP definie poslovni softver kao cjelinu koja se sastoji od sistema za upravljanje resursima preduzea i s njim povezanih aplikacija poput upravljanja nabavnim lancem, upravljanja odnosa s korisnicima, upravljanja ivotnim ciklusom proizvoda i upravljanja odnosa s dobavljaima.

da se razvija i radi po standardima propisanim na svjetskom nivou. Naravno da je dobivanje ovoga certifikata zasluga svih uposlenih i nagrada za njih rad i trud koji su uloili u razvoju TuzlaFarma. Sada nam predstoji nova borba, a to je zadovoljavanje i dalje razvijanje procesa unutar kompanije u skladu sa standardom. Atraktivan smo poslodavac za mlade i talentovane ljude. Koji je po Vaem miljenju najbolji nain motiviranja zaposlenih? TuzlaFarm kao kompanija ve dui niz godina okuplja mlade ljude kojima prua priliku da se usavravaju i borave u okruenju koje e prepoznati njihov potencijal, a samim tim im dati mogunost da pristojno zarade i razviju se u svojim segmentima rada u prepoznatljive saradnike. Naravno da je, osim adekvatnih plata, neophodno mladim ljudima pruiti i osjeaj pripadnosti, te im omoguiti da svoje ideje, potrebe i akcije prenesu i ostvare na svim nivoima rada. Jedan od vrlo bitnih segmenata su i edukacioni treninzi koje organizujemo za uposlene, ali ih i aljemo na razne seminare, te im na taj nain omoguavamo da budu u trendu. Na taj nain elimo da lake prate razvoj novih tehnologija i naina rada, te da budu pravovremeno upozanti sa njima. Mislimo da smo na dobrom putu s obzirom da je fluktacija radne snage jako mala i sigurni smo da emo ovaj trend zadrati i u narednom periodu. Na kraju, doktore Jusufovi, deseti je jubilarni broj Vae Apoteke kaite nam ta za Vas znai asopis? Prije tri godine pokrenuli smo asopis Vaa Apoteka, sa eljom da poboljamo komunikaciju sa farmaceutskim i medicinskim radnicima. Projektom Vaa Apoteka kompanija eli zauzeti vanu drutvenu ulogu u promicanju farmaceutske i medicinske nauke. Izlaenje asopisa predstavlja vaan doprinos edukaciji i kontinuiranoj informiranosti javnosti o zdravstvu i ouvanju zdravlja, kao i napretku u medicini i farmaciji. To je lijepa, korisna novina koja prua upotrebljive informacije, savjete eminentnih strunjaka, ali i ostalih strunjaka koji svojim znanjem i radom mogu doprinijeti pribliavanju struke na kvalitetan nain. Poznato mi je da se Vaa Apoteka trai, ita i cijeni diljem Bosne i Hercegovine, i sa svih strana pristiu rijei pohvale i podrke. Po svom sadraju, koncepciji, dizajnu i lancima je vrhunski ureen. Osim aktuelnih tema, u asopisu predstavljamo i novitete iz oblasti farmacije i medicine, te promoviramo proizvode i usluge koje TuzlaFarm prua. elja mi je da postigne jo vei tira i popularnost, a ujedno estitam i urednici na jubilarnom 10. izdanju. Kada je izaao prvi broj, bila je to potvrda onoga to smo oekivali jer su prve reakcije na asopis bile odline. Zaista smo ponosni to imamo ovakav asopis. Ove tri godine, izlazak svakog novog broja iz tampe ini mi veliko zadovoljstvo.

esnaesta po redu manifestacija proglaenja najmenadera i privrednih linosti Bosne i Hercegovine odrana je 11. decembra u Banja Luci uz dodjelu nagrada za tridesetak najuspjenijih privrednika u vie oblasti. iri Nezavisne agencije iz Zenice za izbor najmenadera BiH, jugoistone i srednje Evrope i Evropsko udruenje menadera imalo je pune ruke posla jer je nominovano 2 370 menadera za prestine nagrade. Nagrade najuspjenijim menaderima svrstane su u tri kategorije: mali, srednji i veliki biznis u BiH iz svih privrednih oblasti, a najvia menaderska priznanja Privredna linost BiH za veliki biznis uruena su onima koji su u ovoj godini uspjeno vodili kompanije na ijem su elu. Po ocjeni Strunog irija jedan od dobitnika ove vrijedne nagrade najuspjenijeg menadera jeste i g-din Rasim Jusufovi, generalni direktor kompanije TuzlaFarm. G-din Jusufovi je najvie menadersko priznanje Najmenader 2008. dobio za ukupan dosadanji razvoj kompanije, lidera u distribuciji farmaceutskih proizvoda i medicinske opreme, izvanredan kvalitet usluge, te nove investicione poduhvate.

Ovo priznanje je inspiracija i motiv da nastavimo da svakodnevno unapreujemo na rad i kvalitet usluga. TuzlaFarm ve ima tradiciju i priznat je u regionu po onome to radi. Prola godina za kompaniju je bila veoma uspjena, tako da mi je veoma vano to je ova nagrada dodijeljena na osnovu ekonomskih pokazatelja razvoja kompanije. Raduje me injenica da postoje agencije koje prate privredne tokove i na taj nain biraju najbolje, tako da nagrada obavezuje i podstie nae privrednike da unapreenjem kvaliteta i poveanjem plasmana doprinesu ukupnom rastu privrede, veem zapoljavanju, a to treba da dovede do kvalitetnijeg ivota ljudi. Nagrada je imperativ svima da primjenjuju najvie standarde, bez kojih je u Europskoj uniji ve nemogue poslovati. Naravno, da je dobivanje ovog priznanja zasluga svih uposlenih, kao i naih poslovnih partnera koji nam ukazuju povjerenje ve dugi niz godina. Kao to sam rekao, ovo priznanje obavezuje da i dalje nastavimo sa ostvarivanjem to boljih rezultata, da ostanemo lider u distribuciji farmaceutskih i medicinskih pomagala, ali i drutveno odgovorna kompanija u regionu. Istakao je dr. med. Rasim Jusufovi.

Novosti iz farmacije Vaa Apoteka broj 10

Vanost praenja oneienja


Pie: mr. ph. Sabina Belagi Zavod za kontrolu lijekova Federacije BiH

Vanost identifikacije i kvantifikacije oneienja iz razloga sigurnosti i efikasnosti preparata, neosporna je i krucijalna u kontroli kvaliteta gotovih lijekova kao i aktivnih supstanci. Razliiti mehanizmi degradacije lijeka rezultiraju irokim spektrom posljedica kao to su: gubitak farmaceutske kvalitete (gubitak aktivne komponente, porast koncentracije aktivne komponente, promjena ujednaenosti sadraja, ugroavanje mikrobiolokog statusa, nastajanje toksinih razgradnih produkata), promjena u bioraspoloivosti, i modifikacija bilo kojeg faktora koji moe ugroziti ispravnost lijeka.
Zavod za kontrolu lijekova FBiH u svom radu poseban akcenat daje upravo praenju oneienja u lijekovima, drei se pri tome registracione dokumentacije proizvoaa, a potivajui regulativu koja se primjenjuje u ovoj oblasti (ICH Q3B smjernica). ICH smjernice su vodii us vojeni od strane Internacionalne konferencije o harmonizaciji tehnikih zahtjeva za registraciju farmaceutskih proizvoda za humanu upotrebu (ICH). Radi se o jedin stvenom projektu koji ujedinjuje regulatorna tijela Europe, Japana i SAD-a, kao i eksper te iz farmaceutske industrije pomenuta tri regiona, u razmatranju znanstvenih i tehnikih aspekata registracije proizvo da. Oneienje definiramo kao svaku kompo nentu u novom gotovom proizvodu koja nije ni aktivna supstanca niti pomona sup stanca. Oneienja u aktivnoj supstanci se mogu javiti u toku sinteze, preiavanja i u toku roka trajanja. Mogu se klasificirati kao: anorganska oneienja, organska oneienja i rezidualna otapala. Oneienja u gotovom proizvodu mogu nastati kao degradacioni proizvodi aktivne supstance, reakcioni proizvodi aktivne supstance sa pomonim supstancama, te usljed interakcija izmeu gotovog proiz voda i kontaktne ambalae. Zakonska osnova na kojoj se bazira kontrola oneienja je data u monografijama i tekstovima Europske farmakopeje i ICH smjernicama. Tekstovi i monografije Europske farmakopeje koji reguliraju kontrolu oneienja odnose se iskljuivo na aktivnu supstancu, a ICH Q3B smjernica na gotovi lijek.

ICH smjernica ICH Q3B

Impurities in New Medicinal Product (Oneienja u gotovom proizvodu) je jedini dokument koji definira navedenu problematiku oneienja u gotovom lijeku. Ovaj dokument obezbjeuje smjernice za registracionu dokumentaciju koja se odnosi na sadraj i kvalifikaciju oneienja u novim gotovim lijekovima dobivenim iz nove hemijski sintetizirane ljekovite supstance koja nije prethodno bila registrirana u regionu niti u zemlji lanica EU. Vodi se odnosi samo na ona oneienja u novim gotovim lijekovima, klasificirana kao degradacioni proizvodi ljekovite supstance ili reakcioni proizvodi ljekovite supstance sa pomonim supstancama i/ili primarnim pa-

kovanjem - jednim imenom vodi ih naziva degradacioni proizvodi Vodi se ne odnosi na: - procesna oneienja aktivne supstance - oneienja nastala iz pomonih supstanci prisutnih u gotovom lijeku - oneienja nastala kao posljedica ekstrakcije ili namakanja pakovnog materijala - nove gotove lijekove koji se koriste u fazi klinikog ispitivanja Zavod za kontrolu lijekova FBiH, kao jedna od kontrolnih laboratorija mree OMCL-a (Official Medicines Control Laboratory), u svom radu mora implementirati ICH smjernice i Europsku farmakopeju. Podaci o oneienjima predstavljaju znaajan dio dokumentacije o kvalitetu ak-

u gotovim lijekovima
tivne supstance i gotovog proizvoda, kako u postupku dobijanja i obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet, tako i u postupku izmjena i varijacija. Specifikacija kvaliteta gotovog lijeka mora sadravati sve degradacione proizvode za koje se oekuje da bi se mogli pojaviti za vrijeme proizvodnje gotovog lijeka i nakon preporuenih uvjeta skladitenja. Degrada cioni profil se pravi na osnovu studija stabilnosti, poznavanja puta nastanka degradacionog proizvoda, studija razvoja lijeka, te laboratorijskih studija. Za svaki degradacioni proizvod, limit u specifikaciji kvaliteta treba biti ustanovljen uzimajui u obzir: limit za aktivnu supstancu (ako postoji), njegov kvalifikacioni nivo u gotovom proizvodu, maksimalnu dnevnu dozu lijeka, te porast u toku studija stabilnosti. Na osnovu rezultata studije stabilnosti definira se predvieni rok trajanja i preporueni uvjeti uvanja gotovog proizvoda. Registraciona dokumentacija mora sadravati analitike procedure koje su validirane i po godne za detekciju i kvantifikaciju degradacionih proizvoda u skladu sa ICH Q2A i Q2B vodiima za validaciju analitikih metoda. Naroito moraju biti validirane u pogledu selektivnosti za specificirane i nespecificirane degradacione proizvode. Oneienja se obino odreuju spektrofotometrijskim, elektromigracijskim, te hromatografskim tehnikama (tankoslojna hromatografija - TLC, tena hromatografija pod visokim pritiskom - HPLC, gasna hro matografija GC). Najvie koritena je HPLC tehnika, dok se GC tehnika obino koristi kod odreivanja rezidualnih solvenata. O neophodnosti kontrole oneienja u gotovim lijekovima govori i primjer nedavnih nemilih deavanja u SAD, gdje je nakon parenteralne primjene heparina, proizvoaa Baxter (mjesto proizvodnje Kina), zabiljeeno 19 smrtnih sluajeva, te preko 700 sluajeva tekih alergijskih reakcija sa ili bez hipotenzije. Proizvoa Baxter je hitno povukao skoro sve preparate heparina sa trita SAD, a Europskoj agenciji za lijekove (EMEA) je potvrdio da su preparati heparina koji su dospjeli na europsko trite proizvedeni iz drugih izvora, te da serije koje su izazvale sporedne efekte nisu distribuirane u Europsku Uniju. Informacije koje je objavila Amerika agencija za hranu i lijekove (FDA), ukazale su da je za neeljene reakcije heparina odgovorno oneienje koje nastaje u toku proizvodnog procesa, i identificirano

je kao presulfonirani hondroitinsulfat (oversulphated chondroitin sulphate-OSCS). Na osnovu svih navedenih informacija, Komisija za europsku farmakopeju je odluila da po hitnom postupku revidira i dopuni monografije heparin kalcija i heparin natrija, a sa ciljem kontrole navedenog oneienja u ovim supstancama i osiguranja adekvatne sigurnosti heparina u medicinskim preparatima.

Bitno je istai da, dugotrajna primjena li jekova sa razliitim profilima oneienja iznad specificiranih limita moe doves ti do genotoksinosti, kancerogenosti, neurotoksinosti, alergijskih reakcija i dru gih abnormalnih farmakolokih efekata. Zbog toga je u kontroli kvaliteta lijekova neophodno primjenjivati europske propise i ICH smjernice koji se odnose na oneienja.

Novosti iz farmacije Vaa Apoteka broj 10

Historija marketinga i reklama farmaceutskih proizvoda II


Pie: Prof. dr. Armin krbo Farmaceutski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
interakcije ili interakcije putem dodira izmeu kompanije i trita. Oglaavanje je potrebno iz sljedea etiri glavna razloga: da se podigne svjesnost potroaa, da se potroai podsjeaju na postojea sredstva, da se potroai ubijede da napuste suparnika trita, da se dokae i sauva ugled kompanije. Imperativ farmaceutskih kompanija u strategiji komunikacije je kontinuitet. Promocijska mjeavina je prilagoena karakteru proizvoda odnosno ciljanom tritu. Tako su prioritetni oblici komunikacije promocija putem masovnih medija (televizija na prvom mjestu, makro plakati, tampa), te aktivnosti unapreenja prodaje. Oglaivaka kampanja se moe nadopuniti, ovisno o konceptu samog projekta sa ostalim medijima: tampa, radio, a u posljednje vrijeme vrlo intenzivno promocija putem interneta (Szwarc. 2005). Kozmetika kao proizvod je jedan od najtipinijih primjera promocije i konkurencije. Promocija kozmetike zavisno od trita kome je namijenjena izaziva veoma visoke zahtjeve u promociji. Senzibilitet proizvoda obzirom na njegovu namjenu iziskuje veoma profinjenu promociju, kako naina na koji se radi, tako i linosti koje promoviu proizvod. Nain na koji se vri mora biti visokih tehnikih vrijednosti. Katalozi, prospekti, leci, dizajn i pakovanje moraju biti vrhunskog kvaliteta. Meutim i najnii nivoi kvaliteta moraju ispunjavati odreene uslove: osobe koje vre promociju moraju imati odreene estetske i manirske kvalitete, tehnika podrka mora biti na visokom nivou, ambalaa, natpisi moraju biti vrhunski dizajnirani, planiranje promocijske djelatnosti, plan, strategija i ciljevi promocije. U reklamiranju tih sredstava je najvea borba kompanija i najagresivniji marketing. Usmeni marketing je takoer vaan. Oko 70 % ena naue o kozmetikim proizvodima od drugih ena. ene donose odluku o kupovini uz saglasnost, ne zato to su neodlune, nego zato to su kritiarski mislioci koji ele da razmotre sve mogunosti. Pri tome protok informacija ide u dva pravca. ene vole da dijele informacije koje misle da su vrijedne, zato to ele da se i drugi njima okoriste i zato to je znanje uzbudljivo. Istraivanja pokazuju da su ene najmoniji izgraivai robnih marki kozmetikih proizvoda i najopasnije ubice ponekad istih. Istraivanja pokazuju da kada ena ima dobro iskustvo sa proizvodima, ona e rei jednom ili do tri ovjeka. Ali, ako ima loe iskustvo, to e prenijeti sedmorici ili do 12 ljudi. Drugi faktori koji su oznaeni kao vani, ukljuuju dodatne informacije o sastavu proizvoda ili dodatne informacije o proizvodnom procesu za donoenje odluke o odabiru skupljih ili kvalitetnijih proizvoda. Presudna vanost ima orijentacija na kvalitet proizvoda. Isticanje ovih injenica je potrebno da bi se steklo povjerenje klijenata (Palumbo, 2006).

Marketinko istraivanje

Svaka kompanija u toku svoga poslovanja mora raspolagati sa razliitim vrstama informacija koje su potrebne u donoenju marketing odluka. U klasifikaciji je mogue primijeniti razliite kriterije, ali se najee razlikuju strateke, taktike i operativne odluke (Tihi i sur., 1996). Sva tri nivoa odluivanja, odnosno sve tri vrste marketing odluka zahtjevaju adekvatne marketing informacije, koje su primjerene i projektovane upravo za razliite vrste odluka. Druga forma marketinkog istraivanja je puno skuplja od prve forme i paljivo se planira u svim fazama, kako bi se osiguralo da se proces odvija bez greke, unutar planiranog budeta kompanije i dobiju potrebni odgovori. Glavni dijelovi ove forme marketinkog istraivanja su kvantitativna i kvalitativna istraivanja. Kako samo ime kae, kvantitativna istraivanja daju odgovore na pitanja (koliko puta? kako esto?). Kvalitativna istraivanja vre izbor miljenja i ideja koje pomau u identifikaciji trenda i razvoja novog proizvoda (Dreschesler, 2004).

Oglaavanje i promocija

U komunikacijskom sistemu marketinga, znaajno mjesto ima promocija kao oblik nagovarakog informisanja kupca. Promocijsko informisanje kupca staro je koliko i trgovina. Ono se razvijalo vremenom i sa stanovita tehnologije kao i stila. Meutim, osnovni cilj je ostao isti; informisati potencijalnog kupca ili potroaa o postojanju proizvoda ili usluge, o mogunostima nabavke i dopreme poizvoda ili usluge i izazvati eljenu odluku kupca i potroaa, a to ve predstavlja kupovinu promoviranog materijala (Szwarc. 2005). Dobar proizvod ili dobra ideja e najverovatnije propasti, ukoliko priate zidu! Nije bitno kolika je kreativnost kompanije u oglaavanju proizvoda, ako ta kampanja ne moe prenijeti eljenu poruku do ciljane populacije koja e vjerovatno biti uzaludna i veliki dio budeta kompanije e se uzalud potroiti. Sada, kada kompanija zna ko je ili ta pokuava da dostigne kao svoj cilj, mora odluiti kako da komunicira sa tom populacijom i ta eli da kae (Szwarc. 2005). Marketinka komunikacija je termin koji obuhvata svaki aspekt vizuelne, pisane, usmene

Svako trite ima svoju posebnost, a posebno farmaceutsko. Profil potroaa, cjenovna elastinost, trina maloprodaja, pokrivenost i sluanost medija su faktori koji utiu na plasman proizvoda. U itavoj toj sprezi razliitosti potrebno je procijeniti sa kojim novim proizvodom i u kojem trenutku se treba ui na odreeno trite. Na nekim tritima je socijalni aspekt presudan, pa e prilikom uvoenja posebnu pozornost dati cjenovnoj strategiji i odgovarajuem oglaavanju. Na nekim tritima postoji iznimno jaka i agresivna konkurencija, pa e ciljani potroai da bi prihvatili odreeni proizvod, zahtijevati sofisticirani pristup i opseniju kampanju oglaavanja (Dreschesler, 2004). Teoretski model ponaanja potroaa nastoji pokazati odnos izmeu razliitih ponaanja i ekonomskih faktora koji su ukljueni. Unutar ovih modela, informacija je obraena individulano; ekonomski, socio-kulturni i fizioloki uticaj je procijenjen i odluka o kupovini ili nekupovini je doneena kao rezultat. Ovaj model je opisan u pojednostavljenoj formi, i sadri: Ulaz: predstavlja informacije oko alternativnih proizvoda pristupanih zainteresovanom, potencijalnom kupcu koje ukljuuju stvarne injenice o tom proizvodu (pristupana robna marka trenutno na tritu, specifikacija proizvoda, kvalitet, cijena). U ovaj dio su ukljuene i emocije ili mata koje kreiraju ovaj proizvod kod potroaa, kao i promocionalno oglaavanje koje prati ovaj proizvod; Namjera o kupovini e biti podijeljena sa osnovnim, odluujuim faktorima ponaanja potencijalnog potroaa. Ovaj dio predstavlja osobenost svakog pojedinca, kulturu i socijalni

Uticaj trita na plasman proizvoda

Efikasno upravljati marketing aktivnostima kompanije, odnosno uspjeno ih planirati, organizovati i kontrolisati nije mogue bez egzistiranja adekvatno ustrojenog sistema informacione podrke. Rije je o dobro organizovanom, kontinuiranom i efikasnom sistemu prikupljanja, analiziranja i prezentiranja marketing informacija razliitim nivo ima rukovoenja, sa ciljem rjeavanja marketing problema, odnosno unapreenja procesa marketing odluivanja.

Prednosti
Novine i magazin Mnoge informacije su poznate ljudima koji itaju novine. Visok vizuelni uticaj due vrijeme, a bude vien od velikog broja ljudi. Svako ko pogleda utu tampu, eli da je kupi. Na dohvat milionima ljudi irom svijeta. Jeftinije nego TV, moe se koristiti da bude na dohvat izvjesnim sluaima. Veoma visok vizualni i zvuni efekat, oarana publika. Jeftino proizvesti i distribuirati

Mane
esto nisu u boji, te su statine i nijeme Vide se samo na par sekundi od strane vozaa i izloeni su promjenama pod uticajem vremena i grafita. Mnogi od vaih konkurenata su na istoj stranici kao i vi. veoma skupo Jedino je prisutan zvuk, manji prijem kod potroaa. Poprilino skupo. Jednostavno za ignorisati

tampa

Posteri i oglasne ploe

uta tampa Televizija Radio

Medij

Kina Leci i pisma

Telefon

ini da neki potroai Ide direktno na potroaa, inosjeaju da im je naruena teraktivno, trenutno primanje privatnost, ponekad ima povratne veze. negativne rezultate. Postoji mnogo konkurenata, tako da pribavljanje panje ljudi Postoji mnogo konkurenata, tako da pribavljanje panje ljudi moe biti teko, potrebno je da se kontinuirano aurira, te moe postati skupo. Korisnici moraju da trae download.

Komunikacija Visok vizualni uticaj, interaktivno, moe vas povezati direktno na kupovinu

Website (internet)

U dananje vrijeme, dobra ideja, odnosno kreativnost u razmiljanju je osnova i pokreta svega. Kreativnost je potrebna ve od izrade marketinkog plana, pa sve do izrade i planiranja marketinko-komunikacijskih aktivnosti. Danas, bez posebenosti i originalnosti teko je zadrati poziciju, a trini rast je gotovo nemogue ostvariti. Zasieno trite trai novo, bolje, jae i ljepe. Stoga je kreativnost nuno uvoditi u gotovo svakoj fazi pojedinog projekta. Osmiljavanje proizvoda takoer mora biti kreativno, a promocija tek drugaija od ostalih. Istinsku kvalitetu proizvoda treba prikazati na moderan, simpatian i uvjerljiv nain, odnosno na jeziku koji ciljani potroai najvie prihvataju. Originalnost je sadrana u proizvodima koji da bi zaposjeli police moraju biti jedinstveni po svojim odreenim svojstvima. Slijedea razina je vizuelni identitet. Ukoliko stanete ispred police sa kozmetikim proizvodima, vrlo brzo ete uoiti jednu posebnost, a to je paljivo razraen i atraktivan dizajn koji je usmjeren komunikaciji sa korisnicima. Originalnost je posebno vana u komunikaciji sa tritem, a ponekad ju je teko postii i veliki je izazov u poruci objasniti funkcionalna svojstva proizvoda (koja su, na kraju krajeva, presudna za lojalnost korisnika sa jedne strane) i biti originalan i kreativan, te graditi imid sa druge strane (Michael J. Bake, 1995). Danas je popularno u apotekama za recepturom postaviti LCD ekran na kojem se permanentno reklamira jedan ili vie farmaceutskih proizvoda. To znai, da je prije svega potrebno potencirati emocije moguih kupaca, a potom ih kreativnim rjeenjima usmjeriti prema robnoj marki datog farmaceutskog proizvoda.

