UDK 57l.930.

26 COD: GZM (A) YU ISSN 0581-7501

GLASNIK
ZKJALJSKOG MUZEJA B:JSNE I HERCEGOVINE
U SARAJEVU
BULLETIN
DU MUSEE DE LA REPUBLIQUE SOCIALISTE
DE BOSNIE-HERZEGOVINE A SARAJEVO
ARHEOLOGIJA
ARCHEOLOGIE
NOVA SERIJA - SERIE NOUVELLE
SVESKA - TOME 39 - 1984.
N S Strana
Sarajevo 1984.
GZM (A) J
39 1-129
Sarajevo, 1984.
Objavlji vanje ove sves ke Glas nika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine,
realizova no je uz fina ns ijsku zajednice za rad.
uredni tva:
Dr PAVAO Sarajevo
Dr BORIVOJ Sa rajevo
NADA Sa rajevo
Odgov o rni urednik:
C r BORIVOJ
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE, SARAJEVO,
Voj vode R. Putnika br. 7, tel. (071 ) 35- 322
Izlazi jednom godinje
Tira: 600 primjeraka
urednik : Julijana Sunik
LektOl' : Milojka
Strojoslagar: Boko Ko:ara
Meter: Desimir
tampa: NIGRO GLAS, Banjaluka, Ul. Avnoja 93
Za tampariju : Zoran Zre'ec
SADRZAJ SOMMAIRE
Strana-Page
Jasminko
Paleoli tsko nal azit e u Rudoj glavici kod Trnova - La.
station paleolithique ii Ruda glavica pres de Trnovo 1- 10
Mr Brunislav
Zavrna istraivanja akropole na Gradin i u Les re
cherehes final es de l'acropole sur Grad ina ii 11- 22
Dr Irma
Rimski castrum kod Doboja - Das riimi sc he Castrum bei Doboj 23- 84
Gojko
Rimski novci iz castr'Uma kod Doboja - Riimi sche Mi.inzen vom
Castt-um bei Doboj 85- 87
Ivana
Rimska nekropola sa spaljenim pokojnicima u Zeniku kod Rako
vice - La necropole romajne avec les squelettes incineres ii Zenik
pres de Rakovica 89- 96
Pe:ar
Novi arheoloki na lazi iz ranoga srednjega vijeka iz zapadn e
Hercegovine - N0uvelles trouvailles archeologiques provenant du
hau t Moyen age de I'Herzegov ine oceiden tale 97-1 29
. \

l

\.
'\,

,
" /
r.../
I
,.
\
GZM (A), NS 39 / 1984, str. 1-10
UDK 571

PALEOLITSKO NALAZITE PECINA U RUDOJ
GLAVICI KOD TRNOV A
J ASMINKO Saraj evo
Prostor BjeJaonice, Treskavioe i Jahorine brdovito zemlji te
nadmor'3kom visinom od 1000 m, iz kojega se visinom izdvaja
nekoliko VThova na Jabuke i Kratina, ali n:i oni ne prelaze 1500 m
)
\.
\ .
\
Sl. 1. Pregl edna karta paleolitika Bosne i Hercegovine
2 G ZM (A), NS 19 11<]84, st, . [-lO
_______ ______ J C.-' P ECI NA . . , -=-
n v, Cijel i p m ' b r ispresijecan je broj nim ma11jim r ije',ama, od kojih treba
spomenuti el joezn icu, Cl nu j Bijelu tc Dobropal j, ki p:)t::l>k (Di ,tl ica ).
Uz neke od nj i h nl7.V; a i ma nja pol ja, od koj ih su Trnovsko
i Kijevs](::l , gdje . v .. na3e ja.
Ce tral ni pr 3t J r Ov0g k :' :l.j a Tr;J{} vslm iJ-'.') lj e. sa desne :> t ra ne nijeke
e !l a Cj im kraj-vvi a su smjetc .c. l1 ilselj ' - T r11ovo,
tE: se. a Tur'ovi i Sir MD. D. ga pre ' oJ R-oCi oj d,i jeli od Her
cegov ln c. OVe.j l:r;;1 ' <,J svr.n c($oben{:3tirna p . i9dda sreci nj oj B-o, n i.
U :J!'heo li lera t. .t ri ovaj kraj nij e Spi.m1in.J an. Ne::oliko gra
d ina, t umu a '2 net ri m, kih 03 .a t a k a preds t'wl ji1ju za ta su
a ll: .>!:u i imali in te" .; c .1 V ie za nima n j a su sre:ln.iovj e
k{)Vn: h ne ;,l'op, la sle::, ka
2
. Xov')!mmaclena pa '; ::l li t;ka st.mi rd p r:!'; tCl vlj a j ::l
j edan d,) pr inos lj uds l ,ih kult u ra u
u l ud.:Jj glavici sm jetena je na junoj p::crifcriji T rnova, p r ema
:<cJ u (.sI. 2). i Ta .:3.zj SP Da l bda Ruda glav;ca
(ko ta ( 33), od ma r ka n t niji h u o kol ini Trnova (T. I). Naz:iv mu
b:J je mO
C1
l11ai3:<ih sU : en:.l . koje poJ.:r'iv::l ju n iegov u za padnu p()
lov:nu. N" t om mj est u je rijeka Zelje :n.icd us j e.-l a du beko u liu nko
v tu r jc:nu ler,l:';c!' Pcl:ina Ee nahz. i na 0 )-( 0 860 m n. V., a oko 60 m izna d
korita ri ie ke . Ulaz .i c okr " nu t pre ma istoku. Nema nekQg posebnog naz;i v:.l , pa
jc st:m C;V!l jtv C}m poznata kaQ u Rudoj g lavici. Sl ui
za <: b n.i i:l:1; 2 (l j loeg S :: ;L0.ii se {;d j edne o man ie p r osbri ' e tra
pem ;);; ubli."a. Ulaz je p01ukruno z:3. w c :le, i il'O metra ;r-ok, a pr. " tor
se zaLi!:1 s uava i pli dnu i d u dva k l' iJ k . Dno j e ravno i po -a-:veno
zemljom. U dnu je kame na od!'::l ga. koja .se lagano, u spinje. Uku p na
du.ina p :',)st<. i l-i ie je 4 m, a vi s-ina j .i varira o d l m, na ulazu. d') 1. 5 m,
na sredini pro3t/J rije, Zidovi su goli , tek po negdje zasigani. Pred pe
b n:l ll1 se nal azi t alus cd o.'i'ip,i1ne ncpozna(8 debl ji ne. Pre ma padu stii ene na
kraju <J bjekta ne moe s . neka debljina sedimenata.
Tragovi paleolitika otkriven.i su u j esen 1980. godine, u t oku spel lokih
01<Dli ne
3
. To'11 p ri likom je na p!:FVrini u unut ra
niost' o bjek t a naden o o,al11 s ileksa , medu kojima su bila tri artefakta u ob
liku rezala, dek su {;q t i1 11:l bili odbiei. O o vom nalazu j e bi lo riie{;i u jed
nom raniJem izvj elaju
4
. Dva rezala su svrslana u paleolitik, dok je
j edino ro[;:\zival 0 i zv iesne el m:-'nt e sredni'S5 pale;Jli t ika. Iz;;sla lo je kultul1l1o
a la tk' , a i 'neko precizni je vr -ome na zap-:Jsj edanja ovog
lo ka liteta od strane pale olit.skih lovaca n ije bilo fik ir a h .
P rilikom kasni .bh obi lazaka u j talusu prikupljeno .je jo de<; etak
Inemenica , kojima se jedna strudalica i jedno strgalo na retui
ranoi lamini" .
l K, Patseh, Pojedini nalazi iz rimskog doba, GZM XIV, Sarajevo, 1802,
$11' .1-16.
S. Trnovo - srednjovjekovni nadgrobni spomenici, Nae starine,
XI , Sar[lievo. 19ti7, str. 101-115.
3 T )kl,)lTI rekc)gnosciranja otkriveno .ie jo nel,oliko potenci .jalnih nalazita
paleoi fa O lome je bilo v ie u mom referatu paJeolilika u
ckoline na simpoz.iju "Cov.iek i kr" u Mos' a ru, juna 198:3.
J. u Rudoj glavici kod Trnova, Na 1<r', VI , 9, Sa
rajevo. 1980, sir. fi7-75.
5 Dio arlefakta broj 11 predstavljen crtkanom linijom izgubljen je pt'iljkom
transp{)rta.
3
GZ M (A) . NS str. I - lO
J . \l CLAOMEROVIC. PALEOLITSKO N AL AZI STE P Et IN A ..
da je u Rudoj glavici primjer speleolokog
objekta u pli tkom kru. kakvih ima veoma mnogo u sarajevskoj okolin'i, a uz
tD je i paleolitsko nalazite , to je da se u njoj azvri son
dana iskopavanje.
Is kopane su sonde dimenzija l x l m
6
. Nj ihov poloaj prikazan je
na ta bli II. P ro f,il !:i lo j e s niml jen u sondi B slojevi (sl. 3):
Sl. 2. Paloaj nalazita u Rudaj glavici
6 U radavima su Predrag, Celja Suad i au tar svi
Spelealokog drutva kr iz Sarajeva. a pragram
iskapavanja je dr Basler. Uz njegO' vu izvrena je i deterrnina
cija <lrtefakala.
4 GZM (A), NS 39i 1984, str. 1-10
_ _____ ___ _ __---'J=-- ._M_ ULAOMEROVIC, PALEOLITSKO NALAZISTE PECINA .
Sloj l: 0,00-0,08 humozna zemlja sa si tnim otrobridnim
kamenjem.
Sloj 2: 0,08-0,40 pjeskuljasta s.a dosta otrobridnog
kamenja.
Sloj 3: 0,40-0,95 Kompaktno otrobridno kamenje. Dalje nije kopa no.
U prva dva sloja su artefakti, kosti krupnijih i sitnijih ivotiInja, te
neto rasprenog ugljenog trunj.a. sloj bio je potpuno sterilan.
m
2
Ukupno je na povr:.ini od 4 iskopano 239 kremenica, od 6ega je 65,
ili oko 27% onih definiranih obhka. S obzirom na iskopanu povrinu, to je
dosta veliki broj nalaza. sa drugim nalazitima paleolitskih sta
nita u Bosni i Hercegovini, i onih u sjevernoj Bosni , gdje je prosjek 10-13
kremenica lI1a l m
2
, a pogotovo pe6inskih - u Gornjoj bijambarskoj
je na 10 m
2
iskopano 20-tak artefakata
7
, a u Rastui u dvije is trane sonde
tek nekoliko strugalaS - moemo tvrditi da Ruda glavica spada u grupu re
lativno bogatih nalazita.
o
50
100
cm
7 M. Malez, Bi jamb::lrske k od Olova u sred i' njoj Bosni, GZM (PN), NS
VII, Sa r a jevo, 1968. str . 159-180; i li, Gorn j ovi r m ska fau na i tragovi pa leolilika u
Gornjoj Bij nmbarskoj kod Olova u Bos ni , Rad JAZU, knj. 358, Zagreb, 1971,
slr. 209-2-18 ; isti, Paleon lo] oka, pal eoii ts ka i spe e010 ka istraiva nja LI 1967. godini,
Ljetopis JAZU, knj. 74, Za greb, 1970, s t r. 419--1 28 (posebno 425-427).
M. MaJez, O. Rukavina, T. Kva rta rgeoloki i paleonloloki odnosi
u kod Tesl iea, GZM (PN) , NS XVII, Sa r aJevo, 1978, str. 5-22.
Sl. 3. ProEil u sondi B
5
G Z M (A). NS 39 / 1984. str. 1-10
J. I t LAOMEROVI-:. PALEOLITSKO NALAZI S TE PECINA ...
U ukupn{)m broju kremenica najzastupljenija SlU rezala i str
gala na laminama (na njih ()tpada 85010). Rezala su relativno uska i izduena
sa retuima i bez njih. strgalima m{)gu se izdvojiti dva tipa:
na vrhu lamine -i na retuiranoj laffilini. se j{) strugalice kojJma
ona prikazana na T. IV, br. l, svojim reprezentativnim izgled{)m i ona na
T. IV, br. 2 sa retuom na ventrallDoj strani. Nuklej'i su predstavljeni pri
mjeroima obluka (T. III, br. 1 i 2).
Posebnu skupinu artefakata mikroliti zastupljeni strgalima (T. III,
br. 14-17) mikpogravetama (T. III, br. 21-28) i rezali ma (T. III, br. 18-20) .
Strgala su po svemu onim normal,ne izuzev to se nalaze na
vrhu mikrolaminrr. Mikrogravete kara"kterie izrada u kombinaciji sa. drugim
alatkama. Od osam primj-eraka njih pripadaju toj grupi. Milkro
gravete broj 24, 26 i 27 S'U u kombinaciji sa stpugalicama,s.a retu
ama na ventralmoj (primjerak br. 24), odn{)sno dorzalnoj Primjerak
br. 22, pored p03trane okomite retue, ima i retuu na hrptu (la
melle El dos tronquee). rezabrna posebno se primjerak br. 20, iz
od bezbojnog gorskog k ristala. Vie komada artefakata od
ovog materijala je u Badnju. Izbor iz ma terijala prikazan je na ta
blama III i IV.
Prvi pogled na materijal, gOVDri o kulturi. Nje
gova brojnost dDzvoljava da se neto kae okultunnoj pripadn s ti
rEgije srednje Bosne, koja je zbog dosadanjih vrlo skromnih nalaza ostala
samo Naime, u Gornjoj bijambar.skoj iskopano je dvadesetak
artefakata (rezala, strgala, ubadala, iljci, retuirane lamine) , koji kulturno
ni-su bili Tek zbog poloaja u slojevima, koji su da tirani u
Wurm III glacijal" oprdijeljeni su kao ep.igravettien:ski. artefakata sa
nalazita u Rudoj glavici moe se susresti kroz cijeli paleolitik, kako
u aurignacienu sjeverne Bosme tako i u ep.igravettienu Hercegovine, to pri
stanovite pri stvaranju cjelovite slike o kulturi nalazita. Ne-.
dostaju njukasta strgal", za aurignacien, a krulna i noktasta
strgala vrlo za epjgravettien. se, svojom broj
strgala na vrhu Jamina, koja su za kasni gravettien ta
ko da smo .skloni upravo t{)j kultu d pdpisati ovo nalazite. su da
kako izvedena prema nalazi tima u sjevernoj Bosni i Bad,nju u Hercegovini
jer sa nekim nalazitima u okviru kontinentalne regije Bosne i Her
cegovine (Varvara, i Gornja bijambarska zbog maih
skmmnih saznanja o facijesu tih nalazita, vrlo su nesigurna.
je spomenuto da su artefakti sa najblieg pal{)litskog nalazita, u
Gornjoj bijambarskoj opredijeljeni u epigravettien. teko da
SE' i nakon ovog najnowjeg nalaza moe lI1eto vie u pogledu pr'ipadnosti
u Rudoj glavici nekoj od kulturnih regija, panonskoj ili mediteranskoj.
Iako relativno brojan defin:iranim artefaktima, nalez ipak ne prua, barem
na ovom stupnju i.straenmti , ozbiljnijih argumenata za njegovo pripajClinje
bilo mediteranskoj hilo panonslwj regiji. Zbog toga smo skloni paleolitsk{)
nalazite u Rudoj glaVlici smjestiti, bar za sada, u neku zasebnu, moda sred
njobosansku kulturnu regiju, dakak{) vie zbog regi{)nal1ne prlp.adnost-i samog
mje3ta i razloga koji su ra'ni.je
O karakteru stanita govore objekta i debljina kul
turnih slojeva. Sigurno je da tu nije bilo nekog kontinuiraog naseljavanja.
Prije biti da je u Rudoj glavici sluila kao mjesto usputnog zadr
6 GZM ( A ), NS 39 /1Q84. s' r . 1-10
_______ _ -"-. M:..,::..,: L .:.OMEROVlt. _____ J :.....:.- li ::,:A ;;;...;...- PALEOL ITS KO NALAZISTE PEtINA . . .
a va nj a pale olit.skih ljudi pniJikom njihovih akcija. Vehka stalna
pr bivalita tek treba t r aiti.
t-o se datira:nja nalaza iz ove m il!e moe se, po analogiji
sa sbj evima u Gorn.i-o j bi j ambarsko j samo okvirno o drediti da je vri
j eme za posje-::!anj a bilo u t-oku Wurm III J1!a ci j aJa.
C'no Slo je ipak za ovo nal azite j es te nj egov pDloaj. Sa
j fdne strane, s na laz.i u blizini izvori ta rij eke Bosne, koja je mogla
pc s!uHi kao komun:i kaci j : kj pravac, 8. s a druge, ovo nal a ziii te je prevo.iima
Rogoj i VeLika v m ta 1I1a T r es kav ici odijeljen'o o d Hercegovine. Ti prevoj i se
n ulaze na jadranskog i cr n omorskog sliva, to moe biti i
dviju kulturnih regija
9
Kakva je bil a ulnga ovog pro :; to ra u periodu
pa!eolitika , te ko je :na osnovu s ad,\nj ih saznanja. Na t o pitanje mogu
da ti o ::! g-ovor samo i sLr:J ivanj a u imj okolini Trnova iKalinovika
Duga i Dankova j ama kod Df>lij aa i u brdu
Pil ig l' Hd ko ::! DDbrog p olja) , tim prij e to su u n ekim peUi nama i di
r e ,Lni t r agovi pri sust va paJeo1i lovaca.
Na lazi te pa!eolitika u Rudoj glavici pokazuje u :novom svjetlu navo de
J ,j.:;' dva nalazi t.a iz sarajevs ke o ko li ne, u i Krupcu. Prvo j e l\IIa
linko va u koj o j je, po nav,odima Radims kog, od no:'5()
rogaIO, a prema Fi a jll , koji .i e u nj oj vrio is kopa va nj a , tu se o sim uloma ka
keramike nalo i a latki od roine koje j e on opredijelio kao
je u j ednoj po tkapj,ni u Krupcu kraj Kot,orca k{)je spomi
r,je V. u j ednom pl'igodnom radu
12
.
LA STATION PALEOLJTHIQUE PEtINA A RUDA GLAVICA
PRES DE TRNOVO
RESUME
Au cours des recherches speleologiques de l'entour de Sara.j evo ont e'e de
cou vertes des traces des hommes paleoli hiques da ns la pelit Q grotte Ruda glavica
(c'JmmulI e de Trnovo). On a enlrepris a lors les recherches de sondage qui ont
demnn re l'exi ste nce de nombreux fr agmen ts li lhiques. Les plus nombreux sont: les
et les racl oirs a ux lames, ma is on a dec li V rt aussi les microli t hes. Ces
fr agment peuvent el re da les cull llrei! emenl au gravet tien recent. A n ll11 en v ue
q l! ' U n v ,l pelS de r aison de n ll ac her cell e sbl ion ni il. I;) region culturelJ e mediler
r J n ' enne ni il celle pa nnoni enne. on propose de pIacer la grolie il. Ruda glavic ..
dans la region cult urelIe de la Rosnie cen ira le. Seulemen t les recherch s fu lure
du pa leolil hique aux environs de Trnov o et de Kalinovik peuvent affirmer ou refut er
cons" laii o-n.
Traducti on :
Edina
9 Basler, Paleoli tske i mezolitske regije i kul t ure u Bosni i .Hercegovini ,
u : P rais\orija jugoslovenskih zema lj a, knj, l - Paleolit i mezolit, Sarajevo, 1979,
str. 349.
lU V. Radimski, nalazi <1 , Sa rajevo, 1891, s tr. 81.
II F. FiaJa, Pretraivanje u Bosni, GZM rv. Sa rajevo, 1892. str. 237-273.
V. u ol<olini Sarajev,", Hrvat ski planinar, XXXVI, 8-9, Za
greb, 1940, str. 248.
GZM (A), NS s tr. 1-10 7.
J, MULAOME ROVIC, PALEOLITSKO NALAZTST .c. ,-E I"I A ' _ ____ ..:f': ...: P =C,c.:..:,c.:...;..-'- ______ ___
TABLA I
1. u Rudoj glavici
2. Ulaz u Rudoj glavici
8
GZM (Al, NS 39/19B4. str. 1-10
J. PALEOLITSKO N ALAZISTE P"'''TN <\ . . .
TABLA II

