3

DIO I.
BROD I OSNOVE POZNAVANJA BRODA
4
MJERE BRODA, BRUTO I NETO TONAA, NOSIVOST BRODA, DEPLASMAN,
NADVOE BRODA, OZNAKE NADVOA
Gkavne dimenzije broda su :
Duljina (L) razlikujeu se slijedee duine
Duljina preko svega ili najvea duljina (Loa) lenght over all,
Duljina na konstrukcionoj vodenoj liniji (L
KVL
)
Duljina izmeu okomica (L
PP
)
irina (B)
irina preko svega ili najvea irina (B
max
) moe biti i
irina na konstrukcionoj vodenoj liniji (B
KVL
) a uvijek se mjeri na glavnom rebru
Visina (H) se polovici duljine i to na boku, od gornjeg ruba kobilicedo gornjeg ruba sponje
palube koja je postavljena preko cijele duine broda
Gaz (T) je vertikalni razmak od najuronjenije toke broda do vodene linije. Razlikujemo:
gaz na pramcu (T
P
),
gaz na krmi (T
K
) i
srednji gaz (T
S
), a proraunava se po formuli :
2
K P
s
T T
T
+
=
Konstrukcioni gaz je gaz koji se primjenjuje za proraun istisnine
Gaz se obiljeava zagaznicama i to u metrima gdje veliina brojke iznosi 10 cm, i razmak izmeu
brojeva takoer 10 cm, i stopama gdje veliina brojke iznosi 1/2 stope (6 inch), i razmak takoer 1/2
stope (6 inch)
TONAA
1854.godine britanski parlament usvaja Moorsom System izmjere brodskog prostora prema kojem cijeli
unutarnji prostor broda treba biti premjeren da bi se utvrdio njegov kapacitet, po kojem se pristojbe za usluge
pruene brodu moraju zasnivati na njegovoj moguoj / potencijalnoj zaradi.
Utvrena je jedinica kapaciteta zapremine tzv. Registarska tona, 1 RT = 100 cft = 2,832 m
3
Badarski sustav propisuje dvije tonae
prva ukljuuje bruto ili ukupni prostor zatvoreni prostor, osim stanovitih izuzetaka i
neto-tonau kao mjeru dohodovnosti (zarade), na kojoj se onda temelje luke pristojbe (lukarine).
Premda je badarski sustav Moorsom naelno prihvaen od svih pomorskih zemalja, ukljuivi Sueski i
Panamski kanal, u praksi je dolazilo do razliitih tumaenja i obraunavanja i tekoa.
Napokon, poznata International Conference for the Safety of Life at Sea, 1960. 1969. godine
International Tonnage Convention (ITC) donosi bitno jednostavnije formule za obraunavanje tonae.
Meunarodna konvencija o badarenju,1969. International Measurment Convention, 1969.
Formule za izraun GRT i NRT (danas samo: GT i NT), pri emu je potonja, nakon odbitaka, proizlazila iz prve.
Formula za bruto-tonau, koja je funkcija ukupnog obujma svih brodskih prostora, glasi:
5
GT = K
1
V . m
3
gdje je: V = obujamsvih zatvorenih prostora broda u kubnim metrima, K1 = 0,2 + 0,02 logV.
Pri raunanju obujma svih prostora koji ulaze u bruto i neto-tonau vie se ne odbija priboj i razne obloge, ve se
mjeri sve do nutarnje strane vanjske oplate.
Neto-tonaa definirana je primarno kao funkcija prostora za teret i broja putnika, prema formuli:
NT = K
2
V
C
(4T/3H) 2 + K
3
(N
1
+ N
2
/10) . m
3
gdje je: VC = ukupni volumen prostora za teret u kubnim metrima (m
3
), K2 = 0,2 + 0,02 logVC ,
K3 = 1,25 (GT + 10000)/10000, H = bona visina u metrima T = teoretski gaz broda u metrima N1 = broj
putnika u kabinama s ne vie od osam kreveta, N2 = broj ostalih putnika, N1 + N2 = ukupni broj putnika koje
brod smije prevoziti u skladu sa svjedodbom za putnike. Tu su jo i uvjeti:
a) faktor (4T/3H) 2 ne uzima se veim od jedinice,
b) izraz K2VC (4T/3H)2 ne uzima se manjim od 0,25 BT,
c) N1 + N2 uzet e se kao nitica kad je zbroj N1 + N2 manji od 13,
d) NT se nee uzeti manjim od 0,30 GT.
Raunanje bruto i neto-tonae prema ITC69 jest znatno jednostavnije i neusporedivo lake nego prema svim
drugim prethodnim sustavima badarenja.
Pojedine pristojbe, lukarine, na primjer, dovoljno bi bilo odmjeriti prema duljini i irini broda, a eventualno jo
prema snazi glavnoga stroja i koeficijentu punoe CB, ali ve ne i prema gazu i visini broda jer potonje
pridonose svekolikoj djelotvornosti broda. Zaista, emu danas zapravo uope slui brodska bruto i neto-tonaa ?
NADVOE
Nadvoe na sredini broda povezano je s rezervnom istisnine, tj. postoji potencijalni viak uzgona
iznad one koja je upotrijebljena za ostvarenje plovnosti broda prema Arhimedovom zakonu. Ta
rezarva uzgona je vana za plovidbu na valovitom moru kao i u sluaju oteenja broda i prodora vode
u brod.
Nadvoe
Veliina nadvoa ovisi o veliini i obliku broda, podruju plovidbe i godinjem dobu te je propisana
meunarodnim konvencijama.
Vodene linije i oznaka nadvoa
je zamiljena crta koju na brodskom trupu oplakuje voda. Za osmatraa na brodu voda raste ili
opada u odnosu na trup. Svrha oznake nadvoa je da osigura dovoljno nadvoe i s time u vezi sigurnu
rezervu uzgona. Nadvoe se na teretnom brodu mjeri izmeu gornjeg ruba najgornje neprekinute
palube i vodene linije. Svi trgovaki brodovi moraju oznaku nadvoa imati ispisanu na sredini na oba
boka. Ova oznaka mora stalno biti oznaena i istaknuta da se stalno vidi, kako bi se uvijek moglo
vidjeti i provjeriti da li je brod prekrcan. Tono mjesto oznake nadvoa izraunava i utvruje
Klasifikacijski zavod koji brodu izdaje i odgovarajuu svjdodbu.
Ova oznaka naziva se i International load line ili Plimsol mark i oznaauje najvei siguran gaz koji
osigurava minimum plovnosti brodu u svim uvjetima plovidbe.
6
Povjiest
Iako su u povijesti postojali propisi o VL (2500 BC s Krete, u srednjem vijeku Mletaka republika,
grad Genoa i zemlje Baltika, odnosno Hanseatic league imale su sline propise), tek se je polovicom
19. st. , nakon porasta gubitka brodova zbog prekrcavanja, Britanski MP prihvatio rjeavanja ovog
problema (Samuel Plimsol). U periodu od 1872 do 1876 United Kingdom Merchant Shipping Act
izradio je pravila o nadvoa, i ista ozakonio 1894. Nakon toga je 1906 doneen zakon po kojem i
strani koji uplove u Britanske luke moraju imati oznaku nadvoa. Ipak ovo se nije provodilo sve do
(1930 Load Line Convention) ime su se i slubeno primjenila pravila.
1960 odrana je konvencija o nodvou (Load Lines Convention) u Londonu na kojoj su prihvaena
pravila iz 1930 uz neke amandmane. Konvencija je dopunjavana amandmanima 1966, 1971, 1975,
1979, 1983, 1995 i 2003.
Standardna oznaka nadvoa
Oznaka nadvoa za brodove na koji prevoze drvo
Oznaka nadvoa za jedrenjake
Oznaka nadvoa sastoji se od vodoravne crte s krugom. Ta oznaka predstavlja osnovno minimalno
ljetno nadvoe. Dodatne oznake dodaju se za razliito godinje doba (W), podruja plovidbe (T,
WNA), i razliitu slanost luke ukrcaja (F, TF). Slova koja se dodaju uz oznaku odnose se na
klasifikacijski zavod koji je brodu dodijelio nadvoe kao :
7
AB za American Bureau of Shipping,
LR za Lloyd's Register,
GL za Germanischer Lloyd,
BV za Bureau Veritas,
IR za the Indian Register of Shipping,
RI za the Registro Italiano Navale
NV za Det Norske Veritas
CR za Hrvatski registar (Croatian Registar).
Slova na crtama oznake nadvoa imaju slijedea znaenja:
- TF Tropical Fresh
- F Fresh Water
- T Tropical
- S Summer
- W Winter
- WNA Winter North Atlantic
Slatka voda ima specifinu gustoa od 1000 kg/m
3
, dok specifina gustoa morske vode iznosi 1025
kg/m
3
. zbog toga e brod krcanjem u slatkoj vodi dublje uroniti za iznos razlike u gustoi vode koja se
proraunava po formuli :
TPC
D
T
40
= A
;
Crta Summer (S) je glavna polazna oznaka od koje se proraunavaju sve ostale. Poloaj oznake
Summer izraunava se prema pravilima Load Line Rules, a ovisi o mnogim imbenicima kao to su ;
duina broda, vrsta broda, veliina, vrsta i broj nadgraa, skok, visina pramca (katel) i td. Vodoravna
crta koja prolazi krugom poklapa se s linijom S (summer).
Tako skok palube tj nadvienje krajnjih pramanih i krmenih dijelova palube nad visinom palube u
sredini broda osigurava brodu u plovidbi kod posrtanja i poniranja vei uzgon. To je razlog zbog
kojega je redovito nadvoe na krajevima broda vie nego na sredini. Povienje skoka palube
standardno je i propisano je meunarodnim konvencijama.
Crta Winter (W) pomaknuta je nie (manji gaz) za 1/48 ljetnog gaza.
Crta Tropical (T) pomaknuta je iznad (vei gaz) za 1/48 ljetnog gaza.
Crta Fresh (F) pomaknuta je iznad oznake S za vrijednost koja se proraunava po formuli
TPC
D
T
40
= A
Gdje D predstavlja deplasman, a TPC tone po centimetru zagaaja na ljetnom gazu.
Crta Tropical Fresh (TF) pomaknuta je iznad oznake T za vrijednost koja se proraunava po
formuli
TPC
D
T
40
= A
Crtu Winter North Atlantic (WNA) imaju brodovi koji su krai od 100 metara kada plove u podruju
sjevernog Atlantika u zimi. Ova se crta postavlja 50 mmilimetara ispod crte winter (W).
Oznake za brodove koji prevoze drvo
Ovu oznaku dobivaju bfrodovi, pod uvjetom da ispunjavaju neke uvjete. Jedan od uvjeta je da brod
mora imati pramani katel duine najmanje 0,07 (7%) duine broda, a ne nii od standardne visine,
koji iznosi 1,8m za brodove 75m ili manje, I 2,3m za brodove 125m i vee. Krmeni katel za brodove
vee od 100m. Slovo L kao prefiks na oznakama nadvoa dodaje se za nadvoe koje se odnosi kod
prijevoz drva tim brodovima.
Slova na oznaki nadvoa za prijevoz drva ima slijedea znaenja:
- LTF Timber Tropical Fresh
- LF Timber Fresh
- LT Timber Tropical
- LS Timber Summer
- LW Timber Winter
- LWNA Timber Winter North Atlantic
Oznaka Summer Timber (LS) dobije se iz tablica pravila konvencije o nadvou.
Oznaka Winter Timber (LW) postavlja se ispod LS za 1/36 gaza na toj oznaki
Oznaka Tropical Timber (LT) postavlja se 1/48 LS gaza iznad oznake LS
8
Oznaka Timber Fresh (LF) i Timber Tropical Fresh (LTF) izraunava se na slini nain kao i kod
Fresh (F) i Tropical Fresh (TF)
Oznaka Timber Winter North Atlantic (LWNA) postavlja se u istoj razini s oznakom
Winter North Atlantic (WNA).
Posebne oznake nadvoa
Putniki brodovi imaju prostore podjeljene i prilagoebe smjetaju putnika
I za prijevoz tereta mogu imati jednu ili vie dodatnih oznaka koje odgovarajuodgovarajuem gazu za
takve uvjete prijevoza. Te oznake nose oznaku C1 za prjevoz putnika, te C2 i C3 i sl.za
Putniki brod bez posebnih
uvjeta prijevoza
Putniki brod bez posebnih
uvjeta prijevoza s jednim
odobrenim uvjetom prijevoza
Putniki brod bez posebnih
uvjeta prijevoza s dva odobrena
uvjeta prijevoza
NOSIVOST BRODA
Nosivost broda predstavlja koliinu tereta koju brod moe ponijeti od lake do teretne vodene linije
razliku izmeu vlastite mase broda i deplasmana. Izraava se u tonama.
Razlikuju se dvije vrste nosivosti:
korisna nosivost - masa robe (tereta) i putnika sa njihovom prtljagom tj. ona masa za koju se
plaa prijevoz
mrtve teine (gorivo, mazivo, voda, hrana, i posade s njihovom prtljagom , zalihe, i ostale tazv.
nepoznate teine.
ukupna nosivost (eng. Deadweight) ine zbroj korisne nosivosti i mrtve teina
OBLIK FORME I KOEFICJENTI
1. Koeficjent vodene linije ()
predstavlja omjer izmeu povrine vodene linije i opisanog pravokutnika dimenzija LB
B L
A
VL

= o
2. Koeficjent glavnog rebra ()
predstavlja omjer izmeu povrine glavnog rebra i opisanog pravokutnika dimenzija BT
9
T B
A
GR

= |
3. Koeficjent istisnine (punoe)
predstavlja omjer izmeu volumena istisnine i opisanog paralopipeda (prizme) dimenzija LBT
T B L
D

= o
4. Uzduni (prizmatini) koeficjent ili koeficjent finoe ()
predstavlja omjer izmeu volumena istisnine i istisnine cilindra duljine L i povrine glavnog rebra.
|
o
|
o
=


=

=
L T B
T B L
L A
D
GR
5. Vertikalni (prizmatini) koeficjent ili koeficjent finoe ()
predstavlja omjer izmeu volumena istisnine i istisnine tijela visine gaza T i povrine vodene linije.
o
o
o
o
_ =


=

=
B L T
T B L
L A
D
VL
Teretni brod podjele
Teretni brod je vrsta broda koji slui za prijevoz raznih vrsta tereta iz jedne luke u drugu. Teretni
brodovi su opremljeni i dizajnirani u ovisnosti tereta koji prevoze.
Teretni brod za rasute terete
Prema vrsti tereta koje prevoze teretne brodove moemo podijeliti na:
10
Brod za prijevoz spremnika - (kontejnerski brod)
brodove za rasute terete (eng. bulk carrier)
tankere za naftu
tankere za plin (LPG brodovi i LNG brodovi)
Ro-Ro brodove
brodove hladnjae ("frigo")
brodove za kemikalije
brodove za rudau, rasuti teret i naftu (OBO)
brodove za opi teret (general cargo)
brodove za opskrbu naftnih platformi - eng. supplier
brodovi za teke terete - eng. heavy lift
brodovi posebnih namjena i izvedbi
Teretne brodove dalje moemo podijeliti prema dimenzijama (a one su u ovisnosti o plovnim kanalima
kroz koje prolaze) na:
Small Handy size, brodovi od 20,000-28,000 t ukupne nosivosti
Handy size, brodovi od 28,000-40,000 t ukupne nosivosti
Handymax, brodovi od 40,000-50,000 t ukupne nosivosti
Seawaymax, najvea dimenzija broda koji moe proi kroz Kanal St Lawrence
Aframax, naftni tankeri od 75,000 and 115,000 t ukupne nosivosti
Suezmax, najvea dimenzija broda koji moe proi kroz Sueski kanal
Panamax, najvea dimenzija broda koji moe proi kroz Panamski kanal
Capesize, brodovi koji su veih dimenzija od onih koje su uvjetovane Sueskim i
Panamskim kanalom te ne mogu proi kroz njih
VLCC (eng. Very Large Crude Carrier), supertankeri od 150,000 and 320,000 t ukupne
nosivosti
ULCC (eng. Ultra Large Crude Carrier), veliki supertankeri od 320,000 and 550,000 t
ukupne nosivosti
ARHIMEDOV ZAKON I ISTISNINA BRODA - DEPLASMAN
Arhimedov zakon:
Na svako tijelo uronjeno u tekuinu djeluje sila uzgona koja je jednaka teini istisnute tekuine.
Sila uzgona je rezultanta svih vertikalnih komponenti tlaka (p) tekuine i prolazi kroz teite istisnute
tekuine (teite istisnine Fo). Hidrostatski tlak, pU (uzgon sila) G (teina sila)Fo
Izraunavanje volumena broda
Odreivanje volumena zasniva se na integriranju diferencijalnih volumena. Diferencijalni volumeni
mogu se formirati na tri osnovna naina i to :
integriranje diferencijalnih volumena po rebrima,
po vodnim linijama i
po uzdunicama."