Desktop u pripravnosti

Ciljano, trenutno, vizualna atraktivnost, audio, vizuelno i tekstualno.

Negativna strana marketinga

status potencijalnog potroaa datog proizvoda; Perceptivna reakcija e biti odreena individualnom reakcijom potroaa na date informacije o proizvodu. Stepen individulanog interesa za informacije o datom proizvodu je odreen sa izvorom informisanja i sadrajem

samih informacija. U faktore odluke se ubrajaju sljedei segmenti: motivacija samog potroaa, prihvatljiva zamjena za dati proizvod i prolo iskustvo, kao i kriterij procjene o upotrebi datog proizvoda (Dreschesler, 2004).

Mada je marketing prihvaen kao pristup poslovanju koji donosi koristi i potroaima i prodavcima farmaceutskih proizvoda, postoje i brojne kritike. Te kritike su vie posljedica loe prakse pojedinih marketara, nego sutinskog negiranja bazinih teoretskih principa markentiga (Tihi i sur., 1996). Kritiari marketinga tvrde da odreene aktivnosti nanose tetu potroaima, drutvu u cjelini i konkurentskim kompanijama. Kada se radi

Novosti iz farmacije Vaa Apoteka broj 10

Trina utakmica i bitka za kupca vodi se na nekoliko frontova te danas morate biti izvrsni u gotovo svim aspektima poslovanja da biste uope opstali.

o potroaima, kritike se odnose na visoke cijene, koje su posljedica visokih trokova distribucije, velikih ulaganja u promociju i previsokih mari. Trokovi distribucije se esto neopravdano zidaju zbog prevelikog broja uesnika na putu robe od proizvoaa do potroaa. Visoka ulaganja u promociju su, po miljenju nekih kritiara, neopravdana i znatno poveavaju cijene koje krajnji potroai moraju platiti za proizvode. Pohlepni farmaceuti esto uzimaju kroz maru daleko vie od njihovih trokova i normalnog profita. Sve navedene nepotrebne trokove marketinga plaaju potroai putem previsokih cijena. Potroai su, po miljenju kritiara marketinga, esto rtve zablude da za svoj novac dobivaju pravu vrijednost. Krivci za to su marketari, koji se slue razliitim trikovima. Tako se, recimo, deava da se putem ekonomske propagande precjenjuju osobine nekih proizvoda, ili se pak pakovanjem obmanjuju kupci u pogledu prave koliine koju dobivaju. Posebno teka optuba marketinga odnosi se na njegovu krivicu za pojavu niza nepouzdanih proizvoda na tritu. Konano, kada se radi o teti koju marketing moe napraviti potroaima, kritiari spominju posebnu ugroenost siromanog dijela stanovnitva. Oni su prisiljeni da kupuju u prodavnicama sa loom uslugom, loije proizvode po neopravdano visokim cijenama. Pored ozbiljnih kritika odnosa marketinga prema individulnim potroaima, neki smatraju marketing krivcem i za odreene deformacije drutva kao cjeline. Posebno je na udaru ekonomska propaganda u tom smislu. Najtea optuba je da su ljudi postali suvie veliki materijalisti i da se vrednuje na bazi onoga to posjeduju, a ne po onome kakvi su stvarno. Smatra se da je to posljedica stvaranja vjetakih potreba i elja od strane marketinga. Poplava propagandnih poruka dovodi do neke vrste kulturne zagaenosti, poto mediji kao to su TV, radio, internet i novine daju apsolutnu prednost tim sadrajima u odnosu na prave kulturne vrijednosti. Poto su mone kompanije istovremeno i glavni finansijeri svih medija, logino je da ovi preferiraju njihove interese u odnosu na drutvene. Treba, na kraju razmatranja kritika marketinga, ponovo konstatovati da je veina njih usmjerena na lou praksu, a ne na fundamentalne vrijednosti ovog koncepta.

jednog aspekta u marketingu. Nije dovoljno na primjer igrati samo na cijenu proizvoda, jer ako imate atraktivnu cijenu morate prikladno iskomunicirati i popratiti aktivnost na terenu, a pri tome je kreativnost komponenta koja proima sve procese. Bez obzira na itav koncept marketinga, ipak je psiholoki trenutak ljekara i pacijenta (kupca) taj koji odluuje u kojem trenutku i za koji proizvod (lijek) e se odluiti. Nepobitna je injenica da su ene podlonije uticaju marketinga, odnosno raznih reklama, jer su veoma znatieljne i ele da isprobaju gotovo sve proizvode (za mravljenje, vitamine, dodatke prehrani itd). One su takoer podlonije vjerovanju da ukoliko je odreeni proizvod skuplji, da e ujedno biti i kvalitetniji. Ponekad vjeruju i nemoguem. Vjeruju u reklame koje upuuju poruku da se npr. za

petnaest dana mravi 15% ili da koritenjem odreene kreme smanjuju bore nakon jednog mjeseca upotrebe. Danas je situacija potpuno ista, samo to je vei obim reklama. U stvari, dananje reklame nas jednostavno okupiraju na svakom koraku, pa barem jednom na dan pomislimo, koji bi to novi proizvod jo mogli imati u svojoj kolekciji. Ipak, ne bi se trebalo u potpunosti vjerovati svim reklamama i marketinkim trikovima koje pratimo svakodnevno. Potrebno je dovoljno odvagati ta nam je zaista potrebno i ta e nas zadovoljiti kako u pogledu cijene, tako i kvaliteta. Ovo se posebno odnosi na ljekare propisivae i farmaceute. Najvei neprijatelj brenda je previe prikazivanje. Korisnici e se brzo zasititi pretjeranog reklamiranja i poeti traiti neto novo (Gobe, 2001).

Zakljuak

Trina utakmica i bitka za kupca vodi se na nekoliko frontova te danas morate biti izvrsni u gotovo svim aspektima poslovanja da biste uope opstali. Borbu je nemogue voditi preko

10

11

Novosti iz farmacije Vaa Apoteka broj 10

Inhibitori metabolikih enzima u hrani


Pie: Prof. dr. Midhat Jai, Tehnoloki fakultet Univerziteta u Tuzli, Prof. dr. Lejla Begi, Farmaceutski fakultet Univerziteta u Tuzli, Prof. dr. Zlata Mujagi, Farmaceutski fakultet Univerziteta uTuzli
te procese. U hrani se mogu nalaziti spojevi koji inhibiraju djelovanje probavnih enzima. Slini procesi se mogu deavati i sa mikronutrijentima posebno sa vitaminima. Mikroorganizmi, visoke biljke, razliite ivotinje proizvode razliite inhibitore metabolikih enzima. Ovi inhibitori mogu se klasificirati kao lektinski, knotinski, cerealni-tip, Kunitz, -purotioninski i taumatinski inhibitori. Inhibitori enzima mogu biti fitohemikalije koje su produkti sekundarnog metabolizma biljaka, a one ih koriste da bi se zatitile ili odbranile od bolesti, mirkoorganizama ili okolinih uslova. Savremena nauka nastoji da identificira mogue koristi tih istih spojeva na ljudsko zdravlje. Prirodne toksine tvari mogu biti po prirodi svog djelovanja inhibitori metabolikih enzima. To su obino male organske molekule koje inhibiraju metabolike procese, a oni pod uticajem prirodnih toksina djeluju ne samo na metabolike puteve nego inhibiraju i receptore, kanale kao i funkcije strukturalnih proteina u eliji. Mnogi od prirodnih otrova su neurotoksini koji uzrokuju paralizu. Neki od njih su prirodni inhibitori, koji pored toksinih atributa mogu imati i terapeutsku primjenu. (posebno Bowman-Birk-ov inhibitor) koji mogu znaajno terapijski djelovati u lijeenju nekih karcinoma. Polipeptid male molekulske mase lunasin ima antikancerogeno djelovanje, a on je po nekim autorima sastavni dio Bowman-Birk-ovog inhibitora. Kuhanje, poviene temperature i fermentacija smanjuju koliine inhibitora proteaza tako da se njihov efekat znatno umanjuje ili eliminira. Inhibitori amilaza su pozanti pod nazivom blokatori kroba, jer sadre tvari koje spreavaju hidrolizu kroba, a time i apsorbciju glukoze. Ovaj fenomen se pokuava koristiti i u regulaciji tjesnemase, pa se proizvode saplementi inhibitora amilaza. Visok unos inhibitora amilaza kao saplementa izaziva diareju. Po hemijskom sastavu inhibitori amilaza su najee konjugirani proteini i ugljini hidrati. Nalaze se u penici, leguminozama i drugim biljkama odakle se ekstahiraju. Penica se rijetko jede sirova, a toplina unitava antiamilaze.

U hrani se nalaze brojne hemijske supstance sa razliitim efektima na metabolike procese u organizmu. Osim nutrijenata u organizam se unose i nenutritivne tvari koje mogu imati poeljan i nepoeljan utjecaj na zdravlje. esto mislimo da nepoeljne materije dolaze samo iz izvora koje stvara ovjek, ali je injenica da mnoge mogu biti prirodno prisutne u hrani. Tako neke po zdravlje tetne tvari u hrani mogu biti njeni prirodni konstituenti ali, naravno, i neprirodni sastojak koji nastaje kao rezultat kontaminacije hrane u lancu proizvodnje. Prirodne, u nekim sluajevima tetne tvari u biljkama mogu se svrstati u nekoliko grupa kao to su: inhibitori enzima, cijanogenini glikozidi, glukozinolati, lektinski proteini fitohemaglutinini, latirogeni pirolizidinski alkaloidi i sl. Neke komponente iz hrane mogu utjecati i na smanjenu iskoristivost vitamina u organizmu. Takve antivitaminske tvari su antitijaminske komponete u zelenoj soji, riinim mekinjama, repi i sl. Slian efekat stvara avidin u svjeem bjelancu jajeta. Bioflavonoidi kao to su kvercetin i rutin inaktiviraju vitamin B1- tiamin. Prema tome, u hrani se mogu nai tvari koje umanjuju ili potpuno eliminiraju efekat biolokog iskoritenja pojedinih nutrijenata tokom probave i metabolizma. Takve tvari spreavaju ili eliminiraju absorpciju pojedinih nutijenata pa se nazivaju antinutrijenti. Osim to mogu imati antinutritivne, toksine osobine, mnoga istraivanja pokazuju da imaju i farmakoloke efekte. Zbog toga se dovodi u pitanje i koritenje termina antinutrijenti. Najee se nalaze u svjeoj hrani biljnog i animalnog porijekla, a neke forme se mogu zadrati i u cjelokupnom prehrambenom lancu. Najvie istraivani antinutritivni sastojci hrane su: inhibitori enzima (tripsina, hemotripsina, -amilaze), fitinska kiselina, oksalati, glukozinolati, cijanogeni glikozidi, tanini, saponini, lektini, latirogene tvari, polifenoli, antivitamini i drugi.

Inhibitori amilaza

Inhibitori lipaza

Inhibitori proteolitikih enzima

Inhibitori enzima u hrani

Makronutrijenti, koji se unose sa hranom kao to su proteini, lipidi i ugljini hidrati, se u probavnom traktu enzimskom hidrolizom razlau do jednostavnih spojeva iz kojih su graeni. Enzimske hidrolize sastojaka hrane su sloeni procesi uslovljeni brojnim faktorima. Sa aspekta unesenih sastojaka hrane mnogi spojevi imaju utjecaja na

Openito proteolitiki enzimi predstavljaju razliite forme probavnih i drugih metabolikih enzima. Inhibitori proteaza su proteini koji imaju sposobnost da inhibiraju proteaze. Inhibitori proteaza interferiraju sa tripsinom i kimostripsinom, pankreasnim enzimima koji razlau proteine. Poznatiji inhibitori proteaza se nalaze u sirovim sojinim zrnima, koje sadri visoku razinu tripsin inhibitora. Tripsin i hemotripsin inhibitori se nalaze i u sjemenu ostalih leguminoza i itarica. Soja ima dva tipa inhibitora Kunitz-ov i BowmanBirk-ov. Oba mogu inhibirati djelovanje tripsina, a Bowman-Birk-ov inhibira i djelovanje kimotripsina. Tripsin inhibitor sjemena soje povezuje se sa hipertrofijom i lezijama pankreasa, te gubitkom aminokiselina sa sumporom. Ipak, inhibitori tripsina nisu samo antinutritivne supstance. Danas se sve vie razmatraju i kao bioloki aktivni spojevi

Inhibitori lipaza spreavaju djelovanje lipaza u probavnom traktu sistemski smanjujui absorbciju prehrambenih lipida. Takoe umanjuju absorpciju i liposolubilnih vitamina. Neki inhibitori lipaza sadre tanine kao aktivni sastojak. Inhibitori lipaza dobijeni sintetski pokuavaju se koristiti za regulaciju tjelesne mase. Inhibitori kolinesteraza. Primjeri inhibitora enzima su inhibitori kolinesteraza koji se mogu nalaziti u krompiru, paradajzu i patlidanima. Acetilholin je neurotransmiter u mozgu i perifernom nervnom sistemu. Funkcija enzima holinesteraza je razlaganje acetilholina. Ako se holinesteraza inhibira onda kontinuirano prisustvo acetilholina uzrokuje prestimulaciju postsinaptikih nervnih stanica uzrokujui simptome trovanja. Glikoalkaloidi koji se mogu nai u krompiru, solanin i kaconin su antikolinesteraze. Sintetski insekticidi organofosfornih spojeva i karbamati stvaraju iste biohemijske mehanizme. Fitinska kiselina se moe nai u tankoj ljusci lupinastog voa, sjemenu i itaricama. Pos-

Ostali inhibitori enzima

12

U hrani se nalaze brojni prirodni sastojci koji utiu na smanjenje aktivnosti metabolikih procesa u organizmu. Takvi sastojci su inhibitori enzima. Oni se esto svrstavaju u grupu antinutrijenata, jer spreavaju normalan metabolizam odreenih nutrijenata u organizmu. Inhibitori enzima su molekule prisutne u hrani, koje se tokom metabolizma veu za enzime i tako spreavaju njihovu aktivnost. Najee se nalaze u malim koliinama u soji, penici, krompiru, luku, repi, kikirikiju i paradajzu. Po svojoj hemijskoj prirodi inhibitori enzima su razliite hemijske strukture, najee proteini. Inhibiraju proteaze, amilaze, holinesteraze i druge enzime.

jeduje izraena helirajua svojstva i vezuje elemente u tragovima i makroelemente kao to su cink, kalcijum, magnezijum i gvoe. Usljed toga ovi elementi ne mogu apsorbovati i iskoristiti u gastrointestinalnom traktu. Fitinska kiselina moe formirati komplekse i sa proteinima, proteazama i amilazama intestinalnog trakta, to spreava enzimsku hidrolizu proteina i ugljinih hidrata. Fosfor u fitatu smatra se veoma nekorisnim za organizam zbog ogranienog kapacitata hidrolize fitata u tankom crijevu. Vitamin C moe umanjiti efekte fitinske kiseline kad je u pitanju apsorbcija eljeza.

Vrsta namirnice Tofu sir Sjeme lana Sojino brano Sjeme soje Kukuruz Kikiriki Penino brano Penica Integralni kruh Polirana ria
ju poznate korisne, ali i tetne efekte po zdravlje. Polifenoli i tanini su prirodno prisutni u vou i povru, a rjee cijanogeni glikozidi. Neki spojevi iz ove grupe se primjenjuju kao supstance u proizvodnji lijekova. Polifenolna jedinjenja kao to su flavonoidi, flavonoli, njihovi glukozidi, antocijani, izoflavoni, fenolne kiseline su prisutni u opnama plodova i sjemena voa i povra. Sadraj ovih spojeva je naroito visok u opni obojenih plodova. Antinutritivni efekat polifenola moe se ispoljiti u procesu vezivanja proteina u komplekse, pa proteini postaju nedostupni. Polifenoli mogu istim mehanizmom inaktivirati i enzime. Ipak, polifenoli esto imaju i pozitivan antioksidativni efekat. Tanini se mogu, izmeu ostalih namirnica, nalaziti u aju, kafi i kakau. Nije utvreno da imaju tetno djelovanje na ovjeka. Kod in vivo eksperimenata, na ivotinjama, ako se injektiraju, pokazuju karcinogena djelovanja. Cijanogeni glikozidi su prisutni u brojnim biljkama i sjemenju. Hidrogen cijanid (cijanovodonina kiselina) se stvara iz mnogih cijanogenih glikozida kad se svjei biljni materijal macerira tokom vakanja. To omoguuje enzimima i cijanogenim glikozidima da dou u kontakt, pri emu se oslobaa hidrogen cijanid. Cijanid je jedan od najpotentnijih, brzodjelujuih poznatih otrova. Inhibira oksidativne procese u elijama uzrokujui brzu smrt. Kod odraslih osoba male

Sadraj u odnosu na suhu tvar % minimalno % maksimalno 1.46 2.90 2.15 2.78 1.24 2.25 1.00 2.22 0.75 2.22 1.05 1.76 0.25 1.37 0.39 1.35 0.43 1.05 0.14 0.60
koncentracije i ekspozicije brzo se detoksificiraju. Izloenost koncentaciji od 200 do 500 ppm u vremenu od 30 minuta je fatalna.

Biljka Gorki badem Korijen kasave Sirak

HCN 250 53 250

Glikozid Amigdalin Linamarin Durin

Slika 1. Fitinska kiselina Fitinska kiselina helira niacin i jedan je od uzroka pelagre. Meutim, fitati negativno djeluju samo ako su u velikim koncentracijama u hrani. Velik im je sadraj npr. u peninim mekinjama. Neka istraivanja pokazuju da fitinska kiselina ima vanu ulogu u smanjivanju rizika od karcinoma, ponajprije radi njenog antioksidacijskog djelovanja. Fitinska kiselina je termostabilna i ostaje nerazgraena nakon veine procesa obrade. Efektivne metode u eliminiranju fitinske kiseline iz hrane su kuhanje u kiseloj sredini, fermentacija i klijanje. Laktobacilni probiotici i druge vrste endogenih digestivne mikroflore, vaan su izvor enzima fitaze koji ih katalitiki razlae. Polifenoli, tanini i cijanogeni glikozidi ima-

Amigdalin se nalazi u gorkim bademima, sjemenu kajsije, nektarine, kruke, ljive itd. Nalazi se u braon pirinu, prosu, lanu i mnogim tropskim biljkama, posebno tropskoj kasavi (linamarin). Ima ga u skoro svim koticama biljaka iz familije rua.

Slika br.2. Linamarin i amigdalin S druge strane, postoji vjerovanje da amigdalin spreava rast elija raka. U mnogim literaturnim izvorima nazvan je vitamin B17, ali isto tako zabiljeeni su i smrtni sluajevi trovanja sjemenkam od voa koje sadre amigdalin.

13

Novosti iz farmacije Vaa Apoteka broj 10

Protein % Ovomukoid 11.00 Ovoinhibitor 1.05 Cistatin 0.05 Avidin 0.05

Inhibirajue svojstvo Inhibitor tripsina Inhibira serin proteaze Inhibira tiol proteaze Vee biotin
neke lektine je dokazano da su antikancerogene aktivnosti izazivajui aglutinaciju i/ili agregaciju stanica raka . Latirogene tvari se mogu nai u manjim koliinama leguminozama ( graak). Po sastavu su derivati aminokiselina i djeluju kao antagonisti glutaminske kiseline koja je neurotransmiter u mozgu. Inhibitori enzima u jajima Nekoliko znaajnih inhibitora enzima se mogu nai u jajima, naroito u bjelancetu. To su: ovo mukoid, ovoinhibitor i cistatin. Avidin se smatra antinutrijentom jer vezuje biotin. Ovomukoid je glikoprotein koji ima tripsin inhibitorsku aktivnost sa visokom termalnom stabilnou. Moe se drati na 100C u us lovima kisele sredine, tokom dugog vremenskog perioda, bez vidnih promjena njegovih hemijskih svojstava. Pokazuje dobro obnavljanje tercijarne strukture nakon denaturacije. Ovomukoid ima devet disulfidnih veza u svojoj molekuli. Ove disulfidne veze omoguavaju tripsin inhibitornu aktivnost, a aktivna strana mu je arginin. Ovomukoid igra vaniju ulogu u pato genezi alergijskih reakcija na jaja. Ovoinhibitor je tripsinski inhibitor kao i ovomukoid, funkcionie viestruko, inhibira proteinazu bakterijskog serina, proteinazu gljivinog serina i himotripsin. Cistatin (ficin papin inhibitor) je mali molekul i u svojoj strukturi ne poseduje ugljine hi drate. Nasuprot ovomukoidu, ficin inhibira male molekule. Poto je veina proteaza u miiima sulfhidrilna proteinaza (npr. katepsini B, H, L, M, S i N), veoma je vjerovatna ukljuenost cistatina u funkciju ili u disfunkciju miia. Avidin je pratea komponenta bjelanceta, ali dobro je prouavan zbog svoje sposobnosti da se vee na biotin. Vezivajui biotin, avidin ini vitamine neaktivnim. S toga, avidin se smatra da uzrokuje manjak vitamina B. Svaka podjedinica avidina vee se na molekule biotina. Veza izmeu biotina i avidina je toliko jaka da razdva janje zahtijeva zagrijavanje kompleksa na 120C tokom 15 minuta. Meutim, koliina avidina je toliko mala u obinoj ishrani pa se njegov nega tivni efekt ne smatra vanim.

Zakljuci
Saponini su antinutritivne materije koje se sastoje od steroidnih i triterpenskih aglikona povezanih u jedan ili tri saharidna lanca razliite veliine i kompleksnosti preko estarskih i etarskih veza. Saponini mogu izazvati hemolizu eritrocita i crijevnu mukozu uiniti propustljivom. Lektini. Lektinski proteini fitohemaglutinini su glikoproteinske supstance, najee biljnog porijekla, mada mogu biti i animalnog, bakterijskog, fungalnog porijekla i iz algi. Lektini su bioaktivni proteini (aglutinin ili tanije fitohema glutinin) koji se mogu vezati s molekulama koje sadre ugljikohidrate. Biljke ih obino proiz vode radi odbrane od nametnika. Mijenjaju fiziologiju stanine membrane uzrokujui aglu tinaciju i druge biohemijske promjene u stanici. U manjim koliinama nalaze se u itaricama i crvenom grahu i drugim leguminozama. Otporni su na digestivne enzime i prije konzumacije zahtijevaju due termike tretmane. Za

- U hrani se mogu nalaziti brojne antinutritivne tvari, a u tu grupu spadaju i inhibitori probavnih enzima. - Veina antinutrijenata se denaturira i eliminira obradom hrane. - Savremena znanstvena istraivanja tee ka primjeni antinutritivnih tvari u regulaciji tjelesne mase, kao i lijeenju nekih bolesti, kao to su metaboliki sindrom i karcinogene bolesti. - Mehanizam toksinog djelovanja mnogih sup stanci iz hrane vezan je za inhibiciju matabolikih enzima.

