Sie sind auf Seite 1von 73

KABINET ZA INSTALACIJE

ELEKTRINE

INSTALACIJE

mr. sc.IVAN CCETINI 1

ELEKTROENERGETSKE INSTALACIJE (instalacije jake struje) kuni prikljuak uzlazni vodovi i glavni kuni razvod zajednike kune elektroenergetske instalacije elektroenergetske instalacije u stanu: elektromotorni pogoni i utinice rsvjeta INSTALACIJE SLABE STRUJE telefonska instalacija interfon instalacija TV i UKV antena kuna signalizacija instalacija kontrole i zatite: kontrola ulaza kontrola nazonosti vatrodojava automatska regulacija i upravljanje, lokalna raunalna mrea LAN INSTALACIJA GROMOBRANA
2

1 Sekundarna 1S k d strana t transformatora 220/380 V 2- Pogonsko uzemljenje 2 3- Osigurai 4- Voltmetar za mjerenje napona faze f 220 V

5 Voltmetar za mjerenje meufaznog 5napona 380 V 6- alter 7- Potroa trofazne struje prikljuen na faze RST 8 Potroa jednofazne(monofazne struje) 8prikljuen na fazni vodi i nul vodi 3

Trafostanica Trafostanica

Trafostanica

Integralna shema elektrinih instalacije zgrade


1-uli 1 lini ik kabel b l 2-kabelska glava 3-kuni prikljuak 4-kuna razvodna ploa 5-katna razvodna ploa j u stanu 6-brojilo 7-razvodna ploa u stanu 8-brojilo zajednike potronje 9-razvodna 9 razvodna ploa zajednike potronje 10-PTT razvodna ploa A - stubina rasvjeta B - portafon C - elektrine brave D - TV i UKV pojaalo R - rezerva G - gromobran S - rastavni spoj uzemljenja

Odvojna kabelska spojnica (g (glava) ) Kabelski se kuni prikljuak se izvodi s peteroilnim kabelom za ukapanje u zemlju, zemlju tip kabela IPO 5x6 s presjekom pojedinih ila 6 ili vie mm2, od kojih j su 3 faze (R, S, T), jedna je nula (0) i jedna zemlja (uzemljenje). Kuni prikljuak zavrava u kunom razdjelnom ormariu od kojeg j g se g granaju j razvodni vodovi do pojedinih razvodnih ploa u katovima ili stanovima.

Spajanje vodova u odvodnoj kabelskoj spojnici (glavi)

Fasadni prikljuni kuni ormari od plastine mase, tip KPMO

Elektrina instalacija u stanu obuhvaa sav razvod i prikljuke troila u stanu od razvodne ploe i brojila u stanu, kao i sama troila koja su stalno prikljuena na razvod. Razvodna ploa postavlja l se obi b no k kod d ulaznih l h vrata u stan s unutranje strane (ako nisu na fasadi kod vanjskih ulaznih vrata). N razdjelnoj Na dj l j se plo l i priklju iklj ak k stana t dij dijeli li na pojedine j di strujne t j krugove, koji moraju biti tako rasporeeni da u jednom strujnom k g nema krugu nem vie ie od 4 rasvjetna jetn mje mjesta, t odno odnosno no mog moguih prikljuaka rasvjetnih tijela ili drugih troila. Pogodno je osim toga da se strujni krugovi rasvjete odijele od strujnih krugova za druga troila, to jest od utinica. Na razvodnoj ploi mora za svaki strujni krug biti odgovarajui osigura. Za strujne krugove za rasvjetu uzimaju se osigurai za nazivnu struju 6A, 6A a za strujne krugove za utinice za nazivnu struju 10A.
10

Elektrina instalacija j mora uvijek j biti tako postavljena p j da je j osigura u vodu faze, a ne nule, jer bi u protivnom sluaju troilo i nakon pregaranja osiguraa ostalo pod naponom i moglo bi dovesti do nesree ako bi netko dodirnuo vodljivi dio troila. Uobiajena je primjena tzv. rastalnih osiguraa i elektromagnetnih osiguraa koji prekidaju strujni krug kada struja j u njemu j pree odre d enu vrijednost ij d i elektromagnet l k kod te struje privue kotvu i time prekine strujni krug razdvajanjem d j j kontakata. k t k t St Strujni j ik krug se ponovno uspostavlja t lj premjetanjem ruice osiguraa u poetni poloaj i tu ne treba zamjena nekog dijela, dijela kao kod rastalnih osiguraa. a