@

Profil i plan
.;ZM (A) , NS 39/1984, str. 1-10
J . PALEOLITSKO N A LAZISTE _ . ,
TABLA III
2
uD
6

9
7
8

1S 16 (if{) 20
1't 17 16 - 19
ili
, 2.3
2.1
2:2.
o 2
10
CZ'M (A), NS 39 / 1984. s,r, 1-10
J , MU LAOMEROVI C, P ALEOLITSKO NALAZISTE PECINA . . .
TABLA IV
2a.
3
:::.. \
6 7
4
1'1
9
8
/10
O ~ __~ ____~ ~ ____~ 3 c m
GZlVl (A) . NS 39/1964, str. 11-22
UDK 571
Originalni
ZAVRNA ISTRAIVANJA AI ROI'OLE NA GRADINI
U
Mr BRUNISLAV Zemaljski muzej BiH, Sarajevo
Rewltati radova, koji se na Gradi.ni u
gradskom centru Daorsa sa p rekidima vre od 1963, iza
zivali su, i jo uvi jek izazivaju, panju iroke arheoloke javnosti kako zbog
i karaktera objekata u kojima dominira fort ifikuci
oni sis tem sa tzv. "kjklopskim zidom, tako i zbog nes umnjivo
karaktera pokretnih arheolokih nalaza valo-rizacija, i ona
izvrena i olna koja vremenom uslijediti, ima .iri jugoslavenski i evropski
Gotevo dvadesctogodinja istraivanja su nepre..it.ano fond
nalaza tako rjeavanju osnovnog problema koji se postavljao od
prvog trenutka - kulturnog i vremJnskog opredjeljenja nalazita - uz isto
vremeno otvaranje niza drugih pitanja od kojih su neka i danas nedovoljno
razjanj ena ili sasvim nejasna. IstraIivanja izvrena u periodu 1980-1984. go
dine su, por,ed ostal{)g, imala cilj da doprinesu rjeavanju nekih od tih p:ita
nja, a istuvremeno da, u izvjesnom smi.3lu, zaokrue rad na naj
i dijelu nalazi ta - njego-voj Akropoli. Nema
sumnje da su ranija istraivanja na ovom prOIStoru dala sve najvanije po
datke o for1 ifikacionom sistemu vremena, njegovim ele
mentima, organizaciji prostora uJnuta r gradskih zidina 1 pojedinim objektima
koj i se na tom prostoru nalaz.e. Pa ipak, jedan od tih objekata je ostao dosta
nejasa:n. je o tzv. Velikoj gorn:ili , koja u prostornom smislu zauzima
centralno mjesto na Akrapali , a na kojoj su prva istraivanja vrena j0 1967.
gedine. MecIutim, nj:ihov obi m je bjo dosta skroman da bi rezult a ti mogli
'
odgovoritj na pitan.ie karakter a i funkci.ie gomile, tim prije to su se u od
govoru na ova pitanja nametala bar dva rjeenja, u dilemi sepul
kralnog ili nekog drugog karaktera gomile bio je i dugogodinji
dr Zdravko Zbog toga se istraivanje Velike gomile ll1ametalo
kao neophodan zadatak ne salnO radi sigurnijeg :njenog karak
tera i r adi potpunij('g sagledavanja cijele Akropole. Premda j e
dio istraivanja izvren p:Jd rukovo dstvom autora ovog rada, na ovom m jest u
som duan spomcnuti da je i u okviru ove kampanje prve ra
dove izveo Z. je, sticajem okolnosti, istovremeno zaokruen i nje
go-v terens ki rad na ovom nalazitu. U daljim istrai vanjima Z. je os tao
l Z. Arheoloka istraivanja a kropole ilirskog grada Daors ... a na Gra
dini li kod Stoca od 1967. do 1972. godine, GZM(A), NS XXX/ XXXI, Sa
rajevo, 1977, str. 7-8.
12
GZM (A). NS 38/1984. s'.r. \1-22
B. ZAVRSNA ISTRAZIVANJA AKRr') P0T,E
. .._- - -
u svojstvu k01nsultanta, a na terenu pruio mi je,
vrlo uspjeno, Boko Marijan., kustos Zemaljskog muzeja BiH.
Prije negoli iznesem rezulta te istraivanja i svoje miljenje o karakteru
Velike gomile, potrebno je, smatram, dati nekol,jko optih napomena.
Velika gomila, kako je spomenuto, zauzima centralni dio Akropole,
a podignuta je na pr0.5tO'ru sa vrlo konfiguracijom terena.
Naime, Gomila se nalazi na samom rubu velikog i golovo ravnog
platoa koji se u pravcu istoka prua daleko izvan prostora Akropole. Na taj
SL 1.
i juni dio Go mile podig.nut i su na priblino ravnom tlu. za raz
Iliku od sjevernog i zapadn{}g, koji lee na do t a st rmom terenu. Samim tim
jC' i njena relativna visina vrlo a je upravo na onim
mjc3tim::t gdJ e je pad terena najvi e izrae.1. (sl. l). dio Gomile nasla
njao se na tzv. potporni zid, koji, uz manja povij a:lj a, cijelu Akropolu
pres:ij.eca po desta pravilnoj liiniji sjever-jug. Na sjevernoj j junoj periferiji
ovog zida, koji je bio zatrpan kamenjem obruenim sa vrha Gomile
(sl. 2, 3), jo u ranijim iskopava njima su otkri vene dvije kapije. bolie
prolaza. Prist up u zapadni dio Akropole bio je samo kroz te prol aze.
Uz juni dio Gomi le vidljivi su ostaci jo jednog zida, koji se povija
13
GZM (A), NS 3911984, str. 11-22
B. MARUANOVrC. ZAVR "NA ISTRAZIVANJA AKROPOLE
prema zapadu na taj osnovu same Gomile. u kojoj
se mjeri taj zad produavao dalje oko mjene periferije, vie nije
utvrditi. Pored toga, uz JUZJnl dio Gomile otkriveno je malo, ali vrlo s'olid,no
stepenite, koje je sa tzv, gradske pristup
na njen vrh
2
(vidi plan) ,
Istraivanjem u 1967, a zatim i onam obavljenim u okviru kampanje
1980-84, godine je juni, centralni i sjeverozapadni dio
Gomile - dakle njem dio, Iskopavamja izvedena 1980-84. godine po
tvrdi la su zapaanja sa lc3,ko pav3JI1ja u 1967, godJni pa s,e i rezultati mogu su
mirati u napomenama:
l) U arheolokom smislu sastav Velike gomile nije interesantan,
Njen gDrnji d"io sastavljen je od .s'itni jeg otrog kamenja. tucaniku. Vje
rovat no se cijela gornji dio, sastavl jen prvobitno oo kamenja, raspao
u sitno kamenje z bog duge i snane izlDlenosti atmosferilijama. Od vrha do
dna Gomi1e kamenjem se nalazilo dos ta praine dospjele vjerovatno
kao eol ski nanos, dok je sama njena unutrainjost ispunjena ka
menjem dimenzija, ponekad vrlo velikih (sl. 1),
2) Dno Vel,ike gomile, bolje povrinu na kojoj je ona podignuta,
sloj eme zemlje sa d08ta a rheolokog materijall3., Ovaj sloj, u stvari.
predstavlja ostatke kulturnog sloja formiranog tokom postojanja starijeg ili
starijih naselja na ovom mjestu,
Sl. 2.
Ibid" str. 8-28.
14
G Z;VI ! .\). NS Sir. \ \-22
_ ____ _____ __--=B'- MA :..:.I .T A;-IOVIC. ZAVR N A . ..:."'..:.R:.... ISTRAZIVAN.JA A KROP OLE
Sl. 3.
3) Prvobii nu povrinu, odnosno p ra is IAn-ijski humus predstavl ja tanki
sloj .5Lf'ri l ne crvenice koja po kriva brojne iljke i neravnine
-e s t ijene (sl. 5).
4) U "a moj Gomi li ni je ot k riven ni kakav objeka t, o::lnosno
konst m kcija ili nji hovi di jelovi, niti je zapaena bilo kakva i.ndici ja da su
oni uopte postoj a h .
5) Pokretni a rheoloki materijal u toku iskopavanja moe se
podijeli t i u dvij e grup-e. J ednu grupu na la zi sa povri ne Gomile koj i su
na lom mjes t u u svom nesumnjivo sekunda rnom poloaju, pa u
razrj ea vanj u proble mat ike Velike gomile nema j u n ikakvu vrijedno.st. Druga
grupa naW:z.a je veza na za kulturni slo.i sa dna Gornile. dio materi
jala o tpa da na ulomke pos-uda ruk-om, dok se metalne iz
javlj a ju u primj ercima. Svi ovi nala zi iz kulturnog
slDja - CI dna Gomi le predstavljaju, u i zvj esnom s misl u, za tvoren nalaz i imaju
v r i.iedno.st u razrj eavanj u problematike ovog obj ekta. U vezi s tim
treba da je njihov prvenstveno hro nolokog ka raktera, te da u
tom s mislu svi nalazi nemaju podjednaku v ri je dnost. Naime, ved broj kera
j e zbog usi bnjenosti tipo loki neup-otrebJj iv, pa, prema to
me, kulturno i hrclJ1olo ki neod re::liv, dok je jeda n dio metalnih nala za hra
noloki neo jetljiv. O ovim pita njima vi e govora biti u toku daljeg iz
laganj a.
Kao to se jz izloenog i vidi, podaci koji bi trebalo da poslue u raz
rj eavanju pro blema karaktera i funkcije Velike gomi le nisu ni brojni
ni raznovrsni, pa dilema oko njenog sepulkralnog ili nekog drugog
15
G Z M (A), NS 39 11984. str. 11-22
B . MARIJA N')VI C. ZAVR SNA ISTRAZrVAN.TA AKROP OLE
16
GZM (A), NS 39/1984. s tr. 11-22
B. MARIJANOVIC. ZAVRSNA ISTRAZIVANTA AKR'JPOLE
Sl. 4
SL 5.
17
ZIVAN,fA AKROPOLE
ostaje i dalje. Na ,ovo pitanje se jo vratiti, a u ovom trEiflutku se naj
svrsi shodnijim po-kuaj dat.ira1nja ovog objekta. No, ni taj zadatak nije
je:1 no.;; tavan. Na'ime, u sa moj Go mili nije nikakav arheol oki ma
tC:li .ial koji bi, kao zatvoren nalaz, postavlljanje makar i fleksl
b, lni.;ih hronolokih okvira njenog pdi zanja i trajanja. Izvj c:mu u
tc m smi:sl u pruaju samo nalazi sa dna G0mile, odnoc;iflO kulturnog sl oja k0ji
it' formiram tokom pOlswj anja ;;tarij'ih naselja na ()ovom mje3tu. Dodue, ovi
nalazi se ne mogu direktn{) datirati, ali mogu veoma dobro posl uiti za odre
donje granice njenog trajanja iE, blje reci, terminus
Clnte quem non njenog podi za n.ja.
je spomenuto da nalaze az kulturnog sllcja sa dina Gomile
vaju i metalne j'e da je ma
terijal daleko br,ojniji, te da nije s av taj materijal anali zirabi bilo
zbog ne.jasnih tipolokih odlika, bHo zbog nedovoljne tip{)l{)ke izdiferencira
nosti i ir{)kih vre-men<;kih ()kvira u k{)jima se pojavljuje. No, nije bez zma
naglasiti da sav taj materiial okvirno pr'ipada pra.ist.orijskom dobu. Kada
jE: u pitanju tipoloki materijal., onda u pI'V'om redu treba
sp'omenuti fragmente koji se bez ikakvlih rez('rvi mogu datirati u rano ili p'o
srednjeg bwnzanog d oba
3
, odnosno kasn{) br-amann ili eljeznog
dcba
4
Sto se metalOlih nalaza, hronoloku vrijednost ima samo eljezn{)
koplje sa facetiranim usadnikom li. dv{)vrsnim pre-sjek{)m Lista, koje je, ma
osn{)vu nalaza iz Donje doline, datirano 650. i 450. go
cilne- p. n. e.
5
Navedeni nalazi i niihovo datiranje, kako se to i vcidi, daju opti hro
nolokiokvir unutar kojeg je formiran kulturni sl-o.i .sa dna
u ralnom ili srednjem bwnzanom dobu nalazi,
dok kraj oko polOvine 5. p. n. e. trebalo da malaz eljez
r,og koplja. Naravno, nas na ovom mjestu ne zarLima do nja, .samo gornja
granica, da ona ist-ovremeno i d-oniu graniou Z,t po
dizanje Gom:ile. Ovdje je nuno odmah da se pr'Oblem datiranja Qv-og
objekta ne zavrava ni sa usvajanjem te pretpostavke, da o3taje jo
3 Ibid., str. 44, T. XXXVII, 8.
4 I bi d., str. 44, T. XXXV, 3, 6-9.
o Ibid., str. 46, T. XXVII, 2. Pored navedenog materijala, Z. objavljuje
i jedan ulomak sa crnim slikanim ornamentom u obliku mree i, ga u
vezu sa inventarom groba 309 iz Jezer-ina, datira u 4/3. (op. cit., str. 46,
T. XXXVII, 6). da ovakvo datiranje izaziva velike probleme u da
tiranja kulturnog sloja ispod Gomile, s obzirom n.a hronoloki poloaj he
materijala i datiranjn arhitektonskih ostntnka vre
mena, polrebno' je ukazati na Slikana keramika iz Jezerina pri pada grupi
slikane keramike eljeznog doba oko sjevernog Jadrana hronologija
icie od 6. p. n. e. nadalje, pa prema tome slikani prim:jecak sa
i ako bi bio u vezi s tom grupom nalaza, ne moe se iskoristiti u kont eks t u pco
bl ema koji je ovdje postavljen. S druge strane, malo je vjerovatno da taj fragment
uop :e t reba dovoditi u vezu sa slikanom keramikom iz Jezerina, odnosno
oko sievernog Jadrana, posebno al<o se ima u vidu da na velikom prostom koji lei
tog i H!'rcegovine nije nijedan pri.mjerak takve
keramike uprkos broj a islfnenih nalazita starijeg i eljeznog doba.
Mnogo .ie vjerovatnije da pojavu tog primjerka treba dovesti u vezu sa uticajem
junoital ske ili albanske slikane keramike, seu jo u kasno bl'Onzano
doba. a koja t['aje do 5 . . ;J;. 1. e.
2 - eZM (A), NS 39
18
G ZlvI lA). NS 39 / \ 984. s "c. 1\-22
B. M ' n r..rA NOYI C, ZAVRSNA ISTRAZI VANJA AKROPOLE
desta velik hwnQlQki raSPQn unutar kQjeg se mora fi'ksirati i gornj a gran!.i ca,
te utv rditi odnos prema nalazima i obje ktima
v remena. U tom pogledu na raspolaganju nam stoj i cjelQkupan fond
iz .svih faza istraivanja.
pukretnim arheolokim matel'ijalom na da
leko b1'0j otpadu na fragm nte amfQra i gnatia keramike, brojno za
stupljene na pl' estoru AkrJp{)le, stambenom di jelu na jugozapa :ln-om
greb211 u i pla tou is;;red k iklops kog z.i-d3 . P remda t,i poloka a:1aliza i datlr::mje
cj elo . upnug mateIi j a k:l j-o nije zavre. a, sa se m ole da se
e va Vl'St3 nalaza javl ja unutal' hronulo ' og o kvira cd 3. do pojevu 1. ;" to
p. n. -2. P ri t ome ,se pojedini t ip;wi javljaj u u ili du.im vreme n
s kim odSj ecima (}vug perioda. U na pJJ blem g c, n j2 g ra
ni ce za p:;d:za:1 je Gomi1,e vrij ed .1JSt imaj u o ni nalazli amf ora i gn ti D
keram' ' e koji se ne mogu datirati nie o d 3. p.n e
G
Ni su bez
ni oni nalazi je hrc noloki polota j vezOi ,n za 2. p. n. e.
7
Ovome sva
kako treba d oda Gi i nalaze Fa r .J , a, Dira h i{) na, Anaktm' :I:1a i limski
republ ikans ki k(rj i S J da1.irani uglavnom Gd 3. p C'!Qvine 2.
p. n. e. " a i kra lja Bal' i o- ' a lz druge polovine 2. stolj p. n. e.
9
Depon ira nje j ednQg o d oa.ni -'k ih nalaza uopte -
i juveli r skog a la ta - !l1e mo e se s tavi l i u vI'ii me poslije 200. godine p. n. e.l
Gradska cisterna i dva siambe!1a objekta na j u gozapadnom grebenu su, prema
ka l' a kt r iS Likama gradnje, dati r ani u 3/2.