Integriranje diferencijalnih volumena po rebrima

11
Integriranje diferencijalnih volumena po vodnim linijama
Integriranje diferencijalnih volumena po uzdunicama
Metoda rebara najslinija je najei nain podjele broda poprenim ravninama, okomitim na spojnicu
pramca i krme. Diferencijalni volumen omeen je dvama infinitezimalno udaljenim presjecima
poprenim ravninama. Pretpostavljamo da znamo odrediti povrinu poprenog presjeka A
S
(x) za svaku
koordinatu x. Tada su diferencijalni volumeni slojeva jednaki dV = A
S
(x) dx. Ukupan volumen
dobivamo zbrajajui te doprinose, odnosno integrirajui diferencijalne volumene po duini broda:
V =
L
0
A
S
(x) dx,
gdje su 0 i L koordinate krme i pramca. U podjeli na to vei broj diferencijalnih volumena dobiva se
toniji rezultat cjelokupnog volumena broda.
Na slian se nain moe izraunati volumen podjele broda po vodnim linijama i po uzdunicama.
U praksi se najee koristi simpsonovo pravilo metoda povrine VL podjele broda (uzdunih
vodoravnih ravnina) ili, metoda povrine rebara (poprenih vertikalnih ravnia).
Povrina ispod krivulje (VL) izraunava se po formuli :
Na ovakav se nain odrreuje povrina polovice vodene linije.
Budui da su krivulje prema osi simetrine, povrinu cijele
vodene linije dobiti e se ako se dobiveni iznos pomnoi s 2,
ili :
( )
12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0
4 2 4 2 4 2 4 2 4 2 4
3
y y y y y y y y y y y y y
d
A + + + + + + + + + + + + =
12
Povrina ravnine (rebara) izraunava se po formuli :
Volumen podvodnog (uronjenog) dijela broda izraunava se kako je reeno metodom povrine VL podjele broda
(uzdunih vodoravnih ravnina) ili, metodom povrine rebara (poprenih vertikalnih ravnia).
Primjer izraunavanja volumena metodom povrine rebara (poprenih vertikalnih ravnia) pojanjava slijedea
slika. Duina broda se podijeli na parni broj jednakih razmaka i izrauna povrina rebara na tim razmacima.
Volumen podvodnog dijela broda dobit e se ako izraunate povrine za svako u formulu :
Iz ovako dobivenog volumena izraunava se DEPLASMAN broda (masa broda) po formuli :
= V D
Grje je:
V = volumen podvodnog dijela broda a
= specifina teina (gustoa) tekuine (za morsku vodu iznosi 1,025 kg)
Rarlikujemo tzv. Laki deplasman, to predstavlja masu potpuno opremljenog prazanog broda, i
Teki deplasman, to predstavlja ukupnu teinu broda tereta opreme i zaliha koji uronjava do teretne
vodene linije (TVL)
SREDSTVA ZA SPAAVANJE I PREIVLJAVANJE NA BRODOVIMA
Ljudi se mogu spaavati sredstvima vlastitog broda, sredstvima i pruanjem pomoi drugih brodova,
zrakoplovima, helikopterima ili sredstvima za spaavanje obalnih stanica.
Na teretnim i putnikim brodovima veim od 500 BT koji obavljaju meunarodna putovanja sredstva
za spaavanje ljudi na moru moraju biti usklaena s odredbama SOLAS - konvencije. Izmjenama
SOLAS -konvencije l983. godine bitno su promijenjene ranije odredbe i uvedena su znaajna
unapreenja u pogledu sredstava za spaavanje, te komunikacijske opreme. Sva sredstva za spaavanje
i preivljavanje mogu se podijeliti na:
- zajednika sredstva za spaavanje ,
- osobna sredstva za spaavanje.
Zajednika sredstva za spaavanje vlastitog broda
U zajednika sredstva za spaavanje i preivljavanje na moru spadaju plovila za spaavanje i
preivljavanje.
- Brodice za spaavanje s odgovarajuom koliinom hrane, pitke vode i propisanom opremom,
- Splavi za spaavanje s odgovarajuom koliinom hrane, pitke vode i propisanom opremom,
- Spasilake brodice.
( )
6 5 4 3 2 1 0
4 2 4 2 4
3
2
y y y y y y y
d
A + + + + + + =
( )
16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0
4 2 4 2 4 2 4 2 4 2 4 2 4 2 4
3
Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar Ar
d
V + + + + + + + + + + + + + + + + =
13
Osim toga u zajednika sredstva za spaavanje spadaju pirotehnika sredstva, sredstva za pozivanje u
pomo (rakete na mostu, baklje, bacala konopa, sredstva za lokaciju (EPIRB i SART
1
) te sredstva za
komunikaciju. Od opreme za komunikaciju na brodovima imamo slijedea sredstva i ureaje:
- sredstva satelitske komunikacije standarda A,B,C,
- radiotelex (NBDP),
- radio telefonski ureaj srednjeg (MF-DSC) i velikog dometa (HF-DSC),
- VHF-DSC radio-telefonski ureaj,
- radio-telefonski auto-alarm,
- prijenosni VHF radio ureaj, (dvosmjerni radio-telefon-3kom.).
Koja od sredstava za komunikaciju i pozivanje pomoi brodovi moraju imati ovisi o podruju
plovidbe. Sva svjetska mora podijeljena su u etiri podruja i to:
- A1 do udaljenosti 30 Nm od obale domet VHF ureaja,
- A2 do udaljenosti 100 Nm od obale, pokrivenost srednjevalne frekvencije (MF),
- A3 od = 70 N do = 70 S (zemljopisne irine), pokrivenost satelitskih komunikacija.
- A4 ostala svjetska mora.
SREDSTVA ZA SPAAVANJE NA BRODOVIMA
Brodice za spaavanje
Brodice za spaavanje i preivljavanje graena su i opremljena tako da odre na ivotu osobe u
pogibelji od vremena naputanja broda do trenutka spaavanja. Ove brodice moraju imati vrst trup.
Osim toga moraju biti graene tako da se mogu bezopasno sputati ili lansiratiu more u stanju
optereenosti punim doputenim brojem osoba i cjelokupnom opremom. Moraju izdrati optereenje
pri tegljenju na mirnoj vodi brzinom od 5 v. Materijal koji se koristi za izradu ovih brodica moraju
biti otporni na vatru.
Na teretnim brodovima koriste se brodice za spaavanje zatvorenog tipa a na putnikim brodovima
poluzatvorenog tipa.
- brodice za spaavanje zatvorenog tipa
Ove brodice osim to moraju udovoljiti spomenutim zahtjevima o vrstoi trupa moraju imati krut i
vodo-nepropusni pokrov koji potpuno zatvara brodicu te osim toga mora omoguiti posadi :
1. zatitu od vruine i hladnoe,
2. svaka osoba mora imati sjedee mjesto,
3. ulaz u brodicu mora biti osiguran kroz otvore koji se mogu vodo-nepropusno zatvoriti s vanjske i
unutarnje strane,
4. mora biti omogueno provjetravanje,
5. brodica se mora odravati na vodi i kad je prevrnut,
6. na oba boka moraju postojati prozori,
7. s vanjske strane brodica mora biti obojana vrlo uoljivom, a s unutarnje strane blagom bojom za
oko,
8. s vanjske strane brodice moraju imati rukohvate,
9. prilaz sjedeim mjestima mora biti slobodan,
10. mora imati zazitu od tetnih plinova zbog rada motora,
11. svako sjedite mora imati sigurnosni pojas, koji moe zadrati osobu masa 100 kg. kad je brodica
prevrnuta,
12. brodica mora imati takvu stabilnost da se sama vraa u uspravan poloaj,
13. Ispune cijevi pogonskog stroja, vodovi zraka i ostali otvori moraju biti izvedeni tako da se voda
izbacuje iz istoga kad se brodica prevrne,
14. Upravljanje strojem se mora obavljati s mjesta za kormilarenje, pogonski stroj mora raditi u
svakom poloaju ili se mora automatski iskljuiti ,
15. Brodice koje se sputaju slobodnim padom moraju imati zatitu svih osoba od opasnih ubrzanja,
16. Kod brodice koje su snabdjevene vlastitim sustavom opskrbe zrakom moraju omoguiti nesmetan
ivot ljudi i rad motora u trajanju od najmanje 10 min., kad su svi otvori zatvoreni,
1
EPIRB (Emergencyay Position Indicator Radio Beacon),
SART (Search And Rescue Radar Transporder)
14
17. Vatro-otporne brodice ovakve izvedbe moraju omoguiti potpunu zatitu osobama za vrijeme
djelovanja vatre u trajanju od najmanje 8 min. Ovakve brodice moraju imati sustav hlaenja i
polijevanja morskom vodom koja se usisava pomou samo-usisne motorne sisaljke.
Oprema brodice za spaavanje
Sva oprema mora biti kompaktna, malih dimenzija i propisno privrena. Opremu brodice za
spaavanje obuhvaa :
- Dovoljan broj vesala, ralji i dvije aklje,
- Jedan ispolja i dva kablia,
- Upute za preivljavanje,
- Kompas,
- Zavlano sidro,
- Privezaljku pramca i krme,
- Dvije sjekire,
- 3 litre vode po osobi ili 1 litru ukoliko postoji ureaj za desalinizaciju,
- posudu za uzimanje vode i mjernu posudu (graduiranu),
- najmanje 10000 KJ hrane po osobi,
- etiri rakete s padobranom, est runih baklji i dva dimna signala,
- nepromoivu baterijsku lampu pogodnu za signalizaciju s rezervnim baterijama,
- heliograf (ogledalo za sig.) s uputstvom za rad,
- tablice signala za spaavanje uvezano nepromoivom zatitom,
- jednu zvidaljku,
- pribor za prvu pomo,
- est tableta po osobi protiv morske bolesti i jedna higijenska vreica,
- plutajui no na sklapanje,
- tri otvaraa za limenke,
- dva koluta za spaavanje s plutajuim konopom duljine cca 30 m,
- runa pumpa,
- pribor za ribolov,
- alat za pogonski stroj i osnovni rezervni djelovi,
- prenosivi aparat za gaenje poara,
- reflektor propisanih karakteristika,
- radar reflektor odnosno SART-transporder,
- osobna sredstva za toplinsku zatitu (termo-zatitna odijela) za najmanje 10% osoba
odnosno najmanje 2.
Oznaka : Svaka brodica mora biti vidljivo i propisano oznaena brojem imenom broda i lukom
pripadnosti, te brojem osoba koje brodica moe primiti. Ove oznake moraju biti uoljive iz zraka.
- brodice za spaavanje polu-zatvorenog tipa
Radi breg i jednostavnijeg ukrcavanja ove se brodice za spaavanje koriste na putnikim brodovima.
Pored navedenih uvjeta o karakteristikama i vrstoi trupa brodice za spaavanje, brodice polu-
zatvorenog tipa moraju :
- imati efikasna sredstva za ispumpavanje kaljua,
- imati vodo-nepropusne pokrove za najmanje 20% duljine brodice od pramane statve i
20% duljine od krmene statve i skidljivi ator kojeg mogu lako postaviti dvije osobe i koji
mora imati ulaze na oba kraja s mogunou otvaranja izvana i iznutra.
- Mora imati radio-postaju u posebnoj kuici ukoju se moe smjestiti radio-operator
15
Splavi za spaavanje
Splav za spaavanje mora biti tako izvedena da bez oteenja izdri na moru 30 dana u svim uvjetima.
Mora izdrati pad u vodu s visine od najmanje 18 m, i vie skokova izravno na nju s visine od 4,5m.
Mora izdrati tegljenje na mirnom moru s ukupnom posadom i opremom brzinom od 3 v. Uzgonske
komore moraju biti konstruirane iz najmanje dva posebna pregratka i tako rasporeene da u sluaju
oteenja neke komore ostale mogu odravati na vodi predvieni broj osoba (mase 75 kg). Svaka
komora mora izdrati tlak vei tri puta vei od radnog. Dno splavi mora biti vodo-nepropusno i
dvostruko koje se moe napuhivati (zbog izolacije). ator za zatitu od atmosferilija mora se podizati
sam. Na vrhu atora mora biti svjetiljka s prekidaem ije se svjetlo vidi najmanje 2 Nm u trajanju od
najmanje 12 sati. Ovakva svjetiljka mora se nalaziti i unutar splavi. Obje svjetiljke predstavljaju
ugraenu opremu splavi i moraju se paliti automatski napuhivanjem splavi. Mora omoguiti zatitu od
vruine i hladnoe s pomou dva sloja materijala i zranom izolacijom. Ulazi moraju biti lako uoljivi
s mogunou zatvaranja iznutra i izvana. Barem na jednom ulazu mora biti rampa za ukrcaj u splav iz
vode. Ulazi koji nemaju rampu moraju imati ljestve, na kojima je najdonja stepenica uronjena
min.0,4m. Ako kapacitet splavi prelazi 8 osoba mora imati dva ulaza i barem jedan prozor. Mora
imati ureaj za skupljanje kinice. Masa splavi ne smije iznositi vie od 180 kg, osim ako se sputa
pomou posebnog ureaja. Okolo splavi iznutra i izvana moraju postojati konopi za pridravanje.
Mora imati napravu za postavljanje antene i vezaljku jednaku 2x veoj od visine na kojoj je smjetena
ili 15m. Prevrnuta splav mora imati takvu stabilnost da je moe okrenuti jedna osoba na mirnom moru.
Svaka splav mora imati propisanu opremu pohranjenu u kontejneru.
Postoje dvije vrste opreme :
- Za putnike brodove ogranienog podruja plovidbe obavezan je kontejner SOLAS A PACK
koji sadri :
- Plutajui kolut s plutajuim konopom duljine 30 m,
- Sklopivi no koji moe plutati,
- Ispolja, dvije spuve, dva zavlana (strujna) sidra,
- Dva plutajua vesla,
- Pribor za prvu pomo, zvidaljku,
16
- Nepromoivu elektrinu svjetiljku s rezervnim baterijama,
- Radar-reflektor (SART-transporder)
- Signalno ogledalo s uputstvom i tablicom signala,
- Tablete protiv morske bolesti (est po osobi) i higijensku vreicu,
- Upute za preivljavanje i prvu pomo,
- Sredstva za toplinsku zatitu,
- Dvije rakete s padobranom,
- Tri rune baklje,
- Jedan plutajui dimni signal,
- Za brodove u dugoj plovidbi obavezan je kontejner SOLAS B PACK koji imaju sadraj kao
prethodni uz dodatke :
- etiri rakete s padobranom,
- est rune baklje,
- Dva plutajua dimna signala,
- Tri otvaraa za limenke,
- Jedan komplet pribora za ribolov,
- Najmanje 10000 KJ hrane i 1,5 litara pitke vode po osobi,
- Nerajua graduirana posuda za pitku vodu.
Kao dodatnu opremu pneumatske splavi za spaavanje moraju imati i jedan komplet pribora za
zatvaranje rupa uzgonskih komora, te jednu pumpu ili mjeh za napuhivanje.
Na brodu se splavi nalaze ispuhane u posebnim kontejnerima na postolju vezane hidrostatom kukom
2
.
Kontejner mora nositi slijedee oznake :
- Naznaku proizvoaa i serijski broj,
- Kapacitet splavi (broj osoba)
- Oznaku tipa (SOLAS A ili SOLAS B PACK)
- Datum posljednjeg pregleda
- Duljina vezaljke,
- Najvea doputena visina smjetaja splavi,
- Upute za sputanje.
2
Hidrostatske kuke su posebne naprave koje oslobaaju splavi ili EPIRB plutau s toneeg broda na
odreenoj dubini (4,5m), ako ih se nije oslobodilo runo.
17
Ukrcavanje u brodice za spaavanje
Na teretnom brodu brodice za spaavanje treba postaviti tako da se sve osobe mogu ukrcati za 3 min.
Na putnikim brodovima brodice za spaavanje treba postaviti na to je mogue povoljnije mjesto s
kojeg se sve osobe mogu u njih brzo ukrcati (s palube).
Ureaji za ukrcaj u brodice (jakovljice i salvavite) moraju zadovoljiti slijedee uvjete:
-moraju biti takve da ih moe postaviti jedna osoba,
-mora biti upotrebljiv i po jakom vjetru i po uzburkanom moru.
U svrhu ukrcavanja ljudi iz mora brodice moraju imati rukohvate u obliku vijenca od plutajueg
konopa po itavom opsegu (osim u blizini kormila i vijka). Osim toga brodice moraju imati plutajui
konop duljine cca.30 m s plutajuim gumenim prstenom na kraju za dobacivanje osobama u moru.
Osobna sredstva za spaavanje i preivljavanje
U osobna sredstva za spaavanje spadaju:
- Koluti (pojasi) za spaavanje
- Prsluci za spaavanje,
- Hidro i termozatitna odijela.
Koluti (pojasi) za spaavanje
Koluti se koriste za spaavanje utopljenika na nain da ga se dobaci utopljeniku koji se iznenada nae
u moru. Pomou koluta s konopom utopljenika se podie iz mora. Koluti snabdjeveni svjetlom slue
da se utopljenika lake pronae i prie mu se nou, a oni s dimnim signalom danju.
Koluti za spaavanje smjeteni su na brodu s vanjske strane (obino na ogradi) na svim otvorenim
palubama. Moraju biti tako rasporeeni da su lako dostupni i tako smjeteni da se mogu lako izbaciti.
Najmanje jedan mora biti u blizini krme. Osim toga najmanje jedan mora imati plutajui konop duljine
najmanje dvije visine na kojoj je kolut smjeten, ili 30 metara (prema tome to je vee). Najmanje
polovica od ukupnog broja moraju biti opremljena samo-upaljivim svjetlom, a najmanje dva od
spomenutih moraju biti opremljena samo-aktivirajuim dimnim signalom koji ravnomjerno isputa
dim u trajanju od najmanje 15 min. Na svakom kolutu mora biti ispisano ime broda i luka pripadnosti.
Koliko e brod imati koluta ovisi o njegovoj duljini: Putniki brodovi krai od 60 m moraju imati
najmanje 6 koluta do 120 m moraju imati najmanje 12, do 180m 18, do 240m 24, a preko 240 metara
30 koluta.
Prsluci za spaavanje
Prsluk za spaavanje je osnovno osobno sredstvo za spaavanje i preivljavanje na moru. Svaki brod
mora imati najmanje onoliki broj prsluka koliko ukupno ima osoba na brodu (posade i putnika). Osim
toga svaki brod mora imati i dodatni broj prsluka za sve lanove posade koji se nalaze na strai, te
dovoljan broj prsluka na udaljenim stanicama pored plovila za preivljavanje.
Osim toga prema odredbama SOLAS-a na putnikim brodovima mora:
- Postojati dovoljan broj prsluka za djecu u koliini od najmanje 10% ukupnog broja
putnika.
- Dovoljan broj prsluka za posadu koja je na strai,
- Prsluci za spaavanje moraju biti tako smjeteni da su lako dostupni, a njihova mjesta
moraju biti jasno oznaena.
Prema SOLAS-u prsluk za spaavanje mora ispunjavati slijedee zahtjeve:
- Ne smije podravati gorenje ili se rastapati u dodiru s vatrom,
- Mora biti tako izveden da se moe lako i jednostavno obui (nakon pokazivanja) bez iije
pomoi,
- Da bude oigledno da se moe obui samo na jedan nain, te da ne moe biti navuen
nepravilno,
- Da bude pogodan za noenje.
- Prsluk za spaavanje mora imati dovoljan uzgon da moe na vodi drati iscrpljenu ili
onesvjetenu osobu s licem i ustima iznad vode 120mm.
- Mora biti tako izveden da okrene onesvjetenu osobu iz bilo kojeg poloaja u poloaj s
ustima iznad vode u roku od 5 sek.
18
- Uzgon prsluka ne smije se smanjiti za vie od 5% u roku od 24 sata.
- Mora imati zvidaljku (privezanu),
- Mora imati svjetlo jaine najmanje 0,75 cd, koje stalno svjetli u trajanju od 8 sati,
- Prsluk mora biti opremljen reflektirajuim materijalom (flourescentnom trakom).
Postupak oblaenja prsluka potrebno je uvjebavati. Osnovno je znati da je svaki prsluk potrebno
navui preko glave te ga vrsto pritegnuti uz tijelo i pravilno privezati trake. Za pravilno oblaenje
prsluka moraju na vidnim mjestima biti istaknuta upustva za oblaenje.
Pravilno skakanje uz pomo prsluka za spaavanje:
Rukama pridravati prsluk i skoiti na noge! Nikad na glavu! Prema SOLAS-u prsluk mora biti tako
izveden da omogui skakanje s visine od 4,5 m, a da se osoba ne povrijedi a prsluk oteti i ne ispadne.
Ako su okolnosti takve da se skok s vee visine ne moe izbjei najbolje je skoiti drei prsluk u ruci,
a kad se izroni navui prsluk. Ovo se moe samo uz pretpostavku da je osoba dobro svladala vjetinu
plivanja.
Hidro i termozatitna odijela
Od 1.7.1991 svi brodovi moraju imati odreeni broj hidro i termo zatitnih odijela. Ovo odijelo mora
biti izraeno od vodo-nepropusnog materijala napravljeno tako da se moe obui bez iije pomoi u
vremenu od 2 min. Mora biti otporno na vatru (2 sek na otvorenoj vatri) ili se rastapati. Mora pokrivati
cijelo tijelo osim lica. Mora biti tako izvedeno da osoba koja je boravila u vodi s ovim odijelom vie
od 1 sat s obzirim na promjenu temperature tijela bude u stanju pisati olovkom. Ako ovakvo odijelo
udovoljava i sve ostale zahtjeve prsluka za spaavanje moe se klasificirati i kao prsluk za spaavanje.
Osobnih sredstva za toplinsku zatitu (termo-zatitna odijela)mora biti za najmanje 10% osoba
odnosno najmanje 2 u amcu za spaavanje teretnog broda. Na putnikim brodovima moraju biti
barem tri takva odijela po svakom amcu za spaavanje.
Odravanje sredstava za spaavanje i preivljavanje
Za uspjeno spaavanje pomou vlastitih sredstava brodsku opremu treba pravilno odravati i
stalno provoditi vjebe prema rasporedu za uzbunu.
Sva oprema za spaavanje mora biti u ispravnom stanju prije poetka putovanja i spremna za
koritenje u svakom trenutku tijekom putovanja. Odravanje i pregled sredstava i opreme mora
biti redovito i temeljito prema uputstvu. Svaki pregled, zamjena i odravanje opreme potrebno
je unijeti u za to predvien dnevnik kojeg propisuje SOLAS.
- Jednom na tjedan mora se obaviti vizualna kontrola brodica i splavi za spaavanje,
spasilakih brodica i opreme za sputanje. Najmanje jedanput tjedno treba uputiti
pogonski stroj u brodicama i isprobati opi (generalni) alarm.
- Mjeseni pregled predvia pregled opreme cjelokupne, inventara brodica za spaavanje i
spasilakih brodica prema popisu opreme.
- Jednom godinje mora se dati na pregled strunom servisu pneumatske splavi i
hidrostatske kuke.
- Posebnu pozornost valja posvetiti elik-elima na opremi za sputanje brodica i splavi. U
tu svrhu svakih 30 mjeseci okrenuti krajeve, a svakih 5 godina treba ih zamijeniti novim.
- Svi pomini dijelovi moraju biti isti, nauljeni i podmazani.
NAPUTANJE BRODA
Procjena i naredba zapovjednika o naputanju broda
Za vrijeme mirnog mora lijepog i toplog vremena kao i danju naputanje broda je lake. Tako idealne
okolnosti prava su rijetkost. Pomicanje tereta, prodor vode, sudari, poari i nasukanja najei su
uzroci naputanja broda koji uglavnom nastaju u tekim vremenskim i navigacijskim uvjetima. Kad
nastupe takve okolnosti naputanje broda je najee zadnji in. Naredba za naputanje broda je
19
neopoziva odluka najee poduzeta u natprirodnim uvjetima, kad je svaki prethodni in za spas
posade i broda postao uzaludan.
Uspjeh naputanja broda najvie ovisi o trenutku i vremenu kad je ono zapoeto. Osim to je vano
procijeniti pravi trenutak za naputanje koji ne smije biti poduzet prekasno treba uzimati u obzir i
mogue posljedice preranog naputanja broda.
Poznat je primjer broda tipa "Liberty" oteenog u oluji Sj. Atlantika s napuknuem palube. Brod je
proveo tri dana u borbi s nevremenom. Nakon stiavanja vremena brod je proslijedio do najblie luke.
etvrtog dana vremenski izvjetaj je nagovjetavao pogoranje vremena, pa je zapovjednik donio
odluku o naputanju broda. Tako naputeni brod je ostao u plovnom stanju i nasukao se na Hebridskim
otocima. Iako nije krajnje izvjesno, zakljuci sugeriraju da bi brod stigao sigurno u luku zaklonita da
nije naputen.
in naputanja broda
Razmak vremena izmeu odluke o naputanju broda i samog ina naputanja je najvaniji. Ako
vremena ima dovoljno stvarne pripreme mogu se uredno i smireno obaviti. Naravno ovdje bi trebalo
ukljuiti i vrijeme za odailjanje radio poruke pogibelji. Ako je odgovor na poruku pogibelji (distress
poruku) dobiven injenicu treba obznaniti svakom utopljeniku u brodici i na splavi. Potrebno je
odrediti i zabiljeiti tonu poziciju broda te azimut i udaljenost od najblieg kopna. Sa sobom ponijeti
pilotsku kartu, navigacijsku kartu, sekstant, kronometar, radio, almanah, signalne lampe, navigacijske
tablice raunalo...
esti su sluajevi da je zbog nagnua broda onemogueno kretanje po brodu pa time i dolazak na
palubu brodica za spaavanje. Osim toga ponekad ljudi ostanu odsjeeni u prostorijama iz kojih je
teko ili nemogue izai kad se brod nagne. Takoer se esto dogaa da se zbog panike i nedovoljnog
poznavanja broda pogotovo u mraku ljudi ne mogu snai i pronai izlaz iz prostorija. Zato je odmah
po ukrcaju na novi brod potrebno nauiti najlaki put iz svoje prostorije do svog mjesta okupljanja
prema rasporedu za uzbunu.
U sluaju sudara ili eksplozije mogue je naplavljivanje prostora kroz koje vode prolazi, ili su
odsjeene stepenice koje se obino koriste. Zbog toga bi svaki pomorac morao dobro poznavati svoj
brod. Takvo upoznavanje najbolje se stjee vjebanjem koje treba provoditi redovito u razliito doba
danju i nou. Vrhunsko stanje uvjebanosti za sluaj naputanja broda moe dati samo vjeba.
Osobna pripravnost za naputanje broda
Za uspjeno naputanje broda treba istaknuti slijedee:
- Kadgod je mogue ovjek treba napustiti brod toplo odjeven i bez teke obue.
- Kad su uobiajeni putovi i prolazi odsjeeni onaj tko bolje pozna sve izlaze ima daleko
vee izglede da izae na palubu.
- Ako se moe birati naputanje broda je bolje na strani privjetrine, odnosno s pramca ili
krme gdje je brod manje uronjen.
- Kad brod ima boni nagib napustiti ga treba sa strane manje uronjene u vodu.
- Skakanje s palube toneeg broda s velikim nadvoem popraeno je potekoama, to se
moe izbjei ako se naputa brod pomou jakovljca, mrea, konopa i sl. Ako je ikako
mogue trebalo bi silaziti a ne skakati.
- Ako se mora skakati onda skoiti na noge s tijelom ukruenim vrsto drei prsluk.
- Kad se skae s broda a uokolo je izlivena nafta koja gori, treba skakati prema strani vjetra.
Treba zatvoriti nos i usta jednom rukom, a drugom zatvoriti oi. Prije skakanja udahnuti