14

15

Nai poslovni partneri Vaa Apoteka broj

Aspirin je kriv za sve


Sa mr.ph. Irfanom Siruiem , direktorom Bayer d.o.o. Sarajevo razgovarali smo o nastanku i razvoju ove poznate farmaceutske kompanije, aktivnostima u BiH i lijekovima koji se nalaze na bh tritu.
i Bayer HealthCare i postao svjetski lider u nekoliko oblasti razvoja i proizvodnje novih lijekova. Koliko ima zaposlenih i ko ini Va tim? Na tim sainjavaju iskusni strunjaci iz oblasti medicine i farmacije koji su ukljueni u tri bussines unit-a BU Primarycar, BU Womenhealth, BU Oncology Special Therapy and Diagnostics. Ukupno je u Bayer d.o.o. Sarajevo zaposleno 23 uposlenika. Koji lijekovi se nalaze na tritu Bosne i Hercegovine? U BiH je na prvom mjestu Aspirin 100 protect gastrorezistentna tableta koja je zlatni standard u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, lijek sa vie od sto godina tradicije. I pored toga to je tako dugo na tritu, godinje se objavi oko tri hiljade naunih radova na temu Aspirina. Ovaj lijek su Evropska asocijacija kardiologa, kao i Amerika asocijacija kardiologa uvrstili kao nezaobilazan lijek u terapiji kardiovaskularnih oboljenja. Levitra - Najpotentniji meu svim PDE 5 inhibitorima. Klinika studija CONFIRMED koja je uporeivala Levitru i sildenafil ( Viagra, Dinamico.. ) dokazala je da pacijenti koji su koristili oba preparata daju prednost Levitri zbog njenih karakteristika, kao to je brzina djelovanja i sigurnosni profil. Na naem tritu prepoznatljiva je kao plamena pilula ili pilula za strast. Avelox - Respiratorni kinolon zadnje generacije. To je antibiotik irokog spektra koji djeluje na gram +, gram -, anaerobe i atipine bakterije, te je stoga njegova najvea prednost empirijska primjena. Njegova upotreba nije ograniena samo na respiratorni trakt, ve se uspjeno primjenjuje kod infekcija mekog tkiva. Nexavar Bayer je sa lijekom Nexavar uveo revolucionarnu promjenu u tretmanu nekih onkolokih oboljenja. Nexavar je novi, oralni anti-kancer lijek, koji ima jedini odobrenu sistematsku terapiju za hepatocelularni rak i jedini kod koje se pokazalo znaajno poboljanje ukupnog preivljavanja pacijenata oboljelih od ove bolesti. Nexavar je takoer indiciran i za tretman karcinoma bubrega. Multikinazni je inhibitor, ima dvostruki mehanizam, napada kako elije tumora, tako i krvne sudove koje hrane tumor. Na taj nain spreava rast i dalji razvoj tumora, ime se poboljavaju anse za preivljavanje oboljelog. HCC je jedan od najuestalijih tumora jetre, i naalost, esti je najei oblik raka na svijetu i trei vodei uzrok smrti povezanih sa rakom u svijetu. Godinje od HCC oboli oko 600 000 ljudi irom svijeta, a do pojave Nexavara naalost nije bilo tako efikasne terapije. U naoj zemlji su ve tretirani prvi pacijenti sa Nexavarom i rezultati su izvanredni. Yasmin: Moderni niskodozirani oralni kontraceptiv koji sadri inovativni gestagen, drospirenon, koji je po svom farmakolokom profilu identian prirodnom progesteronu. Drospirenon posjeduje antiandrogeni uinak, to se koristi u terapiji blagih do srednje tekih akni i antimineralokortikoidni uinak, te korisnice Yasmin oralnog kontraceptiva imaju stabilnu tjelesnu teinu. Povoljno djeluje kod ena koje imaju simptome retencije tenosti, kao to su nadutost, oteenost, napetost i bolnost dojki. Yaz: Prvi niskodozirani oralni kontraceptiv sa reimom doziranja 24+4, koji je registriran u terapiji predmenstrualnog disforinog poremeaja (PMDD). Na tritu BiH oekuje se poetkom 2009.godine.

Gospodine Sirui, moete li nam ukratko predstaviti kompaniju Bayer ? Bayer je njemaka multinacionalna farmaceutska kompanija sa sjeditem u Leverkuzenu koja ima oko 70 proizvodnih centara u cijelom svijetu. Kompaniju je osnovao Fridrich Bayer 1863. godine i po njemu je i dobila ime. Bayer se u svom poetku bavio samo proizvodnjom hemijskih proizvoda, a prvi koraci u farmaceutskom razvoju poeli su sa istraivanjem Feliksa Hofmana, hemiara koji je radio u Bayeru a zasluan je za pronalazak Aspirina. Hofmanov otac bio je teki reumatski bolesnik i on se, kao hemiar, poeo baviti istraivanjima kako bi ocu olakao bolove. Doao je do formule Aspirina i odatle je poeo farmaceutski razvoj kompanije Bayer. Inae, Bayer je patentirao Aspirin 1899. godine i to je jedan od lijekova koji je obiljeio prolo stoljee. Tako je od male laboratorije nastala jedna od vodeih farmaceutskih kompanija u svijetu. Koje su oblasti rada kompanije Bayer ? Bayer se sastoji od vie divizija: Bayer HealthCare kojeg ine Bayer Schering Pharma kao najznaajniji dio u oblasti proizvodnje lijekova, Bayer Consumer Care - bavi se proizvodnjom lijekova koji se prodaju bez recepta, Bayer Diabetes Care - proizvodi dijagnostike aparate koji se koriste u diabetologiji. Tu su jo Bayer Animal Health koji proizvodi lijekove za veterinarsku upotrebu, zatim Bayer Crop Science proizvodi hemijska sredstva koja se koriste u poljoprivredi a Bayer Material Science je odjel koji se bavi proizvodnjom polimera, polikarbonata, plastinih masa itd. Ta divizija je na dobrom putu da napravi samorazgradivu plastiku. Bayerova orijentacija od samog poetka bila je proizvodnja originalnih lijekova, tako da su svi lijekovi koje imamo proistekli iz rada naih istraivakih timova iz Wuperthala i Berlina koji su najmoderniji takve vrste u svijetu. Tokom prole godine Bayer je udruio snage sa tada vrlo poznatom i renomiranom svjetskom multinacionalnom farmaceutskom kompaniijom Schering AG i nastala je kompanija Bayer Schering Pharma kao nosei potencijal Bayer AG

Angeliq: Revolucionarni preparat za hormonsko nadomjesno lijeenje sa pozitivnim uinkom na krvni pritisak. Najnoviji niskodozirani preparat na tritu BiH za lijeenje simptoma uzrokovanih nedostatkom estrogena i prevenciju osteoporoze kod ena u menopauzi. Preparat sadri 1mg ethinilestradiola i 2mg drospirenona. Koji su planovi Bayera u BiH u narednom periodu? S obzirom na stalni rast prometa, mi u Bayeru smo zadovoljni pozicijom na tritu u BiH. Konkurencija je jaka ali prepoznatljivost i kvalitet naih lijekova igraju ulogu pri izboru pacijenta. Na cilj je, na prvom mjestu, proiriti saradnju sa ljekarima i farmaceutima u BiH. elimo opravdati njihovo povjerenje koje imaju u Bayer i u nae preparate. Kompanija Bayer stoji iza nas sa svojim kvalitetom i provjerenim, dokazanim informacijama, koje su prole kroz brojne studije sa velikim brojem ispitanika. Na nama je da to uinimo dostupnim farmaceutima, pacijentima i ljekarima.

16

Tema broja Vaa Apoteka broj 10

Kardio fito terapija


Pie: mr.ph. Jasminka Imamovi Apoteka GalenPlant Tuzla

Glog (Crataegus oxyacantha)

Crataegi folium cum flore (list i cvijet Crvenog gloga ) Naziv gloga Crataegus oxyacantha potie iz antike Grke. Rije crataegus dolazi od grke rijei cratos to znai snaga, mo, a oxyacantha od oxus = iljak, otrica i anthos = cvijet. U narodnoj medicini glog se od davnina koristio u lijeenju mnogih bolesti. Upotrebljavali su se listovi, cvjetovi i plodovi gloga, pripremljeni na razliite naine. U 19. stoljeu irski doktor Green potvrdio je upotrebu gloga kao sredstva protiv sranih tegoba. Sastav: Osnovne komponente vane za bioloko djelovanje koje sadre listovi i cvjetovi gloga za koje se utvrdilo da su primarno odgovorni za djelovanje su bioflavonoidi.Flavonoidi naeni u glogu su : kvercetin, hiperozid, viteksin, viteksin-4-ramnozid, rutin. Sadri jo i oligomer procijanidin, triterpenske kiseline (ursolna), aromatine amine. Upotreba Preporuuje se pacijentima koji pate od blagih poremeaja otkucaja srca, kod kardiomiopatije s komplikacijom kroninog poputanja srca. Uspjeno se koristi kod smanjenog kapaciteta srca (kod starijih osoba), kod povienog krvnog pritiska i pri osjeaju pritiska u predjelu oko srca. Neeljena djelovanja nisu zabiljeena

Bijela imela (Viscum album, Loranthaceae)

kasni su i Pastirska torbica, Srdaica i Lazarkinja

Droga: manje granice s listovima Sastav: polipeptidi (viskotoksini), glikoproteini (lektini,flavonoidi (derivati kvercetina), triterpeni, biogeni amini, polisaharidi. Djelovanje: imela pomae kod ateroskleroze i oteenja srca uvjetovanog starou, normalizira krvni pritisak, poboljava cirkulaciju.

Lazarkinja (Asperula odorata L., Rubiaceae)

Bijeli luk (Allium sativum L., Liliaceae) Srdaica (Leonurus poznat kao univerzalni zain, ali i jedan od najee koritenih prirodnih lijekova. cardiaca L., Lamiaceae) Sastav: sadri vie od 200 bioloki aktivnih tvari,
s tim da su ljekovite i zainske tvari veinom u lukovici. Od ljekovitih tvari prisutna su eterina ulja, vitamini (A, B1, B2 i C), minerali (kalij, eljezo, sumpor, jod, kalcij, fosfor, selen), aminokiseline, enzimi, polioze poput inulina, adenozin i alicin. Adenozin iz bijelog luka sprijeava stvaranje krvnih ugruaka, potvren je njegov vazodilatatorni uinak, normalizira ubrzan rad srca, poboljava rad sranih krvnih ila i opskrbu sranog miia krvlju, to dovodi do poboljanja srane funkcije i smanjenja sklonosti trombozi. Djeluje na odravanje elastinosti krvnih ila i smanjenje viskoziteta krvi . Osim gloga koji je najbolji fito kardiotonik efi-

Sastav: kumarinski glikozidi , eterino ulje , tanini, gorke materije, glikozid asperulozid Djelovanje: srani antiaritmik Priprema aja: dvije ajne kaike preliti sa 200ml vode, ostaviti da stoji 8 sati, potom zagrijati i piti tokom dana. Nuspojave: ako se koristi koncentrovan aj dui period moe izazvati muninu!

Sastav: flavonoidni heterozidi, saponini, tanini, gorke heterozidne materije, alkaloid stahidrin, eterino ulje. Djelovanje: Srdaica je odlian tonik za srce, jaa ga i ne optereuje. Posebno dobra se pokazala pri tretmanu tahikardije i srane palpitacije uzrokovane tjeskobom. Sam naziv govori o njenom djelovanju na srce, a zbog regenerativne snage je jo negdje zovu i trava ivota. Priprema aja : preliti jednu do dvije ajne kaike srdaice aom kipue vode. Ostaviti da odstoji 10 do 15 minuta , piti tri puta na dan topao aj.

Pastirska torbica (Capsella bursa pastoris L.Cruciferae)

Droga: stabljika u cvatu Sastav: tiramin,holin,alkaloid bursin, sumporni i flavonski heterozidi,inozitol, saponozidi, vitamin C. Djelovanje: aj od rusomae je regulator krvnog pritiska i dobar srani tonik. Priprema aja: aj od imele priprema se hladnim putem, za tri ae dnevne potrebe uzima se 6 kaika imele, nakvasi sa 3 ae hladne vode, ostavi da ekstrahuje 6 do 8 sati, a potom pije tokom dana nezaslaeno. ajevi i preparati na biljnoj osnovi djeluju sporije, trae dui period primjene da bi dolo do pozitivnih efekata na organizam, a koriteni u preporuenim dozama uz savjetovanje sa apotekarom vidno smanjuju tegobe i ne mogu nakoditi konzumentima

18

Priroda predstavlja nepresunu riznicu ljekovitog bilja koje se upotrebljava kao pomona terapija kod kardio oboljenja. Najvie koritene biljke - kardio fitoterapeutici su glog, imela , bijeli luk, lazarkinja , pastirska torbica i srdaica.

KARDALEPT DIETPHARM

Extr.Crataegi florum et foliorum spir. 1 kapsula 1-3 puta na dan uz Jaa stijenke krvnih sudova, poboljava sicc. 120 mg obrok koronarnu prokrvljenost, usklauje riExtr.Valerianae rad. sicc 60mg 30 kapsula tam sranog miia, djeluje na stabilizaciju sranog ritma. Bijeli luk u prahu 2, 5% alina 200mg, 2 tablete ujutro i dvije uvee s Dodatak prehrani koji pomae u glog cvijet, list, titrirani suhi ekstrakt mnogo vode odravanju krvno-ilnog sistema, sa 1,5% viteksin-2-ramnozida 60mg, 60 tableta cirkulacije i krvnog pritiska. maslina list, titrirani ekstrakt sa 6% oleuropeina 60mg Glog cvijet, list, titr.s.e sa 1,5 viteksina 2 tablete na dan uzeti sa malo Preporuuje se kao kardiotonik. tenosti. 60 tableta

CARDIO PLUS ESI

BIANCOSPINO ESI CARDIOACE VITABIOTICS

Ekstrakt bijelog luka, omega -3 riblje Jedna do dvije kapsule dnev- Napredna formula koja pomae ulje, vitamini C, E, B12, folna kiselina, no uz glavno jelo sa punom ouvanju zdravog srca i cirkulacije. B6, DMn aom vode ili hladnog napitka. Ulje bijelog luka 350mg 0,1% alicina Lecitin 100mg Vitamin E 50mg 1 cps. poslije jela titi unutranje stijenke krvnih ila, sniava krvni pritisak, a kao antioksidans jaa imunitet.

ANTISKLERIN DIETPHARM

Cirkulin enjak Jedna draeja 66mg bijelog luka u pra- Tri puta dnevno dvije draeje Normalizira ubrzan rad srca, ROHA ARZE- hu 1mg alicina prije jela poboljava rad sranih krvnih ila i NEIMITTEL 180 draeja dotok krvi u srani mii, dovodi do poboljanja srane funkcije i smanjuje sklonost trombozi. HERBION Allium KRKA Omega Plus Nutripharm 1cps. 270mg ekstrakta bijelog luka Tri puta dnevno jednu do dvi- titi krvne ile, pomae cirkulaciju je kapsule za vrijeme obroka ili nakon njega. 48 kapsula Jedna kapsula dnevno nakon titi krvne ile, pomae cirkulaciju jela 50 kapsula Jedna ajna kaika tri puta Osobe sa porodinom predispozicidnevno. jom za srana oboljenja, osobe u 250g treoj ivotnoj dobi (za snanije srce). Ublaava osjeaj tegobe, lupanje srca i posebno se preporuuje enama u klimakteriju i starijim osobama. Djeluje umirujue kod sranih tegoba i pospjeuje cirkulaciju.

1cps. 50mg bijelog luka u prahu EPA 180mg DHA 120mg Crataegi extractum siccum 3,2%

MEDIFIT 3 PHARMAMED

HERBIN kapi za Tinctura gloga, odoljena, nevena, 3 puta dnevno po 20 kapi. srce i cirkulaciju matinjaka i imele PHARMAMED HERBION kapi za srce KRKA Tinctura gloga, imele, valerijane 3 puta dnevno 20-30 kapi.

19

Medicina danas Vaa Apoteka broj 10

EMDR efikasan za demontiranje


Pie: mr. med. sc. dr. Rusmir Softi, Klinika za neuropsihijatriju, UKC Tuzla

Relativno novija psihoterapijska metoda Eye Movement Desenzitization and Reprocessin otkria i ovo se desilo posve sluajno. Preokupirana mislima o nekom za nju uznemirujuem oima. U isto vrijeme primijetila je kako njene misli postaju manje uznemirujue i nestaju iz emocionalni naboj je nestao. Od tog trenutka poeo je razvoj nove, po svemu sudei rev metoda je znaajno evoluirala i pri njenoj upotrebi koristi se sloeni protokol. Amerika p potvrdile EMDR kao efikasnu metodu u lijeenju posttraumatskog stresnog poremeaja (PTS anksioznih stanja ve i komplikovanog alovanja, hroninog bola, o

ta je to psihotrauma?

Izraz psihotrauma se esto koristi u svakodnevnom govoru. Ali, ta to konkretno znai? Da li je psihotrauma vidjeti pretuenu osobu, biti sam u olujnoj noi, saznati za teku dijagnozu, biti uesnikom ratnih zbivanja ili biti objekt seksualnog napada? Kada psihoterapeuti govore o psihotraumi, to se openito odnosi na dogaaje koji su uznemirujui skoro za svakoga i koji su uglavnom opasni po ivot, a ukljuuju reakciju straha, uasa ili osjeaja bespomonosti. Meutim, mnogi dogaaji mogu biti uznemirujui jer imaju lino znaenje za osobu, ali nisu opasni po ivot. To su npr. zluradi komentari o fizikom izgledu, pretjerano kritikovanje i omalovaavanje, poniavanje i mnogi drugi. Sa stajalita EMDR uope nije vano razlikovati ova dva tipa psihotraume. EMDR se fokusira na lino iskustvo i nevano je ta terapeut ili neko drugi misli o tome, ve kako je klijent doivio to iskustvo. U biti, moemo razlikovati traumatske dogaaje sa tzv. velikim T od dogaaja sa malim t. U dogaaje sa velikim T ubrajamo dogaaje koje osoba doivljava kao ivotnu prijetnju: ratne borbe, iskustva koncentracionih logora, kriminalne napade kao to su silovanje, kidnapovanje, potom prirodne katastrofe: poplave, poare, zemljotrese. Ovi dogaaji su tako zasieni stresogenim potencijalom da djeluju skoro na svakoga i mogu prevladati na unutarnji kapacitet za odbranu. Ovi dogaaji mogu rezultirati intenzivnim strahom, ekstremnim osjeanjima bespomonosti i potpunim gubitkom kontrole. Simptomi PTSP-a se manifestuju kao dvije potpuno odvojene grupe simptoma i dijametralno suprotnih ponaanja. S jedne strane traumatizovana osoba ne moe pobjei od svoje traume: ne moe se oslo -

boditi tzv. intruzivnih fenomena: flashback-ova, komarnih snova, paninih ataka i opsesivnih misli. S druge strane osoba se potpuno izolira izbjegavajui svaki mogui podsjetnik na traumatsko iskustvo. Psihotraumatizovani postaje emocionalno otupio, socijalno se izolira, a vrlo vjerovatna je i zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci. rtve takoer imaju i mnotvo fenomena od strane autonomnog nervnog sistema kao to su znojenje, lupanje srca, nesanica, hipervigilitet i tendencija da se lako zaplae svakog podsjeanja na traumatski dogaaj kao to je specifian zvuk ili dodir koji na neki nain podsjea na traumatski dogaaj. Trauma sa malim t, s druge strane nastaje nakon dogaaja koje ivot nosi sam po sebi i koji ne moraju biti uznemirujui za svakoga. Izlaganje ovim dogaajima ipak moe rezultirati nekim simptomima kao i kod traume sa velikim T. Ovakva iskustva mogu decenijama prebivati u sjeanjima osobe i mogu se definirati kao emocionalni ok koji ostavlja bitan i dugotrajan trag na psiholokom planu.

Kako EMDR djeluje?

zapravo

sistema koji pod normalnim okolnostima obrauje informacije do njihovog adaptivnog razrjeenja i integrie iskustvo kako bi se informacija, na adekvatan nain, mogla koristiti u budunosti. Traumatski dogaaj poremeti ovaj normalni mehanizam i uzrokuje da se informacije pohranjuju u neadekvatnoj, za osobu uznemirujuoj formi. Traumatski dogaaj je toliko fizioloki i neuroloki uznemirujui da na neki nain oteuje sposobnost nervnog sistema da adekvatno obradi informacije. Ove, traumatske, informacije ostaju zakljuane u mozgu u obliku neugodnih percepcija, emocija, tjelesnih senzacija, vjerovanja i znaenja. REM faza spavanja (faza brzih pokreta oiju) predstavlja fizioloki mehanizam uspostavljanja ravnotee izmeu ekscitacija i inhibicija u centralnom nervnom sistemu. REM faza tako otvara mozak, reprogramira ga i omoguava uenje novih informacija. Pokreti oiju koji se sprovode tokom EMDR (i alternativne metode stimulacije: dodir i zvuk) teoretski bi odgovarali pokretima oiju u REM fazi spavanja, ime ubrzavaju i omoguuju obradu do tada zamrznutog traumatskog iskustva. Psihika napetost opada, stvara se jedna

Kao i u ostalih psihoterapijskih metoda taan mehanizam djelovanja EMDR nije poznat. Ipak, dosta toga se zna. Nakon to osoba doivi traumatsko iskustvo, negativno sjeanje na taj dogaaj ostaje zamrznuto u nervnom sistemu i onemoguava njegovo normalno funkcionisanje to se manifestuje kroz razliite vrste simptoma koje osoba doivljava. Nakon to se osoba podvrgne EMDR lijeenju dolazi do aktivacije ubrzanog procesiranja informacija u mozgu (Accelerated Information Processing Model), putem fiziolokog

20

psihoterapijski metod traumatskih sjeanja

ng (EMDR) otkrivena je 1987. god. od strane Dr. Francine Shapiro. Kao i neka druga velika m dogaaju, dr. Shapiro je primijetila da postaje manje napeta kada ini specifine pokrete svijesti. Kada ih je ponovo pokuala prizvati, nisu bile tako uznemirujue i njihov negativni volucionarne, psihoterapijske metode u lijeenju psihotraume i anksioznih stanja. Do danas, psihijatrijska asocijacija (APA), te Nacionalni insitut za kliniku izvrsnost u V. Britaniji (NICE) su SP). Sada su indikacije za upotrebu EMDR proirene i metoda se koristi za tretman ne samo opsesivnog poremeaja, afektivnih poremeaja i bolesti ovisnosti.
poiniti samoubistvo. Prila mu je i okrenula ga na lea. Ako osjeanje uasa ima nivoe, ovaj je bio najvei. Muev vrat je bio prerezan cijelim obimom, a u stisnutoj aci je drao no. Obilno je krvario. Na sreu jo je bio iv. Zahvaljujui brzoj intervenciji ljekara ivot mu je spaen. Uslijedio je dugotrajan oporavak i hospitalizacija na Klinici za psihijatriju. Meutim, Amela poinje svakodnevno da razmilja o tom stranom dogaaju. Uznemirujue slike i sjeanja dolaze nepozvani, a komarni san je uvijek isti. Osjea se zarobljenom u krugu nesanice, straha, osjeaja krivice i bespomonosti, stalnog nametanja istih misli koje dolaze neoekivano. Svoj stan doivljava kao tui, a svaki prolazak pored sobe u kojoj je zatekla mua izaziva burne reakcije stezanja u prsima, lupanja srca i preznojavanja to je praeno jakim osjeanjem straha. I tako iz dana u dan. U takvom stanju Amela je dola na psihijatrijski tretman. Njen psihijatar, educirani EMDR psihoterapeut, pomislio je da bi za Amelu od koristi bio EMDR tretman. Nakon jedne seanse koja je trajala 70 minuta Amela odlazi kui rastereena, bez svih onih tegoba koje su je nedeljama muile. Na kontrolni pregled dola je kao nova. Izjavila je da sada o svojoj traumi razmilja sa distance, da vie nema osjeaj da joj se misli nameu. Dobro spava, a u mua, koji se uspjeno oporavio od depresije, ponovo stie povjerenje. traumatskog iskustva, posebno u djetinjstvu, mogu biti izlijeene i nakon samo jedne se anse. Osobe koje imaju dugu traumatsku istoriju, koje su zanemarivane i odbacivane u djetinjstvu, a posebno rtve seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu trebaju dugotrajan tretman. Ali, sigurno je i slijedee: EMDR je efikasan metod za lijeenje posttraumatskog stresnog poremeaja i drugih anksioznih stanja poput akutnih reakcija na stres, panike, fobija itd. Na prirodan nain, veoma brzo, moe doi do zauujuih pozitivnih efekata. EMDR otkriva skrivene aspekte problema, koji lee iza simptoma, otvara nove perspektive i omoguava zdraviji pogled na problem. EMDR aktivira unutarnje potencijale koji mogu pomoi izljeenju i instalira pozitivne obrasce ponaanja. Relevantna svjetska istraivanja o EMDR govore da efekat ove vrste psihoterapije ostaje stabilan tokom vremena, mnogo due nego kod upotrebe drugih psihoterapijskih metoda ili lijekova. Istraivanja dalje govore da ratni veterani bi vaju osloboeni simptoma poput flashbackova i nonih mora, osobe koje boluju od paninog poremeaja javljaju izljeenje mno go prije nego kod drugih naina tretmana, oboljeli od fobija jako brzo se oslobaaju napada straha i ostalih simptoma, rtve sek sualnih napada se vraaju u normalan ivot i sposobne su za adekvatne emocionalne veze, osobe sa disocijativnim poremeajem, bolestima ovisnosti oporavljaju se mnogo bre i postiu stabilniji oporavak, rtve krim inalnog napada i policajci koji su preivjeli napad oslobaaju se uznemirenosti koja je posljedica sjeanja na dogaaj, a osobe sa seksualnim disfunkcijama mogu nakon tretmana ostvariti normalnu seksualnu vezu.

vrsta distance prema traumatskom doivljaju i on biva integrisan u ivotno iskustvo. Predpostavlja se da se pomou EMDR u srce traumatskog sjeanja ulazi preko jednog od etiri kanala: slika sjeanja na traumu, emo cija, kognicija ili tjelesna senzacija u vezi sa dogaajem. Meutim, neurofizioloki mehanizam restitucije i ponovnog uspostavljanja ravnotee jo uvijek je nepoznat. Znaajno je da je tokom primjene EMDR zapaen tzv. efekat generalizacije, tj. da se, pored traumatskog sjeanja koje lijeimo, uspjeno desenzitiziraju i sva druga slina sjeanja. Tako, u naem primjeru kod pacijenta, kada smo desenzitizirali traumatsko sjeanje na pogibiju prijatelja, uspjeno je reprocesirano i integrisano sjeanje na pogibiju pacijentovog oca koje ga je ranije takoe uznemiravalo.