11

12

Jednopolna shema jednog stana

13

14

Normirane su slijedee vrste instalacijskih vodova: HRN N.C3.200 Vodovi s PVC izolacijom P (Cu vodii) i P-A (Al vodii) HRN N.C3.201 Mnogoini vodovi s PVC izolacijom P/M HRN N.C3.203 Finoini vodovi izolirani PVC izolacijom P/F HRN N.C3.220 N C3 220 Vodovi s izolacijom i platem od PVC-a PP i PP-A HRN N.C3.220 Vodovi s razmaknutim ilama s i olacijom i platem od PVC-a izolacijom PVC a HRN N.C3.220 Plosnati vodovi s izolacijom i platem od PVC-a PP/U i PP/U-A AVod s PVC izolacijom g ni vod BMnogoi C Finoini vod D - Vod s izolacijom i platem od PVC-a D - Vod s izolacijom i platem od PVC PVC-a a E - Vod s razmaknutim ilama PP/R, PP/R-A F - Plosnati vod s PVC izolacijom i platem
15

Instalacijski vodovi koji se upotrebljavaju u kunim instalacijama ako su s bakarnim vodiima obino imaju nazivni instalacijama, presjek 1,5 mm2. Pojedine ile su obino od obojenog PVC PVC-a a raznih boja, boja zbog lakeg raspoznavanja, tako su npr.: 3 faze R, S i T, su obino: smee, ljubiaste ili zelene boje 0, , nula je j obino svijetlo j plave boje p j zatitni vod je uto-zelene boje, tako da je po duljini cca 50% voda ute boje, j , a cca 50% zelene boje, j , te se boje izmjenjuju na svakih cca 30 mm duljine voda. Takav vod mora uvijek biti upotrebljen za zatitni vod i ne smije biti upotrebljen ni za koju drugu svrhu. zemlja je obino crne boje
16

Vodovi s razmaknutim ilama postavljaju se na zid prije bukanja, uvruju se na razmacima cca 1 m gipsom i zatim se prekrivaju bukom. bukom Ostali vodovi se ulau u instalacijske cijevi koje se polau izmeu pojedinih razvodnih kutija, prikljuaka rasvjetnih tijela i utinica. Postoje razne izvedbe instalacijskih cijevi: Bergmanove cijevi su od impregniranog papira obloene polovljenom elinom trakom, ali se danas vie ne proizvode; S Stapa cijevi su eline oklpone cijevi bez unutranje izolacije, a slue za mehaniku zatitu; Peel cijevi su eline cijevi s preklopom. Danas se najee upotrebljavaju plastine cijevi: Od PVC PVC-a a (negorive) ili od polietilena (gorive, ali vrste). Plastine cijevi mogu biti krute, s posebnim lukovima za skretanje, ili fleksibilne rebraste koje se mogu savijati u lukovima s veim radiusom.

17

Presjek j i tip p izoliranih vodia odnosno kabela za elektrine instalacije niskog napona odreuje se prema uvjetima polaganja, trajno podnoljivoj struji i zatitnim ureajima. Minimalni presjek vodia mora biti za bakarne vodie 1,5 m2, a za aluminijske j vodie 2,5 , mm2. Presjek neutralnog vodia mora biti jednak presjeku faznih vodia do A<16 mm2 za bakar, a A<25 mm2 za aluminij. A za vee presjeke moe biti manji Instalacijski se vodii dimenzioniraju prema dozvoljenom padu manji. napona. Pad napona izmeu toke napajanja instalacije i bilo koje druge toke ne smije biti vei od: za rasvjetu 3%, 3% za ostala troila 5% pri napajanju iz mree niskog napona za rasvjetu 5%, za ostala troila 8% pri napajanju iz trafostanice za vodove duljine j >100 m dozvoljava j se pove p anje j 0,005% , po p dunom m, , ali najvie 0,5%.

18

Pad napona u % moe se za jednofazne strujne krugove rasvjete s utinicama kod 20C izraunati prema: u = 2lP10/U2A [%]
gdje je: l duljina linije [m] P snaga [kW] p [V] [ ] U napon A presjek vodia [mm2] specifini elektrini otpor vodia [mm2/m] Cu-vodi Cu vodii =0 0.01793 01793 [mm2/m] Al-vodii =0.02880 [mm2/m]; za 220 V pad napona iznosi: Cu-vodi C dii: i u = 0,0741lP/A 0 0741 l P/A [%] Al-vodii: u = 0,119lP/A [%], te je potreban presjek vodia za odreeni pad napona u % za Cu-vodie:

A0.0741lP/u 0 0741 l P/u [mm2] [ 2]


za Al-vodie:

A0.119lP/u [mm2]
19

Elektrina struja moe izazvati razne opasnosti, odnosno tete: opasnost od elektrinog udara dodirom dijelova pod naponom i prolazom struje kroz tijelo moe doi do opasnih ozlijeda, pa ak i do smrti; opasnost od poara do kojeg moe doi zbog pregrijavanja elektri l kt inih ih instalacija i t l ij zbog b preoptere t enja j ili kratkog k tk spoja; j opasnost od oteenja ili unitenja osjetljivih elektrinih (pogotovo) elektronikih aparata i ureaja.