dHk podiza nje kiklops kih
zidGva Z. stavlja u 4. a S. T3],lmi zadnje
4. i prvih cl ec2nija 3. p. n. ,:;.1:;
Pome nuti sou sa mo naj ma r;,antniji n3lazi i pod a ci. Zaj edno .sa mno tvom
drugi h, Qvi p cda ci ncs:..tmnj ivo pekazuju da se u per iod u Qd p.ol'ov;i ne 4. sto
ili neiQ ra nije, na c dvij ao vrlo iv<1t i zamana
koji su ostavili bn' n e d okaze. j e
d a su ta vi nalazi na mjc3ti ma QV:J g' i zuzev
u sllj u is _:-: d Gomil2, to dokazuj e da .52 za p c.s a vlja ni c g'ornje
gra n ic , j eneg p od iz3nja mora do p()::etka iJi najkas nije d ,] p olovj,ne
4. tulje6.. 1 p. n. e. U pro tiV'nom, u slcju isp,)d nje bi se mo-;'alo i neto
mater ijala k()j i bi se maka r diielom kl et au u.nutar hrono1oko
s
() 4. do
1. stol j eca p. n. e., analogn o situaciji na d rugim nalazitOi.
Iz s ve!5a .izne5enog, s matra m, sasvim ja snQ proizilazi zaklju0ak da se
V lika g omil a. Q.dnoSo!1o nj en o p cjiz3:n ie i p rinElrna f u,nkcija, ima stavili unu
t ar h r c :1 c
1
o -og Qkvi l' a cd polovine 5. do p0lcv ine 4. sto p. n. e. D J' l jU
granicu ()V0g v remens ' og intervala n a lazi iz kUltUl-!1Qg sL:Jj a 101'
6 Z. GZM, 1977, op.. ci t., str. 40, 43. T . XXXII, 4; T. XXXIII , 3, 5,
sL 2a-i .
7 I bi d., T. XXXII. l; T. XXXIII, sL 3Cl -i.
8 Z. i 0lcl'?;Og s la re ere so. Gr,]ulne Ll
kod Stoca, GZM (A), NS XXVII/XXVIII, Sa cLl jevo, 1973. T. III , 27-30 ; T. IV,
:31, 32, 3:i .
9 Ibid., T. I, 1-10 ; T. II, 11-20 ; T . III. 21 - 26; T . IV. 33- 34.
10 Z. Depo u il irskom gr<J du Daors . . GZM (A), NS XXXII,
Sarajevo, 197!l . str.
II Z. GZM, 1977, op. cit. , str. 38.
IZ I bid .. st r. 38.
1:1 S. Islami, Problemes de chronologie de la ci te ill yri enn e, Centar za balka
nolc,ka ispit ivanja, XXIV, 6. kol okvij ilirska naselja, Mo
slal', 24- 26. okt obra 1974, Sarajevo, 1975, str. 41-43.
19
G ZM (A) , NS 39 11984, str. 11-22
8 . II AHIJANOVI L: , ZAVRSNA ISTRAZIVA JA AKROPOLE
miranog pri.je podizanja Gomile, dok bi gornja gralnica b:ila vreme
nom p odizanja kiklopskog zida i drugim nalazima iz tog vremena.
Ovim prethodnim r azmatranj em hronolok,og poloaja Veh ke
gomile, u stvari, tek smo doli do olSnovnog pi tanja koje je bilo razlo.g njenog
i lra iva,nja, a to j e problem karaktera i funkcije ovog objekta. i bez
prethodnih is traivanja nametala su se dva osno,vna rj eenja ili, boLje
razmiljainje je 'ilo u dva Qmovna pravca. Prvo od nj,ih je da Velika gomila
odraava jedan od teritorijalno imko raspf0stranjenih sahranjivanj a
tokcm vrlo dugog vremens p:cf'ioda, od Inr':J lita do u starije
elj e zno d.oba. Kao to je poznato, sutina OVQg sahranjiv'anja ,' astoji
se u po:laga.nju pokojnika na povrinu zemlje ili unuta r p{)sebno pripl'emlje:Je
ko nstrukcije, k:)ja se, zatim, prekri vala zemljom ili kamenjem, Razldke koje
p-ost{}je pojedinih oblasti, et no-kulturnih manif,estacija ili vremenskih
ods jeka unutar koj ih se ovaj sahranjivanja praktikovao, ispoljava ju se
u vremenu ovog sahranjivanja i njiegovom trajanju,
tosti konstrukcije unutranjo'sb i li ritusa samog pokapanja, dok vanjski
izgled u uvij e ostaje isti; kup.a.s ta forma humke razI i promjera
OS:1Qve i visine. Dakle, VeLika gomila rna Akropoli se po sv'oj im vanj
skim o bi ljeji ma nije ni u razl ik{)vala od niza istraivanjem
grobo,va {)vog tipa i niza neistraenih gomila je karakter izvjestan
ili se moe pretp staviti.
to se d l"uge tu razmiljanje ide u sasvim drugom prav
cu. Naime , naselje na pripada na selji ma gradiJnskog tipa ili , bo.Jje
ima gradinski poloaj. Kod te konstatacije, imam() u v idu prvenstv,:;no
starija nas,elj a iz bronzan{)gi elj e-zmog doba, mada su :i
vremena podi gnuti na istom mj estu. Os novni razlog kojim se stanovni tvo
ova kvih naselja rukov{)dilo u izboru mj esta za njegovo p{)diza.nje .jeste uprav,;)
takav poloaj koji je dobru preglednost ok{)line i relativno laku
odbranu. o.sim t oga, je bilo da su ta n aselja branjena i p'odizaniem
zemlj anih ili suhozl dnih bedema O K O' l1['L:iel ja ili njegovih poje:h:1.ih
di j elova, u zavisno,ti od konfiguracije terena i fo r tifika c:.i jl'iki h zahtjeva. U
k() :-1te k, t u problematike koja se ovdj.e tretira neto interes izazivaju samo
n33elja. U pravilu su to naselja podignuta na poloaji
ma la ko samo sa one s trane k-ojom se veu za c kolni p rOJ, t or,
dok su sa ostalih strana teko ili potpuno U tom je
naselje bilD zemljanim ili kamenim bedemom samo sa pril'odn-o ne
s trane. Vano je napomenuti da kameni bed mj, dijelom
veza!1i za kraka imaju izgled gomile. Dakle. Ve ika
g omila na bi mogla zadovDljiti ovaj zahtjev, a i .sam p ol oa j na
selja je t akav da je zahtijevao zatitu samo s jedne .s trane. Uosf alom, i forti
fika ci jski s' stem vremena poddgnut je po tom prindpu,
Ka!) i o se i z iznesenog i vidi, Qbje karaktera Ve
li ke gen'ni le s u, bar na i.s traiva,nja, imal-c pr iblino j e:llnake vrije:l
n;) ,t i. pot puno je jasno da je .nako n h l raiva nja situ; loija izgledala
so.svim J' aime, u Gomi!i nije rni .ieda n dokaz na os n vu
koj g hi se mr- glo govori t i ,o nj e n-om grobnom karakteru. Nema dijelova ske
lela, ostataka gr obne ili konstrukcije, n i t. i se zapaaju bilo kakvi
t l ..,g ovi ritusa koji bi na takvu Dakle, nedo3tatak direkt
2"
20 GZ:11 (A) . NS 1QftQB4. ser.
_ _ ___ ._ ____ . _ ___-=B:.: .....: M:::.AR[JANOVIC, ZAv R S NA IST R AZIVANJ A A KR OP O LE
nih potvrda o gr obnom karakte;iU gomi le bi, sam po seb, bio
dov() ljan da se ta potpuno o dbaci. Nara vno, po" t oji t cm-ij.ska mu
da je ovdje u pi tamju tzv. kenotaf, o.cJ n osno prazna grobrui ca, pa se
p l'Ot lem ka raktera Gomile i ne bi r azma t ra ti, da u nedostaU::u
argllm\:;1 Jb ni za ta k vo ni p ro t iv nj ega svaki drugii pristup pred
stav \j Q sam.) alLe rnativno m oj e ne ide u tom
P l'Cl Vl.'U 1='3 tu m ogucnos t i nc u zimam u o bzir. Dr ugim c 3taj e da Ve
liku g()mi lu pokuamo p,os matrati k i io f lTr t if ikaci oni o b jQkat, odno,sno dio fo r
tif ikacionog s istema. Ovdje je nuno napome nuti da n a ovakvo razmili,mje
ne sa mo da u Gomili ni su os taci koji bi gc w,rib
u pr il::g n je nog g l()bnog karaktera i z lpaanja o fortifikaci,o:lim objek
t ima na n ;\ sel jima sa t el'it,oriia I' J.j.i je Dac'l' si ma. Ta za pa anj a ie
na jbolje izrazio sam Z. "Sve utvrde na najist.a knutijem dijelu ima j u
k ulu, koja je ponekad izdv:Jj ena kao pCft:; 2bal:1 'Objekat, ili ink,o['
pori rona u b::ie>n1 . DanQS ne' z::: o"nJi be :k mi ostavljaju utisak kame;}ih na
s ipa , a cs t a vl jaj u kamenih gomila zato
l;, sc b llnenj.:::, P{) ::i utic: aiem r azni h ' ila , GbruavaLJ sa vertikalno
zidova ill bedema na s trane s u hozida. Visina t akvih bedema u
vri j eme upob 'c'te k ret;;l la ,S'2 ok:; 2- 3 metr:l . Da ne radi o od
kamen ja skupljenog u blizini IC! ce:"l emima zidanim od sa kupli e,;}og
i gl ub! ) cij e p;:ll1() g ili (') kl E' '3anog kamen ia, imamo dokaze na Gradini u B01ju
nima kod S t oca , gomJ i u Hcdovu kod S t oca, Zv o.nigr adu u Gor
n.iem Pol ::: .su kDd M0'3ta r5;{{) g bl ata i na drugim gra di;}ama gdje su i d an as
vi d1 i; 'IC v I' tik a l ne plohe n e\ ac! ailj ih g t'Ll bo suhozi:] nih bede na,, 14 .
K LL :} ,:,t J ; e iz citi ranog za paanja i v idi , fo diIi ka cione kara kt el'i, tike
n.h j ' i ut vrde nih n as:'!lj n Ina DL1 :;rsa clo;-:voljcwa ju dCl se i Veli ka g:)
n,.ih n3 p:,; , mat ra kao ;;bi2ka t sa t<:lkvom funk ci io m. Na ravno, to
ne 7:1 il Ci da se ovakvo moe , )slo niti samo na nae go m-il e
i I>J:lzd21n{) utvr dpnih obj eka ta k v]-,[e na ch ugim nase1jima. Ta
se m r: n posmat rat i p rvens Lveno u k::mt cks t u cjel ok upne .situacije na
pr ; imam pose bno u vidu p ovcza no, t Velike gomile .sa drugim
di l el r v ima ih iObjeldima obrambenog sis12ma. Nai me, njeno i30lovano p0 3ma
t ranje se )l C' bi <d rati iz ra;doga , a ovdi e navesti samo jeda'l1.
Sv-:: jorn veli i::i nom i p oloaj e m Gomila ni je u mjerij zatvarala
pr ist up b ra n je nOl11 di iel u naselj a da bi mog la rig urirati kao s amostalan obje
]( "'1 L, n iti je mogla imati ula-gu a lzo i .sama niie 'Da neki n a
bila br a nj ena. Z\:; :Jg t o-ga smatram da 32 <,:la moOra dovesti u vezu sa neki m
d rugim obrc. mbenim o bj ::k tom. Drugo je p ita nj -e koi i bi obj ekat, ili o bj ekti,
t o mog::\[) biti , ob ramben Dg kara kt era u izv je;taiima sa
dosadCi n jih iskopavanj a pomi:ni u se cik-ca k zid na p ro,storu i spled kiklop :; l;:og
z: da , sa m kikl:Jp' ki zid Su ku la ma i ce d21Tln;.l sjevernoj, teku .'lli ipak
padini Akrop;)le. Posmatra na u eJ no:; u na navedene elemente,
gomila ti se s njima, i u sasvim spekulacijama, v e-D ma teko
1\ Z. Prahisto r"i .i ska i protohlst oriiska utvrdenja na Daorsa,
Centar 7.8 bal kanoloka ispi tivanja, XXIV, G. kolokvij "Utvrc'lena ilirska
Mmaar, 24-26. oi, obra 1974, Sar<li evo, 1975, sIr. 105. Potpl! no je .i8sno da
se br-o.i n8sel ja ne za vrava S:1mo ::;8 ovd.ie ci1"i rani m nal<l z;li ma, to
i Z. vi e od tride:, et nalaz iia "CI bolje ili sl:IlJlj e fO:' \ifi
kacijama (op. cit., napomene br. 2- U). je jasno da ovaj tip
ni je 1<8ral-::teristika naselja sa Daors:l se nal azi i daleko van
r. jihovog te rit orija.
GZ<V! (A), NS 39 /1 984 , st r. J J - 22 21
B. ,'{AR lT A N ;) VIC. ZAVR ;AN.:..JA '"'-K O.;.. 0c.:: E _ _ ___________ N '\ I S TRA.!,.;..:..:.:..: :.::....;A = ll c:; P....:. L:.:;:'-- _
mogla dovesti u vezu. Tome se ne protivi samo njihova funkcional
na nepovezanost i datira nje ovih objekata i p redloeno da tiranj e V like
gomile. tu je ,i evidentna razLL:<a u tehnici gradnje, a da s.e i ne