dosta zraka i plivati to je mogue dalje ispod povrine. Kad je potrebno izroniti za
ponovno udahnuti, treba staviti ruke na glavu te rukama odbaciti (zapljusnuti) more, kako
bi se plamen na tren odstranio. Dok se kree povrinom utopljenik treba nastojati plivati
okrenut leima prema vjetru. Poloaj okrenut leima prema vjetru treba zauzeti i prilikom
svakog ponovnog izronjavanja radi uzimanja zraka. Ovo treba ponavljati dok se ne doe
do podruja koje nije zahvaeno vatrom.
- Kad se ovjek nae u moru naputajui brod treba plivati to dalje nastojei se udaljiti od
broda koji tone barem 150 do 200 m.
- Nakon to se je utopljenik dovoljno udaljio od broda treba lagano plivati ili ekati da doe
do amca ili splavi za spaavanje.
- Treba sauvati to vie snage za mogue vee nepredviene napore.
- Treba se drati na okupu, sve amce i splavi treba povezati.
20
- Stvarati povoljnu i optimistiku atmosferu. Svakom lanu dati posebno zaduenje. Takva
zaduenja su korisna zbog podizanja morala i samopouzdanja kod ljudi to je vaan
imbenik za preivljavanje na moru.
Vanost sprjeavanja panike i potivanje odredaba prema rasporedu za uzbunu
Rasporedom za uzbunu se propisuje postupak na brodovima za sluaj nastupa izvanrednih okolnosti
koje prijete ljudima i brodu. Da bi se sprijeila neorganiziranost u takvim situacijama SOLAS
konvencija propisuje odredbe koje se moraju provoditi za sluaj takvih opasnosti. Prema odredbama
SOLAS konvencije svaki raspored za uzbunu mora sadravati :
Za sve osobe na brodu propisuju se dunosti te tone upute i postupci u sluaju nastupa raznih
opasnosti (poar, prodor vode, ovjek u moru i naputanje broda).
Primjerci rasporeda za uzbunu moraju biti postavljeni na pogodno odabranim mjestima na brodu
(hodnicima, nastambama, strojarnici i zapovjednikom mostu).
U svakoj kabini (pored uzglavlja kreveta) moraju biti postavljena pojedinana upustva o
dunostima lanova posade za sluaj poara i naputanja broda. Na putnikim brodovima takva
upustva i odredbe o mjestu okupljanja moraju biti napisana na nekoliko jezika. Osim toga na
propisanim mjestima moraju biti istaknuta i upustva (slikom) o nainu oblaenja prsluka za
spaavanje.
Raspored za uzbunu mora sadravati opis signala za naputanje broda i nainu izdavanja naredbi
o naputanju broda. Svaki raspored za uzbunu mora sadravati dunosti lanova posade
ukljuujui :
-zatvaranje vodonepropusnih vrata,
-opremanje brodica, splavi i ostalih sredstava za spaavanja,
-pripremu i sputanje brodica za spaavanje,
-okupljanje putnika,
-koritenje radioopreme,
-rukovanje opremom za protupoarnu zatitu,
-posebne dunosti vezane za gaenje poara.
U rasporedu za uzbunu valja odrediti asnike zaduene za odravanje sredstava za spaavanje i
protupoarne opreme. Moraju biti navedene zamjene za kljune osobe imajui u vidu da razne
opasnosti zahtijevaju poduzimanje raznih akcija. Moraju biti navedene i dunosti lanova posade
vezane za pomo putnicima u sluaju opasnosti kao to su:
-upozoravanje putnika,
-provjeru opreme putnika ukljuujui pravilno oblaenje prsluka za spaavanje,
-okupljanje putnika na za to predvienim mjestima,
-odravanje reda u prolazima i hodnicima.
Raspored za uzbunu mora biti pripremljen prije odlaska broda na putovanje.
Raspored za uzbunu mora odobriti nadlena vlast
.
Garancija svakog uspjenog naputanja broda bez panike je izvjebanost posade. To se postie
redovitim provoenjem vjebi i odravanjem opreme.
Vjebe naputanja broda
Mnogo je ljudskih ivota izgubljeno zbog nepoznavanja koritenja sredstava za spaavanje i zbog
panike. Uestalim provoenjem i uvjebavanjem postupaka u sluaju raznih opasnosti takvi gubici se
mogu sprijeiti. Zbog toga SOLAS konvencija (glava III, pravilo 18) propisuje obvezu uvjebavanja
postupaka za sluaj poara na brodu i naputanja broda. Prema tim odredbama svaki lan posade mora
sudjelovati bar jedanput mjeseno u jednoj vjebi naputanja broda i u vjebi gaenja poara. Ukoliko
se promjeni vie od 25% lanova posade, vjeba se mora obaviti 24 sata nakon isplovljenja. Na
putnikim brodovima vjeba okupljanja putnika na za to predvienim mjestima mora se provesti 24
sata nakon ukrcaja putnika. Tijekom vjebe putnike valja obuiti kako koristiti prsluk i upoznati ih s
radnjama u sluaju opasnosti. Takva radnje provode se na putnikim brodovima svakog tjedna.
Vjeba naputanja broda mora sadravati slijedee operacije:
-na dati signal za naputanje broda okupiti putnike na predvienim mjestima,
-provjeriti jesu li upoznati s postupkom i radnjama prema rasporedu za uzbunu,
21
-provjeriti imaju li putnici i posada odgovarajuu odjeu i obuu,
-provjeriti jesu li prsluci za spaavanje ispravno navueni i privezani,
-provesti pripreme za sputanje brodica za spaavanje,
-spustiti u more barem jednu brodicu za spaavanje uz pokretanje pogonskog stroja.
-izvriti sve pripreme za sputanje splavi koje se sputaju sohama ili dizalicama,
-prilikom svake vjebe treba kontrolirati svjetla iz napajanja za nudu
Prilikom svake slijedee vjebe valja sputati drugu brodicu kako bi tijekom tri mjeseca svaka brodica
za spaavanje bila jedanput u moru. Preporuuje se da se vjebe sputanja brodica provode dok brod
ne plovi.
Obuavanje lanova posade treba obaviti u prva dva tjedna.
Svaku provedenu vjebu i njen opseg valja evidentirati u brodski dnevnik ili u poseban dnevnik.
Ukoliko vjeba nije odrana u odreenom roku ili u potrebnom opsegu u dnevnik valja unijeti razloge
ne odravanja.
Prirunik za vjebe
Prirunik za vjebe mora imati svaki brod. Prirunik moe biti sastavljen i u audio vizualnom obliku.
U priruniku moraju biti objanjene radnje i data slijedea upustva:
-oblaenje prsluka za spaavanje i termozatitnih odjela,
-okupljanje i smotra na oznaenim mjestima,
-ukrcaj, sputanje i oslobaanje plovila za spaavanje,
-rasvjeta u nudi,
-upotreba opreme za preivljavanje,
-upotreba ureaja za radiopozicioniranje,
-upotreba radiostanice za nudu,
-upotreba lijekova,
-upotreba, upuivanje i rukovanje pogonskim strojem,
-podizanje plovila za spaavanje,
-opasnost od hladnoe
-spaavanje helikopterima i drugim obalnim sredstvima,
-objanjenje postupaka iz rasporeda za uzbunu,
-upustva za popravak sredstava za spaavanje u nudi.
Sve vjebe moraju se obavljati prema uputama iz prirunika
Brodski alarmni sustav
Brodski alarmni sustav slui za uzbunjivanje putnika i lanova posade u sluaju naputanja broda,
poara na brodu i davanje znaka uzbune "ovjek u moru".
-Poziv na uzbunu i okupljanje na zborna mjesta (za sluaj neposredne opasnosti i naputanja
broda) oznaava se sa najmanje sedam kratkih nakon ega slijedi jedan dugi signal pomou
brodske sirene ili zvidaljke a zatim neprekidna zvonjava elektrinog zvona.
-Poar na brodu broda oznaava se ponavljanjem kratkog i dugog zvunog signala,
-ovjek u moru oznaava se sa tri duga signala.
Alarmni sustav mora emitirati znak za uzbunu pomou brodske zvidaljke ili sirene, uz to i
elektrinim zvonom ili klaksonom. Sustav mora imati pored glavnog napajanja i napajanje u nudi, a
aktiviranje je omogueno s zapovjednikog mosta, ili i s ostalih strategijskih mjesta na brodu. Alarm
se mora uti u svim nastambama za posadu i putnike te u svim prostorijama za svakodnevni boravak.
Signali kojima se trai pomo kad brodu prijeti ozbiljna i neposredna opasnost upotrebljavaju se po
naredbi zapovjednika. Na otvorenom moru daleko od ostalih brodova signali i pozivi se uvijek alju
radiotelefonijom, radio teleksom, EPIRB i SART ureajima. Meutim ako u podruju i na vidiku ima
drugih brodova tada se upotrebljavaju i optiki i zvuni signali, a to mogu biti :
-rakete s padobranom koje daju naranastocrvenu svjetlost,
-prskalice koje daju crvene zvjezdice,
-neprekidni zvuk spravom za davanje zvunih signala,
-paljenje otvorene vatre, ili dimni signal naranaste boje,
22
-pokreti rukama gore-dolje,
-etvrtasta zastava ispod koje je signalno tijelo oblika kugle,
-pucanj ili drugi eksplozivni signal ispaljen svake jedne minute.
Spaavanje ludi iz mora
Spaavanje pomou drugih brodova
Za lijepog vremena i mirnog mora brod spasavalac ima vie mogunosti i uspjeh akcije je vei.
Naalost potpuno mirno more i lijepo vrijeme u godini je rijetkost, pa dizanje preivjelih iz mora
nekad moe biti dosta teko.
Nema jednostavnog naina ili slubene doktrine primjenjive kako prii utopljenicima u svim uvjetima
ve to ovisi o prevladavajuim okolnostima od sluaja do sluaja.
Iskustva su pokazala da je utopljenicima mogue prii na slijedei nain:
Brod spasavaoc se postavi u privjetrinu u odnosu na utopljenike i prepusti se da ga vjetar lagano nosi
sa zaustavljenim strojevima (slika 123).
Slika Spaavanje utopljenika (prilaz
broda spasavaoca)
Za tekog mora prilaziti treba tako da vjetar
i valovi dolaze s etvrtine krme (u krmeni kvartir) i postaviti se tako da utopljenici ostanu u zavjetrini.
Ovakav nain smanjuje valjanje i smanjuje mogue opasnosti utopljenicima i spasavaocima.
Ako se utopljenici nalaze u brodici ili na splavi koje vjetar bre nosi nego brod, brodom se treba
postaviti niz vjetar, preputajui da brodica odnosno splav sama doe do broda noena vjetrom.
Ovakav nain takoer sa sobom nosi odreeni rizik. Posebno se mora paziti da se brodica ili splav ne
prevrne ili snano udari o brod zbog valjanja broda.
Drugi uspjean nain prilaenja je taj da brod lagano vozi. Kad brod u laganoj vonji proe pored
utopljenika dobacuje plutajue konope s kolutima ili gumenim prstenima. To moe ponoviti nekoliko
puta, kruiti oko utopljenika sve dok se uspjeno ne obavi spaavanje.
Koluti za spaavanje i plutajui konopi trebali bi biti uoljive boje. Kadgod je kruenje potrebno
ponoviti utopljenicima se preporua baciti kolut s dimnim signalom i svjetlom radi lakeg uoavanja i
ponovnog dolaska na isto mjesto.
esto su utopljenici tako iznemoali zbog hladnoe i/ili dugog boravka u vodi da nisu u stanju uhvatiti
baeni konop. U takvom sluaju izvjebani i najbolji pliva treba skoiti, doplivati do utopljenika i
pomoi mu. Pliva mora biti prikladno toplo odjeven i obavezno vezan konopom oko pojasa, jer u
protivnom on moe postati osoba koju treba spaavati.
U mnogo sluajeva spaavanje je praeno raznim nesreama. To se najee dogaa podcjenjivanjem
vremenske situacije, zbog brzopletosti i kod nepromiljenog i nestrunog rukovanja i manevriranja.
Ponekad spasavaoci s najboljim namjerama grijee u pruanju pomoi klonulim i bespomonim
utopljenicima. Izloenost moru i vremenu i dehidracija najvea su opasnost za utopljenike. Za tako
iscrpljene osobe dodatnu opasnost kod spaavanja predstavlja velika silina valova, to kod spaavanja
ini posebne tekoe i rizike. Spaavanje osoba iz brodica ili splavi moe biti izuzetno sloena i
opasna operacija. Mnogo je ljudskih ivota bespotrebno izgubljeno zbog urbe i nestrpljenja u
trenutku kad su spasavaoci bili na mjestu spaavanja.
Posebno je vano uspostaviti komunikaciju izmeu brodica (splavi) i spasavaoca.
Ukoliko je vjetrovito i more uzburkano najbolje je da brod spasavaoc napravi zavjetrinu brodici.
Manevar e biti olakan ako brodica ima motorni pogon. Kad se brodica i brod dovoljno priblie treba
brodici dobaciti (spravom za bacanje konopa) tegalj.
vjetar
23
Najriziniji trenutak je onaj kad se brodica priblii brodu zbog udaranja brodice o brod. Tada moe
doi do zgnjeenja ili slinih ozljeda, kod pokuaja da se ovjek obrani od udarca.
Na brodu spasavaocu treba postaviti konopce do vodene linije za koje e se brodica privezati. Nije
dobro brodicu ili splav privezati za vrsti dio broda, jer zbog valjanja broda, (uzdizanja i sputanja)
moe doi do prevrtanja brodice.
Posebnu tekou predstavlja penjanje ludi uz jakovljice na brod dok valja. Povrijeene i iscrpljene
osobe valja podizati mreom.
Sve reeno treba imati u vidu kod spaavanja. S tim u vezi posadu broda koji prua pomo spaavanja
treba unaprijed pripremiti na sve mogunosti i potencijalne opasnosti kako bi se akcija uspjeno
odvijala i konano sretno zavrila.
Manevar ovjek u moru
I kod ovakvog spaavanja nema standardnog naina spaavanju zbog mnogostruko razliitih situacija.
Radi toga svaka akcija je specifina i zahtjeva razliit pristup. Ipak naelno se mogu odvojiti dva
sluaja i to:
-manevar punog okreta i
-Williamsov manevar.
Ako je ovjek pao u more s broda i netko od posade ili putnika je to primijetio duan je to prije o
tome izvijestiti zapovjedniki most. Odmah je potrebno baciti kolut za
spaavanje i to po mogunosti onaj s dimnim i svjetlosnim signalom.
Dimni odnosno svjetlosni signal e osigurati promatranje s broda ime se omoguava toan dolazak
broda na mjesto pada. Osim toga omoguit e ovjeku lake odravanje na povrini, naroito za
valovitog mora.
Najbri dolazak broda na mjesto utopljenika je tzv. manevar punog okreta (slika124).
On se primjenjuje kad se je s zapovjednikog mosta uoio pad ovjeka u more. Kormilo je u tom
trenutku potrebno otkloniti sve na stranu na koju je pao utopljenik. Na taj e se nain krma a time i
vijak udaljiti od utopljenika.
Spaavanje utopljenika (manevar punog okreta)
Kad se doe do utopljenika podizanje
utopljenika iz mora na brod moe se obaviti
tako da mu su dobaci kolut s konopom s pramca. Ponekad, a pogotovo ako se radi o velikom brodu
biti e potrebno spustiti brodicu i s njome obaviti spaavanje.
Najee se dogaa da u trenutku pada ovjeka u more nitko od posade ili putnika pad odnosno
nestanak ovjeka s broda nije primijetio, a od trenutka pada do saznanja o tome je proteklo odreeno
vrijeme. U takvoj situaciji najtoniji dolazak na mjesto pada utopljenika omoguava izvoenje
posebnog tzv. Williamsovog manevra (slika125).
Smanjenje brzine
Stoj, pola snage
krmom
Kormilo sve
lijevo
400 m
24
Spaavanje utopljenika
(Williamsov manevar)
Da bi se ovaj manevar uspjeno
izvrio i brod se vratio u
protukurs ali i na istu brazdu
treba najprije otkloniti kormilo
sve desno (ili sve lijevo) dok
brod ne promjeni prijanji kurs
za 60 (...na naoj slici... 90 +
60 = 150). Nakon toga se
prebacuje kormilo sve na
suprotnu stranu dok brod ne
doe u protukurs. Pravilno
izvrenje ovog manevra omoguuje brodu prilino tono vraanje na mjesto pada utopljenika.
Vjebanje ovog manevra mogue je bacanjem u mora dobro uoljivog predmeta (prazne bave).
Spomenuti kut (60) nije jednak za sve brodove ve se kree izmeu 50 i 70. Brodovi velike tonae,
pri izvoenju Williamsovog manevra moraju prebaciti kormilo ve pri promjeni kursa za cca 40.
Koliko je iznositi taj kut za konkretan brod najbolje e se odrediti upravo vjebanjem ovog manevra
na otvorenom moru.
Kormilo sve desno
Kormilo sve
lijevo
25
DIO II.
MORNARSKE VJETINE
I OPREMA ZA VEZ
26
SREDSTVA ZA VEZ I DJELOVANJE VEZNIH
Oprema za vez
U opremu za vez brodice ubrajaju se:
- Sidro propisane teine,
- Bitve ili neki drugi ureaj za privez (prsteni)
- Sidreni konop (ili lanac, odnosno kombinacija dio lanca i dio konopa) dovoljne duljine i
promjera,
- Tri ueta odgovarajue duljine i prekidne vrstoe za privez.
Sredstva za vez broda
Brodovi se privezuju uz obalu pomou konopa, elik-ela, a ponekad i lanaca. Vrlo esto se
upotrebljavaju i tzv. kombinirani konopi, koji su u jednom dijelu svoje duine elik-elo, a u drugom
dijelu konopi. Takvi se kombinirani konopi najee koriste kod veza kao tzv. spring, ili, kao tegalj
kod lukog tegljenja. Taj konop ispunjava oba uvjeta koje jedan konop treba ispunjavati, a to su
vrstoa i elastinost.
Danas se za izradu konopa koriste vlakna sintetikog porijekla (nylon, polipropilen...), dok su se ranije
koristili biljni konopi. Da bi konope mogli pritezati koriste se pritezna vitla. Nakon to se konop
dovoljno pritegne, zapori ga se, a nakon toga ga se skida sa vitla i namee na bitve. Suvremeni se
brodovi danas najee koriste sa vie automatskih priteznih vitala, na kojima su konopi odnosno elik
ela stalno namotani i ne skida ih se s bubnjeva vitala. Veina tih vitala imaju mogunost da sami
automatski reguliraju napon konopa, tj. da prikupljaju olabavljene konope kod nastupa oseke ili kod
ukrcaja tereta, odnosno da ih poputaju kod nastupa plime ili kod iskrcaja tereta. S obzirom kako
"rade" s broda prema obali konopi se nazivaju : prednji pramani konop (1), pramani boni konop
(2), pramani spring (3), krmeni spring (4), krmeni boni konop (5) i krmeni stranji konop (6) slika
40.
Konope za vez brodovi koriste u svrhu da dre brod privezan uz obalu, da ga privlae k obali
uvitlavanjem, ili da se pomou konopa brod okree vozei na konopu koji radi kao spring.
Da bi se opremu moglo pravilno koristiti potrebno je posjedovati osnovna znanja i stei potrebne
vjetine u rukovanju tom opremom. To prije svega podrazunjeva pravilno vezivanjem konopa na
sidru, na bitve, na plutau, spajanje konopa i sl. Treba napomenuti da nesigurno vezana brodica
predstavlja opasnost ne samo za sebe ve i za ostale brodice na vezu. Ovdje e se iznijeti nekoliko
najvanijih uzlova koji se koriste za vezivanje brodice.
2. Vaniji uzlovi
Poluuzao s poluvojem (slika 1)
Se koristi kad se eli da se konop privremeno zaustavi i
zadri. Brzo se i lako odvee.
Poluuzao s vojem (slika 2)
27
slian je poluuzlu s poluvojem, a koristi se kad se jae
zategnut konop eli privremeno zaustavi i zadri. Brzo se i
lako odvee.
Poluvoj s dva poluuzla (slika 3)
je uzao koji se zbog jednostavnosti najee primjenjuje za
vezivanje brodica na bitve i prstene. Siguran je i dobro dri pogotovo ako se ivi kraj podvee.
Voj s dva poluuzla ili plutain uzao (slika 4)
najee se primjenjuje za vezivanje brodica na plutau na
bitve i na prstene. Siguran je i dobro dri. Za dui boravak
broda na vezu preporuuje se podvezivanje ivog kraja.
Sidreni uzao (slika 5)
se koristi za vezivanje konopa sidrenjaka za prsten sidra.
Slian je plutanom uzlu s time to se kod vezivanja prvog
poluuzla za prsten ivi kraj provlai ispod cijelog voja.
Siguran je i dobro dri. Za dui boravak broda na vezu
preporuuje se podvezivanje ivog kraja.
28
Pomini uzao ili onjak
(slika 6)
se koristi pri dizanju i
pritezanju predmeta. Dobro
pritee i lako se odrijei.
Holandski uzao (slika 7)
se najvie koristi za za vertikalno podizanje predmeta i
tereta pri ukrcaju ili iskrcaju. Jadnostavan je i dobro
pritee. Lako se vezuje i odvezuje pa je pri manipulaciji
teretom najee u upotrebi.
Vrzni uzao (slika 8)
se najvie koristi kod vezivanja brodica na birvu, pogotovo kod one brodice
koja ima samo jednu bitvu. Brzo i jednostavno se vee, sigurno i dobro dri.
Osim ove osnovne primjene primjenjuje se i u razliite druge svrhe, kao na
pr.za vezivanje za vrste predmete (vezivanje vrza na priponama, bokobrana
na brodici za vrstu vodoravnu ogradu i sl.).
Dvostruki vrzni uzao (slika 9)
se koristi kao i obini vrzni uzao. Iako je obini vrznu uzao siguran,
dvostruki je neto sigurniji.
Panjak (slika 10 )
je jedan od najpouzdanijih uzlova te radi toga ovaj uzao ima iroku primjenu.
Oma napravljena panjakom ne sklie pa se najee koristi za nametanje
panjakom napravljene ome na obalne bitve. Osim toga moe se koristiti za
spajanje dvaju konopa, za dranje osoba dok rade izvan broda i td.
29
Ukriani voj na bitve (slika 11)
vezuje se na dvostruku bitvu nametanjem konopa na bitve u obliku osmice. to vie se osmica
nametne na bitve to bolje dri.
Ukriani voj na kljune (slika 12)
vezuje se slino kao na bitve nametanjem konopa na
kljunu u obliku osmice.
Muki uzao (slika 13)
je od svih uzlova najee u upotrebi zbog svoje jednostavnosti vezivanja. Ovaj uzao slui najee za
spajanje dvaju dvaju konopa jednake debljine.
enski uzao (slika 14)
naizgled slian mukom uzlu slabo dri i nepouzdan je. Poetnici grijee kod vezivanja mukog uzla
pa esto umjesto njega veu enski uzao. Kod mukog uzla oba kraja izlaze zajedno na istoj strani, dok
kod enskog uzla jedan kraj izlazi iznad a drugi ispod
Zastavni uzao (slika 15)
takoer slui za spajanje dvaju konopa. Bolji je od
mukog uzla pogotovo kad se spajaju konopi
razliite debljine. Praktian je za spajanje konopa s
onom upletkom.
30
Dvostruki zastavni uzao (slika 16)
slui kao i obini ali je od obinog sigurniji.
Trubni uzao (slika 17)
slui za skraivanje, a esto i za
ojaavanje konopa na oteenom dijelu.
Uarski ili jednostavni mosni uzao (slika 18)
slui za natezanje ovojnice pri omotavanju ueta ili za
vezivanje mosta (visee daske za rad izvan broda). Umjesto
klina na slici postavlja se most.
Poluuzao na kraju konopa (slika 19)
se koristi na zavretku konopa da se konop ne odsue, ako
nije omotan ili na drugi nain osiguran od odsukivanja
(spaljen ako se radi o sintetikom konopu).
Osmica (slika 20)
se koristi slino kao i poluuzao (na zavretku konopa) ili
najee da se konop ne izvue ako je provuen kroz
koloturnik.
31
DIO III.
NAVIGACIJA
32
Pojam navigacije
Pomorska navigacija ui kako se brod upravlja i vodi iz jedne luke u drugu najsigurnijim i najkraim
putem. Obalna ili terestrika navigacija vodi se u predjelima gdje je obala na vidiku, a za orjentacija i
odreivanje poloaja koriste se obalni objekata bilo prirodnih (rtovi, vrhovi brda, otoci, otoii,
hridi...) ili umjetnih (svjetionici, brodovi svjetionici, zvonici tornjevi ....).
Danas su zbog relativno pristupane cijene mnoge brodice opremljene elektronikim navigacijskim
ureajima koji i u obalnom podrujima omoguavaju sigurnu plovidbi, posebno u uvjetima smanjene
vidljivosti. U naroito korisno elektroniko navigacijsko sredstva ubraja se radar.
Sigurno voenje navigacije podrazumjeva poznavanje poloaja brodice i njeno sigurno voenje.
Za voenje uspjene navigacije nije dostatno teorijsko znanje. Teorijsko se znanje moe se nauiti, ali
navigacijsko umijee mora se stei kroz iskustvo i vjebu. To znai da treba koristei svaku priliku da
se steeno znanje usavri kroz iskustvo. ak i sa svim potrebnim znanjem i steenom praksom
navigator nee imati punog uspjeha ako nije uvijek budan i oprezan stalno procjenjujui situaciju u
razvijanju, izbjegavajui opasnosti jo prije no to se pojave. Radi toga dobar navigator treba za svaku
situaciju imati tako reku unaprijed odgovarajue rjeenje.
Dakle, elementi uspjene navigacije su: znanje, iskustvo, budnost i opreznost. Osoba koja pokuava
voditi navigaciju ne uvaavajui ove elemente izlae se brojnim opasnostima.
Koordinate na Zemlji
Poloaj nekog mjesta na Zemlji odreuje meridijan i paralela koji prolaze dotinim mjestom.
Ekvator je osnovni krug Zemljinog koordinatnog sustava.
Zamiljene ravnine poloene kroz Zemlju a usporedno (paralelno) s ekvatorom sjei e Zemlju u
krunicama, koje su sve manje i manje od ekvatora prema polovima. Ove se krunice zovu irinske
paralele.
Zamiljene ravnine poloene kroz zemljinu os (okomite na ekvator), sjeku Zemlju u glavnim
krugovima koji se sastaju u polovima. Ti se krugovi zovu meridijani. U navigaciji meridijanom nekog
mjesta podrazumijeva se polovica kruga od jednog pola do drugog koji prolazi dotinim mjestom, dok
se druga polovica meridijana zove protumeridijan.
Za polaznu (nultu) paralelu odreen je Zemljin ekvator, a za poetni (nulti) meridijan utvren je
meridijan koji prolazi kroz zvjezdarnicu u Grenwich-u (London).
Zemljopisna irina ( ) nekog mjesta jest luk (bilo kojeg) meridijana od ekvatora do irinskog
paralela dotinog mjesta, ili kut to ga polumjer Zemlje povuen od dotinog mjesta do sredita
Zemlje zatvara s ravninom ekvatora. Broji se od ekvatora prema sjeveru (+) i prema jugu (-) do
9O
o
.
Zemljopisna duina ( ) nekog mjesta jest krai luk ekvatora od poetnog meridijana do
meridijana dotinog mjesta, ili kut na polu (ili u sreditu Zemlje) izmeu poetnog meridijana i
dotinog mjesta. Broji se prema istoku od Grenwicha (+) i prema zapadu (-) do 180
o
.
Slika 2. Zemljopisne koordinate (apsolutne