20

Princip spajanja voda za izjednaavanje potencijala u prostoriji s kadom ili tuem


Najmanji presjek vodia za izjednaavanje potencijala, ako je od bakra mora biti 4 mm2, ili dvoredna vrue pocinana elina traka 2 2,5x20 5x20 mm. Ako su kada i odvodna cijev od izolacijskog materijala, a slivnik je metalni nije potrebno izjednaavanje p potencijala. j Ako je kada metalna, odvodna cijev od izolacijskog materijala, a slivnik metalni izjednaavanje potencijala je potrebno samo za metalnu kadu. Pokretna kada i tu-kabina moraju se spojiti preko voda za izjednaavanje potencijala za zatitni vod ugraene elektrine opreme.

21

Granice posebnih prostora u prostorijama s kadom i tuem

22

U prostorijama s kadom ili tuem (kupaonicama) utvreni su posebni tehniki uvjeti za elektrine instalacije zbog toga jer je u njima povean rizik od elektri l kt inog udara d zbog b smanjene j elektri l kt ine otpornosti t ti mokrog k ljudskog lj d k tij tijela l i dodira sa potencijalom zemlje. U tu se svrhu prostorija s kadom ili tuem dijeli u etiri prostora: Prostor 0 - je unutranjost kupaonske kade ili tu kade; Prostor 1 - je ogranien vertikalnom povrinom koja okruuje kadu, ili ako nema u kade ade vertikalnom e a o po povrinom o na a0 0.6 6 m od tua, ua, zatim a pod podnom o i tu horizontalnom povrinom 2.25 m iznad poda; Prostor 2 - ogranien je granicom prostora 1, paralelnom vertikalnom povrinom na 0.60 0 60 m od prostora 1 prema van, van zatim podom i horizontalnom povrinom 2.25 m iznad poda; Prostor 3 - ogranien je granicom prostora 2 i paralelnom vertikalnom povrinom i na 2.4 2 4 m od d nje, j zatim ti podom d ih horizontalnom i t l povrinom i 2.25 m iznad poda. Posebne tehnike mjere zatite od elektrinog udara: U prostoru 0 dozvoljava se samo zatita sigurnosnim malim naponom koji ne prelazi 12 V, a sigurnosni izvor napajanja mora biti izvan prostora 0. Elektrina oprema mora imati najmanje slijedei stupanj zatite od vlage: u prostoru 0: zatita od prodiranja vode u prostoru 1: zatita od trcanja vode u mlazu u svim smjerovima
23

Zatita od groma Zatita od groma, odnosno od tetnih posljedica groma sastoji se u tome da se udar munje metalnim vodiem odvede u zemlju zemlju. Instalacija gromobranske zatite mora zadovoljavati slijedee zahtjeve: elektrini: mora odvesti udar munje u zemlju; mehaniki: ne smije se kod provoenja munje deformirati ili prekinuti; termiki: ne smije se kod provoenja munje rastaliti; kemijski: ne smije koridirati zbog uzjecaja okolne atmosfere; estetski: mora se dobro uklopiti u arhitekturu zgrade; ekonomski: mora imati prihvatljivu cijenu.