go o r i o tome da pri postoj anju tako obrane kakvu predstavlja kiklop
s: i zid sa svojim kulama, eLi ka g::>mila potpuno gubi svoj smis ao.
u ko nt ekstu ovog problema pOlSebnu panju izaziva tzv. pot porni zi ,
su karakter i funkcija u do sadanjim radovima o6tali bez
Pro:; l Ol1l lJi odn05 Veli ke gomil e i ovog zida, sam p sebi, do
puta moguCnost i nj ihove funkcionalne poveza nosti. U vezi s t im [Xl tl' ebno
je u kazat i na Prema kara.k teris ti kama gradnj e pot
pomi zid u mnogo me na kiklopski. U njegovoj g radnji su kori leni
ve li kj blokovi kamena - is l ina, ne tako veliki i paljivo kao oni u
kik).opskom zidu - tako da i njegov dananji izgl ed ostavlja ut is a. sn ane
obl'::un be:1 c li n ije i doputa da se za nj egovo obi ljeavanje upotd je bi ter min
pseudo iklnpski zid. S druge strane, . pDtporni i pseud,okiklo p.ski zid
ima pribl inu l ') ii pravac pruanja kao i kiklop-:> ki , pa je ;i pretpostaviti
da i m je i namj ena u osnovi i.s t a - odvajanje prosi c'ra Akropole <xl platoa
io.pr ed nje. U tom smislu i t un i potporni zid ima i izv jesne prednosti u od
nosu na kiklopski jer je pod ignut na pros t ,ru je k(:,nfiguracija nepovolj
nija za napad, odnosno laka za obranu. pretpoGtavku o obrambe
n() m karuk Leru potpornog zida potkrepljuje i njegovo povi
janje, to je vaan fa ktor u organ iz ciji obrane, t e da je pristup u
Akropol u zapadno od ovog zida bio jedino kroz dva m,'1m ja p rnlaza
ili kapije mjetene rna nj egovoj sjevern.oj i junoj periferiji. Sto :i Veli ke
g'o mile t reba podsjeti ti na prethodno spome:l.u t poda tak da na tzv. grad
skoj postoji stepenite koje sa ove komuni.kacije vodi na Go
milu. To j e i jedino mj es t o .sa kojeg je pdstup ovom objekt u bio
samo pos tojanje ovog stepenita ukazuje da je l<omun.icirall1je Ll ovom pravcu
bib ne samo potrebno i da je praktikovano. Ako 'e OVQme doda i
nica da se Gomila direktn::> nasla:nja na potpo'mi zid, te je podig
nuta na Inaj'istaknutijem mj e t u Akl'opole, onda S: , pri u.svoj en::>j pretpos t avci
o obrambenom karakteru ovog zida, i o istovetnom karak
t er u Gomile. Posmatrani i z tog aspekta, Velika gomila i potporni zid
pred.stavljaju cjel inu koja u ..;vemu odgova.ra karakteristikama drugih utvr
naselja na Daona, pa i izva;n njega. Pri ovakvom
uloga Velike gomi le j e mogla bib dvojaka. da se nalazi na najistaknu
tijem mje')t u Akropol e, ona je mogla imati ulogu ali je
i stovremeno naj-osjetljiviji dio zida i kontroli sala prolaze
u ul1utra!njost Akro pole. Drugl problem predstavlja okolnost da pri ovakvom
kar aktera Velike gomile i zida ispred nje po;sto je tri
glavne obrambene linije koje tite pristup Akropol.i sa platoa iSDred nje. To
su cik-cak zid, kiklop.ski zid oj pseudokiklopski zid sa gomilom. Rieenje ovog
pitanja lei u hronol.okom razvrstavanju faza u i zgradnji for
tifikacionog sistema. Bez obzira na pitanje hronolokih odnosa kiklopskog i
cik-cak zjda, ovaj problem se, kada je u pitanju Velika gomila i s njom po
vezani pseudokiklopski zid, moe relativno lako razrijeiti. Naime, datiranje
kiklopskog zida u drugu polovinu 4. p. n. e. i predlo,enj raspon od
polovine 5. do polovine 4. p. n. e. za datiranje VeLike gomile sasvim
jasno ukazuju koja od pomenutih obrambenih li n ija ima hronoloki pdoritt.
Dalje razmi lj anje ide u pravcu. Podizanje kiklopskog zida pred
22
GZM (A), NS :l9 / 1!J34, str. 11-22
B. ZAVRNA ISTR,\ZIVAN.) A AKROPOLE
stavlja zavidan poduhvat koji j e, ostal og, zahtijevao i do
sta dugo vremena. S druge strane, podizanje ovako obrambenog
sist,ema sasvim jasno govori o vrlo nes,igurnom vremenu u kojem su iv jeli
graditelj i kiklopskog zi da i kOje je zahtij evalo posloja;nje zatite
pri j i u toku njegowlg podizainja. Pri t a kvom 1;I 7. miljanju se onda
i o prima rnom obrambenom karakteru ovih objekata. Stavie, moe
se: da Velika gomila i pseudokiklopski zid predstavl jaj u fortifikaciju jedne
stal ij e, faze naselja, je osnovna fun :- eij a izgubila na zna
kas nij om izgradnjom kiklo p.:> kog zida . to ne m-ora da
je ova obram bena linija potpunu i zgubila smi sao s vog postojanja jer, mi
se, nije o3taviti nj ene dalj ' uloge kao p'.Jsljednie obram
bene linije u ej lokupnom fortifikaciolDom sis te mu. Ovakvom gledanju se ne
suprotstavijaju ni zahtjevi pr'o3tornog uredenja, bolje urbanizacij e,
da se na p ro-sto ru Akropole ne nalazi ni j edan -obje kat kojem bi se mo
gao pripisal i sla mbeni karak ter.
Ukol iko se na kraju r zimira sve dosad iznes eno, moe se reb da Veli ka
go mila na Akrop-oli predslavIja f OI-l ifi kacioni objekat i za jedno sa
p otpol' ni m ili pseudukik l.op.; kim zidom nCl js tariju ku fazu u
fo r li fi.;:ae ionom si t 2l11U Kjenu dct tiranj c se moe st.a viti U'l1uta r hro
nolokog okvira od ;j. do polovine 4. p. n. e. Pri tome se mora
da je ova 'V<'l r je!enj c za snDvano na danas ra spo oi vim p odacima i
Sct Z ClclJ ima i da eventualno dopunska ili reviz'Hna i.strai v, nja, ako se za
n jim.1 ukae pot reba, mogu uni ie li izvj t:' sne dopune i k,)rekei.ie.
vjerujem da u osnovnom opredj elj.enju karaktera Vel ike gomile ne bi tr balo
bit i izmjena 15.
LES RECHERCHES nNALES DE L' .'\ CROPOLE SUR
GRADINA A OSA_ l CI
R E S e 11 E
Doms e t te c on t ribution sont pres e!) les t<l ts des recherches effec t uees
Vel.iku gom ila de l 'a cl"Opo e sm Gl"uLiina u e 5 r echerches on t e'e
errCl' en 19 7fi sous la d irec. tinn de Z. el en U)30-1084 SOLIS la di rec tion
de B. Mar i Sur Ja bose el es resull a ls el e r echerc hes ei"fect uees
p resent. l" auleu r pose le caOre chr onot ogiq ue nlr l ei n ni du 5. e l a rn..., i1ie d il
<I . siecle avan i nll' rc ere, da ns Je que! a pu eh'e cunstru i l c: et obj et. L',1ppui pour un
lel!e d;J\ ation e trouve da ns les ma lerinux de lCl cOlI che c ul urel ' cle
l;: memc. q u ' on pe ut da ter a u plus tard j usqu 'a l a moit ie d u 5. ai n-; i
q ue da ns la dalat i un des r es(es cl e l' a rch itec (u re ('t de,; aUlres t rouvailles nrc he olo
gi ques prove na n l de la locCl lite O. d u lem-n, helleni liq lle.
QUem! il 1:1 [onction de ID Vel i l" l gomilil , I' au enr expos e son oui ni on con
c c: rn8n l lc cll r ::lclere de for l ir icDtion de ce l ()u jel qu i p resen te a vet: soi-di S<l nl l e mu r
d a ppui dc )"c L une phase de cons truct ion la pll ls nnc ien e CI l sys te me de [orl i i
t: atir, n il
T r;l(i lic l ion: Edi na
I:; Ovdje jc potrebno na glil siti dn nc:i<a novi .ia zapaanj a u kazu ju n a potrebu
o karnl<' c!" u po.ied ini h os: .ml jel1 ih gnmiJ <l, kni e, na
[Jfvi poglerl . Il cS' ilvl j j u !li , ak nE: s,l mn obrambe no.!!; obj e k a ve,; n e ll I"> n i
nf! pns ' ojall je nm,eli il na tom m jes t u . .J ccbn od k Hak lel' is'iC: nih pr imj e r:1 .;e P ren i
skCl ;4ra d in::t u se lu Prenj kod SIOCe\. U pil::tll j u su dvi je ve'ike
gomil e podign ute na r ubu plat o:1- plemCI kan i nnu re-"lve. Inula r i "ko gom ila
Uof:l , aj u se <.l i ieluvi s u!1ozi rJn ih t ukl' Vl. ,I nao; I."e je . m nel strmo;
PI emCl doli ni Flre": <.lve. Vrlo broj;l n arhcnloki mnt eri al pr ir.. dH b ronzan om i zel ie7.
nem dobil i vremenu. (Re kognosciran je \3 . i B. Ma rijana
II ma ju 1984. god ine).
GZM (A), NS 39 / 1984, str. 23-84
UDK 9.30. 26
Originalni
RIMSKI CASTRUM KOD DOBOJA
Dr IRMA CRElVIOSNIK, Sarajev::l
Himski ca str um s'e nal azi na mjestu zvanom Gr e.dina, u Mak1i e:1ovcu,
oko kilome'rC! juno od Doboja. Ide nti fikovali & :1 ga jo u
doba a u. tnjske vladavine poto se na t erenu dobro ocrtavaju o bci ,;j bedema
ov g u tvrdenj a .
Polo/.a.j Cc truma na Gradini prvi je ustanovio Ra dimsky' p rili k{)m is
tra i va nj a dms_ og na obli njem breul j ku zvanom " Cr;,vCl:1.ica i
dao .ski cu pD10 7..aja Crkvenice i castruma. On napomi :1je da s u zi. ovi bede ma
castrum. jr- t ada bili vi soki oko jedan metar, .su bi li be? o pl,ute
i i ro k i 1,5 m. U un utranj os ti cas t ruma Radi msky je nalazi::> krovne cigle i
tubul e. ali su sve cigle bile bez
Civilno naselje (canaba,e), oko 200 m zapadno od castruma, je
neto kcts nije K. Patsch
2
na neto uzvienom dijelu, ko j i .se protee cd da na
:l j g kameno,loma d{) ' jevemzapad1nog ugla cas truma. ch ovo je
zove Zljebi'ne. On je tada usta no-vio -da je nas,::)l j izdueno i usko.
Sa m ca'it rum i catDabae sve do 1959. ni.su bili i.so itiv'1:1,i niti su (LJ sa da
dali !li. laza. prilikom i. tra ivanja rimskoff a na Crkvenici,
Radims ky j e naao n koli ko natpis a, koje j e p r aviL'1o p 'iu;'>a'o na
sel ju u casLrumu na Gradini. Nai._ ioi 11 ; [ s u kan sp:Jlii a , i to
po drup; i put upotr-ij ebljena u om zid u. O tlJ me 0p'rnii<J ka
sni je. Od t ada nis u novi natpisi, ko.ii bi bili u vezi sa {)\rim ea trumom
il i uz nj ega.
Ca<; tt urn lei na nct,.) uzvi3TloD1 prostoru ZVfl.no m GI'a di'na, i sL od
nekadan' e p ruge Do boj-Te p red danan iim kam:" nol omom
i br dDnl Cl'kv('nlca . Kameni bedem cast ru mfl obrastrl() ie dan Qs i i
karom. dDt;: s niive U '1Ut'3.T be::l"'1l1fl. obradu ju. U vr iieme i.,t.r a7,iv l i'1 n ii ve
su Muii (k. 444/4), Be'!i (k. 444 / 3), Na
,,:bu (- 444/2), Luki (k. 444/ 1) i Meh
meda R (k_ 438)
Prva i. ;;pitiva nia na casi. r u mu poduzet.a. ] 959. i 10(10. godine
su sredstvima g muzeia u Dob.)j u, a. od 1965. dQ 1967. gcd"ne sred-
I W. Ra,limsl{.v, Di Be fe,ligung auf Crikvenica und das Cfl.s t r um bei
Doboj. i<:, . Mi l . a us H. Ll. H., 1. 18'n, 23!.
2 [{ o Mali rimski i posmatr'anja (IX, Usora kod Doboja), GZM,
IX, 11397, 535.
GZM (A), NS 39 i 10H4, str. 21-84
24
1. CRE"roSNIK. RIMS KI CASTRUM KOD DOBOJA