Ps
Pn
Eq
Gr P
.
33
Za oznaavanje zemljopisnih koordinata umjesto predznaka koriste se esto poetna slova engleskih
naziva kao kratice za etiri glavne strane svijeta; sjever : N (north), jug : S (south), istok : E (east),
zapad : W (west).
Osnovna mjerna jedinica u navigaciji - morska milja
Osnovna jedinica za mjerenje udaljenosti u navigaciji je nautika ili morska milja (M) .
Nautika milja (M) predstavlja duinu 1 meridijanskog kruga
1 M =1852 m
1 kabel = 1/10 M = 185,2 m
Pojam horizonta i orjentacija na moru
Horizont je ravnina okomita na vertikalu. Pravac vertikale jednostavno odreuje visak. Visak se
postavlja u vertikalu pod utjecajem zemljine privlane sile tzv. gravitacije.
Zamiljena ravnina koja prolazi osmatraevim okom, a okomita je na vertikalu zove se prividni
horizont.
Morska povrina u daljini se prividno spaja s nebom. Ta krunica koja omeuje morsku povrinu zove
se morski horizont ili obzor.
Podjela horizonta zasniva se na injenici da se promatra nalazi u sredini horizonta. Radi lake i
potpune orjentacije na moru ravnina horizonta podjeljena je na stupnjeve. Podjela ide od sjevera (N) 0
0
do 360
0
, u smjeru kazaljke sata.
Slika 3. Podjela horizonta (rua vjetrova)
Ravnina koja prolazi tokama sjever (N) - jug (S) zove se sjeverojunica. Prema tome, trag te ravnine
na Zemlji je meridijan. Ravnina koja je okomita na ravninu meridijana i prolazi kroz toke istok (E)
zapad (W) zove se istonozapadnica. Ove ravnine odnosno pravci dijele ravninu horizonta na etiri
kvadranta (sl.). Radi vee tonosti danas se uglavnom koristi stupanjska podjela kompasne rue (rue
vjetrova). Kvadrantalna podjela i stara podjela na vjetrove (zrake) koristi se jo samo za oznaavanje
smjera vjetra valova a ponekad i smjera struje.
34
Slika 4. Podjela horizonta na kvadrante
Oznaavanje smjera plovidbe (kursa) i ostalih pravaca za orjentaciju na moru
Smjer plovidbe brod odreuje kursom.
- Kurs je kut to ga uzdunica broda zatvara sa sjevernim krajem sjeverojunice (sl. 15).
Mjeri se u stupnjevima od sjevera ( N - 0
0
) do 360
0
preko istoka( E 90
0
).
Radi sigurnosti broda navigator se mora stalno orjentirati neposrednim motrenjem objekata na
horizontu te znati u svakom trenutku gdje se brod nalazi. Jedna od najvanijih zadaa navigatora je
odreivanje smjerova prema objektima u vidokrugu (svjetionicima, rtovima itd.) radi odreivanja
poloaja broda, ali i prema drugim brodovima radi izbjegavanja sudara.
- Smjer ili azimut je kut to ga sjeverni kraj sjeverojunice zatvara sa pravcem motrioevog
oka prema nekom objektu (sl. 15).Mjeri se kao i kurs od 0
0
360
0
preko E.
- Pramani kut je kut to ga zatvara smjer iz motrioevog oka prama nekom objektu s
uzdunicom broda. Mjeri se dvojako i to:
- Od uzdunice broda ( 0
0
) preko desne strane do 360
0
- Od uzdunice broda preko desne strane do 180 (+) i od uzdunice broda preko lijeve
strane do 180
0
( -)
Slika 5. Kurs, azimut i pramani kut
K - kurs, e - azimut, L pramani kut, Ld prani kut desni, Ll pramani kut lijevi
Iz slike 15 oigledni su slijedei meusobni odnosi kursa, azimuta i pramanog kuta :
e = K + ( L)
K = e - ( L)
L = e - K
35
Zemljin magnetizam i pojam magnetske varijacije
Radi boljeg objanjenja Zemljino magnetsko polje lake emo razumjeti ako u njenoj unutranjosti
zamislimo jedan jak magnet (slika 6). Produenje osi tog magneta presjeca Zemljinu povrinu u
dvijema tokama koje se zovu magnetski polovi. Magnetski polovi se ne poklapaju s geografskim
polovima, ve se nalaze od njih udaljeni). Crte koje spajaju oba magnetska pola nazivamo magnetski
meridijani. Magnetska igla kompasa e se prema tome postaviti u smjeru magnetskog a ne pravog
meridijana.
Slika 6. Magnetska varijacija (kruenje
magnetskih polova uzrok pravilnih
promjena)
Kut to ga magnetska igla kompasa zatvara s pravim meridijanom zove se magnetska varijacija.
Drugim rijeima magnetska varijacija je kut izmeu pravog i magnetskog meridijana (slika 17).
Magnetska se varijacija (Var.) oznaava sa + (plus), ako je sjeverni kraj magnetske igle
otklonjen istono od pravog meridijana i obratno sa - (minus) zapadno.
Magnetski polovi mjenjaju svoj poloaj tj. ktue oko geografskih polova. Zbog kruenja magnetskih
polova nastaju tzv. pravilne promjene varijacije. Ove se promjene mogu predvidjeti i proraunati.
U pomorskim kartama upisana je varijacija za godinu izdanja karte i njen godinji porast ili
opadanje. Na osnovu godinjeg porasta ili opadanja varijacija se moe proraunati za naredne
godine. Pri raunanju varijacije treba imati na umu da porast znai da se vrijednost varijacije
poveava (raste) bez obzira na predznak, a da opadanje znai da se vrijednost varijacija
smanjuje (pada prema nuli)
Primjer : Varijacija 1993. god. iznosila je 710 W, godinji porast iznosi 9. Koliko e iznositi
varijacija za 20001 god.
Var.
1993
= 7 10 W
porast ( 8 x 9 = 72) = 1 12
Var
2001
= 8 22 W ~ -8,4
Primjer : Varijacija 1992. god. iznosila je 1 21 W , godinj opadanje iznosi 11. Izraunaj varijaciju
2001.
Var.
1992
= 1 21 W
opadanje(11 x 9=99) = 1 39
Var.
2001
= 0 18 E ~+ 0,3
var
36
Magnetski kompas i ureaji za smjeranje
Kompas je naprava koja navigatoru pokazuje smjer magnetskog meridijana, na eljeznom brodu
kompasnog meridijana, a uz ispravku za varijaciju i devijaciju pravog meridijana
3
. Kompas na brodu
slui za odreivanje kurseva i azimuta.
Pri izradi magnetskog kompasa iskljuena je upotreba fero-magnetskih materijala osim za izradu
magnetskih igala i sprava za kompenzaciju.
Glavni dio svakog kompasa je rua, koja je sa svojim klobuiem preko stupia smjetena u kotlu.
Kotao je elastino objeen u kardanskom sustavu na stalak. Sastavnim dijelom kompasa smatra se i
naprava za smjeranje tzv. smjerni aparat.
Prema tehnikoj izvedbi kompasi mogu biti suhi i na tekuinu (likvidni). Suhi kompasi su oni u
kojima rua lei na stupiu u praznom kotlu bez tekuine, dok je kod likvidnih kotao ispunjen
tekuinom. Danas se gotovo iskljuivo koriste likvidni kompasi. Svrha tekuine je da smanji teinu
rue.
Osim toga svrha tekuine je stabilizacija rue, ublaavanje udara zbog valjanja broda, smanjenje trenja
izmeu stupia i klobuia. Pomou plovka teina rue se moe uiniti po volji lagana. Obzirom da
magneti u obliku tapia stvaraju vei otpor i vrtloge u tekuini u novije vrijeme se postavlja jedan jai
magnet prstenastog oblika to znatno smanjuje otpor i poveava osjetljivost rue.
Kotao kompasa je valjkastog oblika. Odozgo je zatvoren staklenim poklopcem. Kotao kompasa
nepropusan je za zrak i likvid. Stakleni poklopac moe biti ravan ili konveksan (princip lee) da se
slika rue vidi poveano.
Slika 7 - Magnetski kompas sa smjeralom
Na unutarnjoj strani oboda kotla u uzdunici broda prema pramcu nalazi se vertikalna ica ili crta koja
se zove pramanica. Ona oznaava uzdunicu broda i slui za oitavanje kursa. Obzirom da je
0kompasne rue usmjerena prema meridijanu, jasno je da e se na pramanici oitavati kurs broda.
S obzirom na vanost magnetskog kompasa treba voditi rauna o njegovu smjetaju posebno kod
eljeznih plovila. Svaki kompas na eljeznom plovilu treba kompenzirati i odretiti njegovu devijaciju
te sastaviti tablicu devijacije. Nakon to se kompas kompenzira kompenzacijski magneti ne smiju se
dirati. Nikakvi eljezni predmeti ne smiju se nalaziti u blizini kompasa. Prenosni radio-zvuni ureaji
imaju magnete na zvuniku pa se isti ne smiju nalaziti u blizini kompasa.
Za odreivanje azimuta postoje posebni kompasi za smjeranje ili se na postojei kompas moe
postaviti smjerni ureaj (tzv. smjerni aparat)
Smjerni aparat ili smjeralo slui za smjeranje objekata na obali i na moru. Smjerni aparat se postavlja
na kotao iznad rue. Objektiv je vertikalni okvir s napetom tankom niti za smjeranje. Okular je
takoer vertikalna ploica na suprotnoj strani obrua smjernog aparata od objektiva udaljena za 180 s
uskim procjepom. Okretna toka smjernog aparata lei tono iznad iljka stupia.
3
devijacija je otklon magnetske igle kompasa iz magnetskog meridijana u kompasni zbog utjecaja brodskog
eljeza. Na drvenim, plastinim i aluminijskim brodicama devijacija je zanemariva ako se kompas dri dalje od
brodskog motora.
37
Navigacijske karte
Da bi se uspjeno, sigurno i tono odvijala navigacija navigator mora imati na raspolaganju vjerno
prikazanu sliku Zemljine kugle sa tono ucrtanim pojedinostima i detaljima kopna i mora. Takvu sliku
koja u svim pojedinostima prikazuju morsku obalu sa svim lukama, zaljevima, otocima, rtovima,
hridima, svjetionicima, dubinama i pliinama, kanalima i tjesnacima, te svim drugim pojedinostima
vanim za navigaciju. Navigacijaka karta nadalje treba prikazivati i sav onaj kopneni dio koji se s
mora moe vidjeti. Takva navigacijska karta predstavlja jedno od najvanijih sredstava za navigaciju.
Mjerilo karte
Prikazana povrina zemljine kugle na karti je smanjena u zadanom omjeru. To smanjenje u zadanoj
veliini naziva se mjerilo karte. Mjerilo karte pokazuje koliko su veliine iz prirode umanjene na karti.
Na svakoj karti je upisano mjerilo u obliku omjera (na pr. 1:1 000 000) ili u obliku razlomka
|
.
|