24

Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije

25

Gromobranska zatita provodi uglavnom hvataljkama u obliku horizontalnih elinih pocinanih traka koje p j su poloene p na krovu zgrade, g , kao tzv. gromobranska g mrea, , a povezane su s uzemljenjem takoer elinim pocinanim trakama. Gromobranska se mrea izvodi u obliku pravokutnih petlji sa stranicama max 20 m m, od kojih se postavljaju odvodi za spoj s uzemljenjem. Za zgrade tlocrtne povrine do 50 m2 dovoljan je samo jedan odvod; Zgrade tlocrtne povrine vee od 50 m2 moraju imati najmanje dva odvoda (a), ako k je takva k zgrada d dulja d l od d 20 m i ira od d 12 m (c) mora imati etiri odvoda d d (b); ) je zgrada g dulja j od 20 m treba na svakih zapo p etih 20 m duljine j dodati jo j Ako j jedan odvod, i to s obje strane ako je zgrada ira od 12 m (c), a ako to nije odvodi se postavljaju s obje strane, ali naizmjence; Ako je zgrada ira od 20 m za svakih 20 m irine treeba dodati po jedan odvod. Openito vrijedi pravilo da na svakih 20 m opsega zgrade treba postaviti jedan odvod. U zgradama koje imaju armiranobetonsku konstrukciju upitno je ostvariti galvansku vezu (spoj) izmeu gromobranske instalacije i eljeza armature, jer se ti time ostvaruje t j j jedinstvena di t metalna t l struktura, t kt i ime je j poboljana b lj gromobranska b k zatita zgrade. 26

Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije

27

Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije


Odvodi Od di gromobranske b k instalacije i t l ij spajaju j j se odvodima d di na uzemljiva lji e preko k k kojih jih se izjednaava potencijal gromobranske instalacije i potencijal zemlje. Uzemljivai mogu biti horizontalni u obliku elinih pocinanih traka koje se ukapaju u zemlju na dubini 50 do 100 cm. Za to se primjenjuje elina vrue pocinana traka dimenzija 30x3.5 mm. j i mogu g biti i vertikalno ukopani, p , zabijeni, j , u zemlju, j , u tom se sluaju j Uzemljiva primjenjuje elina plinska pocinana cijev nazivnog promjera 6/4" ili kutni elik 65 x 65 mm ili U elik U65, duljine 1 do 3 m, tako ukopani da im je gornji kraj na dubini 20 do 30 cm ispod povrine tla. tla Na odvodima izmeu gromobranske mree i uzemljenja mora na visini cca 1.5 m iznad tla biti tzv. rastavni spoj na kojem se moe odijeliti gromobranska mrea od uzemljenja to je potrebno kod mjerenja odnosno kontrole

otpora uzemljenja<20.

28

Shema razvoda telefonske instalacije

29

Shema razvoda TV instalacije

30

Shema razvoda TV instalacije-ogranien broj prikljunic

31

Blok shema UKV i TV stanice

32

Satelitski antenski stup

33

UKV i TV antenski stup

34

35

36

37

38

39

DIZALA
Ploloaj Pl l j dizala di l u zgradi di igra i znaajnu j ulogu l glede l d konstrukcije k t k ij i vertikalnog tik l transporta t t te t jedna od najranijih odluka projektanta mora biti utvrivanje poloaja graevinskog prostora za smjetaj dizala (vozna okna, strojarnica, i stanice dizala). Osnovni faktori koji utjeu na poloaj dizala u zgradi su: GEOMETRIJA I NAMJENA ZGRADE TOKOVI PUTNIKA

Geometrijazgrade bitno utjee na broj dizala, dizala njihove karakteristike i izbor njihovog poloaja u zgradi. Oblik zgrade moe biti I (neboderi ili meanderi s vie ulaza), ili je njihov oblik slova X, Y, L ili T. Dizala se najee nalaze u sredini zgrade, a skoro uvijek ij k u presjeku j k njihovih jih ih krakova. k k Dizala moraju biti u vidnom polju korisnika koji ulaze u zgradu, a ukoliko je to iz bilo kojeg razloga nemogue onda korisnici na jasno uoljiv nain moraju biti usmjereni ka dizalima.

Geometrija i namjena zgrade

Tokovi putnika

U principu dizala moraju biti postavljena u teitu ili teitima tokova putnika. Utvrivanje teita tokova putnika u zgradi sa poznatom koncepcijom kretanja putnika relativno je jednostavan zadatak, pa se kljuni problemi prilikom utvrivanja lokacije dizalanalaze u izboru mjesta jednog ili vie ulaza u zgradu i koncepcijskog rjeenja dizala.
40

Ploloaj dizala u zgradi glede toka korisnika (putnika)

41

Ploloaj dizala u zgradi glede toka korisnika (putnika)

Koncepcija pozicioniranja dizala prema shemi 1 osigurava najmanju horizontalnu udaljenost j koju j korisnici prelaze, p , a varijanta j 4 najve j u ispomo p izmeu dizala. Pri analizi poloaja dizala u zgradi treba potivati princip da su 42 dizala u blizini glavnog ulaza u zgradu

SHEMA PODJELE DIZALA

43

P Prema nazivu i dizala di l se dijele dij l na:


Osobna dizala su predviena za prijevoz ljudi. ljudi Njima se u stambenim zgradama dozvoljava i prijevoz namjetaja pod uvjetom da ukupna teina u kabini ne prelazi dozvoljenu nosivost dizala. Posebna vrsta osobnih dizala su bolnika dizala. Iako su relativno l ti male l nosivosti, i ti imaju i j veliku lik povrinu i kabine k bi potrebnu t b za smjetaj j t j bolnikih kolica i bolnikog osoblja. Teretno-osobna dizala slue za prijevoz tereta s osobnom pratnjom na sudjelujui neposredno u tehnolokom procesu proizvodnje. Ova dizala imaju sve sigurnosne ureaje kao i osobna dizala, ali im je jednostavnija izvedba kabine jer je usklaena prema zahtjevima tereta. Teretna dizala su predviena iskljuivo za prijevoz tereta. tereta Osobama je vonja zabranjena. Konstrukcija teretnih dizala zavisi o karakteru tereta, potrebnom kapacitetu prijevoza i karakteru tehnolokog procesa u kojem ta dizala sudjeluju. P b grupu t Posebnu teretnih t ih di dizala l i ine mala l teretna t t di dizala l za nosivost i t do d 100 kg k (kuhinje). Teretna dizala imaju manju brzinu vonje.

44

Prema konstrukciji pogonskog stroja dizala se dijele na:


ubanj, b nj a isto i to tako t ko i protuuteg p ot teg ako ko postoji. po toji Kad K d se e kabina k bin die ue e se en namata m t za kabinu, a istovremeno se i odmata za protuuteg. Osnovni nedostatak dizala ovog tipa su vee gabaritne mjere bubnja koje zavise o visini dizanja i broju uadi.

Dizala s bubnjem. Kabina je preko jednog ili dva ueta vrsta vezana za

unice. Silom trenja unice pokreu uad i preko njih vri dizanje ili sputanje kabine i protuutega. Radi poveanja sigurnosti, ova dizala imaju vei broj uadi od dizala s bubnjem. U odnosu na dizala s bubnjem pogonski stroj je manji i jednostavnije konstrikcije. konstrikcije Izvedba unice ne zavisi o visini dizanja, dizanja pa su ova dizala bolja od onih s bubnjem.

Dizala s unicom. Uad koja vezuje kabinu i protuuteg prebaena su preko

Di l s reduktornim Dizala d kt i strojem t j . Osovina O i elemenata l t za pomicanje i j uadi, di tj. tj

osovina unice ili bubnja, okree se sporije nego osovina pogonskog elektromotora. Za redukciju broja okretaja najvie se primjenjuje puni reduktor.

Dizala s bezreduktornim strojem. Unica se okree istim brojem okretaja kao i osovina pogonskog elektromotora. Reduktora uope nema, a unica je direktno smjetena na osovinu pogonskog elektromotora.
45

Prema eksploatacijski osobinama dizala se dijele na:


Sporohodna p dizala imaju j brzinu vonje j do 1.5 m/s. / To su najve j im djelom j osobna dizala u stambenim zgradama s manjom visinom dizanja i manjim kapacitetom prijevoza, te bolnika i sva teretna dizala. Brzohodna dizala imaju brzinu 1.5 do 2.5 m/s. Upotrebljavaju se za vee kapacitete prijevoza u zgradama sa 15 do 20 katova, a takoer i u manjim zonama visokih zgrada. Ekspresna dizala imaju brzinu vonje 2.5 2 5 do 7 m/s. m/s Upotrebljavaju se za velike kapacitete prijevoza u visokim zgradama sa vie od 20 katova. Primjena ovih dizala je najekonominija kod velikog meustaninog razmaka.

PREMA BRZINI VONJE RAZLIKUJEMO:

Dizala bez tonog gp pristajanja j j kabine Potrebna tonost p pristajanja j j postie p se bez posebnih naprava. Radi tog im je ograniena brzina vonje do 0.75 m/s. Dozvoljena netonost pristajanja kabine iznosi 50 mm, to predstavlja visinsku razliku izmeu nivoa podesta i praga kabine. Dizala s tonim pristajanjem kabine Poravnavanje praga kabine s podestom vri se upotrebom posebnih naprava ili specijalnom konstrukcijom pogonskog elektromotora Ovoj grupi pripadaju neka sporohodna i sva brzohodna i ekspresna elektromotora. dizala, te bolnika i teretna dizala.
46

PREMA TONOSTI PRISTAJANJA RAZLIKUJEMO:

47

a, b-konvencionalni p g pogonski mehanizam s mehanikim prijenosnikom c-direktni pogon sa standardnim sinkronim elektromotorom d, e-direktni pogon s visoko momentnim elektromotorom 1-pogonska 1 k unica i 2-uleitenje unice 3-elektromotor 4-konica 5-mjerni sustav prijenisnik j 6-mekaniki p

POGONSKI MEHANIZMI DIZALA

48

Hidraulika dizala zbog visine dizanja 25m imaju ogranienu primjenu te se ne mogu primjenu u visokim zgradama i njihov udio u ukupnom broju ugraenih dizala pada. d pogona g elektrikih dizala p pogonska g unica, puni p Konvencionalnim izvedbama p ili zupaniki prijenosnik, mehanika konica i pogonski elektromotor ine sklop koji zauzima veliki prostor ugradnje. Standardnim sinkronim elektromotornim pogonom u obliku direktnog pogona nema znaajniju primjenu zbog velikih instaliranih pogonskih snaga te glomaznih i skupih regulatora. regulatora Visoko momentni sinkroni motori s trajnim magnetima smanjuju prostor ugradnje d j uz poveanje j pogonske k pouzdanosti d ti i sigurnosti i ti je j moderno d rjeenje j j dizala di l koja se danas sve vie primjenjuju.Klasina strojarnica dizala zamjenjena je pogonskim mehanizmom smjestenim u samo vozno okno ili na kabinu lifta.

49

Pogonski mehanizam dizala ugraen u vozno okno (dizala KONE)

50

Pogonski mehanizam dizala ugraen na kabini dizala

Pogon dizala s visoko momentnim sinkronim motorom

51

GLAVNI ELEMENTI DIZALA

52

DIJELOVI DIZALA Graevinski dijelovi dizala


STROJARNICA je prostorija u kojoj je smjeten pogonski stroj i ureaji za upravljanje i osiguranje vonje. Prema konstrukciji zgrade i namjeni dizala, strojarnica se moe nalaziti iznad ili ispod voznog okna, te pored voznog okna gore ili dolje. d lj Ona O moe biti bi i zajedni j d ik ka i za vie i dizala. di l U strojarnicu j i se ne smiju ij ugraivati instalacije i ureaji koji nisu sastavni dio dizala, osim ureaja za njeno provjetravanje i grijanje, detektora poara i protupoarnih ureaja za elektrine instalacije. Dimenzije strojarnice trebaju odgovarati propisima radi osiguranja potrebnog radnog prostora i dovoljnog provjetravanja. Zidovi, pod, strop i vrata trebaju biti napravljeni od negorivog materijala, svijetle boje, koji ne stvara prainu ve sprjeava njeno taloenje. Moraju biti zvuno izolirani od stambenih, radnih i ostalih prostorija prostorija. Prilaz strojarnici mora biti lako pristupaan i siguran. U nju se mora ulaziti neposredno preko stubita zgrade, a ne preko krova ili kroz stambene ili radne prostorije. t ij Strojarnica mora biti izvedena tako da izdri sva optereenja. Mora biti suha i provjetravana. Temperatura u njoj mora biti u granicama +5C do +40C. U njoj mora biti postavljen aparat za gaenje poara.
53

DIJELOVI DIZALA -Graevinski dijelovi dizala


VOZNO OKNO je prostor u kome se kreu kabina i protuuteg jednog ili vie dizala. Materijal voznog okna mora biti negoriv te u sluaju poara, naroito u visokim zgradama dizalo poslui za evakuaciju ljudi. Vozna okna mogu biti izvedena na sljedea tri naina:

Potpuno ozidana sa svih strana Ograena elinom konstrukcijom i smjetena u stepenitima Ograena elinom konstrukcijom i naslonjena na vanjski zid zgrade
Sve dimenzije voznog okna kao i izvedba, moraju u svemu biti usklaena s vae im i propisima i i zavisno i o vrsti i i namjeni j i dizala. di l je prostor u voznom oknu ili iznad njega, j g namijenjen j j smjetaju j j KOLOTURITE j otklonskih unica i regulatora brzine ako je pogonski stroj smjeten pored voznog okna. Dimenzije koloturita trebaju omoguiti normalnu montau i odravanje postrojenja.
54