Pria iz prakse

Amelu je preplavio uas kada je otvorila vrata dnevnog boravka svoga stana i zatekla mua kako lei na podu sobe. Uinio je to, pomislila je. Njen mu ve odavno boluje od depresije i u posljednje vrijeme stanje mu se pogoralo. Strahovala je da bi mogao

Umjesto zakljuka

Sigurno je da se svaki EMDR tretman ne zavrava tako brzo kao u naim primjerima koji su gore navedeni. Ponekad je potreban i dugotrajan tretman. U principu, linosti koje su dobro integrisane, koje nisu imale mnogo

21

Medicinske procedure Vaa Apoteka broj 10

Minimalno penetrirajue antiglaukomske operacije Ex-PRESS antom


smanjuju produkciju one vodice, poveavaju protok u sistemu odvoenja one vodice ili dovode do mioze radi otvaranja komornog ugla. Terapija je stalna, odnosno doivotna osim nekih formi sekundarnog glaukoma kada otklanjanjem uzroka prestaje potreba za koritenjem terapije. To je skup i mukotrpan posao koji od pacijenta iziskuje strpljenje, disciplinu i prilian finansijski izdatak. Drugi nain lijeenja glaukoma je hirurki. Kod pacijenata je nepopularan i obino se pristupa antiglaukomskoj operaciji kada ne postoji drugi izbor. Razlog tome je neregulisani glaukom i pored medikamentozne terapije, sa poveanim intraokularnim pritiskom, propadanjem vidnog polja i centralne otrine vida. Smatra se da je glaukom zatvorenog komornog ugla u principu indikacija za operaciju. Atiglaukomske operacije mogu biti penetrirajue i nepenetrirajue. Zlatni standard u operacijama glaukoma je trepanotrabekulektomija sa bazalnom irudektomijom na arenici. To je penetrirajua odnosno fistulizirajua operacija primjenjiva prije svega kod glaukoma zatvorenog komornog ugla. U principu stvara se novi put otjecanju one vodice i time regulacija onog pritiska. Drugi je nain duboka skleretotomija bez penetriranja itave sklere sa ili bez upotrebe antimetabolita kao to je mitimicin ili petflourouracil. Nezgodna strana ovih operacija je pored svih moguih intraoperativnih komplikacija velika kataraktogenost, odnosno visok procenat nastajanja katarakte u postoperativnom periodu. Posebno je teka komplikacija razvoj brze katarakte koja zahtjeva neodlonu operaciju sa vrlo dubioznom prognozom. eracije antiglaukomskih mini antova. Najnoviji ili P model pod zatienim imenom Ex-PRESS pokazao je odline rezultate klinikih studija raenih u Italiji, paniji i Junoj Africi, koje su prezentirani na 16. evropskom kongresu za kataraktu i refraktivnu hirurgiju u Berlinu 2008. godine. U toku sedmogodinje primjene antiglaukomskog mini anta godinje se implantira oko 30 000 mini antova, te se moe govoriti o respektabilnom uzorku za analizu klinikih rezultata.

Pie: Doc. dr. Vahid Jusufovi Klinika za one bolesti, UKC Tuzla
Glaukom je sindromsko i progresivno oboljenje oka koje je praeno poveanjem intaokularnog pritiska, promjenama u vidnom polju u smislu ispada i suenja vidnog polja, te padom otrine vida. Ova definicija ne pokriva sve oblike glaukomske bolesti niti ulazi u sutinu nastanka oboljenja. Propadanje optikog ivca objanjava se kombinacijom vie faktora. Normalne vrijednosti intraokularnog pritiska (IOT) se kreu od 15 do 20 milimetara ivinog stuba (mm Hg), vrijednosti preko toga se smatraju povienim i mogu biti i preko 60 mm Hg. Postoje i glaukomi sa niskim vrijednostima IOT, ali su puno rjei. Neurosenzorni epitel oka, odnosno retina, najvei dio krvi dobija preko arterije centralis retine terminalnoj grani arterije oftalmike. Prosjeni centralni arterijski pritisak u nivou papilae nervi optici (glave optikog ivca ) iznosi 60 mm Hg. Dugotrajno poveanje vrijednosti IOT-a kompromituje normalnu perfuziju oka to za poslijedicu ima nepovratno oteenje aksona optikog ivca. Problem otkrivanja glaukoma je u tome to u veini sluajeva, pacijenta nita ne boli. Kada primijete prve simptome bolest je ve uznapredovala. Prvi defekti u vidnom polju znae najmanje 20 % trajnog oteenja nervnih niti optikog ivca. Stoga se redovno mjerenje IOT kod svih pacijenta na prvom oftalmolokom pregledu smatra obaveznim postupkom. Glaukomi se zbog razlika dijagnosticiranja i tretmana dijele na : uroene, primarne i sekundarne glaukome. Najei su primarni glaukomi koji se prema otvorenosti komornog ugla dijele na: glaukome otvorenog i glaukome zatvorenog komornog ugla. Dijagnostika i diferenciranje pojedinih vrsta glaukoma spadaju u domen specijaliste oftalmologa, meutim pristup lijeenju ove bolesti je zajedniki, izmeu pacijenta i lijenika.

ta je mini ant Ex-PRESS ?

Mini ant Ex-PRESS je prije svega vrhunski tehnoloki proizvod po svom materijalu veliini i dizajnu. Radi se o mikro cijevici ukupne duine 2.64 mm i debljine 27 geida sa sistemom unutranjih kanala i otvora, koji se u dijametru kreu izmeu 50 do 200 mikrona. Osnovne karakteristike mini anta ExPRESS prikazane su na slici 1. Zbog malih dimenzija mini ant se isporuuje u posebnom sterilnom jednokratnom kontejneru koji sadri ve pripremljeni ant na vrhu igle koja se nakon plasiranja u trabekulum i prednju onu sobicu pritiskom na sistem poluga odvaja od iste. Implantacijski sistem prikazan na slici 2. Sistem anta funkcionie tako da odvodi komornu tenost kroz sistem kanala u samom antu do skleralnog lapna odnosno ispod konjunktive, time dovodei do smanjenja intraokularnog pritiska u

ta je odgovor u cilju smanjenja komplikacija ?

Kako se lijei glaukom?


22

Postoje dva osnovna naina lijeenja glaukoma, medikamentozno i hirurko. Medikamentozno lijeenje se sastoji u upotrebi razliitih lijekova koji

Dugo vremana u oftalmohirurgiji primjenjuju se razliiti implanti koji su i pored dobrih klinikih rezultata imali zajedniki nedostatak a to je veliina. Ranije dizajnirani implanti kao to je Ahmedova valvula dovodili su do normalizacije onog pritiska u operisanih pacijenata ali veliina od nekoliko centimetara pravila je smetnje sa stalnim podraajem oka i estetskim problemom vidljivosti implanta. Odgovor na ovaj problem bio je dizajniranje antiglaukomskog mini anta. Farmaceutska kompanija OPTONOL iz Izraela u poslijednjih 7 godina koristei pozitivna iskustva u tehnologiji materijala proizvodnje vaskularnih stentova razvila je tri gen-

slika 1. pacijenata sa glaukomom. Sutina novog puta filtracije komorne tenosti je u dizajnu sistema orificijuma i kanalia koji ne dozvoljavaju preveliku filtraciju koja bi dovela do hipotonije oka. Drugi je kvalitet biokompatibilnost materijala koji ne dozvoljava obliteraciju sistema kanalia. Operacija se izvodi u lokalnoj ili topikalnoj anesteziji. Nakon prepariranja konjunktive obino na 12 sati pristupa se formiranju skleralnog lapna veliine 4 x 4 mm uz limbus ronice. Dubina lapna je do 2/3 debljine

Glaukom kao sindromsko oboljenje u oftalmologiji i pored savremene medikamentozne i hirurke terapije, zauzima visoko mjesto kao uzrok slabovidnosti i slijepila. U zavisnosti od razvijenosti sistema zdravstvene zatite i socioekonomskog stanja ispitivane sredine, glaukom zauzima neslavno tree mijesto kao uzrok slijepila, odmah iza komplikacija eerne bolesti i katarakte.

slika 2. sklere. Prezentiranjem trabekuluma u iridokornealnom uglu (plava linija uz limbus ronice) prvo se plasira igla od 27 geida kroz trabekulum u prednju onu sobicu paralelno sa arenicom, saeka 3 do 4 sekunde radi uspostavljanja komunikacije te se igla vraa vani. Zatim se pristupa implantaciji mini anta, istim opisanim putem sa ve pripremljenim sistemom tako da ostane plasirani mini at u trabekulumu i prednjoj onoj sobici paralelno sa

anta su: glaukomi otvorenog komornog ugla koji se ne mogu kompenzovati na medikamentoznu terapiju, glukomski pacijenti sa otvorenim komornim uglom koji ele da se rijee upotrebe lijekova , sekundarni glaukomi nastali nakon okluzivnih bolesti arterije i vene centralis retine glaukomi poslije tupih povreda oka zbog recesije komornog ugla i potreba za operacijom katarakte i glaukoma u jednom operativnom aktu. Relativna kontraindikacija za primjenu mini anta je glaukom zatvorenog komornog ugla i neovaskularni glaukom kao poslijedica

eerne bolesti. Procenat kompenzacije onog pritiska u pacijenata operisanih ovom metodom je preko 90 %, dok su intraoperativne i rane postoperativne komplikacije u odnosu na druge fistulizirajue antiglaukomske operacije smanjene za 30 %. Ovaj operativni metod predstavlja sigurno metodu izbora u pacijenata sa glaukomom otvorenog komornog ugla, pogotovo u prilikama kada je indicirana operacija glaukoma i katarakte sa implantacijom intraokularne lee u stranju onu sobici. Obje operacije se mogu uraditi u jednom aktu kao minimalno invazivne i praktino bezavne operacije.

slika 3. arenicom, dok vanjski dio anta ostaje u skleralnom lapnu. Provjeri se sistem filtracije anta i pristupa se zatvaranju lapna i konjunktive sa resorptivnim koncima. Uvjebanom oftalmohirurgu ne treba vie od 10 minuta za ovu operaciju. Operacija se moe raditi u jednodnevnoj hirurgiji i pacijenti ve nekoliko sati po operaciji mogu biti otputeni na kuni tretman sa lokalnom terapijom. ematizirani prikaz implantiranog mini anta na skleri i u prednjoj onoj sobici prikazani su na slici 3 i 4.

ta su indikacije i kontraindikacije za primjenu mini anta?

Indikacije za antiglaukomsku minimalno penetrirajuu operaciju sa implantacijom mini

slika 4.

23

Promotivni tekst 9Vaa Apoteka broj 10

Webber Naturals prirodni farmaceutski preparati


Pie: dr. med. Semir Turbi Sektor za zastupstva, Tuzlafarm
Webber Naturals je jedan od vodeih proizvoaa, Sjeverne Amerike, kvalitetnih nutritivnih dodataka, ukljuujui vitamine, minerale, biljne proizvode i dodatke. To su prirodni farmaceutski produkti koji zadovoljavaju najvie standarde kvalitete. Unato povjerenju koje imaju u dobavljae i porijeklo sirovine, WN testira sve sirovine ponovo na istou i potentnost. Tee ka najvioj razini vertikalne integracije, maksimalnoj kontroli kvalitete, kako bi osigurali sve potrebne uvjete za to bolji proizvod. Na taj nain ele osigurati kvalitet od A do Z, kako bi kupac dobio samo najbolji proizvod. Na tritu BiH odnedavno imamo i proizvode koje proizvodi Kanadska farmaceutska kompanija Weber Naturals. Proizvodi ove kompanije spadaju u grupu dijetetskih proizvoda kao i food supplement proizvoda. Radi se o proizvodima biljnog porijekla: vitamini, minerali...i sl. Ove proizvode krase kvalitet i sigurnost upotrebe, drugim rijeima, imamo proizvode vrhunskog kvaliteta sa odlinim ljekovitim svojstvima koji ne pokazuju neeljene efekte i u sluaju veoma duge upotrebe. laciju i kardiovaskularno zdravlje Omega 3 kardio tena za ouvanje kardio vaskularnog zdravlja Prostae za lijeenje simptoma uveane prostate i poboljanja kod simptoma benigne hiperplazije prostate Ginkgo Biloba 60 mg za poboljanje memorije Super Vision za poboljanje zdravlja oiju Kalcijum Magnezijum 2:1 sa vitaminom D za spreavanje i lijeenje osteoporoze Ovo je samo jedan vrlo mali dio Webber Naturals palete koja je izuzetno velika, a na trite BiH preparati e stizati u malim grupama prema potrebama naih pacijenata. Webber Naturals kompanija titi vae zdravlje s najviim standardima i brigom proizvodei proizvode vrhunskog kvaliteta. O svim ovim proizvodima moete se detaljnije informisati u tekstovima koje imate u prilogu, a u sluaju da elite naruiti ove proizvode moete se obratiti naoj prodaji lijekova. Sigurni smo da e ovi proizvodi omoguiti naim pacijentima kvalitetniju i jau borbu za izljeenje od oboljenja od kojih su trenutno oboljeli. Specijalna ponuda u apotekama: Nakon kupovine 5 Webber Naturals proizvoda dobijate jedan proizvod GRATIS!

Preparati za kardioloka i reumatska oboljenja


Webber Naturals kompanija proizvodi preparate koji se koriste kako u lijeenju, tako i kao podrka drugim lijekovima za mnoga oboljenja i to od kardiolokih do reumatskih oboljenja. Praktino sva ta oboljenja su u vrhu oboljenja koja se najee pojavljuju na podruju Bosne i Hercegovine. Webber Naturals kompanija je osnovana prije vie od 50 godina i za cijeli taj period je obezbjeivala tritu proizvode vrhunske kvalitete, a koji su sigurni i za dugotrajnu upotrebu, odnosno bez ikakvih neeljenih efekata. Zahvaljujui tome, Tuzlafarm d.o.o. postao je ekskluzivni zastupnik Webber Naturals proizvoda za podruje Bosne i Hercegovine. Na naem tritu nalaze se slijedei proizvodi: Glukozamin Sulfat, bez natrijuma za ublaavanje simptoma osteoartritisa Glukozamin kondroitin MSM za simptomatsko lijeenje osteoartritisa Omega 3 kardio formula potpomae cirku-

24

25

Brza dijagnostika Vaa Apoteka broj 10

Nazalni alergijski test


Pie: mr. med. sc. dr. Fejzo Dafi Poliklinika za laboratorijsku dijagnostiku, UKC Tuzla
specifini IgE) i provokacionog testiranja. Nazalna provokacija je jedina metoda do danas, koja odreuje inhalacione alergene direktno nad ugroenim organom. Meutim, ovaj metod se rijetko koristi u svakodnevnom radu usljed nekoliko nedostataka: vremena trajanja poveanog rizika, posebno kod polivalentno osjetljivih pacijenata kod pozitivne reakcije, samo se jedan alergen dnevno moe testirati Diagnostische Systeme & Technologien GmbH je razvio i pojednostavio metodu testiranja nazalnih alergena za direktno odreivanje specifinog IgE nad nazalnom sluznicom dok se u isto vrijeme izbjegava rizik provokacionog testa kao i prick, patch i intradermalnog testa od anafilaktinog oka, jer se ovom novom metodom nudi sigurna upotreba ali isto tako i pouzdani rezultati. Ovaj alergijski test se uzima iz nazalne sluznice koja u veini sluajeva alergijskih reakcija prva postaje evidentna kao takva. Odvija se u potpunosti bez zdravstvenog rizika po pacijenta kao i bez daljih problema u rukovanju za samog lijenika. Nazalni aplikatori dolaze sa ve pripremljenim panelima alergena: nutritivni, polenski, ili inhalatorni alergeni prirodnog okruenja. Omoguena je i priprema nazalnih testova po narudbi sa vie od 1000 razliitih alergena.

Prema alergolokim studijama, prisustvo alergijskih oboljenja, a posebno alergijskog rinitisa (polenska groznica), se znaajno poveavalo od poetka 20-og vijeka. Procjenjuje se da od njega pati izmeu 10 i 25 % stanovnitva, a najvie u dobi od 30-45 godina s prisustvom tendence porasta. U djece do 6 godina prevalenca alergijskog rinitisa je neto nia. Alergijski rinitis predstavlja globalni zdravstveni problem jer iako se naizgled ne radi o tekoj bolesti, on remeti kvalitet ivota, umanjuje intelektualno funkcionisanje i dnevne aktivnosti, a esto je povezan i sa drugim bolestima, kao na primjer astmom. Alergijski rinitis je simptomatski poremeaj nosne sluznice uzrokovan upalnom reakcijom posredovan imunoglobulinom E, nakon kontakta sa odreenim alergenom. Kao posljedica upalnog stanja, permeabilnost respiratorne sluznice raste. Danas se dijagnoza alergijskog rinitisa postavlja na osnovu: anamneze, konih testova (prick test, patch test, intra dermalni test), laboratorijskog testiranja (ukupni IgE, broj eozinofila u krvi i nosu,

Princip testa

Nazalni aplikator sadri dva mekana jastuia, od kojih svaki sadri po 4 razliita kovalentno nanesena alergena te oni ne mogu curiti van. U zavisnosti od alergolokog sluaja ljekar bira jedan od nekoliko nazalnih aplikatora. Aplikator se insertuje u nos pacijenta, tako da su alergeni u bliskom kontaktu sa membranom nazalne sluznice. Jastuii absorbuju specifini IgE koji se lui sekretom kao posljedica alergijske reakcije antigen-antitijelo. Nakon 5 minuta aplikator se uklanja i na osnovu procedure isti se podvrgava laboratorijskom testiranju ELISA metodom nakon ega se dobijaju kvantitativni rezultati prisutnog specifinog IgE.

26

Ginekoloki kutak Vaa Apoteka broj 10

Poroaj u vodi
Pie: Prim.dr.sc. Jasmina Guti, Ginekoloko-akuersko odjeljenje JU Prim.dr. Abdulah Naka Sarajevo.

U Francuskoj je 1803. godine dokumentiran prvi poroaj u vodi, a tek 1963. godine u Moskvi Igor Charkovsky inaugurira ovu metodu. U Francuskoj je ona prihvaena od 1978. godine, a u Americi i Njemakoj od poetka 80-tih godina. Porodilita u Velikoj Britaniji, Austriji, vajcarskoj i Skandinavskim zemljama, te Sloveniji uvode raanje u vodi od 90-tih godina. Prva nauna studija o pogodnosti ove vrste poroaja u Evropi uraena je 1992. godine (Gerd Eldering).U naem okruenju prvi poroaj u vodi obavljen je 2003. godine u Rijeci (Hrvatska)
Poroaj u vodi je jedan od alternativnih naina raanja s ciljem postizanja to prirodnijeg pristupa raanju. Cilj ove vrste raanja je poticaj stvaranja pozitivnog odnosa prema aktu poroaja, te vii nivo odnosa izmeu majke i djeteta. Uz to treba istai i efekat nemedicinske metode ublaavanja bola kao posljedice trudova. Dalje, taj porod omoguava novoroenetu njeniji dolazak na svijet, jer se raa iz vode u vodu, te je ublaen stres koji proivljava novoroene prilikom promjene medija prvim dolaskom na svijet. Za porodilju koja se odlui za ovakav nain raanja poroaj je olakan, zbog blagodati dejstva tople vode, te relaksacije koju taj medijum ima. Smanjenje teine tijela u vodi, omoguava laku i dublju relaksaciju, omogueni su pokreti porodilje, to potie napredovanje poroda, te skrauje vrijeme prvog poroajnog doba. Porodilja lake podnosi trudove i ugodnije se osjea u pauzama izmeu njih, to tedi njenu energiju, manje je umorna i iscrpljena. Sloboda pokreta i mjenjanja poloaja tijela, mnogo su laki u vodi. Boravak u vodi daje osjeaj privatnosti, posebno u sluaju prisutnosti osobe bliske rodilji (partnera), a efekat luenja endogenih supstanci koje djeluju analgetski, je takoer vaan. Atmosfera koja vlada u prostoru gdje se obavlja poroaj u kadi, je ugodnija, smirujua i ne podsjea na uslove koji pruaju bolnike sobe i koncepcija naih raaona. Fizioloka osnova za porod u vodi je DivingReflex i dinamika stvaranja i resopcije tekuine iz plua te poetka disanja. Diving-Reflex ili reflex ronjenja je zatitni reflex ovjeka kod kojega voda podraajem receptora koe lica oko usta i nosa, zatvaranjem glotisa, uzrokuje apneju u ekspiriju i spreava ulazak vode u plua. Kod zrelog novoroeneta je ovaj reflex u trenutku poroaja najjae izraen. Nakon prvog kontakta djeijeg lica sa zrakom ovaj se zatitni reflex gasi. Intrauterina asfikcija i prijevremeni poroaj ometaju ovaj mehanizam, te je u tim sluajevima stimulacija respiracije jaa od Diving-Reflexa, zbog ega moe doi do aspiracije vode u dine puteve, te ovakva novoroenad nisu kandidati za poroaj u vodi. mikrobioloke pretrage cervikalnog brisa i brisa na klamidiju. Tri do etiri nedelje prije termina obavi se informativni razgovor, uini ginekoloki pregled, a preporuka je da budui roditelji u toku trudnoe pohaaju teaj za budue roditelje. Vano je i saznanje koja su oekivanja buduih roditelja, te upoznavanje sa stvarnim mogunostima u toku poroaja u kadi. to se tie pripreme porodilje, ona je standardna kao i pri obradi za fizioloki poroaj, ali je obavezno klistiranje i tuiranje. Poeljno je da ulazak u vodu bude pri dilataciji ua od 3-4 cm (aktivna faza poroda). U toku boravka u vodi obavezno je praenje vitalnih znakova porodilje, temperature vode i zraka, te telemetrijskom kardiotokografijom vitalnost i kondicija fetusa. Znai, radi se o CTG

Preduslovi za poroaj u vodi koje trebamo potovati su:

- elja porodilje da se njen poroaj obavi u vodi, - zdrava trudnica bez optereene anamneze kako prije tako i u toku trudnoe, - trudnice sa jednoplodnom trudnoom u terminu, - plod u stavu glavicom, - spontano zapoeti trudovi. Prethodno je kod trudnice neophodno napraviti seroloke pretrage (HBV, HCV, HIV), te

28

Poroaj u vodi je jedan od alternativnih naina raanja s ciljem postizanja to prirodnijeg pristupa raanju.

saznanjima u Bosni i Hercegovini prvo porodilite koje prua mogunost i adekvatno obuen kadar za ovakvu intervenciju je u Sarajevu u Javnoj ustanovi Opa bolnica Prim. dr Abdulah Naka, Ginekoloko akuersko odjeljenje. Stvorili smo prostorne mogunosti tako da se ovakav porod obavlja u odvojenom prostoru, u kadi specijalno konstruisanoj za ovakvu vrstu poroda. Razmjenom iskustava sa Centrima koji to ve dui niz godina uspjeno rade (KBC Rijeka - Klinika za ginekologiju i porodnitvo, Opa bolnica Postojna Klinika za akuerstvo) stvorili smo mogunost razmjene iskustava u svim segmentima uvoenja i primjene alternativnih metoda poroaja, a sve to sa ciljem smanjenja broja operativno dovrenih poroaja, te pruanja ravnopravnih mogunosti porodiljama naeg podneblja u odnosu na one u zemljama okruenja.

ureaju koji ima vodootporne pelote za sinhrono praenje kucaja edinjeg srca i kontrakcija maternice pod vodom, to treba da nadzire jedna osoba u toku cijelog razdoblja dilatacije. Uz to, ovakav nain registracije omoguava pokretljivost porodilje jer nije vezana za ureaj. Proces dilatacije ua isputanja glavice utvrujemo unutranjim pregledom koji se obavlja u vodi. Kod potpune dilatacije ua zapoinje doba izgona, a urez meice nije neophodan kod svake porodilje, ako je potreban moe se uiniti u vodi. Akuerka novoroene prihvata na isti nain kao na stolu za raanje, ali nakon poroda cijelog tijela, novoroene kratko zadrava pod vodom (60 sekundi) i licem prema povrini vode iznosi u vanjsku sredinu, postavlja na grudi majke, a potome presjeca pupkovinu. Odmah po poroaju moe se ispustiti voda iz bazena i tree poroajno doba voditi u kadi ili na stolu za poroaje, prema trenutnoj procjeni. Zbrinjavanje laceracija i epiziotomije obavlja se na poroajnom stolu. Inae se epiziotomija radi sa postraninog ruba kade u toku drugog poroajnog doba. Da li e se kompletno drugo poroajno doba obaviti u vodi, zavisi od procjene akuera koji vodi ovakvu vrstu poroaja. Ako se procjeni da je sigurnije, porodilju prevesti na poroajni sto, onda se tako i uini.