\
|
1000000
1
. To je tzv. b r o j a n o mjerilo. Kod brojanog mjerila prvi broj predstavlja duinu na
karti, a drugi broj duinu u prirodi. Osim brojanog na kartama krupnog mjerila koristi se duinsko
mjerilo. O b i n o d u i n s k o mjerilo (slika 8) predstavlja duinu podjeljenu na jednake djelove.
Djelovi duina desno od nule oznaene brojkama predstavljaju milje, a lijevo od nule kabele. Ako je
podjela u kilometrima; desno od nule su kilometri a lijevo stotine metara.
Slika 8 - Duinsko
mjerilo
Podjela navigacijskih karta
S obzirom na veliinu podruja koje karta prikazuje, navigacijske se karte djele na generalne (ope),
kursne, obalne i planove.
G e n e r a l n e i l i o p e k a r t e prikazuju velike povrine Zemlje (cijele oceane, velika mora i
zaljeve). Openito pod pojmom generalne karte odreenog putovanja podrazumjeva se karta
najkrupnijeg mjerila na kojoj se nalaze i luka polaska i luka dolaska. Takva karta slui u pripremi
putovanja za ucrtavanje generalne rute. Hidrografski institut HRM izdao je generalnu kartu
Sredozemnog mora u mjerilu 1:2500000, Jonskog mora 1:800000, Jadranskog mora 1:1000000.
K u r s n e k a r t e slue za neposredno voenje navigacije u plovidbi uzdu obale (obala je na vidiku
ali se brod dri podalje od obale). Mjerilo kursnih karata se kree od 1:100000 do 1: 600000. Radi
predodbe na ovim kartama duina od 1 milje iznosi obino manje od 1cm. Na Hidrografski institut
pokriva kursnim kartama Jadransko i Jonsko more u mjerilu 1: 200000.
O b a l n e k a r t e slue za plovidbu u neposrednoj blizini obale (unutar obalnog i otokog
podruja). Prikazana podruja na obalnim kartama data su detaljno sa svim iscrpnim pojedinostima
odreenog podruja kao to su morski kanali i tjesnaci, prilazi lukama i sidritima i td. Izrauju se u
mjerilu koje se kree od 1: 50000 do 1:100000.
P l a n o v i su posebne karte koji se i prema vanjskom izgledu razlikuju od ostalih karata po tome to
im okvir ne sadri podjelu zemljopisne irine i duine, ve se te podjele donose duinski. Ucrtani su
samo jedan meridijan i jedna paralela. Na planovima su najdetaljnije prikazani sva vana podruja
nekog podruja za plovidbu u blizini kopna. Planovima se uvijek prikazuju luke sidrita i tjesnaci.
Mjerilo planova se kree od 1:5000 do 1:50000, a moe biti jo i manje.
Sadraj navigacijskih karata
Navigacijska karta kao osnovno sredstvo za sigurno voenje navigacije mora ukazati na sve to
navigatora s gledita sigurnosti plovidbe moe zanimati. Da bi karta bila to jasnija, i preglednija mora
sadravati niz informacija, koje donosi u obliku znakova (simbola) tzv. signatura i skraenica. Znakovi
su obino jedinstveni za sve karte, bez obzira na hidrografski institut drave koja je kartu izdala, dok
su skraenice obino poetna slova rijei na jeziku drave koja je kartu izdala.
Navigacijska karta prikazuje prvenstveno one detalje koji su za orjentaciju broda, gledano s mora,
vane. Zbog toga se kopno prikazuje samo toliko koliko se s mora moe vidjeti.
Sadraj navigacijske karte moe se svrstati u 2 dijela :
- Sve to se odnosi na more hidrografski dio, i
- Sve to se odnosi na kopno topografski dio.
Obije skupine su jednako vane.
38
Hidrografski dio sadri slijedee podatke; dubine mora, nanos dna, sve zapreke za plovidbu i
odgovarajue oznake ( pliine, hridi, grebeni, podrtine), svjetionike, brodove-svjetionike, plutae i
svjetlee plutae, karakteristike svjetionika, morske struje, sidritaKoliina podataka ovisi o mjerilu
karte. Tako e planovi donositi sve podatke i to iscrpno, kao na pr. datalje mjesta sidrenja i vezova,
sve plutae i td.
Topografski dio prikazuje sve podatke vane za orjentaciju i za odreivanje pozicije broda,
konfiguraciju obale, crkve i crkvene tornjeve, velike zidane objekte, utvrde, ruevine, dimnjake
tvornica, signalne i semaforske stanice i td. Svaka karta donosi po nekoliko stupanjskih rua s
oznakom magnetske varijacije za godinu izdanja, te podatke o njenoj godinjoj promjeni (porast ili
opadanje).
Orjentiranje na karti predpostavlja tono prepoznavanje i razumjevanje svih signatura i skraenica.
Ova vjetina moe se postii samo vjebom i neprestanim usporeivanjem karte s prirodom i obratno.
Mnogi vani podaci nalaze se u naslovu karte. Naslov karte se redovito nalazi na kopnenom dijelu
karte uunutar kruga ili elipse. Naslov karte podrazumjeva naziv karte kojeg karta dobiva po podruju
koje prikazuje. U naslovu karte nalaze se podaci s kojima se prije uporabe karte treba upoznati. To su
prije svega :
Podaci o visinama i dubinama na karti. Na naim i veini dananjih karata dubine i visine su izraene
u metrima. Obzirom da razina mora nije stalna (plima i oseka) treba precizirati na koju se razinu mora
odnose dubine mora. Na naim kartama na engleskim i amerikim kartama i na veini ostalih karata
dubine se odnose na srednju razinu niskih voda ivih morskih doba
4
. To je tzv hidrografska nula.
Obalna crta uvijek je ona koju dijeli kopno i more a oplakuje srednji vodostaj. Sve se visine odnose na
srednju razinu mora.
Podaci o ispravkama nalaze se u lijevom kutu ispod okvira. Ovi se podaci unose nakon izvrene
korekture u rubriku Male korekture s brojkom dotine ispravke i s godinom kada je ista unijeta.
Ispravke se unose na osnovu oglasa za pomorce
5
Glavni je cilj znakova i skraenica da to jednostavnijim nainom korisniku omogui prikazivanje
objekata iz prirode na karti.
Toan poloaj objekta predstavlja sredina oznake obiljeena tokom unutar kruga (za trgonometrijske
toke unutar trokuta). Poloaj dubine je sredina brojke.
Slijedee tablice i slike daju popis vanijih znakova koji se koriste na kartama.
4
ive morske dobi su promjene razina mora (plime i oseke) za vrijeme punog i mladog mjeseca. Tada su ove
promjene najvee, jer se plimotvorni val Mjeseca i Sunca podudaraju i zbrajaju.
5
Vidi ispravljanje karata.
Opasnosti
Hrid
Greben, suh za niske
vode
Greben u razini
hidrog. nule
Stalno uronjen
greben
Greben uronjen od
2-10 m
Greben na dubini
veoj od 10 m
Granica opasnosti
Granica grebenastog
podruja
Podrtina kojoj je dio
trupa nad povrinom

Podrtina kojoj se vidi

jarbol
Podrtina na dubini
manjoj od 20 m
Podrtina na dubini veoj
od 20 m
Vanije topografske oznake (umjetne tvorevine)
Trigonometrijska
toka
Poloaj oznake
Crkva

Zvonik
Kapela
Damija
Ruevina
Utvrda
Gat
Most
Visina iznad mosta
Okretni most
Oznake na plovnom putu
Oznaka desne strane
Oznaka lijeve strane
Usamljena opasnost
Kardinalne oznake
Plutae s oznakom na vrhu
Usaene oznake
Plutajue oznake
Plutae za vez
39
Slika 9 topografski znaci,
Slika 10 vaniji hidrografski znaci,
Slika 11 znaci oznaka na plovnom putu,
Slika 12 znaci opasnosti ,
Slika 13 znaci podviodne infrastrukture,
granica i izobata
Osim prepoznavanja znakova za koritenje karata potrebno je znati znaenje pojedinih skraenica.
Skraenice su najee poetna slova rijei na jeziku drave koja je kartu izdala. Vanije skraenice
koje se susreu na naim kartama su:
Skraenica Znaenje Skraenica Skraenica
k kamen L luka
m mulj O Otok, otoi
p pjesak Vpl, Vka Vidi plan, vidi kartu
ljunak Var. Varijacija
k koljke t trava
Gr greben kor. koralj
Bk brak
Tablica 1- Vane skraenice na navigacijskim kartama
Pouzdanost navigacijske karte
Za sigurnost broda od velike je vanosti pouzdanost koju prua navigacijeka karta. Elementi
pouzdanosti navigacijske karte su:
- Godina izvrenih izmjera i datum izdanja karte
- Pravilnost i gustoa dubina na karti
- Mjerilo karte
Ako je datum izdanja karte i godina izvrenih premjeravanja ranijeg datuma karta je manje pouzdana.
Karte krupnijeg mjerila (obalne karte i planovi) donose vie podataka pa su stoga i pouzdanije. Na
njma su iscrpno sa svim detaljima prikazana sva opasna mjesta.
Koritenje i ispravljanje navigacijskih karata
Da bi se navigacijsku kartu moglo uspjeno koristiti potrebno je imati odgovarajui pribor za rad na
karti. Osnovni navigacijski pribor ine: dva navigacijska trokuta, navigacijski estar, meka olovka i
meka gumica. Navigacijski trokuti slue za ucrtavanje i oitavaje kurseva i azimuta. estar slui za
mjerenje udaljenosti te vaenje i unoenje zemljopisnih koordinata.
Osnovni navigacijski zadaci koji se rjeavaju na navigacijskoj karti su :
- Mjerenje udaljenosti
- Vaenje zemljopisnih koordinata (pozicije) s karte
- Unoenje zemljopisnih koordinata (pozicije) u kartu
- Ucrtavanje i oitavanje kurseva
- Ucrtavanje i oitavanje azimuta
Mjerenje udaljenosti
Mjerenje udaljenosti izvodi se pomou navigacijskog estara (slika 14). eljena udaljenost izmeu
dviju toaka na karti uzme se u estar. Ovako otvoren estar prenese se na ljestvicu zemljopisne irine
Vanije hidrografske oznake
Svjetionik

Svjetionik sa
sektorom
Brod svjetionik
Peljarska postaja
Sidrite
Sidrite za male
brodove
Zabranjeno
sidrite

Mjesto za
sidrenje
Podvodna infrastruktura, granice i izobate
pokriti smjer
podvodni kabel
podvodni cjevovod
granica
zabranjenog
podruja
granica podruja
za vojne vjebe
40
u priblinoj visini dotinih dviju toaka i proita odgovarajua duljina u miljama (1 = 1 M) i kabelima
(1/10 M).
Slika 14 - Mjerenje udaljnosti
Vaenje zemljopisnih koordinata zadane pozicije s karte
Vaenje zemljopisnih koordinata neke pozicije s karte izvodi se tako da se jedan iljak estara postavi
na odabranu toku. Otvara se estar toliko da drugi iljak estara tangira najbliu paralelu. S tako
otvorenim estarom ide se na ljestvicu zemljopisne irine i to jednim krakom estara na istu paralelu, a
na drugom se kraku estara oita zemljopisna irina u stupnjevima, minutama i djelovima minuta. Za
vaenje zemljopisne duine jedan se krak estara postavi u odabranu toku, a drugim se tangira
najblii meridijan. Tako otvorenim estarom ide se na ljestvicu zemljopisne duine gdje se oita
zemljopisnu duinu u stupnjevima minutama i djelovima minuta (slika 15).
Slika 15 - Vaenje zemljopisnih koordinata s
karte
Unoenje zemljopisnih koordinata zadane pozicije na kartu
Za unoenje zadanih koordinata (, ) neke pozicije postupak je slian ali obrnut. Izvodi se tako da se
u estar na ljestvici zemljopisne irine uzme zadana zemljopisna irina te ju se prenese i lagano ucrta u
odgovarajuoj duljini preko meridijana koji je najblii zadanoj poziciji. Nakon toga se na ljestvici
zemljopisne duine uzme u estar vrijednost zadane zemljopisne duine (od zadane toke do blieg
meridijana). S tim otvorom estara nanese se ta veliina od meridijana na ucrtanu paralelu (slika 16).
41
Slika 16 - Unoenje koordinata
zadane pozicije na kartu
Ucrtavanje i oitavanje kurseva
Ucrtavanje kurseva na malim duinama izvodi se pomou trokuta, a na veim pomou ravnala.
Kursevi se ucrtavaju lagano mekom olovkom. Nakon ucrtavanja kurs se oitava na podjeli
navigacijskog trokuta ili na rui vjetrova koja se nalazi na karti.
Pomou rue vjetrova postupak je slijedei: Pomou dva trokuta pravac ucrtanog kursa prenese se
kroz sredite rue vjetrova i na njenoj podjeli oita se kurs.
Pomou navigacijskog trokuta to se izvodi na slijedei nain: hipotenuza trokuta se poloi na ucrtani
kurs. Pomou drugog trokuta prvi se paralelno vodi do najblieg meridijana i postavi tako da sredinja
oznaka hipotrnize lei na meridijanu. Iznos kursa oita se na podjeli trokuta kroz koju prolazi
meridijan (slika 17).
Obratno e se postupiti ako se iz neke toke treba povui zadani kurs. Naime tada se trokut postavi na
meridijan s isnosom zadanog kursa nakon ega se pomou drugog trokuta prvi trokut paralelno klie
do zadane toke iz koje se onda povue kurs.
Mjerenje i ucrtavanje azimuta
Azimuti se mjere preko kompasa (smjernog aparata-smjerala). Nakon to je azimut izmjeren i
ispravljen u pravi potrebno ga je ucrtati na kartu. Ucrtavanje azimuta kao i kurseva moe se izvoditi
pomou rue i pomou navigacijskih trokuta. Postupak je isti kao i kod ucrtavanja kurseva. Postupak
pomou rue je slijedei : kroz sredite rue i kroz kutnu vrijednost azimuta poloi se hipotenuza
trokuta. Nakon toga se trokut paralelno povlai do objekta s kojeg se lagano mekom olovkom povue
pravac s broda k objektu.
Pomou navigacijskog trokuta postupak je slijedei: oznaku sredita trokuta na hipotenuzi i kutnu
(brojanu) vrijednost azimuta postavi se na oblinji meridijan. Nakon toga se uz pomo drugog trokuta
prvi trokut klie paralelno do dotinog objeka prema kojem se ucrta pravac azimuta (slika 18).
Slika 17 - Ucrtavanje i
oitavanje kursa pomou
navigacijskog trokuta
42
Brzina i mjerenje brzine
Razmak izmeu pozicije polaska i pozicije dolaska zove se udaljenost. Dio udaljenosti koju brod
prevali za odreeno vrijeme zove se prevaljeni put (D). Udaljenost i prevaljeni put u pomorskoj
navigaciji izraava se i mjeri u nautikim miljama (M). U pomorskoj navigaciji za jedinicu vremena
uzima se 1 sat. Prema tome brzina broda (b) je prevaljeni put broda za 1 sat.
Vao je to tonije poznavanje brzine broda i prevaljenog puta jer se na osnovu prevaljenog puta i
kursa broda odreuje zbrojena pozicija. Kad bi se potpuno tono znala brzina broda (prevaljeni put) i
kurs (kurs preko dna) uvijek bi se znala tona pozicija broda.
Razlikuje se brzinu broda kroz vodu i brzinu broda preko dna.
Brzina kroz vodu je brzina broda koju brod ostvaruje kretanjem kroz vodenu masu. Budui da se
vodene mase kreu u odnosu na kopno i morsko dno, jasno je da e ta brzina biti vea ili manja u
odnosu na brzinu preko dna za veliinu kretanja vodene mase. Brzina broda preko dna je brzina koju
brod ostvaruje u odnosu na kopno (morsko dno).
Najtoniju prosjenu brzinu broda dobiva se na osnovu prevaljenog puta izmeu dvije tone pozicije.
Odnos brzine vremena i prevaljenog puta dat je izrazima :
b
D
t
t
D
b
t b D
=
=
=
gdje je:
Dprevaljeni put izraen u nautikim miljama (M),
bbrzina broda u vorovima (v:)
tvrijeme u satima
Pomorska svijetla i oznake na plovnom putu
Pomorska svjetla
Pomorska svjetla uglavnom spadaju u none navigacijske oznake, premda oni imaju i dnevnu
karakteristiku po kojoj se mogu prepoznati danju.
Slika - 18 Mjerenje i ucrtavanje
azimuta
43
Svjetionici se postavljaju na vanim mjestima na obali prvenstveno na vanjskom obalnom rubu, na
udaljenim i osamljenim otocima. Da bi se pomorski svjetionik mogao prepoznati danju opis njegovog
izgleda dat je u popisu svjetionika, a u peljaru i njegova slika (za vee i znaajnije svjetionike).
Obalna svjetla su redovito manji svjetionici kojima je svrha da olakaju plovidbu unutar obalnog
podruju. Postavljaju se na mjestima opasnim za plovidbu; na otocima, hridima, rtovima, tjesnacima.
Ova su svjetla manjeg dometa.
Luka svjetla su postavljena na lukim lukobranima ili gatovima u samim lukama. Svijetle crveno ili
zeleno ovisno o strani na kojoj su postavljena.
Svjetlee plutae se koriste za oznaavanje plovnih putova u podrujima pliina i pjeanih sprudova,
te u kanalima.
Karakteristika pomorskog svijetla
Da bi se svjetlo prepoznalo nou ono ima svoj specifini nain svijetljenja kojim se izdvaja od drugih
svjetala. Nain na koji pomorsko svjetlo svijetli zove se karakteristika svjetla. U karakteristiku svjetla
spada :
- Boja (bijela B, crvena C, zelena Z)
- Karakter (bljesak-Bl, prekid-Pk, svjetlo u grupi-Gp, izofazno-Izo. )
U karakteristici svjetlo na bljesak znai da svjetlo traje krae nego tama, a svjetlo na prekid znai da
svjetlo traje due nego tama. Kod izofaznog svjetla trajanje svjetla i tame je jednako.
- Period (ukupno trajanje cijele serije signala).
- Vidljivost (domet svjetla u tamnoj noi i pri istoj atmosferi izraena u miljama M)
- Sektor (Sek -luk obzora u kojem svjetionik svijetli drugaije boje ili je potamnjen Pot).
Karakteristike pomorskih svijetala su upisane na karti skraenicama. Boja svijetla koja se u pomorskoj
navigaciji najvie susree je bijela, crvena, zelena i naranasta. Boje se svjetla svjetionika dobivaju
tako da se ispred izvora svjetlosti postave stakleni zaslon odgovarajue boje. Najvei domet ima
svjetlo bez zaslona tj. bijelo.
Slika 19 Shematski prikaz karakteristike svjetala
Karakter svjetla
Pod ovim pojmom se podrazumijeva nain na koje neko svijetlo svijetli. Pomorsko svijetlo moe
svijetliti na bljeskove, na prekid, bljeskove u grupi, izofazno, s promjenom boje, itd.
Slika 19 daje shematski prikaz nekih najvanijih karakteristika svjetala.
Stalno bijelo svijetlo ....B.
Bijeli bljesak..B.Bl.
Bijeli bljesak 2 u grupi...B.Bl.2Gp.
Bijeli brzi bljeskovi....B.K.Bl.
Bijeli brzi bljeskovi 3 u grupi.B.K.Bl.3Gp.
Bijelo na prekid..B.Pk.
Bijelo na prekid 2 u grupi..B.Pk.3Gp.
Bijelo izofazno..B.Izo.
Bijelo morse ...Mo.(A)
Stalno bijelo svijetlo sa sjajem.B.Sj.
Bijelo s promjenom u crveno..B.i C.Pm.
Bijeli i crveni promjenjivi bljeskovi B. i C Pm.bl.
44
Period svijetla
Period svjetla predstavlja interval vremena od poetka jedne do poetka druge serije signala. Drugim
rijeima to je vremensko trajanje cijele serije signala, tj. i svijetla i tame. Period je definiran
vremenskim trajanjem u sekundama. i upisan u karakteristici svjetla na karti i u popisu svjetionika.
Slika 20 Period svijetla
Sektori
Sektor svijetla predstavlja luk obzora u kojem svjetionik drugaije svijetli (druge boje ili je
potamnjen). Sektorsko svijetlo slui da bi se pomou njega oznaio siguran put ili opasno podruje.
Zbog toga se razlikuje sektor sigurnosti i sektor opasnosti. Obino se sektor opasnosti oznaava
crvenim svjetlom, ali to ne mora biti pravilo. Tone podatke o tome radi li se o sektoru sigurnosti ili
opasnosti dobit e se izravnim uvidom u navigacijsku kartu i/ili popis svjetionika.
Slika 21 Svjetionici sa sektorima
Granini azimuti pojedinih sektora oznaeni su na karti i u popisu svjetionika. Raunaju se gledano s
mora prema kopnu (prema svjetioniku)
Vidljivost
Pod pojmom vidljivosti pomorskog svjetla podrazumijeva se njegov domet u tamnoj noi i pri istoj
atmosferi. Vidljivost svijetla ovisi o stanju atmosfere, jaine izvora svjetlosti, visini svijetla nad
morem i o visini osmatraevog oka. Na osnovu izloenog moe se zakljuiti da karakteristika svijetla
sadri sve opisane elemente. Elementi karakteristike upisani su pored svjetionika u navigacijskoj karti
i u popisu svjetionika u obliku skraenica. U slijedeoj tablici date su najee skraenice
karakteristika pomorskih svjetala na kartama naeg izdanja:
B Bijelo svjetlo Mo Svjetlo s Morse znakovima
C Crveno svjetlo Sekt. Svjetlo sa sektorom
Z Zeleno svjetlo Dir. Usmjereno svjetlo
C,C,Z, Stalno svjetlo Aero Aeronautiko svjetlo
Bl. Bljesak, Sig.mag. Signal za maglu
Gp. U grupi, Gong Gong
Pk. Svjetlo na prekid, Zvono Zvono za maglu
K.Bl. Kratki bljeskovi Sirena Sirena za maglu
VK:Bl. Vrlo kratki bljeskovi s Sekunda
Izo. Izofazno svjetlo m Metar
Sj. Svjetlo sa sjajem M Nautika milja
Pm. Svjetlo s promjenom boje Pot. Potamnjeno
Mo Svjetlo s Morse
znakovima
Pok.smjer Pokriti smjer
3 7s
Period 10s
Period
B.Bl.(2) 5s.Sec.C.16-8M
Z.Bl.10.s
potamnjeno
Crv.
45
7.2. Oznake na pomorskim plovnim putovima (balisaa)
Oznaavanje plovnih putova plutaama i motkama u kanalima i tjesnacima, prilazima luka, na uima
i unutar plovnih tokova rijeka, oznaavanje pliina i mjesta potopljenih brodova (podrtina) naziva se
balisaa.
Zbog tekih uvjeta za navigaciju pomorski plovni putovi u obalnom podruju oznaavaju se
propisanim oznakama odreene boje i oblika ime se omoguava sigurnija i laka plovidba. Oznake se
postavljaju uzdu itavog obalnog podruja, u kanalima i na svim mjestima opasnim za plovidbu.
Oznake bonog ili lateralnog sustava (slika 22 i 23)
Ove se oznake koriste za oznaavanje strana plovnog puta (u kanalima, rijekama tjesnacima prilazima
lukama). Oznaku desne strane ostavlja se desno, a oznake lijeve strane lijevo.
Prema ovim pravilima desna (lijeva) strana kanala smatra se ona strana koja ostaje desno (lijevo):
-dolaskom u kanal s otvorenog mora,
-pri plovidbi rijekom plovidbom uzvodno,
-za luke prilikom uplovljenja u luku.
(Kad se brod vraa, plovi kanalom prema otvorenom moru, isplovljava iz luke ili plovi rijekom
nizvodno situacija je suprotna)
Oznake na lijevoj strani imaju oblik valjka ili motke s vrnim znakom valjka crvene boje. Po noi
svijetle crvenim svjetlom bilo koje karakteristike.
Oznake na desnoj strani imaju oblik unja ili motke s vrnim znakom unja zelene boje . Po noi
svijetle zelenim svjetlom bilo koje karakteristike.
Oznaka lijeve strane Oznaka desne strane
Slika 22 - Oznake strana
Na mjestu ravanja plovnog puta mogu se upotrebiti oznake kao na slici 23. Ovim oznakama se
oznaava glavni kanal kao povoljnija ruta.
Glavni kanal desno Glavni kanal lijevo
Slika 23 - Oznake ravanja kanala
Crveno svjetlo
Zeleno svjetlo
S
m
j
e
r
p
l
o
v
n
o
g
p
u
t
a
C. Bl (2+1) Z. Bl (2+1)
S
m
j
e
r