DIJELOVI DIZALA - Prijevozna oprema


VRATA DIZALA sastoje se od vrata voznog okna i vrata kabine. Vrata kabine se kreu s kabinom od stanice do stanice stanice. Vrata voznog okna su ugraena na odgovarajuim otvorima voznih okana svake etae koju dizalo opsluuje. Ona se otvaraju i zatvaraju automatski Kada kabina nije na stanici vrata voznog okna su obavezno zatvorena. Kabina ne moe da se pokrene sa stanice ako nisu zatvorena i njena vrata i vrata voznog okna. okna Ureaj za otvaranje vrata dizala nalazi se na krovu kabine. Vrata dizala imaju sigurnosne ureaje za kontrolu zatvorenosti i vrata kabine i vrata voznog okna. Ovim ureajima se sprjeava kretanje dizala ako i jedna i druga vrata nisu potpuno zatvorena. Ako neko nasilno pokua otvoriti vrata voznog okna kada se kabina kree, e dizalo mora stati. stati Vrata dizala moraju biti od metala i imati odgovarajuu vrstou te ovisno o namjeni a je i vatrootpornost. at ootpo ost

55

Presjek i tlocrt vrata dizala

PRESJEK

TLOCRT
56

DIJELOVI DIZALA - Prijevozna oprema


KABINA je j dio di dizala di l namijenjen ij j za prijevoz ij putnika t ik i tereta. t t Geometrija i nazivna nosivost kabina su standardizirane. Pravilnikom o tehnikim normativima te o at a za ad dizala a a utvr ut ene e e su najve aj ee korisne o s e po povrine e poda kabine i odgovarajui najvei dozvoljeni broj putnika. Kabina dizala mora biti ograena zidovima(stjenke), podom i stropom. O se kompletno, Ona k l t sa svojom j opremom, montira ti na njen j eli lini i okvir. k i Na svakoj kabini mora postojati najmanje etiri ureaja za njeno voenje po vodilicama od ca a kabine. ab e Vo oenje e je se moe o e realizirati ea at ili klizanjem a je ili kotrljanjem. Ovi ureaji se montiraju na okviru kabine. Okvir, ureaji za voenje, zidovi, pod i strop kabine moraju imati dovoljnu mehani h ik ku vrsto t u da d izdre i d sve udare d i optere t enja j kojima k ji je j kabina k bi izloena za vrijeme rada dizala te ne smiju biti izraeni od lako zapaljivog materijala.

57

Ventilacija i hlaenje kabine

58

Korisne povrine poda kabine i najvei dozvoljeni broj putnika

59

DIJELOVI DIZALA - Prijevozna oprema


elektromotora. Najmanja snaga pogonskog elektromotora potrebna je onda, kada j teina je t i protuutega t t j jednaka d k sumi i teine t i prazne k kabine bi i polovine l i tereta t t u kabini. k bi i Protuuteg moe biti izveden od lijevanog eljeza ili betona, u jednom ili vie elemenata uvrenih u okvir. Visina protuutega treba biti manja od visine kabine. Staza protuutega pri donjem kraju treba biti neto dulja od redovnog najnieg poloaja protuutega, gdje mora biti postavljen graninik toliko vrst da moe zadrati protuuteg u slobodnom padu. VODILICE slue za voenje kabine i protuutega i za njihovo zaustavljanje u sluaju djelovanja zahvatne naprave. Obino kabina i protuuteg imaju do dvije vodilice ali ih moe biti i vie ako su dimenzije kabine velike. vodilice, velike eline vodilice se izvode iz raznih profila. U voznom oknu vodilice se privruju na konzole. Da vonja bude ugodna i tiha, vodilice trebaju biti vertikalne i meusobno uvijek j d k udaljene. jednako d lj Neto N t no postavljene t lj vodilice dili uzrokuju k j trenju t j kabine, k bi neprijatan osjeaj putnika i mogunost olabavljenja ureaja na kabini i okviru kabine. UAD slui za noenje kabine, protuutega i za stavljanje u pokret regulatora brzine. Najvie se upotrebljava unakrsno pletena uad. Promjer uadi odreuje se na temelju najveeg optereenja i koeficijenta sigurnosti. Ue se smije savijati samo do odreene granice. Dozvoljena veliina savijanja ueta zavisi o tipu ueta i 60 o vrsti dizala.