Prednosti raanja u vodi

Prednost raanja u vodi je prije svega zadovoljstvo ene jer se razvija pozitivan odnos prema raanju uopte (porodilja donosi odluku o ovakvom nainu raanja to joj prua sigurnost i samopouzdanje). Poetne studije s poetka 90-tih godina bile su dosta skeptine u vezi sa rizikom i sigurnosti ove metode. Meutim, dananje studije na hiljadama poroda u vodi u cijelom svijetu potvrdile su i prihvatile ovu metodu kao sigurnu za novoroene i majku, uz potovanje indikacija i kontraindikacija za istu. U mnogim studijama dokazano je smanjenje potrebe za medikamentoznom analgezijom u porodu u 73-99%, signifikantno smanjenje krvarenja u treem poroajnom dobu, znaajno smanjenje broja epiziotopija i ruptura meice i mekog poroajnog kanala. Takoer ukazuju da morbiditet i mortalitet djece i majki kod poroda u vodi nije vii u odnosu na porode izvan kade. Uestalost horioamnionitisa i endometritisa kod poroda u vodi nije poveana. Dokazano je znaajno skraenje faze dilatacije u kadi (360 minuta) prema poroajnom stolu (450 minuta). Incidencija epiziotomija kod ovakvog poroda je bila 1,2%, dok je na poroajnom stolu 20%. Neozlijeena meica kod poroda u vodi bila je 56%, na poroajnom krevetu 35%. Prema naim

Dzepni dopler (vodootporna sonda, osjetljivost 2MHz, opseg bila 50-210 otkucaja/minuti).

CTG aparat - Cadance I Basic Fetal Monitor.

Generalni distributer za BiH Mastermed d.o.o. Sarajevo ul. Antuna Hangija 23, Sarajevo tel.033 210370 fax 033 211684.
29

Vaa beba Vaa Apoteka broj 10

Pie: Prof.dr. Fahrija Skoki Klinika za ginekologiju i akuerstvo, UKC Tuzla

Humanizacija djeijih bolnica

Prema Konvenciji o pravima djeteta, pravo na zdravlje je jedno od temeljnih prava djeteta, posebno ako se radi o djetetu koje je bolesno i kao takvo ima potrebu za boravkom u bolnici. Narueno fiziko zdravlje, koje je najei uzrok boravku djeteta u bolnici, uz neizostavnu prisutnu fiziku traumu, dovodi i do psihikih posljedica za dijete, ukoliko mu se tokom hospitalizacije uskrauje pravo na roditelje.

Holistika medicina globalni je trend u medicinskoj skrbi, i ona ne ukljuuje samo ostvarivanje najviih moguih standarda u dijagnostici i lijeenju, ve i posebnu brigu za bolesno dijete od poetka bolesti, preko smjetaja u bolnicu, sve do ozdravljenja. Sadanje stanje bolnike skrbi i lijeenja djece pokazuje brojne neprimjerene postupke prema djeci u bolnicama koji su i danas rasprostranjeni irom svijeta, a meu njima su i : odvajanje djece od roditelja, osobito tokom izvoenja invazivnih postupaka, ozraje u bolnici koje nepovoljno djeluje na dijete, uskraivanje sredstava protiv boli zbog straha od navikavanja, uskraivanje djetetu i roditeljima obavijesti i objanjenja o bolesti i nainu njezina lijeenja, upotreba pomagala za imobilizaciju djece pri izvoenju invazivnog postupka,

bez obzira da li je postupak bolan ili nije, ili ga dijete takvim doivljava, neprimjerena upotreba bolnih dijagnostikih i terapeutskih postupaka. U razmatranju indikacija za prijem djeteta u bolnicu, vano je istaknuti da se djeca primaju u bolnicu ne samo radi zdravstvenih, ve vrlo esto i radi socijalnih faktora. Tako se kao esti socijalni faktori navode loi uslovi stanovanja u obitelji iz koje dijete dolazi, vei broj djece u obitelji (5 i vie), socijalna neadaptacija obitelji na pojavu bolesti djeteta, dijete u emigraciji, dijete razvedenih roditelja, mentalna ili socijalna zaostalost roditelja, dob majke (mlaa od 19 ili starija od 40 godina), ovisnosti roditelja, neregulirani rad majke izvan kue, neeljeno dijete. Djeca sa navedenim socijalnim faktorima hospitaliziraju se ee, i kao takva, sa ve prisutnim nekim od rizinih faktora, jo se dodatno traumatiziraju estim hospitalizacijama. Meu zdravstvenim uzrocima eih hospitalizacija djece su odreena trajna i hronina stanja i bolesti koja i inae zahtijevaju uobiajenu

30

pojaanu skrb. Populacija te djece je znatno osjetljivija, te se, kao i kod nepo voljnih socijalnih faktora, este hospitalizacije pridruuju kao negativni utjecaj i onako osjetljivoj djeijoj populaciji. Posljednjih pedesetak godina, razvijaju se novi pristupi djetetu u bolnici, koji nastoje uiniti bolniku sredinu to vie prijateljskom za dijete, vodei posebnu brigu o indikacijama za hospitalizaciju, o nainima zbrinjavanja djece u dnevnim bolnicama, o neograniavanju posjeta, o zajednikom bo ravku roditelja i djece u bolnici, te o ostalim sadrajima prihvatljivim djeci, a koji e umanjiti strah od hospitalizacije. Na tom putu, uloga roditelja i obitelji u potpori bolesnom djetetu, neizostavni je dio pedijatrijske skrbi, koji ima, kako pravni, tako i humano-medicinski aspekt. Kada se govori o pravu djeteta na roditelja u bolnici, to ne znai samo dozvoliti posjete roditelja bolesnom djetetu, ve znai zajedniki boravak roditelja i bolesnog djeteta to je vremenski vie mogue. Krajem 70-ih go dina, u literaturi se navodi potreba zajednikog boravka majka-dijete, dok noviji navodi problem sagledavaju puno ire i govore o potrebi smjetaja majka-otac-dijete. Tri faze prilagoavanja na bolniku okolinu Veina djece odvojena od majke prolazi tri faze prilagoavanja na bolniku okolinu: fazu prosvjeda, oajanja i prividne prilagodbe. Tokom prve faze, prosvjeda, koja obino traje nekoliko dana nakon dolaska u bolnicu, dijete plae, vriti, hiperaktivno je, posmatra sve oko sebe ne bi li ugledalo majku i ini sve kako bi izazvalo uobiajenu reakciju roditelja. U fazi oajanja dijete se motoriki smiruje, povlai i malokad prua otpor bilo emu to se dogaa. esto je apatino ali i posluno, to se moe pogreno protumaiti kao znak dobre prilagodbe. Trea faza nastupa kada dijete ostaje due u bolnici. Poinje se zanimati za okolinu, ne doima se uznemirenim kad ga roditelj naputa i uspostavlja povrne odnose s osobljem. Po ponaanju djeteta u toj fazi mogli bismo zakljuiti da se dobro osjea, ali tek nakon povratka kui oituju se negativne posljedice. Reakcije i ponaanje djeteta u bolnici prvenstveno ovise o njegovoj dobi. Dijete u dobi do est mjeseci doivljava bolniko lijeenje kao promjenu dnevnog rasporeda i ne osjea se ugroenim ako su zbrinute njegove temeljne potrebe. Istraivanja su pokazala da bolniko lijeenje u ovoj dobi ne uzrokuje nikakve emocionalne niti psiholoke posljedice poslije u razvoju djeteta. Dob kada dijete najtee doivljava odvojenost od roditelja jeste izmeu 6 mjeseci i 4 godine. U to vrijeme djeca ne razumiju zato se moraju odvojiti od roditelja, niti im njihov stepen razvoja omoguuje podnoenje

separacije uz pomo mehanizama prilagodbe. Starija djeca se lake prilagode u odvojenosti od roditelja. Njihovo je glavno optereenje strah od boli i ozljede tijela. Takvi osjeaji zastrauju i izazivaju tjeskobu, jer djeca obino imaju malo iskustva s boli i ne razumiju kako netko postaje bolestan ili kako ozdravi. Osjeaj zabrinutosti i tjeskobe izaziva i nova okolina, nepoznati ljudi, zvukovi, mirisi. Bolest i bolniko lijeenje esto izlau dijete brojnim ogranienjima kretanja, izolaciji ili promjenama prehrambenih navika. Adolescenti posebno teko doivljavaju gubitak kontrole, kompetencije i nemogunost odluivanja, jer to umanjuje njihov osjeaj samopotovanja. Osim dobi djeteta, postoje i drugi inioci koji utjeu na psihike tekoe djeteta u bolnici. To su spol, emotivna povezanost s roditeljima, priprema prije odlaska u bolnicu, ranija iskustva, sposobnosti prilagodbe. Muka djeca su openito osjetljivija od enske, pa e oni imati vie tekoa. Emotivni odnosi s majkom imaju vanu ulogu. Bolniko lijeenje i njegove posljedice bit e lake i kratkotrajnije ako je emotivna povezanost s majkom bila jaa.

Bolnice (rodilita) - prijatelji djece.

U svijetu postoje brojne inicijative i akcije za humanizaciju bolnikog lijeenja djece. UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenuli su 1989. godine irom svijeta inicijativu za to vee prihvaanje dojenja, to je sada ve poznata, a i kod nas postojea akcija Bolnice (rodilita) - prijatelji djece. Dobro prihvaanje inicijative ohrabrilo je i oblikovanje novih programa koji imaju iri kontekst. Naime, u mnogim dijelovima svijeta nova saznanja na podruju medicine i hirurgije ne vode dovoljno rauna o potrebama djece u cjelini, ve postoji tendencija ka usmjeravanju panje samo na tijelo i bolest, zanemarujui pritom uinke lijeenja na djetetove emocije i na to kako e se ono ubudue osjeati. Stoga mnoga djeca proivljavaju psihike traume, to ne samo da nije nuno, ve moe ostaviti i trajne posljedice. Takvi postupci nisu u skladu s intencijama Konvencije UN o pravima djeteta. Na tim osnovama izrastao je novi program - Inicijativa za prijateljski pristup djetetu. UNICEF je predloio novu strukturu kombiniranog pristupa djetetu, u obliku probnog ispitivanja u Engleskoj, a prikljuilo se i jo nekoliko zemalja. Novom strukturom prijateljskog pristupa djeci eli se unijeti novi pristup prema djeci u svim zdravstvenim sredinama u kojima borave djeca; od rodilita, djejih odjela, u primarnoj zdravstvenoj zatiti, a i na razini zajednice.

31

Predstavljamo Vaa Apoteka broj 10

Vidni krug
dr. Milan Pavi, privatna lijenika ordinacija op. med. ul. S. Batuia 17, Zagreb tel. 01 38 97 158 pon pet od 8,30 do 16,30 h www.drmilanpavic.hr

Prirodno lijeenje vida

Dr. Milan Pavi se ve vie od 20 go dina bavi prirodnim lijeenjem vida. U svojoj ordinaciji u Zagrebu uspjeno lijei prirodnim putem kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam tzv. staraku dalekovidnost, povieni oni tlak (glaukom) i mrenu (kataraktu). Kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam i tzv. staraka dalekovidnost se lijei putem prirodnih vjebi (grimasa) miia lica na nain da se istegne lice. To istezanje uvjetuje da se istegnu tj. opuste zgreni oni miii koji dovode do oslabljenog vida. S daljnjim itanjem s posebnim naoalama i na tono odreenoj udaljenosti, dok su zgreni miii oputeni, tada se antagonistini miii steu i na taj nain oblikuju onu jabuicu u okrugli oblik, to se manifestira kao poboljan vid. U ordinaciji se pacijentima testira vid prije terapije i nakon terapije (nakon to se naprave dvije vjebe). Pacijenti tada primijete da vide jedan, dva ili tri reda bolje. To je pokazatelj da e im se vid popravljati daljnjim vjebanjem kod kue.

Tko je sve pogodan za ovu terapiju?

Djeca iznad osam tj. devet godina, uenici, studenti, radni ljudi svih godita, umirovljenici. Zatim osobe s poetnim malim dioptrijama, sa srednje visokim dioptrijama, kao i osobe s vrlo visokim dioptrijama.

Koje su prednosti ove metode? Kratkovidni

Kod djece s poetnim malim dioptrijama, u vrlo velikom postotku, zbog rasta i razvoja oka kao i maksimalnog koritenja vida (uenje, itanje, raunala)u samo nekoliko godina (3-4 godine), a posebno u razdoblju puberteta, ta mala dioptrija od npr. -1,00 naraste ak na npr. -6,00 pa i vie. Ta djeca su ograniena u izboru nekih zanimanja (piloti, profesionalni vozai), ograniena su u bavljenju sportom (jer kod izduenog oka, prilikom napora moe doi do odvajanja mrenice a time i velikih problema za vid). Kod djevojica, u

budunosti, visoka dioptrija moe biti problem kod poroda (mora se ii na carski rez i sl.), a i nakon poroda, u mnogim sluajevima dioptrija jo naraste. U ordinaciji dr. Pavia se te male poetne dioptrije rjeavaju za samo petnaestak dana vjebanja (koje se provodi kod kue, a samo jedan put je potrebno doi u ordinaciju). Tu djecu ue kako da se dalje ponaaju (pravilno itanje, pravilno odmaranje oiju kod rada sa raunarom i sl.), te stoga sauvaju svoj vid do duboke starosti. Na taj nain svi ti mogui problemi nestaju ve u poetku. Kod malih poetnih dioptrija vid se izrazito brzo popravlja, pa tako se kod pacijenta (profesionalni voza) u jedan dan vjebanja popravio vid od dioptrije -0,50 na normalu, tako da je proao oftalmoloki pregled za vozaki test. Iako i visoke dioptrije lijeimo, zato ekati da dioptrija naraste pa tek onda neto poduzimati. Tada lijeenje traje due i esto se vid ne moe toliko do bro popraviti kao kad je manja dioptrija. Tu izreka: Bolje je sprijeiti nego lijeitidolazi do svog punog znaenja. Ljudi sa srednje visokim dioptrijama kao i sa visokim dioptrijama koji u svom poslu sve vie moraju koristiti raunare i kojima se vid takoer kvari, su pogodni za ovu metodu. Oni ne samo da e popraviti svoj vid ve e i nauiti kako da sauvaju svoj vid u

vremenima kad se vid sve vie koristi.

Dalekovidni

To su osobe iznad 40 ili 45 godina koje prvi put dobivaju naoale za itanje, a na daljinu im je jo uvijek dobar vid, taj dobar vid se u samo nekoliko godina toliko pogora da vie bez naoala ne mogu vidjeti dobro ni blizu ni daleko. Na blizu im je vid jako lo, na daljinu im je vid mutan. Tada koriste progresivne naoale gdje svaka udaljenost ima svoju debljinu u progresivnim staklima. Na taj nain oni miii nemaju potrebu za radom te se vid jo vie kvari. Kada se prijee dioptrija od +6 za blizinu i +3 za daljinu, akomodacija je oteana te takve osobe na blizu mogu itati samo nekoliko minuta i nakon toga im se vid poinje mutiti. Zato moraju neprestano gledati u daljinu pa na blizinu, dok im se vid ponovno ne pone mutiti. Stoga ne mogu obavljati brzo svoje radne zadatke. Ujedno, zbog skraenog oka i nedostatka kontrakcije miia, nema mogunosti da se oko produuje naprijed-nazad, dolazi do usporene cirkulacije u stranjem dijelu oka. Posljedica time i slabije prehrane to moe dovesti do degenerativnih promjena kao npr. makularne degeneracije. Tu je centralni vid potpuno uniten, a samo donekle je ouvan periferni vid. Takvi

34

Nova dimenzija zdravlja


ljudi vie ne mogu voziti, ne mogu itati i ovisni su o tuoj pomoi. U ordinaciji dr. Pavia takav razvoj dogaaja se sprjeava odmah na poetku, tako da za samo dva do tri tjedna vjebanja pacijenti uspiju popraviti svoj vid na blizu, a na daljinu im ostaje trajno otar. Takoer, oni naue kako da sauvaju svoj vid sve do duboke starosti.

Koji su nedostaci ove metode?

Dosadanja praksa nije pokazala nikakve nedostatke. Dapae, vjebanjem oka ono se vraa u normalnu duinu i funkciju. Normalno oko je dugako oko 24 mm. Gledanjem na blizu oko se izdui na 25mm, a ponovnim gledanjem na daljinu se skrati na 24 mm. Na taj nain oko se neprestalno izduuje i skrauje, te se stalno pumpa svjea krv u stranji dio oka. To omoguava dotok glukoze i kisika, a onemoguava degenerativne promjene. S vjebama vraamo oko u stanje kakvo imaju i ljudi s normalnim vidom, kontrakcija miia je ouvana, te se to izvjebano oko gledanjem blizu-daleko neprestano samostalno vjeba. Zato nakon to se zavri s terapijom vie nije potrebno vjebati, a vid ostaje trajno dobar. Dr. Milan Pavi priznat je i u svjetskim znanst-

venim krugovima. Ameriki univerzitet Cornell, koji se smatra jednim od prvih pet u svijetu, od prirodnih oftalmologa u Europi, pozvao je jedino dr. Milana Pavia na Svjetski kongres oftalmologa u Salzburgu (Austrija) da izloi svoj rad. S obzirom da se dr. Milan Pavi bavi prirodnim lijeenjem vida, treba napo-

menuti da poznavatelji svjetskih zdravstvenih trendova to podravaju. Tako i vodei svjetski strunjak za zdravstvene trendove Kevin Trudeau tvrdi u svojoj knjizi Prirodni lijekovi za koje oni ne ele da vi znate , da je esto puta prirodno lijeenje vrlo uinkovito, a skoro potpuno nepoznato. O tome koliko je prirodno lijeenje uinkovito pokazuje i podatak da je ministarstvo kolstva Republike Kine pozvalo kineske ake i studente da vjebaju svoj vid, jer je zbog dugotrajnog naprezanja oiju prilikom uenja kratkovidnost poprimila razmjere epidemije. Prilog o tome objavio je list Slobodna Dalmacija 08.06.2008.g. Isti list je objavio 26.07.2008.g. prilog o najpoznatijem svjetskom makrobiotiaru Linu Stanchichu koji je porijeklom iz Hrvatske, a ivi u Americi i predaje na Kushi institutima diljem svijeta, kao i u Makrobiotikoj organizaciji UNa. On je izjavio: Prije nekoliko godina sam odbacio naoale koje sam nosio 25 godina, tako to sam putem vjebanja onih miia potpuno izbrisao dioptriju. Dr. Milan Pavi uspjeno lijei povieni oni tlak i neke oblike mrena ili katarakta. Stoga osobe koje imaju vie onih problema mogu kod dr. Pavia dobiti vrlo kvalitetnu terapiju za otklanjanje istih

35

Predstavljamo Tema broja Vaa Apoteka broj 109 Vaa Apoteka broj

Z.U. Poliklinika Azabagi


Z.U. Poliklinika Azabagi Mitra Trifunovia Ue 21 75 000 Tuzla Email: contact@mdc.ba www.mdc.ba

Poliklinika Azabagi je najstarija zdravstvena ustano va osnovana 1997. godine u Tuzli, a osniva je prim. dr. Alija Azabagi. Locirana je u Klosterskoj br.5, sa zaposlenih 5-9 radnika. Konstatirajui da je na ovom prostoru neophodan dijagnostiki centar, a i nakon istraivanja koje je sprovedeno u Univerzitetskoklinikom centru Tuzla, kao i u Domu Zdravlja Tuzla, odluili su se na proirenje svoje djelatnosti. U sklopu poliklinike Azabagi, koja je prerasla u zdravstvenu ustanovu, formiran je medicinsko dijagnostiki centar koji ima najsavremeniju opremu marke Siemens. Vrijednost cjelokupnog projekta koji podrazumjeva najsavremenije i najkvalitetnije aparate za laboratorijsku dijagnostiku je oko 7 miliona maraka. Njegova implementacija je trajala oko 12 mjeseci. Oprema zadovoljava najvie evropske standarde, a sadri: Magnetnu rezonancu 1,5 T CT 16-slojni RTG sa digitalizacijom (zraenje do 40% manje prema pacijentu od klasinog rendgena) Denzitometar Full size 3D ultrazvuk color dopler sa svim sondama

36

Najsavremeniji medicinsko dijagnostiki centar u Tuzli


Laboratorija (biohemijske pretrage, hematoloke pretrage, tumor markeri, hormoni) U poliklinici Azabagi istiu da imaju odlian kadar, dobru tehnoloku opremljenost, kao i prostorni kapacitet.

Saradnja sa Fondom zdravstvenog osiguranja

U elji da pacijentima omogue da lake dou do kvalitetne zdravstvene zatite i da njihova dijagnoza bude brzo uspostavljena, poliklinika je potpisala ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona kako bi ova saradnja rezultirala poboljanjem kvalitete lijeenja. Na ovaj nain svim pacijentima koji imaju ovjerenu zdravstvenu knjiicu omoguene su usluge na CT 16-slojnom aparatu, kao i aparatu za magnetnu rezonancu. Poliklinika Azabagi je, takoer, traila odo brenje Zavoda zdravstvenog osiguranja i za denzitometar kojim se dijagnosticira osteoporoza kod pacijenata. Specifinost ovog aparata jeste da je to jedini aparat u Tuzlanskom kantonu, a lijekovi za osteoporozu nalaze se na esencijalnoj listi. Denzitometar je aparat koji je danas neophodan u dijagnostici, njime se mjeri gustina minerala u kos-

tima, a njegovom primjenom moe se smanjiti broj hroninih bolesti, i na taj nain omoguiti dugorona tednja. Takoer, u poliklinici se mogu uraditi i labora torijske pretrage (biohemijske, hematoloke,

tumor markeri i hormoni), kao i uraditi kompletan ginekoloki pregled. Poliklinika Azabagi nalazi se u Tuzli ulici Mitra Trifunovia Ue broj 21.