g
l
a
v
n
o
g

k
a
n
a
l
a
46
Oznake osnovnog ili kardinalnog sustava (slika 24)
Ove se oznake koriste za oznaavanje opasnosti s obzirom na strane svijeta, odnosno kvadrante.
Sigurno obilaenje je na strani kvadranta kojeg oznaava dotina oznaka. Tako se na pr. nailaskom na
oznaku sjevernog kvadranta sigurno prolazi sjevernije od oznake. Kardinalne oznake koriste se :
-da se oznai najdublja voda na strani koju oznaava oznaka,
-da se oznai sigurna strana na kojoj treba proi pored oznake,
-da se upozori na vano mjesto u plovnom kanalu kao to je zavoj, toka spajanja ili ravanja
plovnih putova ili kraj pliine.
Po noi ove oznake svijetle kratkim (K.Bl.-60 bljeskova u minuti) ili vrlo kratkim (V.K.Bl.-120
bljeskova u minuti) bljeskovima.
Slika 24 Oznake kardinalnog sustava
Oznaka usamljene opasnosti (slika 25)
Ove oznake postavljaju se na mjesta usamljenih opasnosti koje se mogu zaobii s bilo koje strane.
Oznaka moe biti vrsto usaena (motka ili stup), ili usidrena (plutaa) iznad opasne i usamljene
pliine. Oznaka ima oblik plutae krnjog unja, stupa ili motke crne boje s crvenim pojasom (plutaa),
ili vie pojasa (motka).
Slika 25 - Oznaka usamljene
opasnosti
Oznaka sigurne vode (slika 26)
Oznaka sigurne vode oznaava da su vode uokolo oznake plovne i mogu se zaobii s bilo koje strane.
Ove se oznake esto koriste za oznaavanje sredine plovnog kanala, sigurnog prilaza luci ili obali.
Oznaka moe imati oblik kuglaste plutae, reetkaste konstrukcije ili stupa uvijek obojani crvenim i
K.Bl 6. Gp+B.Bl.15s
V KBl 6.Gp+B.Bl. 10s
NE NW
SW SE
K.bl.
V K.Bl..
K.bl 3 Gp. 10s
V K.Bl,. 3 Gp.
5s
K.bl.9 Gp.15 s
V K.Bl. 9 Gp.
10s
B.Bl. 2 Gp.
47
bijelim vertikalnim prugama s vrnim znakom crvene kugle. Nou bijelo izofazno, bijelo na prekid,
bijeli bljesak svakih 10 sekundi ili morse A.
Slika 26 Oznake
sigurne vode
Posebne oznake (slika 27)
Ove oznake slue za oznaavanje posebnih podruja ili objekata. Za iscrpnije informacije potrebno je
konzultirati navigacijske kartama i publikacije. U ove se oznake ubrajaju se:
- oznake oceanografskih stanica,
- mjesto odvajanja prometa gdje oznaka za oznaavanje kanala moe prouzroiti zabunu,
-podruje vojnih vjebi,
-zone rekreacije,
-ograena podruja istovarita opasnog materijala
-poloene kablove i cjevovode
Posebne oznake ute su boje. Mogu biti bilo kojeg oblika, samo ne smiju doi u koliziju s lateralnim
oznakama (na desnoj strani kanala ne moe se postaviti plutaa oblika valjka). Vrni znak ovih oznaka
je oblik slova X. Po noi uto svjetlo po karakteristici razliito od ranije opisanih.
Slika 27 - Posebne
oznake
Odreivanje pozicije
Navigacijska sigurnost broda najvie ovisi o tonosti njegove pozicije. Zbog toga je osnovni zadatak
radi sigurnosti plovidbe u obalnoj navigaciji poznavanje tone pozicije. Pozicija broda u obalnoj
navigaciji odreuje se opaanjem karakteristinih objekata na obali (svjetionika, trijangulacijskih
toaka, tornjeva, zvonika, rtova itd.). U tu svrhu mogu se koristiti samo oni objekti koji su oznaeni
(ucrtani) na karti.
Pozicija se broda moe odrediti s pomou najmanje dvije linija pozicija (stajnica). Sjecitem najmanje
dviju linija dobije se pozicija broda.
Azimut kao linija pozicije dobije se smjeranjem preko kompasa, ili radara (slika 28).
Slika 28 Azimut kao stajnica
Pokriti smjer takoer daje liniju kao pravac, a moe ga se dobiti bez to mu daje stanovitu prednost.
Kae se da su objekti u pokritom smjeru kad se istovremeno dva objekta nau na pravcu osmatraeva
oka (slika 29).
B.Izo.
B Pk
B.Bl.10s
Morse A