stvima Z.emalj skog muzej a u Sara.i.evu. P osljednja i spitivanj a su 1968. i 1969.
go dine izvedE(la pa. proj ektu fonda za rad BOiSlTl e i He r
c.cgovine.3 P r il1kom ovih i;; traivanja i usjevi
da SE' objekat potpuno o t-k rij e i i trai, te PQjedini dijelovi is pitani, koliko
su dozvol j avale, pokusnim r ovovima.
dio rimskog o bjek ta se nalazi vrlo pli tko pod povTinom, Ispod
0,10 do 0,20 m de belog humusa postoji samo tanak s loj ruevina de bljine
0,40 do 0,50 m. Zdravi ca s e u pro..3 [I:rijama bez pod ni c<;l nalazi na 0,60 do
0, 70 m. dubine. Iznad podnica i zd ravice je 0,10 do 0,15 m debeo. tamno obo
jeni kulturni sloj. U uvom t a nkom kul tu t'!1om sloj u, kao i u sb.iu ruevina
su pomij ean.i i rimski i nala zi koji se nisu s tratigr afski
izdvojit i. Sloga s c ot.krivanj e o bjekta vriloO poj,edin.ih prost I-i ja,
dok su oslale povr:ICle ispitane p:-: kll.5nim rovovima koliko su o-kolnosti d{)
zvoljavale.
OSTACI RIMSKIH OBJEKATA
C astrum
Iz rimskog doba ostali su do nekle temelji bedema Q zgrade unu
tar rimskog cas t ruma, a banja u cana bama, naselju uz castrum. Zi \1.)vl su
i su se samo njihovi temelji . a n a po
jedinim mj-estima s amo fragment i zi d::;va .
Castrum le {lbLika izduenog prav{),ugaonika, paralelograma (160x 134 m),
i je irv kim zi::l0. m, koji je na ug lo vima bic< zaoblj en. Zid
castruma gotovo je do temelja rawe sen. Ovaj zid se naj bolje mogao pratiti
sa u n utarnje strane, sa koj e je bio d i,jelom na&ip om od zemlje, dok
j va nj ska trana vie stradala pri li kom njiva. Sa njega je
nom ' kinuta oplata, ko.ja je bi la <o d t e>a nih kamenih kvadcl'a, a
vano nam je samo jezgro od smj3e velikih o blutaka vezani h ma lterom i
lJunkom. Ovalk o ogolj e],j zid su u d oba austrouga rske
vlade. St",novnici ovog kraja s e, da je zid bio obloen lijepo
tesanim kamenjem.
Dosta dobr o j e jezgro j unog be:lema, koje 50e je moglo pratiti
i i.spred samog jugozapadnog ugl a be dem,l i koje je i ro.!<0 1,30 m. I zapadni
bedem, koji je bio nasjpom, dobro je Na jednom mj es t u,
pred sa mi m zapadnim v r atima, je u potpunoj irini Dd 1,60 m. Prema
t ome, zid bedema sa {) pl a tom m r aoO je biti imk 0.ko 2 ili vie metara. Za
padn i bedem se nije m()gao Ll c.ij eloj duini pratiti jer .ic niegov sj cv()rni dio
obrastao Istoi:.ni bedem sc m{)g ao pratiti sa unutarn.ie strane CI pred
sam uga,o. U blizini ovog ugla bedem je s a obj e strane vr lo
radi nji va . Isto tako jc priliko m nj.iva dosta
i sje verni bedem, koj j se samo mj mogao pratiti jer je i on
obras tao drve6em.
3 Za pri ovim ispitivanjima zahvaljujem kus tos ima Brani i Goj
ku Geodetsl<o snimanje ler'ena i objekata izvrio je ing. Esad
G Z JVl (A), S 39/1984, str. 2J-84 j
I . CRE. lOS":!'::' RU 1S KT CA5 T J1 V i\1 KOD D013 0JA
Uglovi bedema, to j e za ovakve castrume, bili su svuda polu
kruni i u njima su se, negdje bDIje, negdje sla bije, temelji kul.a tra
pezastog oblika. Najbolje su se temelji kule u uglu
bede.l1a (T. I, 4). D{)k se od ostal.ih kula samo podloga vi soka 0,60
do 0,80 m od veza.nih malterom, a i ona na
sj evernoj kuU, .na unutarnjoj strani, je bio i dio oplate od li jepi) U:
ani h kame nova (strane oko 0,20 m). Pre ma tome, po ovoj najbolje
kuli moemo Stidi ti i o dimel:) zijama ostalih. Temelji ovi h kula danas su raz
dime nzija, vjerovatno za to to s u, kao i kula u jugozapa dnom uglu
bedema, tokom vremena raznoene. Dok je osnova na jbdie kule u
s.i evemi . uglu bedema 5,70x3,60x4 m (osm-ova je oblika trapeza), slabo
kula u jugozapad nom uglu je 3,80x2,80x2,70 m a ona u sje
vemzapadnom uglu je 5,00x3,20x3,50 m.
Jedino u uglu bedema nije bila smjetena kula. Ovdje je
u SOm0:11 pol ukrunom dijelu paralelni zid, koji zatvara uski pro
sto r . J e :li no ovdj s e j ezgro odra].o jo u visini od 0,70 m. Ono je
na ovom mjestu 1,50 m iroko, dok je unutarnji paralelni zid irok l m. Vla
snik jo da je ovo jezgro bilo obloeno tesanim
kamenjem i do 0,60 m dUine.
PROfiLI IZ I<A5TRUt1A kOD DOBOJA
JUNA VRATA 8EOEnA PROFII-[o-dj