Estetska hirurgija Vaa Apoteka broj 10

Nova era u lijeenju migrene operativni pristup


Pie: dr. med. Zlatko Berberovi Centar za plastinu hirurgiju Berberovi Tuzla

Migrena je jedna od najeih glavobolja, koja ima periodino javljanje i remeti svakodnevni ivot. Uestalost je razliita u odnosu na spol, starost i nain ivota. Prema istraivanjima u Americi, obuhvata 6 % muke i 18 % enske populacije, pri emu u veini sluajeva menstrualni ciklus igra znaajnu ulogu u njenom ritmu. Prvi napadi migrene su iznimno rijetki u djetinjstvu i kod osoba preko 50 godina. ea je u urbanim, nego u ruralnim sredinama, te kod osoba koje su posebno inteligentne, ambiciozne i odgovorne. Osim zdravstvenog, migrena ima i socioekonomski znaaj, uzevi u obzir broj dana za koje traje radna nesposobnost i cijenu konzervativnog lijeenja.

Vrste glavobolja

Kriterije za klasifikaciju glavobolja i migrena uvelo je meunarodno drutvo za glavobolju (International Haedache Society). Ta klasifikacija podrazumijeva: 1. MIGRENE BEZ AURE Karakteriu se pulsirajuom boli u jednoj strani glave, traju do tri dana, pojaavaju se pri kretanju i fizikom naporu. Praene su muninom i/ili povraanjem, te osjetljivou na svjetlo i zvuk. Hidratacija tijela je pojaana. Ne moraju imati pravilan ritam javljanja. Obino kod ena u trudnoi nestaju ili se znatno prorijede . 2. MIGRENE SA AUROM - Karakteristine su po javljanju nekih simptoma prije nastupa glavobolje. Najee su to razne smetnje vida, ali mogu biti i drugi neuroloki simptomi, kao vrtoglavice, utrnulost jedne strane lica, smetnje govora, promjene raspoloenja, itd. Nakon aure koja traje najvie sat vremena, nastupa glavobolja sa muninom i/ili povraanjem, osjetljivost na svjetlo i zvuk, osjeaj opte slabosti, bljedilo i podbuhlost u licu sa izraenim podonjacima. 3. TENZIONE GLAVOBOLJE Karakteriu se bolom u vidu pritiska ili obrua oko glave i ne pojaavaju se pri kretanju. Moe biti izraena munina, ali nikad nema povraanja i osjetljivosti na svjetlo i zvuk kao kod migrena. 4. KOMPLIKOVANE MIGRENE (oftalmoplegina migrena, bazilarna migrena i sl.)

i osnovne laboratorijske pretrage, provodi se neuroloki pregled. Preporuuje se uraditi Doppler sonografiju krvnih sudova glave i vrata, EEG, a ponekad je potrebno dijagnostiku proiriti na CT ili MRI mozga, radioloko snimanje glave i vratne kime. Kod migrena sa aurom vidni evocirani potencijali (VEP) mogu dati karakteristian nalaz. U ovom momentu ne postoji niti jedna dijagnostika metoda koja egzaktno moe dokazati migrenu izvan napada.

pacijenta, najea praksa do sada je bila medikamentozno lijeenje, koje se poduzima od strane neurologa. Ono moe ii u nekoliko pravaca, zavisno od ustanovljenog ritma javljanja, trajanja i intenziteta migrene, te da li je praena aurom ili bez nje. U ovom smislu koriste se razni preparati kao to su nesteroidni antireumatici, ergot alkaloidi, agonisti specifinih serotoninskih 5-HT 1 B/D receptora, triptani, beta blokatori, sedativi i antidepresivi. Oni mogu biti aplicirani u vidu tableta, draeja, potkonih injekcija, epia ili nazalnog spreja. Kod nekih od ovih preparata javlja se i ovisnost, to se onda mora posebno i lijeiti. Nije rijetkost da se uz ovu terapiju praktikuje jo akupunktura i fizikalna terapija.

Operativno lijeenje Konzervativno lijeenje

Dijagnoza

Bez obzira da li se radi o migreni ili glavobolji drugog tipa, potrebno je uraditi dijagnostiku proceduru. Uzima se anamneza

U terapiji migrena prije svega treba preduzeti odgovarajue higijensko-dijetetske mjere u smislu detekcije i otklanjanja provocirajuih faktora i uspostave zdravog i harmoninog ivota. Svaki pacijent sa migrenom ima toliko iskustva da zna ta je kod njega provocirajui faktor i da li je to jedan ili vie njih. To mogu biti: puenje, konzumacija alkohola, kafe, okolade, zrelih sireva, pretjerano izlaganje Suncu ili hladnoi, stres na radnom mjestu ili unutar porodice, predugo gledanje TV ili light show, nedovoljno spavanje itd. Potom u terapiji dolaze u obzir razni postupci relaksacije. Nakon ovih mjera, poduzetih od samog

Revolucionarni rad amerikih autora (B. Guyuron et al.), objavljen prije osam godina, otvorio je novu eru u shvatanju i lijeenju migrene, saoptenjem mogunosti njenog hirurkog otklanjanja. Do takvog otkria se dolo sasvim sluajno, nakon uobiajene resekcije m. corrugatora supercillii u sklopu postupka zatezanja ela. Ispoetka se mislilo da je nakon tih estetskih intervencija povlaenje migrene samo koincidencija, sve dok jedan znaajan broj pacijenata time nije izrazio svoje zadovoljstvo. Nakon toga se poelo sa izolovanom resekcijom m. corrugatora supercillii, to je tokom narednih godina, koje su ostale neposredno iza nas, prihvaeno i u ostalom dijelu razvijenog svijeta. Patofizioloki supstrat ovog uspjeha nije jo sa sigurnou razjanjen, ali se zna da se odstranjenjem m. corrugatora supercillii otklanja trigger

38

tel: 035 36 40 00; gsm: 062 20 22 01 http://www.dr-berberovic.com.ba


point u nastanku ovog problema. Vjeruje se da grane trigeminalnog nerva (n. supratrochlearis, n. supraorbitalis), koje penetriraju u mii (m. corrugator supercillii), izazivaju kaskadu biohemijskih dogaanja, koje zavravaju migrenom. Njihovim nadraajem dolazi do oslobaanja P supstance, kalcitonina, peptida i neurokinina A, ime se stvara lokalna neurogena inflamacija. Ona dalje poveava neuralni senzibilitet i mijenja krvni protok u mikrocirkulaciji, ime se indukuje meningealna iritacija i migrenozni bol. U Centru Za Plastinu Hirurgiju Berberovi u Tuzli se unazad 2,5 godine izvodi ova operativna procedura. Prije donoenja odluke za intervenciju provodi se anketiranje pacijenta o kljunim subjektivnim problemima, kao i odgovarajua dijagnostika evaluacija. Kao prognostiki indikator korisimo Botox injekcije, radi bolje selekcije pacijenata. Intervencija se izvodi ambulantno sa lupama 3X, u lokalnoj infiltracionoj anesteziji 0,5% Lidocainom sa adrenalinom. Pristup za izvoenje operativne intervencije je kroz gornji kapak (transpalpebralno), isti onaj koji se koristi za zatezanje kapaka (blepharoplastica). Uvijek se radi obostrano, bez obzira to migrenozni napad moe biti izraen bolom samo sa jedne strane. Nakon intervencije, moe se odmah nakon dva sata ii kui. Savjetujemo hladne obloge u periodu od 48 sati postoperativno radi smanjenja otoka i odstranjenje konia nakon sedam dana. Operativni tretman spada u zahvate minimalnog rizika, kod kojeg nismo imali neeljenih efekata, niti se oni oekuju. Jedina neeljena pojava postoperativno, moe biti privremeni izostanak osjeaja dodira u ogranienom podruju koe ela, koji se postepeno povrati u periodu od godinu dana. Prema elji pacijenta, ova procedura se moe kombinovati sa zatezanjem kapaka.

Komentar

Rezultati ove operativne intervencije su izvrsni. Oko 80 % pacijenata ima znaajno poboljanje. Za one koji imaju migrenu, a ele napraviti odluku za ovaj tretman, bie izneseni orjentirajui parametri, u smislu procjene oekivanog rezultata. Oko 90% njih, koji imaju migrenozne napade bez aure i koji traju do 4 dana u mjesecu, mogu oekivati potpuno povlaenje simptoma. Takve iste rezultate mogu oekivati i oni pacijenti kojima napadi traju vie od 4 dana i koji su praeni aurom, ali tek u tri etvrtine sluajeva. Pacijenti kojima napadi traju vie od 15 dana mjeseno (stalna glavobolja), mogu oekivati znaajno povlaenje simptoma u smislu kvaliteta ivota, uz zadravanje

Dermatoloki i kozmetiki savjeti Vaa Apoteka broj 10

Kozmetiki piling retinoidima


Pie: doc. dr. Edin Suljagi Dermatoloko kozmetiki centar Farah Tuzla tel: 061 151 400; www.farah.ba
Normalizirajui uticaj retinoida na procese oronjavanja i epitelizacije odavno je poznat. U 70-tim godinama 20. vijeka Albert Kligman je dokazao pozitivno dejstvo retinola palmitata pri lijeenju fotoindukovanog starenja koe. Kasnije su i drugi autori dokazali veliku efikasnost retinoina (u sastavu kreme 0,05% Retin-A) pri korekciji promjena na koi izazvanim hroninim izlaganjem suncu. Kakva su hemijska svojstva jedinjenja iz grupe retinoida? Kakav je mehanizam meudjelovanja retinoida i razliitih konih struktura, kakve promjene nastaju pod njihovim uticajem? Retinoidi su sve hemijske supstance sa sposobnou izazivanja specifinih biolokih odgovora kao rezultat vezivanja i aktivacije receptora retinske kiseline, koji su po mehanizmu svog djelovanja slini receptorima za steroide, tiroksin, vitamin D. Postoji nekoliko vrsta receptora: Retinoic Acid Receptor (alfa- , beta- , gama-RARS)i Retinoic X Receptor ( alfa- , beta- , gama-RXRS). U koi ovjeka preovladavaju receptori a-RXRS: pri uzajamnom dejstvu retinoida sa receptorom obrazuje se kompleks koji se vezuje sa dijelom DNK sa odreenim rasporedom nukleotida. Kao rezultat tog procesa dolazi do poveanja sinteze proteina regulatora transkripcije gena koji je odgovoran za proliferaciju i diferenciranje keratinocita ili elija lojnih lijezda. Kako je utvreno, specifini receptori za retinoide postoje ne samo u keratinocitama i lojnim lijezdama, ve i u fibroblastima, melanocitama, endotelnim elijama, Langerhansovim elijama. Upravo se time i objanjava mnogostruko dejstvo retinoida na sve strukture epidermisa i derme. Osnovno dejstvo retinoida normalizacija procesa diferencijacije i keratinizacije epitelocita povezano je sa time to retinoidi podravaju sintezu tonofilamenata u keratinocitama. To dovodi do slabljenja veza meu korneocitama, pojaane deskvamacije i smanjenja debljine ronog sloja. Epitelizirajue i reparativno dejstvo retinoida sasvim je dobro izueno:oni aktiviraju diobu bazalnih keratinocita, ubrzavajui obnavljanje epidermisa. Interesantna je i ta injenica da se stimulirajui uticaj na elijske strukture zadrava jo tokom 4 mjeseca poslije posljednje primjene retinoida. U posljednje vrijeme ova jedinjenja se sve ee koriste radi korigovanja hiperpigmentacije, dishromije i hloazme. Retinoidi ugroavaju tirozinazu (enzim neophodan za sintezu melanina), umanjuju pinocitozu melanozoma od strane keratinocita, pojaavaju eksfolijaciju, ubrzavaju obnavljanje epidermisa time se i objanjava njihovo izbjeljujue dejstvo. U literaturi se esto susreu podaci o fotosenzibilizacijskom dejstvu preparata ove grupe. Poveana osjetljivost koe pema UV-zracima povezano je sa smanjenjem debljine ronog sloja pri sistemskom i/ili topolokom premjetanju retionida. Roni sloj je osnovni faktor zatite koe od UV-zraka: korneocite odbijaju do 95% UV-B zraka, u ronom sloju se nalazi velika koliina urokainske kiseline, koja spreava formiranje slobodnih radikala. Upravo zbog toga se pri primjeni retinoida preporuuje izbjegavanje insolacije. Specifini jedarni receptori za retinsku kiselinu su pronaeni i u fibroblastima. Prolazei kroz bazalnu membranu, retinoidi pokazju stimulativni uticaj na sintezu struktura dermalnog matriksa: kolagena, elastina, kiselih mukopolisaharida (hiijaluronska kiselina, hondroitinsulfat). Pri sistemskom primanju retinoidi pokazuju izraziti samosupresivni efekat. Pri lokalnom uzimanju preovladava komandnolitiko dejstvo, a uticaj na samoprodukciju je minimalan. Lokalna primjena retinoida uvijek dovodi do javljanja eritema na koi. To je zato to oni stimuliu angiogenzu i mikrocirkulaciju. U tom smislu, za sve retinoide karakteristino je sljedee: - aktivacija mitotike aktivnosti bazalnih keratinocita - normalizacija njihove diferencijacije - stimulacija sintetike funkcije fibroblasta. Osim osnovnog stimulativnog uticaja na osnovne elijsk strukture epidermisa i derme, retinoidi izazivaju izraenu eksfolijaciju, to omoguava da se koriste u izvoenju dermatolokog pilinga.

Hemijski piling retinoidima

Za sprovoenje hemijskog pilinga koriste se najaktivnije supstance iz grupe retinoida retinska kiselina ili retinaldehid. Retinska kiselina se javlja u dva oblika: trans-izomer tretinoin i cis-izomer izotretinoin. Po emu se razlikuje piling retinoidima od drugih hemijskih pilinga? Sutina svih dermatolokih pilinga je kontrolisano odstranjivanje epidermisa i povrinskih slojeva derme. Sprovodei dermatoloki hemijski piling, mi oekujemo poboljavanje mikro i makro reljefa koe, aktivaciju regeneracije, poveanje

40

Ve 40-ak godina se koriste retinoidi sa velikim uspjehom pri lijeenju razliitih dermatoza, povezanih sa poremeajem procesa keratinizacije, gdje spadaju ihtioza, akne, psorijaza itd. Ovi jedinstveni preparati su sposobni da utiu na sve epidermalne i dermalne kone strukture. Svojstva retinoida se koriste pri korekcijama starosnih promjena koe i lijeenju fotostarenja, hiperpigmentacije, senilnih keratoma, a tokoe i za sprovoenje procedure hemijskog pilinga.
sinteze struktura meuelijskog matriksa, remodeliranje koe. Vano je shvatiti da stimulirajue, podmlaujue dejstvo pilinga dolazi tek posredno. Kao odgovor na povredu derme razvija se upalna reakcija, a njena posljedica je izbacivanje ogromne koliine bioloki aktivnih materija, hemijskih medijatora i faktora rasta, to dovodi do aktivacije mitotike i metabolike aktivnosti keratinocita i fibroblasta. Klinika efikasnost povrinskih alfa-hidroksikiselinskih (AHA) pilinga pri korekciji starosnih promjena na koi nije velika. Ova procedura se sa veim uspjehom koristi radi profilaktike starenja koe i korekcije patolokih promjena u epidermisu, na primjer pri hiperpigmentaciji, folikularnoj hiperkeratozi. To je zato to je dejstvo AHA zasnovano prije svega na poboljanju strukture epidermisa: regulacija patoloke hiperkeratoze, aktivacija mitoze bazalnih epitelocita, poveanje sinteze acilceramida, uspostavljanje poremeene strukture epidermalne barijere. Meutim, kako su pokazala ispitivanja, normalizacija keratinizacije se uspostavlja poslije 3 sedmice od primjene posljednjeg AHA pilinga, to dokazuje neophodnost redovnog (1-2 puta godinje) primjenjivanja ove procedure. Uticaj AHA na dermalne strukture je neznatan. U literaturi zaista postoje podaci o pozitivnom stimulirajuem dejstvu AHA na sintezu kolagena, ali se ti podaci odnose na eksperimente izvedene in vitro (u kulturi tkiva). Po pravilu, pri izvoenju AHA pilinga, stepen prodiranja kiselina je ogranien ronim slojem. Prodiranje glikolne kiseline u dublje slojeve do bazalne membrane, a time i do strukturnog sloja derme (do fibrobasta) dovodi do epidermolize. Takva vrsta povrjeivanja koe odgovara srednjem pilingu. Samo srednji i duboki pilinzi omoguavaju da se postigne vidljivo poboljanje makroreljefa koe. Histoloka ispitivanja dokazuju da promjene u dermi poslije sprovoenja srednjih pilinga dovode do aktivacije rada fibroblasta, pojaane sinteze kolagena, mukopolisaharida. Kliniki se to iskazuje znaajnim poboljanjem reljefa koe, ublaavanjem bora i atrofikih brazdi. Sprovoenje srednjih i dubinskih pilinga zahtijeva veoma paljiv izbor i pripremu pacijenta. Pravilna procjena morfofunkcionalnog stanja koe (njenog fototipa, sposobnosti regeneracije, izraenosti krvnih sudova, sklonosti ka obrazovanju keloida i drugih individualnih osobenosti) omoguava da se izbjegnu ozbiljne popratne reakcije i komplikacije. U suprotnom, deviza mladost i ljepota po svaku cijenu moe dovesti do nepopravljivih posljedica. Hemijski piling retinoidima to je apsolutno nova koncepcija u sprovoenju hemijskog pilinga: stimulacija bez povrjeivanja! Aktivacija metabolizma elija epidermisa i derme uslovljena je meudejstvom sa jedarnim receptorima elija, a ne prethodnim povrjeivanjem i iniciranjem upale. Ipak, odsustvo povrjeivanja ima kako pozitivne, tako i negativne momente. Ovdje emo se zaustaviti na sistemskom dejstvu retinoida. Svi retinoidi pri sistemskom primjenjivanju pokazuju hepatotoksiko i embriotoksiko djelovanje. Ove komplikacije treba imati na umu. Upravo zbog toga je ova grupa preparata zabranjena za sistemsku primjenu za vrijeme trudnoe i laktacije, pri hroninom hepatitisu, cirozi jetre. Pri spoljanjoj primjeni retinoidi prodiru u dermu (zato oni i imaju direktno stimulirajue dejstvo na fibroblaste) i dospijevaju u krvotok. Koliko je to opasno? Da bismo to procijenili, vano je znati tano koliko preparata u gramima dospijeva u sistemski krvotok. Procenat retinoida je 1-4% od koliine nanesene supstance. Ova doza je prilino mala da bi mogla izazvati poremeaj jetre. Period poluivota retinske kiseline je 48 sati, pa se u vezi s tim preporuuje upotreba odgovarajue kontracepcije, da bi se izbjegla mogunost trudnoe tokom jedne sedmice nakon sprovoenja pilinga retinoidima. Primjena pilinga retinoidima je kategorino zabranjena trudnim enama! Treba istai da se retinoidi primjenjuju u dermatologiji ve vie od 30 godina, i da su to veoma dobro izueni preparati. Ova grupa hemijskih jedinjenja ulazi u spisak medicinskih supstanci dozvoljenih za primjenu u dermatokozmetologiji.

Piling yellow peel

Retinoidi imaju manju sposobnost prodiranja u odnosu na AHA, TCA, fenole. Zbog toga piling retinoidima traje due nego ostale poznate procedure pilinga. Po pravilu, retinoidi se nanose na kou na 2-3 sata. Radi poveanja prodiranja, preparati se ili intenzivno utrljavaju u kou, ili se koristi okluzioni povez (traka). Period rehabilitacije poslije pilinga traje 5-7 dana. Karakterie se pojavom eritema i krupnoploastog ljutenja. Za vrijeme upijanja retinoida eritematozno-skvamozne ploice e se odvajati kako u zoni pilinga, tako i sa okolnih dijelova koe. Ne preporuuje se piling retinoidima kod pacijenata kod kojih se javlja kliniki oblik mitesera. To je zato to retinoidi, po pravilu, izazivaju obostrane akne. To je oekivana reakcija, ali nai pacijenti ne razumiju tu situaciju. Osim toga, radi smanjenja ljutenja u periodu rehabilitacije preporuuje se primjena vazelina, to je kategoriki zabranjeno kod bolnih akni.

Osobine sprovoenja hemijskih pilinga retinoidima

U 2001.godini, dr. Romulo Mene je razradio novi produkt na bazi retinske kiseline Yellow Peel. Primjena visokokoncentrisane retinske kiseline omoguava postizanje terapeutske doze retinoida u epidermisu i dermi u kratkom vremenskom roku. Osim retinske kiseline, u sastav ovog preparata takoe ulaze i azelinska, koina, askorbinska i fitinska kiselina. Na primjeru Yellow Peel-a emo podrobnije razmotriti osobine kozmetike tehnologije pilinga retinoidima. Indikacije za primjenu Yellow Peel-a spadaju u standardne, i dopunski ukljuuju aktinske keratome i strije. Kontraindikacije su tea somatska oboljenja, trudnoa, laktacija. Ovu proceduru ne treba sprovoditi pri herpesnoj infekciji i kod akni, ni kod pacijenata sa demodekozom. Proceduri prethodi predpiling priprema, prva primjena kozmetikih preparata, u iji sastav ulazi 10-20% glikolne kiseline ili 0,05% retinske. Zadatak ove procedure je da smanji debljinu ronog sloja i time povea brzinu prodiranja retinske kiseline. Sam piling se sprovodi tokom 2 dana. Poslije obraivanja koe glikolnom i salicilnom kiselinom, kremasti proizvod za piling Yellow Peel se nanosi u tankom ravnomjernom sloju na cijelu povrinu lica, vrata, dekoltea, ruku i jastuiem vate se blago utrljava u kou. Intenzivnost utrljavanja odreuje i stepen prodiranja preparata u kou, pa je zato najbolje aktivno prilagoditi tempo na osnovu debljine koe. Krema se nanosi u tri etape sa vremenskim intervalom od po 1 sat izmeu etapa. Sprovoenje pilinga uvijek prati pojava crvenog difuznog eritema, koji je pokazatelj dubine prodiranja retinske kiseline u kou. Istovremeno tee i ljutenje. Izraenost eritema odreuje i koliinu krema koji se nanosi: od 2 puta kod pacijenata sa tankom koom, do 3 puta kod pacijenata sa debelom koom. Eritem se sam od sebe povlai sat nakon uklanjanja pilinga s koe. Sljedei dan procedura se ponavlja, s tim to se piling nanosi 2 puta. Period rehabilitacije ne traje due od 5-7 dana. U to vrijeme opaa se izraeni difuzni eritem i krupnoploasto ljutenje. Nije potrebno koritenje nekih dopunskih kozmetikih procedura u ovom periodu. Za smanjivanje ljutenja preporuuje se upotreba vazelina, a pri izraenim otocima mast elokom. U cilju profilaktike hiperpigmentacije neophodno je nanijeti na kou sredstva sa zatitnim faktorima UVA i UVB (SPF 30-100), pri emu se tokom jednog mjeseca nakon pilinga izbjegava izlaganje suncu. Bezopasnost, visoka efektivnost u korekciji starosnih promjena na koi i hiperpigmentacije, bezbolnost, netraumatinost procedure, kratki rehabilitacioni period sve su to karakteristike savremenih pilinga retinoidima. Oni su s pravom zauzeli svoje mjesto u nizu najpopularnijih hemijskih pilinga.