A
48
Slika 29 Pokriti smjer kao stajnica
Stajnica kao krunicu dobije se mjerenjem udaljenosti. Izmjerena udaljenost daje polumjer krunice
ije je sredite opaani objekt (slika 30).
Slika 30 Udaljenost kao linija pozicije
Osmatra koji izmjeri udaljenost od objekta nalazi
se na krunici iji je polumjer veliina izmjerene udaljenosti r=d.
Krivulju liniju pozicije dobiva se mjerenjem dubina. Krivulja koja povezuje sva mjesta istih dubina
zove se izobata. Na veini karata posebno obalnim i planovima ucrtane su izobate od 2, 5, 10 20, 50,
100m. Odreivanje stajnice mjerenjem dubina primjenjuje se u uvjetima smanjene vidljivosti, kad
navigator nije u stanju odreivati stajnice opaanjem obalnih objekata.
Koja e se metoda za odreivanja pozicije broda koristiti ovisi o broju i vrsti objekata te o vrsti i
tonosti raspoloivih ureaja. Pri izboru objekata potrebno je paziti da se odabrani objekt nalazi na
karti. Da se izbjegnu pogreke ili ih se smanji na najmanju vrijednost potrebno je voditi rauna o
postupcima pri odreivanju pozicije :
Da se biraju tako rasporeeni objekti ije e se stajnice sjei po to okomitijim kutom. Poznato je da
stajnice koje se sijeku pod kutom manjim od 30 ne daju dobre rezultate.
Pozicije broda moe se podijeliti na odreivanje pozicije broda:
- opaanjem jednog objekta,
- opaanjem dva objekta i
- opaanjem tri ili vie objekata
Azimut i izmjerena udaljenost
Pozicija broda dobit e se tako da se smjera objekt
preko kompasa, te istovremeno izmjeri udaljenost
ukoliko se ima ureaj za mjerenje udaljenosti (radar).
Azimut je prije ucrtavanja na kartu potrebno ispraviti u
pravi. Za praksu navigacije u naim vodama gdje nije
velika varijacija (oko 1) i za brodove izraene od
nemagnetikog materijala (drvo, plastika) azimut se
moe ucrtati bez pretvaranja u pravi. Izmjerena
udaljenost se uzme u estar te nanese na ucrtani pravac
azimut od objekta prema brodu (slika 31).
Slika 31 Pozicija broda s pomou azimuta i
udaljenosti
B
A
r = d
A
P
d
49
Azimut i izmjerena dubina
Ovaj nain odreivanja pozicije je
dobar ukoliko su izobate povoljno
rasporeene. Nasuprot tome ova
metoda ne dolazi u obzir u podrujima
vie-manje jednakih dubina.
Izmjeri se azimut te oita dubina na
dubinomjeru. Azimut se pretvori u
pravi te ucrta na kartu. Na ucrtanom
azimutu potrai se odgovarajuu
izobatu (ili izvri interpolaciju izmeu
ucrtanih izobata na pr. 45 m kao na
slici 32), te tako odredi poziciju broda.
Pozicija broda pomou dva azimut
Ovo je najei i najbri nain
odreivanja pozicije broda. Pri izboru
objekata treba voditi rauna o kutu
sjeenja: Pored toga vano je takoer
da se oba objekta brzo smjeraju, kako
bi pogreka u prevaljenom putu za
tako kratko vrijeme bila zanemariva.
Izmjereni se azimuti pretvore u prave,
a zatim ucrtaju na kartu. U sjecitu
azimuta nalazi se pozicija broda (slika
33).
Pozicija broda pomou dvije udaljenosti
primjenjuje u praksi kad se koristi radar
kao sredstvo odreivanja pozicije broda.
Daje dobre rezultate jer se radarskim
ureajem mogu precizno mjeriti
udaljenosti.
Uz pomo radara, odrede se udaljenosti
od objekata d
A
i d
B
(slika ) s kojima se
opie krunice udaljenosti iz odnosnih
toaka.
U sjecitu dviju krunica nalazi se
pozicija broda.
Pozicija broda pomou pokritog smjera i udaljenosti
O pokritom se smjeru govori kad isti smjer prolazi kroz dva na karti ucrtana objekta.
Slika 32- Pozicija broda s pomou azimuta i izobate
Slika 33 Pozicije broda pomou dva azimuta
Slika 34 Pozicija broda pomou dvije
udaljenosti
5
10
2
5
100
I
I I
A
B
d
d
50
Postupak pri odreivanju pozicije je slijedei: Vizualnim se promatranjem prati trenutak pokria
objekata (smjeranje preko kompasa nije potrebno). Kad doe do pokria izmjeri se udaljenost do
jednog od objekata (obino do blieg). Na kartu se ucrta pravac pokritog smjera, te se na isti nanese
izmjerenu udaljenost (slika 35 ).
Ovako dobivena pozicija jedna je od najtonijih i najjednostavnijih. Posebno je pouzdana jer je
neovisna od kompasa, pa ju se preporuuje kadgod se sumnja u tonost devijacije kompasa.
Slika 35 - Pozicija broda pomou pokritog smjera i udaljenosti
Odreivanje pozicije broda pomou tri azimuta
Prije smjeranja je potrebno odabrati objekte
dovoljno kutno razmaknute identificirati ih a
nakon toga smjerati. Smjerati treba brzo kako
bi se zanemario prevaljeni put izmeu
smjeranja. Nakon smjeranja azimuti se
pretvore u prave i ucrtaju na kartu. U sjecitu
istih nalazi se pozicija broda. Kad ne bi bilo
nikakvih pogreaka sve bi se tri stajnice sjekle
u jednoj toci. Obino nastane vei ili manji
trokut pogreke, pa se poziciju broda uzima u
sreditu tako nastalog trokuta (slika 36 ).
Pozicija broda s pomou dva pokrita smjera
Zbog jednostavnosti i tonosti, (a bez ikakvih
instrumenata) vano je spomenuti metodu
odreivanja pozicije broda s dva pokrita
smjera (etiri objekta). Postupak je slijedei:
Brod se postavi u jedan od pokritih smjerova
te plovi u njemu dok druga dva objekta ne
dou u pokrie (slika 37). Ovaj nain
odreivanja pozicije posebno je dobar jer je to
metoda potpuno neovisna od bilo kakvih
mjernih ureaja, a pozicija broda odreena na
ovaj nain je pouzdana i tona. Ova se metoda
preporuuje kad se trai tonost pozicije prije
uplovljenja brodom u navigacijski teko
podruje. Najee je koriste ribari.
Slika 36 Pozicija broda pomou tri azimuta
Slika 37 Odreivanje pozicije broda pomou dva pokrita
smjera
A
B
I
II
III
A
B
C
A
B
C
D
51
DIO IV.
POMORSKA RADIOTELEFONSKA
SLUBA I OSNOVE SIGNALIZACIJE
52
Brodska radijaka postaja
Prema Pravilniku o brodicama (NN 81/94, od
07.11.1994.), svaka brodica namjenjena za
gospogarske i javne svrhe mora imati brodsku
UKV (ultra-kratko-valnu) odnosno VHF (very
high frequency) radijsku postaju odobrenog
tipa, te rezervnu bateriju za radijsku postaju.
rodicama namjenjenim za gospogarske i javne
svrhe ija je plovidba ograniena na podruje
kapetanije ili ispostave dozvoljava se
koritenje VHF radijske postaje prijenosnog
tipa s rezervnom baterijom.
Slika 1 - VHF postaja
Ovlatenje za rad s brodskom radijskom postajom
Osoba koja rukuje brodskom radijskom postajom na brodici mora imati odgovarajue znanje. Zbog
toga e ista ako uprevlja brodicom namjenjenoj za gospogarske i javne svrhe morati uz posjedovanje
"Ovlatenja za voditelja brodice" imati poloen dopunski ispit iz predmeta "Pomoreka radiotelefonska
sluba". Ovaj program obuhvaa:
- isprave radiotelefonske postaje,
- sluba bdjenja,
- rad u luci,
- nadzor i inspekcija,
- smjetaj radio-postaje na brodici,
- identifikacija i pozivni znak,
- postupak pri uspostavljanju veze,
- signali pogibelji,
- poziv i poruke o pogibelji,
- signali i poruke hitnosti i sigurnosti,
- red prvenstva u radio prometu,
- radio telegram,
- koritenje meunarodne tablice za sricanje slova i brojeva
Isprave za rad radijske postaje
Ako osoba posjeduje svjedodbu "Pomorskog radiotelefoniste s opom ili ogranienom ovlasti" ili
svjedodbu "GMDSS operatora s opom ili ogranienom ovlasti" nije duan polagati navedeni
dopunski ispit za rukovanje UKV radijskom postajom na brodici.
Nakon poloenog dopunskog ispita (za one koji su polagali ispit za voditelja brodice po ranijem
progranu) ili cijelog ispita Luka kapetanija izdati e "Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja
brodice", na poleini kojega e biti napisano da je osoba koja posjeduje uvjerenje osposobljena za
rukovanje pomorskom radiotelefonskom postajom na brodici dok plovi vodama i teritorijalnim morem
Republike Hrvatske.
Da bi se brodska radijska postaja mogla nabaviti i legalno koristiti na brodici mora se imati "Dozvolu
za radijsku postaju na plovilu". Dozvolu izdaje Ministarstvo pomorstva prometa i veza.
Osim toga za koritenje radijske postaje u u komercijalne svrhe vlasnik brodice mora sklopiti ugovor s
radio kompanijom. Radio kompanija za podruje Republike Hrvatske je PLOVPUT - Split.
Za vrijeme plovidbe na brodici se mora stalno nalaziti "Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja
brodice" i "Dozvola za radijsku postaju na plovilu".
Identifikacija i pozivni znaci
Obalne radijske postaje (ORP) vre neprekidnu slubu bdjenja za sluaj opasnosti, hitnosti i
sigurnosti na moru na UKV (VHF) kanalu 16 (156,8 MHz). Tu slubu u Republici hrvatskoj obavljaju
"SPLIT-radio", "DUBROVNIK-radio", i "RIJEKA-radio". Luke kapetanije i Luke ispostave tu
slubu obavljaju na kanalu 10, ali samo u radno vrijeme.
53
Nadzor
Nadzor nad radio postajama na brodicama obavljaju Luke kapetanije i njihove ispostave. Osnovni
pregled na brodici obavlja se kod nove brodice, nakon obnove ili prenamjene brodice. Nadzor obavlja
inspektor sigurnosti plovidb (obino radio-inspektor pri Lukoj kapetaniji). Ukoliko prilikom
pregleda inspektor utvrdi bitne nedostatke zabraniti e daljnju plovidbu brodice dok se ne otklone
primjeeni nedostaci (daje se odreeni rok).
5. Smjetaj radijske postaje
Brodska radio-postaja treba biti smjetena u blizini mjesta za upravljanje brodicom tako da bude na
dohvat voditelju, a antena radi bolje ujnosti i dometa na najviem moguem mjestu. Pri instalaciji
postaje treba voditi rauna da ista bude dalje od moguih izvora smetnji i buke.
Radio posraja na brodici ima identifikacijsku oznaku tzv. pozivni znak, kojeg mu dodjeljuje
Ministarstvo pomorstva prometa i veza (ime ili broj). Pozivni znak ili broj se nalazi upisan u "Dozvoli
za radio postaju".
Brodska radio postaja ima svoju oznaku (identifikacijski ili pozivni znak), koji se sastoji od znakova
"9A" (oznaka za Hrvatsku) iza kojeg slijedi etveroznamenkasti broj.
Hrvatske obalne radio postaje imaju slijedee pozivne znakoe: 9AD Dubrovnik-radio, 9AS Split-radio,
9AR Rijeka-radio.
Brodska VHF radijska postaja ima frekvencijsko podruje od 155 do 174 MHz. Tom podruju
odgovaraju kanali od 1 - 88, a za potrebe pomorske navigacije koriste se kanali od 1-28 (od 156.025-
157.425 MHz) i od 60-88 (od 160.625-162.025 MHz).
Rad u luci
Za vrijeme boravka brodice u luci (na vezu) koritenje radijske postaje u komercijalne svrhe nije
dozvoljeno. Rad u luci dozvoljen je samo za potrebe lukoh operacija (pozivanje peljara i sl.) te za
sluaj opasnosti, hitnosti i sigurnosti.
Sluba bdjenja
Meunarodni kanal bdijenja pogibelji (distress), sigurnosti (security) je kanal 16 (156,800 MHz).
UKV radio-postaja mora biti ukljuena za cijelo vrijeme plovidbe (sluba bdjenja - kanal 16).
Brodovi koje uz VHF radio postaju posjeduje i VHF DSC ureaj (digital selectiv call - digitalno
selektivno pozivanje) slubu bdjenja osim na VHF kanalu 16 vre i na VHF DSC kanalu 70. DSC
ureaj je poseban ureaj novijeg datuma koji ima mogunost selektivnog pozivanja i uzbunjivanja. Za
sada brodice nisu obvezne posjedovati ovaj ureaj.
Postupak i uputstvo za uspostavu veze
Kanali u pomorskom prometu dijele se na pozivne i radne. Pozivanje (caling) radi uspostavljanja veze
obavlja na VHF kanalu 16 (156,8 MHz). Nakon to se je veza uspostavila dogovara se i prelazi na
radni kanal. Pozivanje ne smije trajati vie od jedne minute, jer je taj kanal namjenjen prije svega za
pozive pogibelji, (distress) hitnosti (urgent) i sigurnosti (security). Neptivanje ove odredbe smatra se
prekrajem i protiv prekritelja moe biti podignut prekrajni postupak. Radi nepotrebnog ometanja
kadgod je to mogue preporuuje se uspostaviti vezu na deurnom kanalu neke slube ako se taj kanal
zna (npr. Luka kapetanija kanal 10). Pri tome treba uvijek voditi rauna da se ne ometa radijsku
postaju dok je zauzeta u radu s drugom radijskom postajom.
Primjer pozivanja radi uspostave veze :
- Izgovaranje imena (pozivnog znaka) pozivne postaje tri puta za redom (Kapetanija Zadar,
Kapetanija Zadar, Kapetanija Zadar),
- Izgovaranje imena radiopostaje koja poziva (Ovdje m/b "Oluja, Oluja, Oluja)
Kad je veza uspostavljena predlae se radni kanal koji uvijek predlae obalna radiopostaja,
- "oluja" preite kanal 10
- u redu kanal 10
Rad s obalnom radijskom postajom se naplauje po minuti rada prema cjeniku radijskih postaja u
sustavu veza Hrvatskih obalnih radiopostaja. Cijena po minuti za brodice za sport i rekreaciju iznosi
200 kuna, a za brodice za privredne svrhe 400 kuna.
Pozivi prioriteta u radioprometu
Ove se poruke odailjaju na kanalu 16. Po prioritetu mogu se podijeliti na :
54
a) poruke sigurnosti- SAFETY MESSAGES
b) poruke hitnosti -URGENT MESSAGES
c) poruke pogibelji -DISTRESS MESSAGES
a) Poruke upozorenja
Zapovjednik broda (brodice) duan je odaslati poruku upozorenje kad opazi bilo koju drugu pojavu
koja ugroava SIGURNOST PLOVIDBE (podrtinu, plutajui neosvjetljeni objekt napr.kontejner),
Porukama SIGURNOSTI predhode rijei: SECURITE 3 x
OVDJE (Tris is.)
IME BRODA 3x
OPIS OPASNOSTI I POZICIJA BRODA
b) Poruke hitnosti
Ove se poruke najee alju kad nije ugroena sigurnost broda (brodice) ve je ugroen ljudski ivot
(ovjek u moru, bolest, ozlijeda...)
Porukama HITNOSTI predhode rijei : PAN, PAN 3x
OVDJE (Tris is.)
IME BRODA 3 x ,
POZICIJA BRODA I PORUKA
Porukama medecinske pomoi predhode rijei : PAN, PAN MEDICO 3x
OVDJE (Tris is.)
IME BRODA 3 x ,
POZICIJA BRODA I PORUKA sa zahtjevom
medicinske pomoi (medical asistence) ili
medecinskog savjeta (medical advice)
c) Poruke pogibelji
... Odaile brod koji se nalazi u neposrednoj pogibeljnoj opasnosti. Poruka se alje bez odredita, to
znai - SVIMA.
Porukama POGIBELJI predhode rijei: : MAY DAY 3 x
OVDJE (Tris is.)
IME BRODA 3 x ,
OPIS POGIBELJI, POZICIJA, vrsta pomoi koja se
trai i svaka druga poruka koja e pomoi pri
spaavanju
Zapovjednik koji je poruku primio mora potvrditi prijem takve poruke i krenuti u pomo osim :
1 Ako to objektivno nije u stanju ,
1. Ukoliko bi takvim inom ugrozio sigurnost vlastitog broda (brodice) i posade,
2. Ukoliko sazna da je zapovjednik broda (brodice) u pogibelji odabrao i prihvatio neki drugi brod
ili brodove pa mu pomo vie nije potrebna
Osim navedenog duan je :
- Poruku prenijeti svim brodovima u blizini,
- Poruku prenijeti najblioj obalnoj stanici, kako bi obalna stanica nakon toga mogla uputiti
ponovni poziv za pomo (DISTRESS RELAY).
Morseov alphabet koji se koristi u meunarodnim komunikacijama :
A M Y
B N Z
C O 1
D P 2
E Q 3
F R 4
G S 5
H T 6
55
I U 7
J V 8
K W 9
L X 0
Zastave meunarodnog signalnog kodeksa neto se rijee upotrebljavaju ali su i dalje ostale kao dio
komunikacijskih i dekorativnog sredstava na brodovima brodicama i jahtama.
Znaenje jednoslovanih signala
Slika 2 - zastave meunarodnog signalnog kodeksa
56
A Vrim probnu vonju
B Krcam ili iskrcavam lako zapaljivi materijal
C Da (potvrujem, razumijem, afirmacija)
D Drite se daleko od mene, teko manevriram
E Skreem desno
F Onesposobljen sam. Komunicirajte sa mnom
G Trebam peljara
H Peljar na brodu
I Skreem lijevo
J Signalizirati u runim zastavicama
K Smjesta zaustavite va brod
L Zaustavite. Neto u vam priopiti
M Lijenik na brodu
N Ne, (nijeno, negacija)
O ovijek u moru
P U luci znai: znak polaska. U vonji znai: vaa svijetla su pogaena ili slabo gore
Q Stanje zdravlja na brodu je dobro. Traim dozvolu za slobodan promet
R Zaustavljen sam, moete proi, ali plovite oprezno
S Moji strojevi rade svom snagom krmom
T Nemojte mi proi ispred pramca
U Vi plovite prema opasnosti
V Trebam pomo
W Trebam lijeniku pomo
X Prekinite va posao i pripazite ma moje signale
Y Imam potu na brodu
Z Poziv obalnoj signalnoj stanici
Signali pogibelji
- Signali pogibelji, bilo da su upotrebljeni ili istaknuti odvojeno ili skupno, pokazuju
pogibelj i potrebu za pomoi :
- pucanj vatrenim orujem ili bilo koji drugi eksplozivni signal ispaljivan u razmacima od
oko 1 minute,
- neprekidan zvuk bilo kojom napravom za davanje signala u magli,
- rakete ili prskalice koje bacaju zvjezdice crvene boje ispaljivane jedna za drugom u
kratkim vremenskim razmacima,
- signal radio-telegrafijom ili bilo kakvim drugim signalnim sustavom koji se sastoji od
skupine - - - (SOS) Morseovim znacima.
- Signal radio-telefonijom koji se sastoji od izgovaranja rijei MAY DAY,
- Signal opasnosti N.C. predvien Meunarodnim signalnim kodeksom,
- Signal koji se sastoji od etverokutne zastave iznad ili ispod koje stoji kugla ili predmet
slian lopti,
- paljenje vatre na brodu (na pr. gorenjem bave katrana, ulja itd.),
- raketa s padobranom ili runa baklja koja daje crveno svjetlo,
- dimni signal koji isputa dim naranaste boje,
- mahanjem ispruenim i rairenim rukama gore dolje,
- radio-telegrafski signal za uzbunu,
- radio-telefonski signal za uzbunu,
- signal za odreivanje poloaja to ih emitiraju radio stanice u nudi,
- odobreni signali emitirani sustavima radioveza.
- komad jedrenine obojane naranasto, s crvenim etverokutom ili krugom, ili drugim
odgovarajuim znakom radi identifikacije iz zraka,
- obojenih mrlja vode.
57
DIO V.
OSNOVE METEOROLOGIJE I
58
Pojam meteorologije
Meteorologija je znanost koja prouave pojava koje se dogaaju u atmosferi. Te pojave su vezane uz
promjenu temperature, tlaka zraka, vlage, naoblake, oborina, vjetra Vjetar na moru stvara teke
uvjete za plovidbu posebno malim brodovima i brodicama pa oni o tome moraju voditi rauna radi
njihove sigurnost u plovidbi. Glavni zadatak meteorologije je davanje prognoze vremena. Prognoza
vremena zasniva se na praenju zranih masa i promjene spomenutih elemenata.
Zemljin omota sastoji se od plinova kojeg zajednikim imenom nazivamo zrak. Zrak ima svoju
teinu i na povrini Zemlje ima tlak od 1,033 kg/cm
2
. Tlak zraka se stalno mijenja. Glavni uzrok
promjene tlaka je nejednako zagrijavanje razliitih djelova zemljine povrine a time i zranih masa.
Pridneni slojevi zraka se jae zagrijavaju. Osim toga kopno se bre zagrijava od mora, pustinjski
pjesak bre od poumljene povrine i td. Radi reenoga zrane mase na povrini Zemlje razliito e se
zagrijavati. Slojevi koji se jae zagrijavaju laki su i diu se u vie slojeve (isparavanje).
Na tom je podruju niski tlak i obratno.
Najvaniji pokazatelj promjene vremena je promjena tlaka zraka. Radi toga je pomorcu barometar
vaan instrument prognoze vremena. Navigatora vie interesira promjena tlaka nego iznos tlaka u
datom trenutku. Ako tlak zraka raste prdznak je to lijepog vremena, odnosno ako tlak pada znak je
pogoranja vremena. Da bi se mogla bolje
pratiti tzv. tendencija tlaka (veliina porasta ili
pada barometra) na barometru postoje dvije
kazaljke. Prema brzini padanja ili dizanja
kazaljke moe se zakljuiti kojom e se
brzinom vrijeme mijenjati. Radi toga e svaki
dobar pomorac uredno pratiti i biljeiti stanje
barometra bilo u luci (da bi se odluio dali
isploviti ili ne), bilo u plovidbi (da bi nastavio
plovidbu ili potraio luku zaklonita ili
pogodnu uvalu).
Slika 1 - Brodski barometar -aneroid
Vjetar i valovi
Vjetar nastaje radi razlika tlaka izmeu dvaju geografskih podruja na povrini Zemlje. Zbog te razlike
zrane mase e iz podruja visokog tlaka poeti strujiti prema podruju niskog tlaka. to je vea
razlika tlaka to e snaga vjetar biti vea. Glavni elementi vjetra su njegova jaina i smjer. Brzina vjetra
daje se u vorovima ili u m/sek.
Vjetar stvara valove na moru. Veliina valova ovisi o snazi vjetra, o tome koliko je dugo vjetar puhao
te o veliini akvatorija na kojem djeluje. U zatvorenom akvatoriju valovi ne postiu veliku visinu
unato jakog vjetra. Radi toga su na naoj obali Jadrana valovi bure manji od valova juga. Valovi
imaju svoju duinu i visinu.
Duina vala je vodoravna udaljenost izmeu dva brijega, a visina je vertikalna udaljenost izmeu
brijega i dola. Odnos duljine i visine valova ivog mora iznosi oko 1:25, dok kod valova mrtvog mora
to iznosi mnogo vie (do 1:180). Valovi mrtvog mora ostaju nakon prestanka puhanja vjetra. Oni
poprimaju izduen oblik, gube krijestu i udarnu snagu.
U pomorstvu stanje vjetra i mora najee se procjenjuje po Beaufort-ovoj ljestvici. Slijedea tabela
moe posluiti pri procjeni uinka vjetra i valova.
59
BEAUFORT-ova ljestvica
Beauf
ort-ov
broj
Opis vjetara Brzina
vjetra
(v.)
Stanje mora
Visina
valova
[m]
0 Tiina 0 Potpuno mirno (bonaca) 0
1 Lahor 1-3 Na povrini se stvaraju sitni tek zamjetni
valii. Izgled mora naboran.
0.1
2 Povjetarac 4-6 Mali valovi bez krijeste 0.2 - 0.3
3 Lagani vjetar 7-10 Vei valii s pojavom pjene na
vrhovima
0.6 - 1.0
4 Umjereni
vjetar
11-16 Mali valovi s brojnim krijestama na
vrhovima
1.0 - 1.5
5 Svje
vjetar
17-21 Umjereno veliki valovi; krijeste sve
izraenije uz pojavu dima (spray)
2 - 2.5
6 Umjereno
jak vjetar
22-27 Veliki valovi, krijeste se lome i pjene uz
pojavu morskog dima
3.0 - 4.0
7 Jak vjetar 28-33 Visina i duina valova te njihova krijesta
se poveava s bijelim prugama niz vjeta
4.0 - 5.5
8 Olujni vjetar 34-40 Umjereno visoki valovi velike duina.
Pjena se primjeuje u gustim prugama
niz vjetar
5.5 - 7.0
9 Oluja 41-47 Visoki valovi, valjavu se (rolling sea).
Gustoa bijelih pruga niz vjetar je sve
vea, morski dim ograniava vidljivost
7.0 - 9.0
10 Unjetena
Oluja
48-55 Vrlo visoki valovi s krijestama koje se
obruavaju, more bijeli od pjene,
vidljivost je ograniena zbog morskog
dima
9.0 - 11
11 Jaka
oluja
56-63 Izuzetno visoki valovi, more potpuno
bijelo od pjene, vidljivost vrlo loa
11- 14.0
12 Orkan 64 i vie Valovi strahovito veliki, zrak pun
morskog dima, more potpuno bijelo od
pjene, vidljivost nikakva
14 i vei
60
DIO VI.
OSNOVE PRAVILA ZA IZBJEGAVANJE SUDARA NA MORU
61
Openito
Ovim se pravilima reguliraju nain izbjegavanja sudara na moru. Meunarodna pravila o izbjegavanju
sudara na moru koja su na snazi donesena su 1972. godine s kasnijim dopunama 1977 i 1983.
Pravila se odnose na sve brodove koji plove otvorenim morem i svim vodama koji su spojeni s
otvorenim morem, a plovne su za pomorske brodove
Iako se ova pravila primjenjuju na svim meunarodnim plovnim putevima u pravilu 1 se kae :
Nita to je propisano ovim pravila ne sprjeavaju primjenu posebnih propisa na svom moru
(kanalima, lukama, sidritima) Preporua se da ti propisi budu to vie u skladu s ovim pravilima.
To znai da drava koristei svoje suvereno pravo moe za plovidbu u svojim unutranjim vodama
primjenjivati svoja posebna pravila.
U ovim pravilima koriste se rijei i pojmovi koji imaju slijedee znaenje:
Brod oznaava svaku vrstu plovila koji se upotrebljava ili se moe upotrebiti kao sredstvo prijevoza
na vodi.
Brod na mehaniki pogon oznaava brod koji se pokree strojem.
Jedrenjak oznaava brod koji se pokree samo jedrima. Ako jedrenjak istovremeno koristi uz jedra
i stroj smatra e se brodom na mehaniki pogon.
Brod koji ribari oznaava svaki brod koji ribari mreama ili drugim ribarskim priborom koji mu
ograniava sposobnost manevriranja. Radi toga se ne smatraju brodom koji ribari one brodove
(brodice) koji ribare s povrazima (panulana) i povrazima na mjestu (tunjama).
Brod koji ne moe manevrirati oznaava onaj brod koji se ne moe ukloniti s puta drugim
brodovima (zbog kvara stroja ili kormila).
Brod ograniene sposobnosti manevriranja oznaava brod koji se zbog prirode posla kojeg
obavlja ne moe ukloniti s puta drugim brodovima. To su brodovi koji obavljaju podvodne radove,
vre hidrografska istraivanja, jaruaju, polau kabele, cjevovode, navigacijske oznake, tegle posebno
velike i teke tegljeve, i td.
Brod ogranien svojim gazom oznaava brod koji ima toliki gaz u odnosu na raspoloivu dubinu
mora da nije u stanju skretati s kursa. To se esto susree pri plovidbu u plitkim vodama i kanalima.
Brod plovi znai da nije privezan uz obalu, usidren ili nasukan.
Smanjena vidljivost oznaava takvo stanje pri kojoj je vidljivost ograniena. Uzrok takvom stanju
moe biti : magla, sumaglica, kia snijeg, morski dim pri vjetrovitom vremenu, dim s obale i sl.
62
SVJETLA I ZNAKOVI
Prema odredbama Meunarodnih pravila svi brodovi moraju isticati nou propisana svijetla, a danju
znakove na osnovu kojih se moe utvrditi poloaj dotinog broda da bi se na osnovu toga mogla
poduzeti radnja u svrhu izbjegavanja sudara.
Svjetla se moraju isticati nou (od zalaza do izlaza Sunca), ali i danju za vrijeme tmurnog vremena i
slabe vidljivosti. Znakovi se moraju isticati danju.
Slika 1 - Brod na mehaniki pogon krai od 50 m
Slika 2 - Brod na mehaniki pogon dui od 50 m
Brod na mehaniki
pogon kad plovi mora
pokazivati :
- Jarbolno svijetlo
(bijelo) smjeteno u
uzdunici broda koje
stalno svijetli u luku
obzorja 225 (od
pramca na svaku
stranu 112,5.
- Ako je brod dui od
50 metara jo jedno
jarbolno svjetlo iza i
iznad .
- Bona svjetla i to; na
desnom boku zeleno,
a na lijevom boku
crveno svjetlo koja
stalno svijetle od
pramca na svaku
stranu u luku obzorja
od 112,5.
- Krmeno svjetlo
bijele boje koje
stalno svijetli u luku
obzorja od 135 (od
sredinjice krme na
svaku stranu po
67,5)
.
63
Slika 3 - Brod na mehaniki pogon krai od 12 m
Slika 5 - Brod na mehaniki pogon kad tegli tegalj krai od 200 m
Brod na mehaniki
pogon krai od 12 m
mora pokazivati:
- Umjesto jarbolnog
svijetla jedno
bijelo svjetlo
vidljivo sa svih
strana
Bona svjetala (koja
mogu biti kombinirana
u jednoj svjetiljci i
smjetena u uzdunici
broda)
Brod na mehaniki
pogon krai od 7 m i
brzine manje od 7
vorova mora
pokazivati :
- Bijelo svjetlo
vidljivo sa svih
strana obzora
Brod na vesla i jedra
mora imati pri ruci
jedno bijelo svjetlo
vidljivo sa svih strana
koje e pokazati
dovoljno na vrijeme
da se izbjegne sudar.
Svjetla i znakovi
broda koji tegli i
tegljenog broda
Brod na mehaniki
pogon kad tegli mora
pokazivati :
- Dva jarbolna
svjetla na
prednjem jarbolu
(ako je tegalj krai
od 200 m)
Slika 4 - Brod na mehaniki pogon krai od 7
m i brzine manje od 7 v. m
64
Slika 6 - Teglja i tegljeni brod nou , tegalj dui od 200 m
Slika 7 - Teglja i tegljeni brod danju , tegalj dui od 200 m
- Tri jarbolna
svjetla na
prednjem jarbolu
ako je tegalj dui
od 200 m
- Bona svjetla
- Krmeno svjetlo
- Svjetlo za
tegljenje iznad
krmenog svjetla
ute boje isti luk
obzora kao i
krmeno svjetlo
(135)
- Po danu signalno
tijelo u obliku
dvostrukog unja
s bazama
spojenim ako je
tegalj dui od 200
m.
Tegljeni brod mora
pokazivati :
- Bona svjetla
- Krmeno svjetlo
- Po danu signalno
tijelo u obliku
dvostrukog unja
s bazama
spojenim ako je
tegalj dui od 200
m.
65
Slika 8 - Jadrenjak
Slikla 9 - Jedrenjak krai od 20 m
Slika 10 - Jedrenjak krai od 7 m
Svjetla i znakovi za
jedrenjake
Jedrenjak kad plovi
mora pokazivati :
- Bona svjetla
- Krmeno svjetlo
Jedrenjak osim ovih
svjetala moe isticati
na vrhu jarbola dva
svjetla vidljiva sa
svih strana jedno
iznad drugog od kojih
je gornje crveno, a
donje zeleno
- Jedrenjak krai od
20 m moe
propisana svjetla
(bona i krmeno)
isticati na vrhu
jarbola u jednoj
kombiniranoj
svjetiljci.
Jedrenjak krai od 7
m (kao i brod na
vesla) ne mora isticati
spomenuta svjetla, ali
mora imati pri ruci
svjetiljku (bijelo
svjetlo) koju e
istaknuti dovoljno na
vrijeme da se izbjegne
sudar.
- Jedrenjak koji se
pokree i strojem
mora po danu
isticati znak u
obliku unja s
vrhom prema
dolje.
66
Slika 11 - Brod koji koari
Slika 12 - Brod koji ribari a ne koari
Ribarski brodovi
Brod koji koari ili
(vue sobom povlane
mree) mora pokazivati
- Dva svjetla vidljiva
sa svih strana jedno
povie drugog od
kojih je gornje
zeleno, a donje bijelo.
- Danju znak u obliku
dvostrukog unja s
vrhovima spojenim
- Kad se kree bona i
krmeno te drugo
jarbolno ako je brod
dui od 50 m .
Brod koji ribari a ne
koari mora pokazivati
- Dva svjetla vidljiva
sa svih strana jedno
povie drugog od
kojih je gornje
crveno, a donje
bijelo.
- Danju znak u obliku
dvostrukog unja s
vrhovima spojenim
- Kad se kree bona i
krmeno.
- Ako mu se ribarske
naprave pruaju vie
od 150 m, u smjeru
naprava jedno bijelo
svjetlo vidljivo sa
svih strana, a danju
znak crnog unja s
vrhom prema gore.
67
Slika 13 - Brod koji ne moe manevrirati
Slika 14 - Brod koji ograniene sposobnosti manevriranja
Slika 15 - Usidreni brod
Brod koji ne moe
manevrirati mora
pokazivati :
- Dva crvena svjetla
vertikalno jedno iznad
drugog.
- Dok se kree kroz
vodu bona i kremeno
svjetlo.
- Danju dvije crne kugle
jednu povie druge.
Brod ograniene
sposobnosti
manevriranja mora
pokazivati :
- Tri svjetla vertikalno
jedno povie drugog od
kojih su donje i gornje
crveno a u sredini
bijelo
- Kad se kree kroz
vodu bona i kremeno
svjetlo.
- Danju tri znaka jedan
povie drugog od kojih
su donji i gornji kugle
a u sredini dvostruki
unj.
Usidreni brod mora
pokazivati :
- Bijelo svjetlo vidljivo
sa svih strana obzora
- Ako je dui od 50 m
dva bijela svjetla
vidljiva sa svih strana
(jedno na pramcu a
drugo na krmi).
- Brod dui od 100 m
osim tih svjetala mora
imati svjetla za
osvjetljenje paluba.
- Danju znak u obliku
kugle crne boje.
68
L
1