- I I I <

a
S}EVEIlNA VRAT!. PRor/I-[o+-6]
o- I-IUNUS
[I;J-UT R I f1.jJ.lE RUEVINE
I
-- OSiU70
D- POONf NAI1AZ
Ad Plan I
N a svakoj stran:i bedema castruma nalaze se jo po jedna vra
ta (Plan I). Kod junih i zapadnih vrata uzdie se sa obje unutarnje
stra!ne ulaza nas ip vu..sok do l m i 20 m. Nasip je od zemlje. Oko sje
vernih vra ta, izgleda, nije pOs.tDjaoO nasip.
glavna, vrata sa dva ulaza, i to na junom bedemu, bila su
SOl po joednom kulom sa strane oba ulaza. ova dva ulaza bio
je ;rQki zid, k'o jj ihie ralzdvajao (danas 2,20 m irine). Na ovom zidu, kao
i na ovim zidovima sa strane ulaza na kapiji, jo su lijepo
kvaderi oplate vida. U kulama sa obje strane ulaza je trag
podnice od estrjha. Upravo vanjski zidovi ovih vrata su najvie stradali, te
26 GZM (A), N 39 11
Q
84. s ' r .
________________ _ --'I:.:. . ....:: C::; REMOSNIK, RIMS KI CASTRUM KOD D O BOJA
SE vanj sko !:i ce ka pije ne moe vie sigurno odrediti . Ova juna vrata bil a su
najblia banji castruma i canabama .
Druga d-obro vrata bil a s u na zapadnom bedemu, preko puta
koj ega s u s,e, prema za padu, nalaz.ile ca na bae. Ova vrata imala su samo jeda n
ulaz, koji je sa sv a ke stra ne bjo po j ednom kulo m (sl. l). Zid kul a,
koji :i e ulaz, bi o je, kao j ke n ost ali h ulaza, irok l m, dakle po
dok su ostali zj dovi kula bili normalne iri ne. Na unutarnjj m krajevima
ovih zidova su se li jepo t esa ni blokovi o'plate
zidova . U kula ma se trag estriha. Sam ulaz bio je potaracan debelim
slo j tn Iju. ," 3 .
Sl. l
cl lJe.g zn su, i zg e-b . bila v ra t.a na i .iev.er n om be
demu. d jc Jc u laz bio sa n o . 3 j edne strane kulom. Na
v l'aLnr bila je kuh\ sa s jeve r ne, a 11a s.i evern im sa strane. Dr uga s t ra
na ul. za bila je ' amo zidmn i r::; ,kim l m, je duin a odqova ra la
duini kule. I zid kul e koj i je ul az j e bio l m i rok, kao i
ko::! zapadni h vrata . I na o vi m irdki m zid-ovima se opl ata
od te,ani h bl{)kava 0,20 m (T. I 5).
D,d.;: 'e l!P jednost rukug i ubza po je-:inom kulom
sa svake strune i na d r ugim cast rl\ mima, ul az samo j ednom ku
lo m v rl o ie [' ijednk i () n jemu jo il i <tovo ra . Ovi ti povi vrata, pa i ra PD
r 7.grada u cash' umu, od<tova raj u SV<i kolko funkci ii u pDzadina, u
kC})j o pasn('.6t i Dd na pc.J a kao uza granicu na Limesu,
I I
-.
,--- .-
-lF
II - - - r -
,
I
,-' , II
II , 6
I f-:
"
-
"II
4 5 3
II
2
r I
"
: : -
II--- __ -

1 Q
- . =--
-
17

D
C'!}
GZM (A), NS 39/1 084 , S\r. 23-84
27
L CREMOSNIK, R IMSKI CASTRUM KOD DOBO,JA
PRINC/PUA kASTRUt1A k000080JA
EJdD
IDI
" G[JD
8
I
Plan II
U .sre:li tu prosto r a koji bed emi ov-og castr uma lei zgrada
principij2 (dim. 41x33 m) , koja je predstav j ala s! ube:1U zgradu u koj,oj su
se vojnici okupliali , v ri!' i slube:1e p:ls!ove. U jugozapadni uga ove
zgrade kasnije je niz prosto rija koje po svojoj funkciji nisu bile
u di rekt noj vezi sa zgradom pr-ir1 c;pijc.
Zgrada principije (Pla n II) zaprema unravo sredinu pms o ra
castruma, a li n jen poloaj ni j e .salw im par:t i:: lam sa z.idovima bed ma, to je
kod tipnva castruma. Ipak i kod drugih castruma ima po
nekad eds tupanja u pogledu pravi l nosti smjetaja <: grada un uta r bed-e ma. Ju
na fasada na e princip.i je n eto odst upa od pravca puta >>via princi pali s, \):oji
vee i zapadna vrata na bedemu (p,orta principalis si ni., tra i dextra).
Nj e n jugozapadni ugao neto je vi e iskr enut prema jugu. Uslij.ed toga se pro
28 cz:.! (A). N O; :l g/ lQ84. s"r.
__________________________________ .. KOD DOBOJA
stcri ja svetita (bro j 12) ne ;nalazi u pravcu vrata bedem a,
to bi b I D po pravilu. Ods tupanje je vrlo malJ, te, prema tome, ruje imalo