41

Etika u farmaciji: Vaa Apoteka broj 10

Savjetodavna uloga
Pie: mr. ph. Fatima Insani

Iz godine u godinu svjedoci smo poveanja potreba za zdravstvenom brigom i istovremeno poveanja trokova za zdravstvo. Razlozi su razni i oiti: starenje populacije, dui ivotni vijek, pojava novih bolesti, primjena novih, skupljih, medicinskih zahvata i lijekova, i slino. Vlade zemalja pokuavaju na razne naine smanjiti ili bar zaustaviti rast trokova za zdravstvo, a najee mjere u tu svrhu su i: racionalnije propisivanje lijekova, ograniavanje ljekara u propisivanju, nadziranje cijena lijekova, poveanje participacije pacijenata za lijekove, otvaranje mogunosti prebacivanja provjerenih i sigurnih lijekova iz statusa lijeka koji se izdaje na recept u status lijeka koji se izdaje bez recepta (Over the Counter, OTC), poticanjem stanovnitva da preuzme veu ulogu u zatiti vlastitog zdravlja, te poticanje samolijeenja kod lakih zdravstvenih problema. U svijetu se kao dodatna mjera potie i zajednika briga (Collaborative Care) koja podrazumjeva da nakon to ljekar postavi dijagnozu i prvi put propie lijek, pri ponovnoj pojavi simptoma pacijent nabavlja lijek i lijei se pod nadzorom farmaceuta. Naravno, da bi sve funkcionisalo potrebna je bolja suradnja ljekara i farmaceuta, zdravstvenih ustanova, farmaceutske industrije, strukovnih udruenja, i dobra suradnja sa konanim korisnicima, pacijentima.

Kako se ta uloga moe ostvariti?

Uloga farmaceuta u savjetovanju o farmakoterapiji

Obzirom da se farmaceutska briga konstantno razvija, te ugrauje u teorije i prakse razvijenih zemalja na razliite naine, prvi korak bi bio razmotriti nacionalni sistem zdravstva i nain na koji je farmacija organizirana kod nas. Drugi korak bi bio revizija obrazovnog sistema kroz koji prolaze farmaceuti, jer je vie nego potrebno da je farmaceut danas iroko obrazovan iz podruja farmakologije, farmakoterapije, farmaceutske informatike, komunikacijskih vjetina, medicinske i farmaceutske etike, sistema zdravstva i pratee legislative, farmakoekonomike i farmakoepidemiologije. Trei korak bi bio i lino zalaganje svakog farmaceuta s ciljem svoje line kontinuirane strune i naune naobrazbe kroz aktivna uea u aktivnostima strukovnih udruenja, a ne kroz puko pasivno posmatranje sa strane. Uz to, da bi se olakala sprovedba smjernica WHO i olakao razvoj farmacije, posebno apotekarstva, 1992. godine osnovan je EuroPharm Forum koji djeluje pri regionalnom uredu WHO za Europu u Kopenhagenu. Do sada je Forum izradio vie projekata koji za cilj imaju informiranje stanovnitva i racionalno koritenje lijekova pacijenata od strane farmaceuta; prevenciju, rano otkrivanje i lijeenje dijabetesa, astme, poveanog krvnog pritiska, odvikavanje od puenja, prevenciju i lijeenje HIV-a/AIDS-a, i slino.

Stoljeima su osnovni zadaci farmaceuta u apotekama bili razvoj, izrada, kontrola i izdavanje lijekova. Obrat se dogodio razvojem farmaceutske industrije koja je na sebe preuzela razvoj i kontrolu lijekova, pa su se farmaceuti u apotekama skoncentrisali na izdavanje i opskrbu stanovnitva lijekovima i medicinskim sredstvima. Ipak, obrat se ponovno dogaa. Mimo svoje steene uloge dobavljanja i izdavanja lijekova, te izrade malog broja magistralnih i galenskih lijekova, dananji zadaci farmaceuta u apoteci, kao zdravstvenog radnika (World Health Organization, WHO), jesu pruanje utemeljenih i objektivnih savjeta o lijekovima, promidba farmaceutske brige s ciljem racionalne farmakoterapije, prevencija bolesti i ouvanje zdravlja, te preuzimanje dijela odgovornosti za ishod lijeenja. Od apotekara se zahtjeva: savjetovanje i informiranje o lijekovima drugih zdravstvenih radnika i pacijenata, sudjelovanje u odabiru lijekova, praenje ishoda lijeenja, svjesnost o neeljenim efektima i interakcijama lijekova, te rjeavanje situacija u kojim se isti dogode.

Praktine odgovornosti farmaceuta danas

Pacijent moe doi do informacija o svom lijeku na vie naina: od ljekara, od farmaceuta ili itanjem upute priloene uz lijek. esto se propisivanjem lijeka zavrava i intervencija ljekara po pitanju lijeka. Pacijentima moe biti neugodno pitati ljekara informacije o lijeku ne elei mu oduzimati vrijeme, a s druge strane moe doi i do situacija gdje pacijent zbog loeg pamenja ili stresa jednostavno ne zapamti upute koje mu da ljekar. Logino je da, obzirom da su farmaceuti posljednji zdravstveni radnici koje pacijent posjeti prije koritenja lijeka, farmaceut ima veliku ulogu u uspjehu ljeenja svojim savjetom. Zadaci farmaceuta su pojanjavanje terapije pacijentu. Primjeti li neku neobinost ili greku u propisanoj terapiji (prevelika doza, inkopatibilnost lijekova) duan je konsultirati se sa ljekarom, a ako ovaj nije dostupan, sukladno svom znanju i strunosti, uskratiti izdavanje lijeka ili modificirati dozu. Farmaceut treba biti najpristupaniji zdravstveni radnik, dostupan itav dan, bez najave. Mora pos-

jedovati iroko znanje, ali i vjetinu komunikacije. Farmaceut mora znati postavljati pitanja pacijentu, paljivo sluati pacijenta. Bitna je dvosmjerna komunikacija, jer pacijent mora imati osjeaj kontrole nad vlastitim lijeenjem. Koliko uope detalja ponuditi svakom pojedinanom pacijentu jeste stvar osobne procjene, ali za svakog pacijenta farmaceut mora biti siguran da zna za ta slui lijek, kako i kad se koristi, koliko dugo se koristi, ta je potrebno da uradi ukoliko propusti dozu, kako da prepozna neeljene efekte, kako da izbjegne neeljene efekte, ta uiniti ako se pojave neeljeni efekti, koje su osnovne kontraindikacije za koritenje lijeka, te kojih mjera opreza je potrebno da se pridrava. U sluaju da pacijent ili sam farmaceut zbog obaveza nije umogunosti izdvojiti dovoljno vremena za savjetovanje, farmaceut je duan pacijentu zakazati termin u toku kojeg e skupa utvrditi da li pacijent ispravno koristi lijek (naroito potrebno kod specifinih farmaceutskih oblika poput inhalera, diskusa, trandermalnih flastera, tzv. penova, itd.), da li se pridrava doza, da li postoji inkopatibilnost izmeu lijekova koje koristi (ak i kad su OTC preparati upitanju!), itd. Mada je jako teko procjeniti, farmaceut je duan dati sve potrebne informacije o neeljenim efektima, ali paziti na nain kojim savjetuje, jer kod pojedinih pacijenata postoji realan rizik da prestane uzimati lijek iz straha. Farmaceut mora odavati povjerenje i ulijevati sigurnost pacijentu, pa je bitan aspekt i neverbalna komunikacija. Mora biti organiziran, uredan, smiren, paziti na govor tijela (izraz lica, pogled, ton glasa, dranje tijela, itd.) Savjetovanja i upozorenja 1. priprema za primjenu (prije upotrebe promukati/otopiti/zagrijati/promijeati, itd) 2. poetak djelovanja, duljina primjene (brz, za nekoliko sati/dana, uzimati dovoljno dugo/ ogranieno, itd.) 3. oralna primjena (prije/za vrijeme/nakon jela; ujutro/uveer; svakih X sati; po potrebi, s mnogo tekuine, ne vakati, itd.) 4. djelovanje na koi a. sistemsko: fotosenzibilizacija, fototoksinost, alergije b. lokalno: ienje koe, ne stavljati na ranu/ sluznice/oi, na koristiti kozmetike proizvode, ukloniti nakit, itd.) 5. djelovanje u ustima, nosu i grlu (otopiti u ustima, staviti pod jezik/izmeu zuba i desni, ukapavati redovito/po potrebi, poloaj glave pri ukapavanju, itd.)

42

apotekara danas
6. djelovanje u gastrointestinalnom traktu (oprez kod primjene vie lijekova, vrijeme uzimanja, izbjegavati odreenu hranu, alkohol, itd.) 7. rektalna/vaginalna primjena (leei/nakon stolice, navlaiti/zagrijati, upotreba tubnih nastavaka, prljanje rublja, itd.) 8. izluivanje (obojenost urina/stolice, uestalo mokrenje/stolica, ostaci u stolici, itd.) 9. neeljeni efekti/interakcije a. neeljeni efekti: umor, pospanost, alergije, kaalj, munina, glavobolja, vrtoglavica, ovisnost, smanjena potencije, ispadanje kose, itd.) b. interakcije: NSAIDs i antikoagulansi, simpatomimetici i antihipertenzivi, anksiolitici i alkohol, itd.) 10. uvanje lijekova (na hladnom, zatieno od sunca/topline/vlage/svjetla, dobro zatvoreno, izvan dosega djece, ograniena stabilnost nakon otvaranja, itd.) ziva i psihike tegobe. amopropisivanje je kupnja i upotreba lijekova koji se izdaju na recept, bez recepta. Samopropisivanje nije prihvatljivo i opasno je po zdravlje. Dakle, kompleksnost uloge farmaceuta u apoteci je oita i uspjeh u ostvarenju ove uloge mogu je uz sistematski pristup kako kroz zakonsku implementaciju ove uloge u sistem zdravstva, tako i uz organiziranu strukovnu, te linu nadogradnju svakog farmaceuta u ovom smislu, istiui sebe i svoju struku kao bitan element u zdravstvenom sistemu. Takoer, inzistiranje na boljoj suradnji izmeu farmaceuta i ljekara, te zajedniki interes u ouvanju zdravlja svakog pojedinca u zajednici, mora biti imperativ i za farmaceute i za ljekare.

Pojam samolijeenja i samopropisivanja

Samolijeenje, prema WHO, podrazumjeva izbor i upotrebu lijekova za lijeenje bolesti ili simptoma koje su pojedinci sami prepoznali, a predstavlja dio line brige pojedinca o svom zdravlju (SelfCare). Podrazumjeva upotrebu kvalitetnih, sigurnih i efikasnih odobrenih OTC lijekova koji se primjenjuju prema uputstvu i uz pravilan savjet strune osobe. Samolijeenjem se ljudi osjeaju odgovornijim u ouvanju svog zdravlja, tedi se vrijeme potrebno za naruivanje i ekanje kod ljekara, plaanje ljekarskog pregleda, a odgovorno samolijeenje doprinosi i smanjenju dravnih trokova za zdravstvo. Najei zdravstveni razlozi kod kojih se pacijenti odluuju za samolijeenje su glavobolje, gljivine infekcije stopala, garavice, migrene, prehlade, kaalj i slino. Tu savjetodavna uloga farmaceuta u apoteci dolazi do izraaja. Uobiajena pitanja koja se tad postavljaju pacijentu jesu o duini trajanja tegoba, o okolnostima pod kojim se tegobe javljaju, koje lijekove pacijent koristi i ta je do tog trenutka koristio i s kojim uspjehom. Ako pacijent trai odreeni lijek dodatna pitanja su o tome koliko poznaje taj lijek, da li ga kupuje po prvi put, da li ima iskustva s takvim lijekovima i slino. Farmaceut treba biti sposoban procijeniti da pacijenta uputi ljekaru u sluaju da smatra da su simptomi bolesti preozbiljni, da bez obzira na dosadanje samolijeenje simptomi traju ili postaju ozbiljniji, te da sadanje stanje pacijentu iza-

43

Ishrana i zdravlje Vaa Apoteka broj 10

Prehrambeni dodaci vitamina i minerala


Pie: Paali Arzija, dipl. sanitarni ininjer Doc.dr. Fatima Jusupovi, primarijus; Jasmina Mahmutovi, dipl. med. sestra, asistent, Fakultet zdravstvenih studija Univerzitet u Sarajevu

Pod prehrambenim dodacima u skladu sa zakonskim aktima podrazumijevaju se pojedinani oblici ili mjeavine hranjivih materija, koje slue kao dodaci prehrani u smislu njezinog obogaivanja ili se uzimaju direktno u koncentriranom obliku (vitamini, mineralne materije, bjelanevine, aminokiseline, masne kiseline). Prosjean korisnik teko se moe snai u arolikoj ponudi ovih preparata i esto je u nedoumici koji preparat izabrati i u kojim ga stanjima koristiti. Prije poetka uzimanja vitaminsko-mineralnih preparata, trebalo bi poznavati osnovne podatke o tim neobino vanim sastojcima hrane: ta su i emu slue, koliko ih ima i kolike su nam dnevne doze potrebne, da li ih je bolje uzimati pojedinano ili u kombinacijama, te kome su i kada uope potrebni.
Razliiti strunjaci imaju i razliita miljenja o potrebi dodatnog uzimanja vitamina i minerala. Dio njih smatra da je dodatno uzimanje vitamina i minerala neophodno, jer je hrana danas nedovoljno kvalitetna i insuficijentna osnovnim hranjivim materijama. Drugi dio strunjaka govori da se pravilno izbalansiranom prehranom, ak i u nae moderno doba organizmu moe dati sve to mu je potrebno za zdravlje. Ko je u pravu? Svakodnevnom pravilnom ishranom na bi organizam morao dobiti sve to mu je potrebno za zdrav rast, razvoj i obavljanje svakodnevnih ivotnih aktivnosti. Ishrana je osnovna ljudska potreba i uslov egzistencije. Hranom se u organizam unose hranjive materije, koje se mogu podijeliti u dvije skupine: makronutrijenti-nosioci energije (bjelanevine, ugljeni hidrati, masti ) i mikronutrijenti-zatitne materije ( vitamini i minerali ). Prilikom planiranja prehrane vodi se rauna da se u dnevni plan obroka ukljue raznovrsne namirnice da bi se osigurao potreban unos svih prehrambenih i zatitnih materija. Vitamini i minerali mogu u organizam doi dvojako, ili sa hranom ili putem dodataka. Pri svemu ovome ne smiju se zanemariti dokazi o korisnom uinku voa i povra. U elji da se analizira znanje i praksa bolesnika prema prehrambenim dodacima vitamina i minerala i da se da ocjena koritenja voa i povra u ishrani bolesnika uraeno je anketiranje 297 pacijenata, razliite starosne dobi i razliitih oboljenja, a hospitaliziranih na neko liko klinika Klinikog centra Univerziteta u Sa rajevu, metodom sluajnog uzorka. Od ukupno anketiranih bilo je 162 mukarca i 135 ena. Starosna struktura je bila razliita. Prema strunoj spremi meu anketiranim je najvie ispitanika sa srednjom strunom spremom ( 65,55 % ), viu i visoku strunu spremu imalo je njih 18,18 %, dok su ostali sa zavrenom osnovnom kolom. Neto vie od polovine ispitanika ivi u gradu, a u predgrau ivi 26,26 %, a ostalih 22,55 % ivi na selu. U pogledu radnog statusa, najvei je broj zaposlenih ( 44,10 %), penzionera 22,22 %, studenata je 4,71 %, dok su ostali nezaposleni. Vitaminske i mineralne dodatke prehrani koristi 54% ispitanika, samo u iznimnim situacijama 30,30 % anketiranih - npr. u sluaju bolesti, a onih koji ih uopte ne koriste bilo je (15,48 %). Vie puta dnavno uzima 9,09 % ispitanika (grafikon broj 1.). ispitanika se nije izjasnila, niti je navela bilo kakav razlog. Bolesnici hospitalizirani u KC Univerziteta u Sarajevu, koji su obuhvaeni ovom anketom najvie koriste multivitaminske preparate ( 26,26 % ), na drugom mjestu su preparati vitamina A + C + E, a najmanje koriteni su multimineralni preparati 3,36 % (grafikon broj 2.).

Grafikon 2. Najee upotrebljavani prehrambeni dodaci vitamina i minerala od strane pacijenata lijeenih u UKC Sarajevo

Grafikon 1. Uestalost koritenja prehrambenih dodataka vitamina i minerala od strane pacijenata lijeenih u UKC Sarajevo Istraivanje provedeno u SAD-u, 2000-te go dine je pokazalo da 33,9 % uzima vjetake preparate vitamina i minerala, to je za 23,2 % vie u odnosu na 1987. godinu . O tome zato konzumiraju prehrambene dodatke vitamina i minerala ispitanici na prvom mjestu (36,48 %), navode kao razlog poveanje otpornosti, potom slijede poboljanje apetita, prevazilaenje fizikih napora, spreavanje kardiovaskularnih boles ti. Razlozi zbog kojih anketirani ne koriste vitaminske i mineralne dodatke prehrani, ili ih koriste rijetko ( 22,89 % ), jeste stav da pri unosu raznovrsne prehrane u organizam nije potrebno unositi dodatke. Prilian broj ispi tanika se plai tetnog djelovanja, a veina

Najvea zastupljenost multivitaminskih preparata u skladu je sa istraivanjem proveden im u Americi. Multivitaminske preparate u 35,01 % anketirani konzumiraju poslije jela, 27,60 %, u toku obroka, a jednak je broj onih koji konzumiraju prije obroka ili ak na tate. Prehrambeni dodaci vitamina i minerala se uglavnom nabavljaju u apoteci, 61,61 %, ali se u znaajnom procentu kupuju i u prodavni ci ( 19,19 %). Prema naem istaivanju se veina ispitanika dri uputstva proizvoaa o preporuenim dnevnim koliinama vitamina i minerala ( 68,68 % ), a neto manje njih (49,83 %) se prije konzumiranja savjetuje sa ljekarom i apotekarom. O medicinskom uinku suplemenata najvei broj ispitanika je dobio informaciju iz medija (47,47%), a od ljekara ( 22,89 % ), i u 10,77% sluajeva od apotekara (grafikon broj. 3).

44

znanje i praksa bolesnika


upravo takva. Ostali smatraju da im je ishrana jednolina i oskudna i upravo oni konzumiraju 2 i manje obroka dnevno. Ima i onih koji se trude uzimati 4-5 obroka, ali prosjek su ipak 3 obroka dnevno kod 53,53 % to se moe ocijeniti kao dobar, jer nutritijenti porijeklom iz hrane su dobar odabir jer se veoma dobro apsorbiraju i iskoritavaju u naem organizmu.
Grafikon 3. Izvor informacija o prehrambenim dodacima vitamina i minerala od strane pacijenata lijeenih u UKC Sarajevo

U cijelosti gledano, naem stanovnitvu treba ponuditi mnogo vie informacija od strunih lica u svim oblastima zdravstva pa i ovoj. Treba raditi na poveanju zdravstvene kulture, znajui da bez visokog nivoa iste, neemo imati ni iskorjenjivanje odreenih bolesti niti napretka u smislu prevencije mnogih bolesti.

Dananji stil ivota sa sobom nosi velike izglede za nastanak subklinikih nedostataka vitamina i minerala, a savjet strunjaka primarno je uvoenje optimalne prehrane, a tek nakon toga odabir kvalitetnog dodatka prehrani. Voe i povre ine nezamjenjivi dio kvalitetne i uravnoteene prehrane, jer osigurava mnotvo vanih vitamina i minerala, te iz tog razloga je bilo vano sagledati zastupljenost voa i povra u ishrani to je predstavljeno na sljedeem grafikom prikazu (grafikon 4.).

Grafikon 4. Voe i povre u ishrani

Naalost veliki broj anketiranih (40,40 %) konzumira voe i povre samo nekoliko puta sedmino ime organizmu uskrauju vane nutritijente. Po preporukama SZO o dnevnom unosu voa i povra, hrani se svega 5,05 % ispitanika. Zanimljiv je podatak da mali broj anketiranih, 13,18 %, jede voe i povre iz vlastite proizvodnje, dok se veina voem i povrem snabdijeva na pijaci. U R Sloveniji, gdje je provedena slina anketa od strane Erjavca, najvei broj ispitanika jede voe i povre koje sami proizvedu. Popularizacija dodataka prehrani je toliko porasla da je redizajnirana piramida pravilne prhrane, koja ukljuuje i dnevni multivitamins ko-multimineralni dodatak kao korisnu prevenciju potencijalnih prehrambenih propusta. Raznolika ishrana je jedno od osnovnih obiljeja zdrave prehrane i veina naih ispi tanika, 88,21 % tvrdi da je njihova ishrana