3
L
3
PRAVILA ZA PLOVIDBU I MANEVRIRANJE
Pravilima koja se odnose na plovidbu i manevriranje regulira se plovidbu brodom u razliitim
uvjetima i konkretan postupak izbjegavanje sudara pri susretu brodova.
Izvianje
Svaki brod mora stalno izviati promatranjem i sluanjem i svim raspoloivim sredstvima
prilagoenim prevladavajuim okolnostima radi potpune procjene situacije i opasnosti od sudara.
Sigurnosna brzina
Svaki se brod stalno mora kretati sigurnosnom brzinom da bi se na vrijeme poduzela pravilna i
djelotvorna radnja i sprijeio sudar
Sigurnosna se brzina mora prilagoditi prevladavajuim okolnostima. Pri odreivanju sigurnosne brzine
treba uzimati u obzir slijedee imbenike :
- Stanje vidljivosti
- Gustou prometa ukljuujui prisutnost svih brodova (male brodice, ribarski brodovi...)
- Manevarska svojstva broda (sposobnost okreta i zaustavni put)
- Pozadinska svjetla (na obali) nou i rasprivanje vlastitih svjetala
- Gaz broda u odnosu na raspoloivu dubinu vode.
Za brod koji ima radar sigurnosna brzina ovisi o kvaliteti radara i svim negativnim utjecajima koji se
javljaju pri koritenju radara.
Rizik sudara
Rizik sudara postoji uvijek kadgod postoji imalo sumnje u postojee stanje. Osnovni pokazatelj da
rizik sudara postoji su:
- Do sudara e doi ako se kompasna snimka azimut (
1
=
2
=
3
) ili pramani kut (L
1
=L
2
=L
3
)
prema brodu koji se pribliava ne mijenja.
- Opasnost od sudara postoji ponekad i kad se snimka znatno mijenja, a to je sluaj kad su brodovi
vrlo blizu, kad se pribliava veliki brod ili tegalj
Radnja kojom se izbjegava sudar
Svaka radnja u svrhu izbjegavanja sudara mora biti poduzeta pravodobno i odluno. Radnja se moe
sastojati od promjene kursa, promjene brzine, promjene kursa i brzine, zaustavljanja i vonje krmom.
Sama promjena kursa je najea i djelotvorna radnja, pod uvjetom da je poduzeta na vrijeme i da ima
dosta prostora.
Uski kanali
- Brod koji plovi uskim kanalom mora se drati desne strane
L
2
Toka
sudara
Slika16 - Rizik sudara
69
- Brodovi krai od 20 m ili jedrenjaci ne smiju ometati prolaz drugim (veim) brodovima.
- Brodovi koji ribare ne smiju ometati prolaz brodu koji plovi kanalom.
- Brod ne smije presijecati kanal popreko, ako takvo presijecanje ometa plovidbu uzdu kanala. Kad
se sumnja u radnju broda koji presijeca kanal moe ga se upozoriti s 5 kratkih zvunih signala.
POSTUPAK PRI IZBJEGAVANJU SUDARA KAD SU BRODOVI U VIDOKRUGU
Prema ovim pravilima smatra se da se brodovi vide kad se vide prostim okom (ne radarom).
Izbjegavanje sudara u susretu dva jedrenjaka
Slika 17 - Izbjegavanje sudara u susretu dva jedrenjaka
Izbjegavanje sudara kod pretjecanja
Prema ovom pravilu svaki brod koji pretjee mora se ukloniti dostignutom brodu.
Smatra se da brod pretjee, kad se pribliava drugom brodu iz smjera koji je vei od 22,5iza
poprenice. To znai da bi mu nou vidio samo krmeno svjetlo. Ako se imalo sumnja u postojanje
ovakve situacije treba smatrati da ona postoji i postupiti po ovom pravilu. Poduzeti manevar treba
kontrolirati toliko dugo dok se brodovi bezopasno ne udalje.
Izbjegavanje sudara kad su brodovi u protukurs jedan drugome
Kada se dva broda pribliavaju jedan drugome iz suprotnih ili skoro kursova, a prijeti opasnost od
sudara svaki od brodova mora skrenuti na desno, tako da se mimoiu lijevim stranama.
Kad se dva jedrenjaka pribliavaju
tako da prijeti opasnost od sudara
uklonit e se s puta:
- Jedrenjak kojemu vjetar dolazi
s lijeve strane (kad primaju
vjetar s razliitih strana).
- Kad obojici vjetar dolazi s
istih strana manevar
izbjegavanja pduzima
jedrenjak koji se nalazi u
privjetrini.
- Ako jedrenjak kojemu vjetar
dolazi s lijeve strane vidi
jedrenjak u privjetrini i ne
moe sa sigurnou utvrditi s
koje mu strane dolazi vjetar
treba sebe smatrati obvezatnim
prema ovom pravilu.
V j e t a r
V j e t a r
70
Slika 18- Izbjegavanje sudara kad su brodovi u protukurs jedan drugome
Izbjegavanje sudara u poloaju krianja kursova
Kad se kursovi dvaju brodova na mehaniki pogon kriaju tako da prijeti opasnost od sudara uklonit
e se s puta onaj brod koji drugi brod vidi preko svoje desne strane. Mora se pri tome koliko god je
mogue izbjegavati presijecanje kursa ispred pramca drugog broda.
Slika 19- Izbjegavanje sudara u poloaju krianja kursova (manevar broda koji ustupa put)
Brod koji ustupa put (brod koji izbjegava sudar) mora manevrirati pravodobno i pouzdano kako bi
se potpuno uklonio.
Brod s pravom puta (brod kojeg se izbjegava) mora zadrati kurs i brzinu nepromjrnjenu.
- Ako brod s pravom puta vidi da brod koji ustupa put to ne ini, a po njegovoj je procjeni to ve
morao uiniti on moe poduzeti manevar izbjegavanja sudara. Pri tome ne smije poduzeti manevar
izbjedgavanja sudara skretanjem u lijevo (prema brodu s lijeve strane).
- Brod s pravom puta mora poduzeti radnju izbjegavanja sudara kad se nae tako blizu drugog
broda, da manevar samo jednog broda nee biti dovoljan da se sudar izbjegne.
Slika 20- Izbjegavanje sudara u poloaju krianja kursova (manevar broda s pravom puta)
Meusobne obveznosti brodova
Ovim pravilom regulira se nain izbjegavanja sudara na otvorenom moru izmeu brodova razliitih
manevarskih mogunosti. Pri tome vrijedi naelo da se uklanja onaj brod koji lake manevrira.
Brod na mehaniki pogon mora se ukloniti :
- Brodu koji ne moe manevrirati, brodu ograniene sposobnosti manevriranja, brodu koji ribari i
jedrenjaku.
Jedrenjak se mora ukloniti :
- Brodu koji ne moe manevrirati, brodu ograniene sposobnosti manevriranja i brodu koji ribari.
Brod koji ribari mora se ukloniti :
- Brodu koji ne moe manevrirati i brodu ograniene sposobnosti manevriranja.
Plovidba brodom pri smanjenoj vidljivosti
Kad brod plovi u podruju smanjene vidljivosti duan je ploviti posebno oprezno. To podrazumijeva
poduzimanje posebnih mjera opreza i radnji kao to su:
Brod koji
ustupa put
Brod s pravom
puta
Brod koji
ustupa put
Zadrava kurs i
brzinu
Moe poduzeti
manevar
Mora poduzeti manevar
71
- Mora ploviti sigurnosnom brzinom (pri smanjenoj vidljivosti to uglavnom znai smanjivanje
brzine) i stroj drati stalno spreman za manevar.
- Mora davati propisane zvune signale,
- Mora pojaano izviati (to znai angairati osmatrae osim na mostu i na pramanom djelu broda,
na jarbolu i sl.),
- Brodovi koji imaju radar moraju ga ukljuiti i pravilno koristiti.
Kad brod pri smanjenoj vidljivosti uje zvuni signal ispred pramca potrebno je brzinu smanjiti toliko
da kormilo slua, a ako je potrebno treba zaustaviti brod sve dok opasnost ne proe.
ZVUNI SIGNALI PRI SMANJENOJ VIDLJIVOSTI
Svaki brod dui od 12 m mora imati zvidaljku i zvono, a brod dui od 100 m i gong. Brodovi krai od
12 m (brodice) nisu duni imati ovakvu opremu, ali moraju imati neko drugo sredstvo za davanje
kratkih i dugih zvunih signala. Kratki zvuk znai zvuk u trajanju oko 1 sek., a dugi 4 - 5 sek.
Brod na mehaniki pogon kad plovi mara davati jedan dugi zvuni signal svake dvije minute.
Brod na mehaniki pogon kad plovi ali su mu strojevi zaustavljeni (pluta) mora davati dva duga
zvuna signala svake dvije minute.
Brod koji ne moe manevrirati, brod ograniene sposobnosti manevriranja, jedrenjak, ribarski brod i
brod koji tegli mora davati jedan dugi i dva kratka zvuna signala svake dvije minute. Tegljeni brod
daje (ako ima posadu) jedan dugi i tri kratka nakon zvunog signala tegljaa.
Usidreni brod mora na pramcu brzo zvoniti u trajanju od 5 sek. Ako je dui od 100 m nakon signala
zvonom na pramcu nastavlja brzim udaranjem u gong na krmi u trajanju od 5 sek.
ZVUNI SIGNALI ZA MANEVAR I SIGNALI UPOZORENJA
Ovi se signali daju kad su brodovi u vidokrugu, a znae :
- Jedan kratki Skreem desno
- Dva kratka Skreem lijevo
- Tri kratka Moji strojevi voze krmom.
Kada se brodovi u uskom kanalu pretjeu moraju tu namjeru oznaiti davanjem :
- Dva duga i jedan kratki Namjeravam vas pretei s vae desne strane
- Dva duga i dva kratka Namjeravam vas pretei s vae lijeve strane
Brod kojeg se pretjee svoje e slaganje potvrditi s :
- Jedan dugi jedan kratki jedan dugi jedan kratki zviduk.
Kada se brod koji plovi u uskom kanalu pribliava nepreglednom zavoju mora se oglasiti jednim
dugim zvunim signalom.
Svaki brod koji ne razumije namjere i radnje drugog broda ili ga eli upozoriti da se ne ponaa u
skladu s pravilima moe mu uputiti signal upozorenja koji se sastoji od najmanje pet kratkih i brzih
zvunih signala.
72
S a d r a j:
DIO I. MJERE BRODA, BRUTO I NETO TONAA, NOSIVOST BRODA,
DEPLASMAN, NADVOE BRODA, OZNAKE NADVOA
Nosivost broda
Tonaa
Nadvoe broda
Oblik forme i koeficjenti
Deplasman
Teretni brod podjele
Sredstva za spaavanje i preivljavanje na brodovima
DIO II. MORNARSKE VJETINE I OPREMA ZA VEZ
Oprema za vez
Vaniji uzlovi
Poluuzao s poluvojem
Poluuzao s vojem
Poluvoj s dva poluuzla
Voj s dva poluuzla ili plutain uzao
Sidreni uzao
Pomini uzao ili onjak
Holandski uzao
Vrzni uzao
Dvostruki vrzni uzao
Panjak
Ukriani voj na bitve
Ukriani voj na kljune
Muki uzao
enski uzao
Zastavni uzao
Dvostruki zastavni uzao
Trubni uzao
Uarski ili jednostavni mosni uzao
Poluuzao na kraju konopa
Osmica
DIO III. NAVIGACIJA
Pojam navigacije
Koordinate na Zemlji
Osnovna mjerna jedinica u navigaciji - morska milja
Pojam horizonta i orijentacija na moru
Oznaavanje smjera plovidbe (kursa) i ostalih pravaca za orijentaciju na
moru
Zemljin magnetizam i pojam magnetske varijacije
Magnetski kompas i ureaji za smjeranje
NAVIGACIJSKE KARTE
Mjerilo karte
Sadraj navigacijskih karata
Pouzdanost navigacijske karte
Koritenje i ispravljanje navigacijskih karata
Mjerenje udaljenosti
Vaenje zemljopisnih koordinata (pozicije) s karte
Unoenje zemljopisnih koordinata (pozicije) u kartu
Ucrtavanje i oitavanje kursova
Ucrtavanje i oitavanje azimuta
BRZINA I MJERENJE BRZINE
POMORSKA SVIJETLA I OZNAKE NA PLOVNOM PUTU
Karakteristika pomorskog svijetla
73
Oznake na pomorskim plovnim putovima (balisaa)
ODREIVANJE POZICIJE
DIO IV. POMORSKA RADIOTELEFONSKA SLUBA I OSNOVE
SIGNALIZACIJE
BRODSKA RADIJAKA POSTAJA
Ovlatenje za rad s brodskom radijskom postajom
Isprave za rad radijske postaje
Identifikacija i pozivni znaci
Nadzor
Smjetaj radijske postaje
Rad u luci
Sluba bdjenja
Postupak i uputstvo za uspostavu veze
Pozivi prioriteta u radioprometu
Poruke upozorenja
Poruke hitnosti
Poruke pogibelji
Alphabet koji se koristi kod spelovanja u meunarodnim komunikacijama
Morseov alphabet koji se koristi u meunarodnim komunikacijama
Zastave meunarodnog signalnog kodeksa
Znaenje jednoslovanih signala
Signali pogibelji
DIO V. OSNOVE METEOROLOGIJE I PROGNOZA VREMENA
Pojam meteorologije
Vjetar i valovi
Beaufort-ova ljestvica
DIO VI. PRAVILA ZA IZBJEGAVANJE SUDARA NA MORU
Openito
SVJETLA I ZNAKOVI
Brod na mehaniki pogon kad plovi mora pokazivati :
Svjetla i znakovi broda koji tegli i tegljenog broda
Svjetla i znakovi za jedrenjake
Ribarski brodovi
Brod koji ne moe manevrirati
Brod ograniene sposobnosti manevriranja
Usidreni brod
PRAVILA ZA PLOVIDBU I MANEVRIRANJE
Izvianje
Sigurnosna brzina
Rizik sudara
Radnja kojom se izbjegava sudar
Uski kanali
POSTUPAK PRI IZBJEGAVANJU SUDARA KAD SU BRODOVI U
VIDOKRUGU
Izbjegavanje sudara u susretu dva jedrenjaka
Izbjegavanje sudara kod pretjecanja
Izbjegavanje sudara kad su brodovi u protukurs jedan drugome
Izbjegavanje sudara u poloaju krianja kursova
Meusobne obveznosti brodova
Plovidba brodom pri smanjenoj vidljivosti
ZVUNI SIGNALI PRI SMANJENOJ VIDLJIVOSTI
ZVUNI SIGNALI ZA MANEVAR I SIGNALI UPOZORENJA