Temelji zgr ade principije nisu u potpunost i ponegdj e su
jer se nalaze svega 0,20 do 0,30 m po j po vr:no m zemlje. plit., pod
povr'inom, svega 0,10--0,15 m, lee p m slo;' ije 9 do 14 i 20 do 23. Stoga su
zid'Ov'i i 'Osobi to podnice ovih prmt ;; l' j Cl jer l e7.e na njivama koje se
i s t a lno .. te. Os im t. oga, zbog vel i ki h gr J mil a kamenja koje s u na
stale prilikom n jiva, ni su se mogli otkriti sjeveroza padni dio prol:;[ o
rij a 2 i 3 i sj eve rozapcdni ugao pr0st<) ri :jc 6.
Ulaz u zgradu pri ncipij e 1t:i na junDj rani zgrade, naprama glavnim
jun im v rat ima na bedemu, t ak{n Van0 "pc rta p raetmia. De.3.no i l ij evo pr ed
ulazom su tragovi mal ih p r-oslori j a : od za padne pros wrije su
va:,i temel ji , a o d samo dijelov' podnice. To su, svakako, bile male slra
ure. OdClvd ? se u laz ilo u jeda,n ird::i hodnik (pros t orija l) , u koOme nije na
p::Jdnica, a i z n jega u prost u]' u zaradi (p rostorija 5), koji je bio
c tv0 ren i na su zid-ovima t reba! i da stf)je stubovi. Nije se mngl o us
novi t i da li je p rostor ove principi.ie bio ok ruen s tu bovima, jer ni u
nikakvi tragovi tubova, o.:: im j ed nog frag menta li sta korintskog kapitela, koji
je moga o d a i ():J. go rnje ga le ri je ovog pro:3tora. U desnom
uglu ova kvog p rostora za okupljanje voj5ke je bila statua vladara na
po;;blj u, a1i u ov() m prostoru nisu nade ni ni kakvi t ragovi namj laja. U za
padnom dijelu ovoq prQs tora se podnica (estri h) . U dijelu,
umj 0s t pcdnice, ispod uta je 0,1 5-0.20 m de beo .<Joj is itnjene mu
l jike, ispod koga je bi.() debeo sloj ll'la sutDg ljunka, a is pod nj ega s u
t r agovi podnic koja l ei pola metra dublje od podni ce u zapadnom dijelu ove
pro" T ije. Moda su to tragovi hip{)kausla neke ranij e zgrade koO.ia je u nek()j
kasni joj fa zi zat rpa na lj unkom i slojem i si t njene muljike. Ovaj sl oj
isitn:i ne mulji ke, izgleda, od na mj eta ja ranij-e zg rad e, jer se
ovi m fragm ent ima naao :i jedan sa pmfil acij om, a i fragmenat sa listom ko
rintskog kapitela. U ovu fazu s padaj u sig'urno i ka sn.ij i zidovi
od mul jike, kao para lelni t: id 2 i zidovi pro
storij a (7--23) uz jug()2apadni ove princioije. Postojan je nekih ra nijih
prmtorij a sa hip8kallstom i.nd.iciraju i nalazi tubula koje spomi nje Radimsky4.
Prib om nai h istraivanja nismo naili na fragmente tubula, te t OI pitanje
ostaje otv-oreno.
Sa ob.ie s trane .otvorenog prostora 5 nalaze se ui hod,nici (prostorije 3
i 4), na koje se nas t avl.iaju, ,sa svake strane, prostodje 2 ;i 6, koje su II
nim cas tru mima sl uile ka-o -oruarn.ice. U prostDrijama l do 6 veoma
su slradale i pDdnice, k ao i zidovi; tra go vi podnica ostali su s amo II prosto riji
5 i 6. ova j dio princi pij e je dao n a inrGj nije i nalaze,
i to: mnotvo rimske i slavenske keramike, s igi l,late, bronzane uk ra se sa vojne
opreme. fibule , sti lu se, brojne vezane ma le pancera. U sl{)ju
od iSit njene muljike II prc3toriii 5 s u i di jelovi maske paradnog I je
ma. Svuda u ovom dijelu principije, a osobito u prostoriji l , je mno
lvo bronzanog i sr,ebrnog rimskog novca.
Sjeverno (Jd pr{)storija l do 6 prua se u cijel{)j njihovoj duini prostM
8, u kome nije poOdnica . Kako su samo temelji, nisu se mogLi.
4 W. Raaimsky, WMBH I, 1893, str. 272.
GZ1VI (A), NS 39/1934, str. 23-84 29
1. CREMOSNIK, RIMSKI eA TRUM KOD_D= O.:: B..::: O;:. J .:: A'---_ _____ _ _____ ____'
utvrditi prola zi u ovu pr'o:3toriju. Uz sjeverni zid prosto rije 8 ni u s,e manje
prostorij e 9 do 15, od kCljih je sr ednja p ros Lc;rija, 12 ira <od ostalih.
je u ovoj pf'ostodJi u caGt rumima bilo sveti te, u kome su &e
i zastave voj nih jedinica. Kako niz ovi h prostorija lei vrlo plitko- pod povr
inom (0,10 do 0,15 m), podnice prostorij a su jako i trag'DvU e.s triha
su samo uza zidove pm.s t.<J1"ija 10 i ll. U Pl'o<;, ;)riji 12 p od je eo::! n.a
bijenog ljunka nad kojim j,e, s.igurno, 'l1ckada bi-a e3tr ih. Temelji ovog dijela
zgrade su vrlo ir,oki (0,80 m), a i zidovi s u iri (0,60 m) neg-a, u prnst Jrijama
l do 6. Zid{)vj su &e samo i to u pms t orij ama 9 i 12.
Nal aza je o vdje bilo mnogo manje nego u junim pmstur:ij a ma principije (po
koji fra gmenat keramike, br onza,nih aplika i novac), vjerovatno za to to
ovdje podnice joa po:::l po,vri nom. Prema to me, o svrsi kojDj su slu
ile ove pm :;torij.e moemo sudil i sam o prema analogijama kod drugih ca 3tru
ma. je da je prostoI':ija u .sredini s lu-ila kao .sve tite
bogova zatitnika v sj . ke, u kome su se i zastave, a ostale prost<orije
sluile ,s :.l ka) kancela rije i u re::li.
u castrumima tipa naem je3te kompleks
P:' o,; tJrij a uz ugaJ PI incJp.ij e. Zid,ovi ov,og k{)m:,JJ.eksa pr,os tori ja
su cd muljike, i t o samo 0,40 m i,rook i, a smo rekli da pripadaj u karsmri joj
fazi castruma. p.J nalazima u prost oO ri.jama 16 do 23 moe ,se s iguI' no s uditi
da je taj dio pri p&da,o i'ndu. -;tr ijskDj castruma, kcji 'll ranom
d'::lbu Rim3kog Car.stva lei van be::!ema cas tr uma.
Ovaj kompleks prost'Dri j a p o.sebnu cjelinu. U velikom, otvorenom i.
p,foQsl::; r u 7 -='2, u z zapa::! ni zi::!, manja p r,u'3b:wija
6xG m). Njen j ui ni i zid, pre::! kojim S>2 nala zi p[{)
s[m o d :na b.acanog kam-enja iz ruevine (po 'nalazima suded, bila je tD osno,va
nast a mbe kas nijih st a'l1oOvniika , o() k,oj ima ka.snije biti g.ovo'ra) , veoma su
tako da se jedva mogla konstatovati osn(J va ov-e prostori je. Uz njen
zapadni zi::! je mnJgo e stataka velikih p o'suda, t e se moe
d a jo2 vj erovat.1'::l sluila kao spremnica. Ulaz u p r'ost:;'r 7 biD je sa za[:.3dne
Gtra ne, jer je u sredini zap:1dnog zida prag. Uz prag s u i t ri
klju. :a. Prag je v'od,io u s[: Jmenutu malu pro"t oliju uz zapadni z.iod p rmtora 7.
Na ovaj pre,stoT 7 se n aslanja, uz juni zid, grupa pros,t Drija
16-23. U prostor:ijama 16 i 10 je t rag est r-iha, a juno o d njJh je ve
lika pr'Dst-ori ja 19, bez pod:Li ce, k'Oja je sigurno bila otvore:)o dvorite. Ispita na
je samo probni m rov'ovima. Uz juni z.i::l ov og dvorita, nalazi se niz od
sa3v: m ma!02 prGst:J r:i j e, 0::1 kojih su .samo krajnj:i mtaci temelja. I z
gl eda da se ov'im Pl'c" t<lri jama niJe zavr avao ko mpleks zgrade jer sie na :nje
n om UGl u nastavlja pTem a jugu je::l cun zid koji je dalje
Detalj'i a r hi tekture ,,12 nisu te se, prema tome, na osnovu temelja ne
moe sud.iti oo njihovoj namjeni. da je tu bila radi.onica
pokazuju brojni mtaci otpadaka IDe i keramike (Fe hlbra,nd) ,
koj i su u uglu p r-ostara 19, uz nj eg'ov sjever nJ. zid,
kDji je na tom mj e:>t u j a o proire;1 (1,80 m iri'ne) i vjerovatno t em elj
neke k 01ristrukci je. Male prol3torije uz jum zid dvorita 19 svakako su dio
ove radioOnice. niz malih prostorija Dtkr-iven je i uz voeliko
dvor ite u gdje su otpaci keramike iz
30 GZM (Al, NS :19j lQ84, str, 21-84
I"- C.c.: _ ____ _ _ ___ ___ ____ ---=, ..;: REMOSNIK. RI MSKI CASTR M KOD DOBOJA
u pros to ru IV blizu bunara,5 Ni u se nije nailo na tragov,e s ame
U blizi:ni ,ov-ih rad:io'nica u ca.strul11u je svakako morao p.ostojati bunar,
na kOJi se do sada nije nailo, jer nije istraena cj,elokupna povrina cas truma.
U ov,om ju'nom dijelu castruma ispred principije (zvan praetentura), osim
navedenih prostorija 16-23, u pokusnim rovovima koji su ovdje kopani, nisu
dalji tragevl Ovaj pros tor je u castr-umima
slui o za vjebe vojnicima, a sadravao je i ma nje zgrude. U pokusn.im ['>Ovo
vima u naem cas l l'u mu, osim vrlo tankog tamnije obo je og kulturTl'og sluja
(debJj ine 5 cm), nisu otkriveni nika kvi drugi tnl?,ovi ni ti nalazi..
P ros t{)[ sjeverno iza principije (zva'n retentura) ispitan je probnim mvo
vima <.:::1 pri ncipij prema sjevemom bedemu na svakih 10 me tara
ra stojanj a . Ovdje je ustanovljeno da je u zapadnom d,ijelu O\llog pro
stora na dubinli pimskih podnica (dubina 0,60 do 0,70 m) bio nasut debeo sloj
ljunka. Ovaj .sloj je sigurno s l uT.i o kao(} podloga ator:ima iLi drvenim
zg r a-:la lna koje su .sluil e kao stan vojnicima.
U dijelu ovog p rostor a podloga se nije Tu je teren iz
dubljen kao da je ovdje b!o svaka ko mar-amo pretpostaviti
da su u cijelom ovom sjevernom pt'o5to ru bili atori ili zgrade (ba
rake 0:1 drvel::l ) v'ojnika. I znad lj'Ulnka n igd je nije neki trag po
kome bi se mogloO suditi da li Su ovd,jc bi li koni atori ili drvene barake.
I ovd je je iznad ljunka jedva 0,50 m debeo sl oj z-2mlj e, u kome se teko
mog.iO o bojeni sIJj 0'd ustataka drve nih baraka. Ni nalaza ovd je
ni j bilo, osim pc ' oj'i ing-menat ker::t mike. kod castr uma na Limesu
obi CTI"l su u retc :1turi uz barake voinika bile i zidane zgrade, stanovi zapo
vj ed nika i oficira, ka() i druge zgrade.
CIVILNO NASELJE (CANABAE) I JAVNA ZGRADA
Uski uzdignuti prostor, na kome se nalaze tragovi canaba, pretee se
150 do 200 m od j u,s('oz apadnog ugla castr- uma, pa ralelno .sa n}eg.ovim zapadnim
bedem:nn, i pribli ava se sj everozapadnom uglu castruma, obila:;:i uga'o
i tu sc g ube t ragovi call1aba (Plan I). koje je j o Patsch
G
lo kaH7.0vao na nji
M. R. i Palseh je pretpostav
l jau d a se {WO civil'no na elje pr:.>te7. alo sa obj,2 Irane rimskog puta.
ipi t iva nja .s u poka.zala da se nasc je prua]{) samo uz jednu. i to. zapad:1,u,
sl ra nu PL! t a koj i j v::;dii) do sj evernog ulaza na bederl1u. Prilikom pregleda
tere na ok o na p ovri i su se mogli ko nst tovati tragovi rue
vi'na samo na s ievernum kraiu o v::;!, prC3kl' Cl, ko 30 m daleko od S' cv,oro
zilpadnDg ugla casl ruma, na njivi Ivana Lujke. Ovdj e je napravljeno nekoli ko
rovova. Na 0,70 m d,ubine nad!" ni su mj est imi -ni tragc)Vi
o ,i.aci p G':l.! oO'c n-ek e pod 'l i ce. a u utu ka menje zi dova ,
Ostaci r im5 kc .:;ive, bi j ele i crvene ker ami ke da SLl to O., ta ci n a"lia .
Vl'as nik n.iive je potv:'::li o da je ():1 sve zidove i p ri tome otkrivao i
nali't 7.e, ka() kamen.," mlinove i ke 'umiku. Na alost, csnova zgrade vi e
se nij e mogla ust anoviti. Dalja ist rai vanja cana\:;a tada ni,u bila u pia/nu.
I. Cremonik, Rimska vila u GZM (A), NS XX, 1965, str. 157.
6 K. GZM IX, 1897, str. 535.
-- -
31 eZM (A), NS str. 23- 84
I. RIMSKI __ ____________ ' ________ _______________
1966. godi'ne Zemaljski muzej je obavijeten da se du uzdig
nutog 'na kome s,e nalaze canabe, gr'aditi kanal obori,nskih voda
protiv radova buldoeri su., na najjunijem dijelu
n as E'l j a, uza samu prugu, 0,30 m debeo sloj, otkrili vrlo
jake e ;tatke j edne zgrade. Pd tome su svakako zidovi, a vjerovatno
je sa utom skinuto i dosta naiaza.
BANJA I<ASTRUI'1A k'00 DOBOJA
I '
8 '3
-_ ---.J I ,--___9__--11i
'I I
6
7
>m______I L '"
- - - -
ff
" <