45

Prirodna medicina Vaa Apoteka broj 10

Homeopatski lijek Sulfur


Pie: Prof. Jadranka Trnini, docent homeopatije

Za homeopatiju je najvanije katalizatorsko djelovanje sulfura na elijskom nivou gdje ga s pravom moemo smatrati sredstvom za izvlaenje. On povezuje, prilagoava, izgrauje, te odstranjuje otpadne materije. Sa jedne strane tjelesan, teak, ilav, zemaljski, gust, a sa druge strane vatra, nosa, svjetlo i stvaralaki duh, pa su mu alhemiari davali dvostruko znaenje. A zbog njegove sklonosti metamorfozi, antropozofska nauka mu daje ulogu posrednika. Sulfur, svojom hiljadu i jednom primjenom u praksi je uvjek djelotvoran.
Poznato je da je sulfur (sumpor), od velike vanosti za stvaranje mnogih ruda. Hemijski gledano, on je najaktivniji elemenat jer se vee sa ugljikom, kiseonikom, azotom i vodikom. U prirodi ga ima svugdje. U izobilju ga nalazimo pored ugaenih ili jo aktivnih vulkana koji ga izbacuje iz utrobe majke zemlje gdje sigurno ima neku ulogu. Povezan sa toplotom, odnosno vatrom, pri sagorjevanju prelazi u gas sumpor dioksid. Jednako kao i u prirodi, i u ljudskom organizmu ga nalazimo posvuda. Za homeopatiju je najvanije njegovo katalizatorsko djelovanje na elijskom nivou gdje ga s pravom moemo smatrati sredstvom za izvlaenje. On povezuje, prilagoava, izgrauje, te odstranjuje otpadne materije. Sa jedne strane tjelesan, teak, ilav, zemaljski, gust, a sa druge strane vatra, nosa, svjetlo i stvaralaki duh, pa su mu alhemiari davali dvostruko znaenje. A zbog njegove sklonosti metamorfozi, antropozofska nauka mu daje ulogu posrednika. Sulfur, svojom hiljadu i jednom primjenom u praksi je uvjek djelotvoran i zaista zasluuje dostojno predstavljanje. ta napisati, a da ovaj lijek perdstavim na dostojan nain? Kao to su i alhemiari primjetili, sulfur ima dva lica. Jednako tako u praksi raspoznajemo dva tipa sulfura. Prvog moemo nazvati praktini idealista, a drugog tip filozofa. Prvi tip sulfura je visok, dobro uhranjen (ponekad i malo vie), obino sa gustom, snanom kosom. U njihovom ponaanju primjeuje se jaka, egocentrina crta jer ga za druge veu samo zajedniki interesi. Ima crveno lice, i to ne dolazi od napora ve od dobre prokrvljenosti. Oni su manje vrijedni, vie praktini, i privlae ih materijalne stvari koje rado prikupljaju. Posjedovanje je njihova karakterna crta, i teko da neto mogu odbaciti. Iako cijene kvalitet, u osnovi su pohlepni, a njihove stvari su im vanije od prijateljstva. A drugo, prijateljstva im i nisu potrebna. Jednako kao od stvari, i od stolice se odvajaju teko i muno, pa je pranjenje organizma oteano. A kako im je u sobi, tako im je i u organizmu. Sve njihove izluevine jako zaudaraju. Znate na ta? Na sulfur! Nadut stomak prati glasno kranje i vjetrovi, to je znak naruenog pro toka energije u tom dijelu sistema. Apetit im je najee slab, a djeca kada vide jelo glad im prestane. edni su i piju dosta vode. Drugi tip sulfura u potpunosti je razliit. Na prvom mjestu im je proces razmiljanja. Zato ga i zovu tip filozofa. Bogatstvo koje skuplja su misli i ideje, ali bez odgovarajueg ostvarenja. Nedostaje im smisao za praktine stvari, nespretni su i nepaljivi. Imaju ak i gaenje prema fizikom radu. Po neurednosti u svom prostoru, slini su prvom sulfuru, samo su im povodi razliiti. Prvi se teko odvajaju od stvari, a drugi nita ne zavravaju pa se stvari gomilaju. Teko mogu razumjeti da se neko nervira zbog neuredog stola, zbog fleka na jakni, predugih rukava, i potpuno im je svejedno ta drugi misle o tome. Mnogo su im vanije ideje kojih je bezbroj, iako se niti jedna ne realizuje. Zato? Jer ih je druga ideja omela, nadahnuti njome oni ostavljaju sve ranije zapoeto. Najradije itaju filozofske knjige traei odgovore. Prave sveznalice! Imaju svoje miljenje o svemu i nerado odstupaju od njega. Kako im svijet ideja navire u vruini kreativne energije, i probava im je prebrza. Pojedena hrana brzo se provari, brzo ogladne i stalno se ale na osjeaj praznine u stomaku. Vole neobina, nesvakidanja i pikantna jela. Gladni, nestrpljivi su da saekaju i postavljanje hrane na sto. Brza razmjena materija uzrok je i brem gubljenju tkiva. Uglavnom su mravi, imaju loe dranje tijela sa ramenima nagnutim naprijed, pa grudni ko izgleda kao da je upao. Koliko god da je glava velika, noge su im slabe i mrave. Koa je hrapava i nije svuda iste boje. Ponegdje je blijeda, a tamo gdje se skuplja krv vide se crvene fleke. Koa se zacrveni jer ne podnose toplotu. Crvenilo je izraeno i oko nosa, rubova usana. Razlika, izmeu ova dva tipa Sulfura je evidentna, ali u praksi to moemo uporediti sa razlikom izmeu materije i duha, koji ne mogu jedno bez drugoga. Zato se u praksi esto sree mjeavina ova dva tipa, a radi lakeg razumijevanja nabrojat u i druge karakteristike i simptome Sulfura. Uopteno govorei, oba tipa su toplokrvna. Dlanovi su im vreli i znojni a tabani im gore, naroito nou, pa tada izbacuju stopala van pokrivaa. U sobi gdje spavaju prozor je uvijek otvoren jer im je zaguljivo i toplo.Tijelo im je stalno u potrazi za novim hladnim mjestom. Nou se i znoje, naroito na potiljku. Spavanje im je problematino i bude se sa glavoboljom, zaepljenog nosa, koji kada curi, u poetku ima vodenkast iscjedak, koji vremenom postaje zelenout. Ako kalju, uvee je kaalj naporan i suv, a u toku dana je produktivan i vlaan. Njihova koa sklona je irevima, ekcemu i psorijazi koju pogorava toplota, kupanje i vunena odjea. Ali treba znati da za ekcem i psorijazu ima i dugih lijekova, pa je potrebno detaljno uzeti homeopatski intervju, i tek poslije toga dati lijek. Ukoliko se lijek propie samo na osnovu konih simptoma rezultati e biti mali. Prepoznat emo ih i po tzv. vikend glavobolji koju opisuju kao osjeaj peenja na vrhu glave. A kako vole hladno i vlano, oni tada rado stavljaju hladne obloge na to mjesto. Imaju veliku osjetljivost na mirise i jaku averziju prema mirisu drugih tijela, ali im njihov lini miris sumpora ne smeta. ak ga i vole. ene tipa Sulfur, uz ostalo, vole i uivaju u poloaju autoriteta, kontrole i odgovornosti. Mogu biti ekstrovertne, bune i prijateljske. U menopauzi mogu biti jako plaljive i jako svadljive. Kada dou na tretman, o sebi nerado govore, naroito ako su u anksioznom stanju, to je uobiajeno kod Sulfur pacijenata. Mogu biti pravi hipohondri sa iracionalnom zabrinutou za zdravlje njih samih, ali i za zdravlje lanova njihove porodice. Iskusan homeopat uvjek e prepoznati Sulfur pacijenta, a lijek e svojom hiljadu i jednom praktinom primjenom opravdati svoj status lijeka irokog spektra. Jedan je od najosnovnijih lijekova u homeopatiji. Opisujui njegova svojstva u svojoj Materia medici (slika homeopatskih lijekova) Constantin Hering (uveni homeopat), napisao je tekst na 93 strane. Kada ga prepoznamo kao odgovarajui lijek, pro pisujemo ga i akutno, i za hronine tegobe, bez obzira da li se radi o gripi, pneumoniji, ili reumatoidnom artritisu, migreni, hipertenziji itd.. Lista je zaista duga.

46

47

Prikaz Knjige Vaa Apoteka broj 10

Higijena pitke vode


U vrijeme kada ovjek urbanizacijom, razvojem poljoprivrede i industrijske proizvodnje, naruava izvore pitke vode, ova osnovna ivotna namirnica sve vie dobiva na znaaju, a njeno neracionalno koritenje stalno raste. Potronja vode u svijetu raste dvostruko vie od rasta broja stanovnika na planeti. To je razlog to estina stanovnitva svijeta, nema pristup koliini vode od 20-50 l kao minimalnoj dnevnoj potrebi (stav UN-a). Svakog dana 3900 djece umre zbog nedostatka vode ili sanitarnih problema. Strunjaci UN procjenjuju da e u 2025. godini dva od tri stanovnika zemljine kugle biti edna i da e se javiti i nova vrsta izbjeglica oni koji bjee od sue u potrazi za vodom. Globalnom problemu nestaice vode doprinosi ubrzano zagrijavanje globusa i promjena klime. Agencija UN ocjenjuje da voda postaje glavno ekonomsko i bezbjedonosno pitanje 21. vijeka. WHO u okviru svog programa istie da je odgovornost za vodu zajednika, a njena upotreba se mora uskladiti sa meunarodnom, regionalnom i lokalnom politikom. Kako voda nije komercijalni proizvod, nego nasljee koje treba uvati, ovom knjigom sam eljela doprinijeti veem poznavanju tako tehnologije, te pojedinci drugih profila, ovaj neiscrpni resurs sagledaju sa raznih aspekata. Ovo je izvorni rukopis, zasnovan na detaljnom uvidu u savremena nauna dostignua iz naslovljene oblasti. U knjizi je objanjen kako vitalni tako i epidemioloki znaaj zdravstvene bezbjednosti vode za pie. Predstavljene su sve aktivnosti za pravilno dostizanje razliitih oblika vodosnabdjevanja i dokumenti WHO kojima se eli pruiti mogunost svakoj zemlji da uspostavi nacionalno zakonodavstvo u oblasti zdravstvene bezbjednosti vode. U tekstu su prikazane najvanije direktive Evropske Unije o vodama i ostala vana meunarodna pravna akta koja se odnose na zatitu voda. Predstavljeni su i postojei Zakoni koji se odnose na vodu u BiH. Meni, kao ljekaru sa dugim radnim staom iz oblasti preventivne medicine, voda je bila sastavni dio interesovanja u raznim oblicima i na irim razmjerama. Ukoliko moje znanje i iskustvo, prenijeto u ovu knjigu, bude razumljivo i primjenljivo kako za strune kadrove tako i za obine graane smatram da sam postigla svoj cilj. Iz predgovora, doc. dr. Fatima Jusupovi.

dragocjene tenosti. Takoer, ovim djelom elim omoguiti da budui strunjaci iz oblasti zdravstva, medicine, srodnih disciplina biologije, hemije,

obavijest
Obavjetavamo nae cijenjene kupce da su PZU Apoteka Alma bogatije za jo jednu apoteku na prostoru BiH. Novootvorena apoteka nalazi se u trnom centru Mercator u Brkom. Karakteristike Apoteke Alma, koje doprinose na putu ozdravljenja, su bogat asortiman, kvalitetno pruena usluga i ljubazno osoblje tj. dobra apotekarska praksa koja je vodilja naih apoteka. U apoteci moete nabaviti i lijekove na recept sa esencijalne liste, zatim tu je bogata paleta lijekova OTC proizvoda, vitamina, minerala, razliitih suspenzija, sirupa, i sl. Takoer, postoji mogunost nabavke lijekova putem interventnog uvoza, zatim lijekova za rjee bolesti na naem podruju. A u apoteci Alma se mogu uraditi besplatno i razni testovi iz palete Tuzlafarmove brze dijagnostike, kao npr. test na HIV, trigliceride itd 48

Info kutak Vaa Apoteka broj 10

Izvjetaj sa IV postdiplomskog kursa iz ginekoloke endoskopije - napredna laparoskopija


U organizaciji Ginekoloko akuerskog odjeljenja JU Ope Bolnice Prim. Dr Abdulah Naka u Sarajevu i Asocijacije za ginekoloku endoskopiju Bosne i Hercegovine, 9.i 10. februara u prostorijama Ope Bolnice odran je etvrti po redu struni skup sa temom praktine primjene tehnika minimalno invazivne ginekoloke hirurgije. Pozvani predavai bili su: Prof. dr Harry Reich (USA), ginekolog koji je 1989. godine uradio prvu laparoskopsku histerektomiju, Prof. dr Martina Ribi-Pucelj (Slovenija), Prof. dr Miroslav Kopjar (Hrvatska).Voditelj etvrtog kursa iz ginekoloke endoskopije bio je Prof. dr Read Pai (USA). Tematski dio kursa obradio je slijedee teme: anatomija u laparoskopiji, laparoskopska miomektomija, laparoskopska supracervikalna histerektomija, totalna laparoskopska histerektomija, lalaroskopski tretman uznapredovane endometrioze, histeroskopska miomektomija. U praktinom dijelu kursa uraeni su operativni zahvati sa direktnim prenosom iz operacione sale u konferencijsku dvoranu uz komentar predavaa, operatora: totalna laparoskopska histerektomija, laparoskopska miomektomija, supracervikalna histerektomija, te laparoskopski teretman duboke endometrioze. U okviru kursa odrana je i Skuptina Asocijacije za ginekoloku endoskopiju Bosne i Hercegovine, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo: predsjednik AGEBIH dr M. Mili iz Banja Luke, te predsjednik Skuptine AGEBIH dr E. Beiragi. Svrha kursa jeste da se zajednikim snagama uini iskorak u sferi praktine primjene napredne laparoskopske tehnike, te da se stvore uslovi da ona postane dio svakodnevne prakse. Takoer, i podrati trend lijeenja SIU, kao vanog javnozdravstvenog problema, sigurnim, laparoskopskim tehnikama i sling metodama.

FBiH: Razmatran prednacrt zakona o zdravstvenoj zatiti


U prostorijama Federalnog ministarstva zdravstva u Sarajevu 09.02.2009. godine je odrana koordinacija ministara zdravstva i direktora zavoda zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH, kao i direktora federalnih zdravstvenih zavoda tokom koje se razgovaralo o Prednacrtu zakona o zdravstvenoj zatiti, temeljnog zakona iz oblasti zdravstva, saopeno je iz Federalnog ministarstva zdravstva. Naime, Federalno ministarstvo zdravstva pokrenulo je proces donoenja novog zakona, jer je postojei zakon, koji je donesen 1997. godine, neadekvatan s obzirom da je u meuvremenu usvojeno niz politika i strategija iz oblasti zdravstva, provedeni brojni projekti, ali i ratificirane meunarodne konvencije iz ove oblasti. Takoer, donoenje novog zakona o zdravstvenoj zatiti neophodno je i zbog specifinog razvoja medicinske nauke koje otvara mogunosti savremenijeg i boljeg lijeenja stanovnitva, ali i zbog preuzetih obaveza potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju BiH Evropskoj uniji. Izradom novog zakona ovo ministarstvo eli stvoriti adekvatan zakonski okvir koji e omoguiti provedbu reformskih procesa u zdravstvu i unapreenje zdravstvenog sistema, to za krajnji cilj ima bolju i efikasniju zdravstvenu zatitu za sve stanovnike Federacije BiH. Predstavnici kantonalnih vlasti su na dananjoj koordinaciji pozdravili inicijativu za donoenje novog zakona, te tokom rasprave iznijeli svoje prijedloge i primjedbe na tekst Prednacrta zakona. Inae, Federalno ministarstvo zdravstva je 02.12.2008. godine poslalo tekst Prednacrta zakona svim kantonalnim ministarstvima zdravstva koja su potom u pismenoj formi dostavila svoje primjedbe i prijedloge. Cilj sastanka je bio da se objedine i razmotre osnovne primjedbe na tekst Prednacrta zakona, a sve u svrhu pronalaska najboljih rjeenja i unapreenja zdravstvenog sistema u Federaciji BiH.

49

Info kutak Vaa Apoteka broj 10

Promocija knjige:

Kako sprijeiti, kako lijeiti osteoporozu


Promocija knjige Kako sprijeiti, kako lijeiti osteoporozu autora prof.dr. Dijane Avdi i dr. Edina Buljugia, odrala se u hotelu Tuzla u Tuzli. Promociju knjige u Tuzli, Bosnalijek je organizirao u saradnji sa Ljekarskom komorom Tuzlanskog kantona. Promotori su bili: prof.dr. Eref Beirovi i prof.dr. Hajrija Seleskovi. Dr. Beirovi je nakon promocije odrao predavan je na temu: Bol i tretman boli u degenerativnom reumatizmu. Osteoporoza predstavlja znaajan problem kako medicinski tako i socijalni, procjenjuje se da je u svijetu preko 200 miliona oboljelih osoba. Kliniki je ovo oboljenje teko prepoznati

do prvog prijeloma, koje je najzastupljenije kod ena starijih od 60 godina i mukaraca starijih od 70 godina. Ipak, osteoporoza je bolest koju je danas mogue prevenirati, dijagnosticirati i uspjeno lijeiti. Stoga je vano podii svijest medicinskih profesionalaca i javnosti o znaaju ove bolesti kako bi umanjile njene klinike, soci jalne i ekonomske poljedice. Knjiga Kako sprijeiti, kako lijeiti osteporozu je uspjela da sveobuhvatno prezentira osteoporozu kao bolest znaajnu za savremenog ovjeka i drutvo u cjelini. Ona sadri podatke o osteoporozi, dijagnostici oboljenja, a autori su posebnu panju posvetili mjerama prevencije i lijeenja osteoporoze. Knjiga predstavlja svo jevrstan doprinos autora globalnoj akciji koja se sprovodi u itavom svijetu od 2000-te godine do 2010-te, a za cilj ima prevenciju i terapiju kotano zglobnih oboljenja u koje se svrstava i osteoporoza, a oznaena je kao Desetljee kostiju i zglobova.

Iz recenzije: Prof. dr. Hajrija Seleskovi


Osteoporoza je najee metaboliko oboljenje kotanog tkiva karakterizirano poremeenom gustoom kosti i poveanim rizikom za prelom kosti, a iz ega proizilaze klinike, socijalne i ekonomske posljedice osteoporoze. Trokovi tretmana osteoporoze i osteoporotskih preloma su znatni. Savremena dijagnostika omoguava pravovremeno otkrivanje bolesti, prije nastanka preloma, a time i intervenciju koja zahtjeva znatno manje materijalne trokove. Osteoporoza je bolest koju je danas mogue prevenirati, dijagnosticirati i uspjeno lijeiti. Stoga je vano podii svijest medicinskih profesionalaca i javnosti o znaaju ove bolesti kako bi se umanjile njene klinike, socijalne i ekonomske posljedice, a time direktni i indirektni trokovi nastali tokom zbrinjavanja ovih bolesnika. Knjiga, u vidu monografije, je uspjela da sveobuhvatno prezentira osteoporozu kao bolest znaajnu za savremenog ovjeka i drutvo u cjelini. Autori su odabrali sve relevantne podatke o osteoporozi, dijagnostici oboljenja, a posebno su posvetili panju mjerama prevencije i lijeenja. Sva poglavlja su obraena iscrpno i kompetentno, na vrlo jednostavan i razumljiv nain, tako da knjigu mogu itati svi. Pri tome se autori slue relevantnim podacima iz literature, ali i vlastitim iskustvima. Najveu nadu polau u identifikaciji rizine grupe, jer e se na taj nain moi poduzeti mjere prevencije. Tekst je ilustriran tabelama i slikama koje su vrlo pregledne i originalne. Knjiga sadri dragocjene informacije potrebne ljekarima, kako opte i porodine medicine, tako i onima razliitih usmjerenje i specijalnosti, studentima medicine, stomatologije, farmacije, osobama koje ele sauvati svoje zdravlje prevenirajui oboljenje, pacijentima koji ve imaju ovo oboljenje i drugim zainteresiranima. Knjiga e popuniti literaturu o osteoporozi, koja je kod nas vie nego skromna, zbog ega je toplo preporuujem. Vjerujem da e brojni itaoci nai u njoj informacije i odgovore na pitanja koja mu se postavljaju u svakodnevnom ivotu i medicinskoj praksi.

50

52

53

Vaa Apoteka broj 10

Zanimljivosti

Pripremila: Selma Hrustemovi, student FPN, Univerzitet u Sarajevu

Riblja krema za psorijazu i dermatitis


Istraivai s norvekog Univerziteta nauke i tehnologije u Trondheimu i Univerziteta u Bergenu razvijaju novu kremu koja pokazuje obeavajue rezultate u lijeenje psorijaze i dermatitisa. Krema sadrava riblje enzime i elatinu. U lijeenju psorijaze ova krema uklanja ostatke koe i stumilira rast novih stanica koe. Vaan sastojak je enzim zonaza koji se nalazi u ribljoj ikri, a ima osobinu da sa koe ukljanja mrtve stanice bez oteivanja zdravih. Enzim zonaza pronaen je u ikri ranih osamdesetih godina prolog stoljea. Fizioloka funkcija mu je da pomogne ribljem mlau da se izvue iz ikre. No, da bi funkcionisao taj enzim treba vlagu. Tipina krema za to nije podobna jer vlaga isparava brzo nakon razmazivanja na kou. Zato je za farmaceute bio izazov smisliti takvu formulaciju kreme koja e na sebe bolje vezivati vlagu. Odgovor je pronaen u ribljem kolagenu koji ima strukturno drugaija svojstva od obinog kolagena drugih ivotinja. Riblji kolagen ima izuzetno svojstvo da vee vodu u smjesi vode i ulja. Za stabilizaciju smjese ulja i vode neophodan je emulgator kojeg sadri riblji kolagen. Krema sa zonazom i ribljim kolagenom u fazi je klinikih ispitivanja. Znanstvenici smatraju da e riblji kolagen nai viestruku primjenu u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Izvor: www.forskningsradet.no

vakae gume ubrzavaju oporavak funkcije debelog crijeva


Mala studija objavljena u asopisu Archives of Surgery pokazuje da vakanje gume za vakanje nakon operacije debelog crijeva ubrzava oporavak funkcije debelog crijeve te skrauje vrijeme boravka pacijenata u bolnici. Zapetljaj crijeva moe uzrokovati bilo koji tip abdominalne operacije. Momentalne posljedice te komplikacije jesu izrazito jaka bol, povraanje, rastezanje trbuha, problemi s disanjem kao i poveani rizik od infekcije. No, vakanje gume nakon operacije, tri puta tokom dana, moe pokrenuti crijeva ranije i time sprijeiti pojavu zapetljaja crijeva. Prema rijeima Roba Schustera sa Santa Barbara Cottage Hospital u Kaliforniji, vakanje gume za vakanje stimulira ivani sistem i potie luenje hormona koji aktiviraju probavni sistem. Izvor: www.jamamedia.org

Crni aj pomae brem oporavku od stresa


Prema istraivanju s University College London, crni aj smanjuje razinu stresnog hormona kortizola. Istraivanje je provedeno na 75 mukih dobrovoljaca, nepuaa koji redovno konzumiraju aj. Za vrijeme ispitivanja, dobrovoljci nisu smjeli konzumirati druge vrste aja i kafu. Bili su izloeni stresnim situacijama, mjerio im se puls, pritisak, koncentracija krvnih ploica i kortizola te lina procjena stresa. Poveanje pulsa i pritiska ostalo je isto, ali je razina kortizola u krvi te lini doivljaj stresa bio znaajno manji u skupini koja je pila crni aj. Poto se uinak crnog aja oituje 50 minuta nakon konzumacije, istraivai naglaavaju da crni aj ne spreava stres u stresnim situacijama, nego pomae to brem oporavku od stresa. Za sada nije poznato koji sastojci crnog aja imaju taj uinak. www.medicalnewstoday.com

Spavanjem do vitkosti
Ameriki naunici s Case Western Reserve Univerziteta utvrdili su da osobe koje premalo spavaju ee pate od vika tjelesne mase. Pratei gotovo 70.000 ena u razdoblju od 16 godina istraivai su otkrili da ispitanice koje u prosjeku spavaju manje od pet sati imaju za treinu vee izglede da e nakupiti najmanje 15 kilograma vika. Pokazalo se da osobe koje premalo spavaju imaju, u odnosu na one koje spavaju prosjeno sedam sati, ak 15 posto vei rizik od pretilosti. Dobiveni rezultati nisu se mogli objasniti razlikama u prehrani ili koliini fizike aktivnosti izmeu osoba koje spavaju premalo ili dovoljno. Prema miljenju istraivaa, nije rije o utjecaju hormona koji kontroliu apetit, nego je rije o razlikama u sagorijevanju kalorija u stanju mirovanja koje su povezane s tim koliko osoba prosjeno spava. Izvor: www.plivazdravlje.hr

54

Znanstvenici otkrili vezu izmeu astme i zagaenja


Znanstvenici su otkrili povezanost izmeu ispunih plinova vozila i astme. Naime, ispuni plinovi uzrokuju genetske promjene u djeteta dok je jo u majinoj utrobi koje poveavaju rizik od astme. Analiza krvi iz pupkovine 56 djece je pokazala da je zbog izloenosti nekim spojevima iz ispunih plinova dolo do reprogramiranja gena ACSL3 koji se povezuje sa simptomima astme u petoj godini ivota, pie BBC. Strunjaci govore da je ovo prvo istraivanje koje pokazuje utjecaj zagaenja na gene. Iako ove rezultate mora potvrditi ira studija, istraivanje je znaajno jer bi mutacije na genu u budunosti mogle biti korisne za ranije dijagnosticiranje astme uzrokovane zagaenjem.

U djece koja mnogo vremena provode vani rjee se javlja kratkovidnost


U djece koja vie borave vani rjee se javlja kratkovidnost nego u djece koja mnogo vremena provode u zatvorenom prostoru, pred raunalom ili televizorom, pokazalo je ameriko istraivanje. Smatra se da je kratkovidnost i nasljedna i da je mogu prouzroiti utjecaji okoline, a boravak vani blagotvoran je jer ee gledamo udaljene objekte i jasnije vidimo na prirodnoj svjetlosti, objanjavaju znanstvenici.

Mladi koji vise pred ekranom skloniji depresiji


Prekomjerna izloenost televiziji i drugim elektronikim medijima u tinejderskoj dobi poveava rizik od depresije u mlaoj odrasloj dobi, pokazalo je sedmogodinje ameriko istraivanje u kojemu je sudjelovalo 4142 tinejdera. Znanstvenici istiu da televizija i raunalo mogu opasno smanjiti i ograniiti drutveni ivot, a potiu i na sjedilaki nain ivota, esto prenose agresivne poruke i ometaju san.

Dramatian porast broja ena na antidepresivima


Hvatanje u kotac s vremenom te ongliranje izmeu posla, obitelji i samih sebe oito ne djeluje povoljno na njeniji spol. Najnovije studije, naime, pokazuju kako se u posljednjih petnaest godina dramatino poveao broj ena koje redovito gutaju antidepresive. Kao da to ve samo po sebi nije dovoljno tragino, istraivanje koje je provelo londonsko sveuilite pokazalo je kako se poveao i broj ena kojima su antidepresivi preporueni u trudnoi. Ova vijest dosta zauuje budui da je poznato kako antidepresivi mogu tetiti neroenom djetetu preko placente, a neki od tih lijekova dokazano uzrokuju deformacije. Takoer je otkriveno kako neke ene ne zavre cijelu terapiju ime se pak poveava opsanost od pojave post-natalne depresije.

55

58