PROTUUTEG slui za uravnoteenje kabine u cilju smanjenja snage pogonskog

61

62

63

64

65

HIDRAULIKA DIZALA
Hidrauli d l na d dizala l su podeena d za prijevoz tereta i transport putnika u niim zgradama. N i tt Nosivost teretnih t ih hid hidrauli linih ih dizala di l se kre k e od d nekoliko stotina kilograma do vie desetina tona. Kod nas se hidrauli hid a lina dizala di ala koriste ko iste relativno elati no malo. malo Njihova najvea brzina je od 1.0 m/s, a visina penjanja do 25 m. m Imaju visoki komfor vonje, vonje neosjetan polazak i pristajanje. Proizvode znatno manje buke od klasinih (elektrinih) dizala, dizala strojarnica je manja i moe biti pored voznog okna na bilo kojoj etai objekta objekta. Ima malu potronju energije, energije niske trokove odravanja i nia investiciona ulaganja.
66

HIDRAULIKA DIZALA
Postoji vie tehnikih rjeenja hidraulinih dizala. Kod svih se kao izvor energije koristi hidraulini fluid pod pritiskom. Klasino hidraulino dizalo je p j sa centralnim cilindrom. Iz njega j g su razvijena j jednostruka j i dvostruka, , direktna i indirektna dizala sa kabinama i platformama. Kabinska hidraulina dizala se koriste za transport tereta i putnika. Primjena je vrlo iroka, a najee je u industrijskim objektima, skladitima i javnim garaama. Platforme kao hidraulika dizala imaju masovnu primjenu za transport lakeg l k tereta u skladitima. kl d

67

HIDRAULIKA DIZALA
Hidraulina dizala imaju kabinu, kabinu vozno okno i strojarnicu, ali nemaju protuuteg. Kreu se po tranicama. nicama Imaju sve odgovarajue sigurnosne ureaje. Pogon se realizira hidraulinim fluidom (ulje) pod pritiskom, koga pokree elektromotor i pumpa, potopljeni u rezervoar sa uljem. Pumpni agregat radi samo kada se kabina podie. Tada se u cilindar ubrizgava g fluid (ulje) ( j ) koji j pokree klip. p j dizala se odvija j pod p teinom kabine i Sputanje tereta kojeg prevozi, pri emu se vraanje ulja u rezervoar kontrolira ventilom.
68

HIDRAULIKA DIZALA Brzine kretanja j hidraulinih dizala su od 0.25 m/s / do 1.0 m/s. /

Suvremena kretanja hidraulinih dizala imaju ventile kod kojih se protok ulja regulira mikroprocesorima i povratnom spregom. U svakom trenutku vonje stvarna vrijednost brzine se mjeri mjeraem protoka ulja i direktno se usporedi sa zadanim parametrima brzine. brzine Ako ima odstupanja, odstupanja odmah se regulira struja, struja a njom protok ulja. Ovim sistemom se eliminira utjecaj promjene temperature ulja i optereenja kabine na brzinu, ubrzanje i usporenje njenog kretanja. Time se poveava komfor prijevoza, ij to t nost t pristajanja i t j j i transportni t t i kapacitet, k it t a smanjuje j j potronja t j energije. ij
69

GLAVNI ELEMENTI HIDRAULIKOG DIZALA

70

NETIPINA TEKNIKA RJEENJA DIZALA

U vrlo visokim zgradama kod kojih je veliki intenzitet vertikalnog transporta projektiraju se dvokabinska dizala od k jih je kojih j jedna j d kabina k bi za parne, a druga d Za neparne katove. Za poveanje efikasnosti vertikalnog transporta dvokabinska dizala koriste se zajedno s pominim stepenicama koje omoguuju punjenje p j j i pranjenje p j j kabina istovremeno. Kapacitet dvokabinskih dizala vei je za 1,6 puta od jednokabinskih.

Dvokabinska dizala

71

NETIPINA TEKNIKA RJEENJA DIZALA

Panoramska dizala ugrauju se uz Vanjsku i unutranju fasadu zgrade. Njihova namjena je prvo atrakcija, a zatim vertikalni transport. transport Njihov moderan dizajn, kabine od stakla omoguuju promatranje okoline tijekom ij k prijevoza ij doprinose d i atraktivki nosti zgrade. Cijena im je znatno vea od odgovarajuih klasinih dizala.

Panoramska dizala

72

NETIPINA TEKNIKA RJEENJA DIZALA

Mnogi objekti u funkciji nemaju d l Zbog dizala. b poboljanja b l standarda rada ili stanovanja potrebe za esto dolazi do p ugradnju dizala. Mnogi proizvoai dizala imaju posebne programe namjenjene rjeenju ovog tipa.Njihova opa karakteristika je da dimenzija kabine mora optimalno odgovarati i namjeni i postojeem ili dodanom prostoru u koji se ugrauje j

Dizala fleksibilnih dimenzija

73