el o o o
."
o o o
. . ',<.3

A
lB
D-- ','0' v
D- .. , ''
0-.""" "'
_ -'! ''''.!I'' .. Tf "''''' ' 5."GlJ
e
7
J
Q-- , ..... . , ' o ",,,'v.,
Plan IIr
Zbog ned{;-tatka vr,emena, a i n.epovoljnih okolnosti" mogao .S0 u kratkom
zatitnom ],:opanju otkriti samo dio zgrade (Plan III) koji je otkopaJ buldo
erom. Tako je nedovoljno i spita n prostor 7 u sredini zg rade, na kome j e bila
ivica iznad debele naslage zemlje, zatim perifel' ni red i
junih prostorija. zid zgrade, koji je leao na samom obronku uzdig
nutog pr 06tora, bio je dijelom a s vanjske strane OV{)g zida
bilo je jo tt'agova pros t o'l'i ja. Zapadne prostori je 6, 8, 9 nisu se mogle pot
puno dkdti, jer su dj elimi -'no leale pod usjevima, a i pod debe
lom na.sl :c:gom zemlje napJavl,i-erne sa breuljka pod kojim lei zgrada. Dalja
ispitiva nja prema jugu je pruga, koja vo::li do ka
menDIoma. Po radnika koji su se gradnje ove pruge, i na tom
mjestu se nailazilo ma tragove zidova. Prema tome, zgrada se prema jugu
eZM (A). NS 39/1984. st. r. 23-84
32
r. CREMOS NIK, RI MSKI CASTRUM KOD DOBOJA
sigurno pres ti rala i dalje Dd pruge. Sigurno j,e kraj zgrade u stano-vl.jen samo
na sj ev.ern oj st ra ni , na koju se nas tavlja debeo crni sloj n -tambi civi ln{)g
naselja .
Ova zgrada, na jugozapadno m kraju naselja, dosta je vebkih dimenzija.
Po svom poloaju u bli zi ni castTuma i odgovara banjama uz
cas t r ume na Limesu. kak0 je o na leala uza samo civilno na selj e,
najvjerovatnije je i kao javna zgrada s luila ovom nasel ju.
Zgra da je, kao sve rimske zgrade, imala s istem grijanja hipo
kau.-;ta (P lan III). Tragovi pre.furnija s u U Pl'{)S tm-ij'i 1, u kojoj
s u jaki tragovi zemlje. Hip()kaustni su samo u
p r os toriji 2 (T. I, 1) , a kako s e i pros torije 3 i 4 nalaze na nivou ove pr{)<s t{)
rije, vjcfvvatno su i On imale
Prc5torija 5, u sjeverozapadnom uglu zgrade, imala j e 2,5 m &irok kosi
kanal, je donja p:dnica bila na nivou podnice sa Sjeveroza
padnj d io ove pros tod je nij e se mogao otkriti jer ga pokr'ivaju usjevi susj edne
njive. P rema t-ome, funkcija OV{)g kos-og kanala se nij.e mogla odrediti. Pol{)
aj ove pru. tarije na samom sjeve roza padnom uglu zgrade i kosi kanaL pod
na sups t rukciju lat rine (nunika).
Srednji veliki prost.oor 7 d(J ovih prosto rij a (T. I, 2) , koji se s.igurno ta
sas tDjao od vie pr03torija i poka zuje trag estriha, nije se mogaD u cije
losti i.s pilali, jer je leao ispod i v.ice. Uz j uni zid ovog prostora
otkriveno je najvie nalaza, jer je ovdje iznad podnice bio d eb&'"J sl o-j zemlj e.
Na jj uniji niz prost.;)I-ijd 10, II i 12 imaju podnicu od ' triha, ali
ona lei SRmo 0,30 m ispod povrine, te su zato zidovi, pregradni,
ve uma Na ove pr-CGtori je 10, II i 12 nas ta Vlja s.e jo niz pro st0'fija
prema Jug u, o tragovi estriha kOJi s e od ovi h prosto rij a pro
d alje prema j ug u. Kako se pros torije 10, II i 12 .nalaze sasvim blizu e
pruge, ove dalje june pr-o!; torije su svakako zal,azile na prostor koji
je da nas i$pod p ruge.
I zapadno od p ro3 Lorija 5, 7 i 10 pojavljuje se jo jedan niz p r03tor ija
6, 8, 9. Tragovi estri ha su sa mo u prostorij i 9. Zid{)vi ovih prm torija,
koji idu prema za padu, ni su se mog li pratiti zbog usjeva, te se nije mogla
ustano viti ir ina Pl' ostorija, ka o ni na junoj ni
Prema tome, prilikom ovug zatit nog kopamj:.! ot kriven j e dio zgrade ve
20 x 33 m. poto su tragovi jo jc:l nog reda prmtor ija
na zapadn{)j ci junoj st rani , ot krivena zgrada je mogla biti i
od 40 x 50 m.
Nalazi u OVDj su dosta oskudni, jer j e svuda bio skinut gornji sloj
ruevine. keramike je uz sjeverni zid, dok je naj Vie
nalaza bilo u prestoru 7, gdj e je uz k(,l a.miku novac, predmeti od kosti,
alatke.
Kas ni jem periodu pripada nalaz kamenog mlina u prostoriji 3, u njenom
ugl u (T. I, 6) . ISp0d mlina je u podnicu bil a u kopana zdjela,
debeli h zidova i grube izrade, za prikupljanje samljevenQg ita. Nu ovom di
jelu p rostori.i e 3 .i d ij elu prost,oriie 7 koji ,'e naslanja na ugao p mstor'ije 3
je dosta debeo sl,oj gara, vjerDvatno izgorene drvene konstrukcije neke
kasnije nastambe. j'2 i n eto fragmenata grube keramike.
Dio calnaba du koga je iskopan kanal nalazi se na t zv. Dug1m nji vama,
.u vla ' nitvu Huse, Arifa i Has ana Ruevina javne zgrade prostirala
G7.M (A), NS 39 / 1984, str. 23-34
I '- 'q r.: ' '" 1\JTK. RIMSKT CASTRUM KOD DOBOJA
33
se i prema istoku, na njivu Farora Od ove javne zgrade
prolazi kanal za oborinske vode kmz canabae samo jo u duiIl'i od 84 m,
zCltim s,e odvaja od prostora canaba ri kod njive Omera prema
zapadu. Prema tome, ovom ka>n al1U, dobiven je profil du junog
dijela canab.a u kome je, u najjunijem dijelu, otkrivena javna z.grada, dok
se na nju, dalje prema sjeveru, nastavlja pod slojem humusa (0,20 do 0,30 m
debljine) taman kulturni sloj debeo, 0,40 m. Prema wme, i ovdje se zdravica
nalazila na 0,60 do 0,70 m dubine.
Du ovog uzdignutog procSto{) ra canaba su jo u tamnom kul
tumom sloju tri rava u kojima je rimske, a i kasnije keramike. Mje
su u ov.am tamnom sloju i tragovi nabijenog ljunka, koji je
moda sluio kao osnova drvemm nastambama, od kojih je ostao jo samo
taman sloj izgorene drvene konstrukcije.
Na ovom prostoru canaba, na Il1jivi Sal!iha naCln]ena su i dva
rova du cijel.e irine. Na rubu ovog uzdignutog prost-ora
konstatovan je jak trag nabijenog ljunka, na koji se prema zapadu na:3tavlja
tamni kultum'i sloj u inilrlli od oko 5 m. U ovom tamruom s lDju 0,40 m
debljine je dosta fragmenata rimske kerami.ke, fragmenata cigle>, bron
zana igla i dr. Nalazi, prema tome, da je na tom prostoru nekada
bilo inas.elje, vjerovatno od drventih koje su izgorjele i ostavile trag de
belog tamnog sloja.
Isp.itivanjem tragova konstatovamo je da se l'junak na poVT&ini prostire
na Qlko 10 m irine. Kad je, nw produbl.jen, otkriven je debeo sloj
nabij.enog ljunka, svakaIko temelji puta, koji se prostire samv u irini od 5 m
koji se mogao slijediti. Njegov povrinski !Sloj je pri1ikom obra
te se zato prostire na irini od 10 m. Trago v:i ljunka pojav
l.juju se svuda na rubu uzdigJnutog pfOIstora ca naba. Ovi tragovi
idu od javne zgrade, paralelno sa njom, i mogu se sJJj editi
dalje u njivama na .ako 100 m duiine, sve do miesta gd je kanal za obo r: mke
vode pr,ema zapadu. Tu s:; nalazi njiva Omera na. koioi se, uz
tragove ljunka, nalaze i hrpe obl utaka, koji vjerovatno d ;e
1
imi6no
od puta, ali nije da pripadaju i tragovima ne\.;e zgrade. Ovaj
put se n ij e mogao dalje pratiti iz razloga (zbog us jeva). ali jak trag
ljunka i oblica p.ojavljuje se i u pravcu sjeverozapadnog ugla bedema, na
spomenutoj njivi Ivana koja je oko 30 m udaljena cd sjeverozapadnog
ugla bedema. Ni ovdje se nisu mogli izdvojiti tragovi puta od eventual,nih
nastambi , jer po tragovima na njivi Omera j Ivana Luike mor;l o bi .<; e
pretpi; -;tavti da su <Da Dvom pro:3toru canaba postojal e j manje
zidane zg'rade. Kako se tragdvi l junka p ojavl;uju stalno na rubu
u.skog prostora na kome se n"lazi naspl je canaba, to se TI chd;e pl'J>tira].o sa
zapadne strane puta, a ne sa n.icg:we obje strane, to je Patsch pretpostavljao.
Prema tome, ispitivanja su potvrdila da s.e na u skom uzdignut om pro
storu z8pa dno od cast!' uma nalaze <:anabae. Ialw se rDvQvima mogav prati ti
sa mo nii hov ju7.ni i man ji dio blizu sjeverozapadnog ugla cg;,truma, i pak se
mogla do biti slika naselja. u koj.oj nedeslaju detalji, tj. jzgled i ra.<; pored
naslambi. Osim 'pmsl r ane i soUdno javne ZGr ade, ostale su V "!
onom bile od drveta ili male su se ostaci lako mogli
3 - GZM (A) , NS 39
34
Bile su s.a zapadne strane puta koji je iao oj javne zgrade prema
sjever-ozapadnom uglu ca.s truma i vjerovatno vodio ka sjever'nim vratima ca
struma . z.a ad ostaje otvoreno pitnnje da li se i nasel je uz put na
stavljalo do sjever:)Zapadnog ugla cas truma ili mo da i dalje, jer s e ovaj sje
verni dio zbog usjeva nije mogao dalj,e i st rnival.i.
TRAGOVI KASNIJIH NA TAMB!
Svuda na p l'O toru cas tr' uma , javne zgrade i cana ba su, uz rim
sku kera miku, j f ragmenti slavenske k,eramike l oije t ehnike. Kako su nalaz.i
ove kera mike najbrojniji uprav:) oko tragova La mjj:ih !l1a stambi, ona pripada,
sv, kak'l , postrimskom s tanovni tvu.
s tao kasnijih nastambi u ca.;trumu su sa mo na ruevinama prin
cipije i u pros t or u 7 (Plan II). Oblik ovih nastambi .se nije moga,o u l"noviti ,
jer n i.5u bil,e uk-opalne u zemlju, nego su leale na rimskoj p::::dnici ili utu.
Jedinn se u prCl3 u r u 7 podnica os nove cd
kamena, po koioj se moe s uditi da s u neke nas tambe b.ile (T. I , 3).
su se samo tragovi gara izgorene drvene ko:tstrukcije
u tamnij e oboj-E'nom rim kom utu i fragmenti l ijepa sa o tiscima. Po
ow m1 .se moe da su nas tambe bil' (: d obl ijepljen,crT Kako se
nisu mogl e dobit i konture nastambi, ()sLa.ie ncizv:e stan i njih{)V br-oj. BDlj e su
ognji ta Dd crveno l:,emlje nepravilnog ovalnog oblika, ko ja su
leala ili na utu ruoevine ili na rimsko m kulturnom sloj u. je svega
7 0gnj i a .
U pro; tori ji 1 su tri ma nja IJgn.iita debljine 10 cm O'd
zemlje i ovla . t) na ruevinama. e lvr to u prost ri ji l na
je is pred pros to nije 6 i oKn nj ega mnotv,o .slavenske Kerami'ke. Ovo s
ogn jite nal e zi nep{)s redno iznad kult uI'nog .sl oja, te je v jerovatno na
sel je naslalo ubrzo poslije naputanja zgrada. Oko ovog ognjita su i
mali fragmenti li.i epa od nastambe. U s redini prosto ri je 4 je
od 7 cm debel10g sloja zemlje i oko nj ega brojna slavenska keramika.
U prosLoriii 6 su dva ognjila, od je vatre pocrvenio i piiesak
estriha, dnk je na dva doO tri met r a oko nj ega sa v ut ruevine mr ke boje od
ostataka izgo r e.ne drvene kOlnstTukcije nas ambi. Uorav,o na mjestima sa tra
govima kasnijih n a t ambi rim.ski zidovi su
Dalj i tragovi nas ta mbi zahvataj u jo pr{ ;;tor 7, gdje je SPD
menuta nabacana pJ dni ca . Nalazi s e pred zidom mal'e pr'ostorije u z
zap,\d ni. zid 7. Juni i zid ve male p rosl orije uveliko su is
a materi jal om Qvi h zidova je vjero vatn{) podnica kasniie
nastambe. Oko ove pcx: nice i i jun{ig zida male pr o, tori ie ut ie mrk,
pun gua od gOI"nj e drvene ko nst.ruk cije, a naden i su i f ragmenti lij e1')Lt s a
otiskom je i bro.jna slavenska keramika . je da su
to je dini jasnij i tragovi nastambe.
nastambe .su sigurno pm tojale i nad s j vernim prostorii ama pri n
cipije (prost.orije 8 dD 15). ali kako u nj ihDve leale sasvim plitko
!y.)d povr i nom, njihov tra.g se nije mogao Na pc-stoian ;e ovih na
stambi nalazi li.iepa u prostorij ama 14 i 15, kao i brojnije slavenske
keramike.
35 GZM (A), NS 39/1064. s tr. 23-34
r. RIMSKI _____________________________ ______
Prema tome, po gus oo i nepravil:no pore-danim ognjitima i tra
govi ma gara, na ruevinama principije bilo je dosta kompaktno naselje drve
nih nast..qmbi. Interesatno je da izvan ruevina principije na prostOTU castru
ma ni gdje nisu tragovi kasnijih na.stambi niti brojniji fragme:1ti sl a
ve n., ke keramike koji bi inciicirali na postojanje ovih nastambi i izvan ru
evi na.
Ni u ruevinama javne zgrade u civi.lnom naselju ni su sigurniji
tragovi nc: stambi. J ernno dos ta brojni nalazi slavenske keramike i kameni mlin
sa posudom u prostoriji 3 na to da je i ovdje bil o ivota i poslije
rimskog perioda.
Fragmenti slavenske keramike su i u rovovima na
terit ol' iji civilno g naselj a i du kanala i skopanog kroz ovo na'selje. Ali se i
ovdje, kao to je nis u mogle ustanoviti konture nastambi.
ARHITEKTURA CASTRUMA I BANJE
Iz )navedenih podataka vidimo da su se od castruma samo te
melji, t e o arhitektuni c.astruma moemo govoriti samo ne
u detalje.
Castrum kod Doboja po sigurno mOemf} ubrajati u auxiliame
castrume (160x 134 m) , dak su castrumi l egija mnogo
Po natpi su koji je Geniju co-ho rte, a spominje tribuna ooh a rte,
Patseh da je to bila v-elika oohorta miliaria (od 1000 voj nika), a
ne manj a, quingenaria (od 500 Ijudi).7 I u auxiliarnim castrumima u Britaniji,
koji su bili iste kao na, (oko 5 akri, a to je 20.000 m
2
), bila je smje
tena cohol'.S miliaria kao, npr., u House,teads-u. otvore'no
pitanje da li je u ovom castf'umu bil,a smjetena samo pjeadija ili kombi no
vani odredi pjeadije i konjice. Jer i o kavaleri jskim i jedini
cama u auxiliamim castrumima u Britaniji, gdje su istraeni u veli
kom broju, danas se jo uvijek malo zna.
8
Kako su castrumi legija, kao i auxilia vrlo oblika pa ne pos toje
dva j ednaka, to i na cacs trum ne nalaZIi p otpune analogije, nego za pojedine
el,emente nalazimo kod raznih castruma.
Tipove castruma oblika paralelograma sa zaobljenim stranama na uglo
vima bedema j kulama u uglovima sa unutarnje strane, nalazimo na
Limesu, i to u II vijeku, jer tek tada se masovnije graditi auxiliarni
castrumi od kamena umj eoto fani.iih zemlianih

Za oblike glavnih
vrata bedema na junoj strani (po rta praetoria) sa dva uLaza sa sva ke strane
kulom, kao i za vra ta na zapadnoj strani sa jednim ulazom utvr
sa svake strane kulom, nalazimo primjere kod castruma na Li
7 C. Pa.tsch, GZM IX, 1897, 534.
8 G. Webster, The Roman imperial Army, London, 1969, str. 205-6.
9 H. von Petrikovits, Das riimische Rheinland, Arbei tsgemeinschaft fUr
Forschung des La ndes Nordrhein + Westfallen, H. B6, str. 74.
3'
36
GZM (A). NS 39 /1984. str. 23-84
I. CREMOS IK. RI MSKI CASTRUM KOD DOBOJA
mesu. ulazU na i sjevernom bedemu bili su samo
jednom kulom. za ova,kav obhk vrata nalazimo analogije kod a uxiliarnih ca
struma u Britan:ijri , koji imaju i jednostavne principije sa tri osnovna
dijela - naprijed dvorite za okupljanje, zatim drugi manji otvoreni prostor
liza koga je niz prostorija sa .svetitem u sredini. (O tipu principije 6e nakna
dno biti Za ulaze samo po jednom kulom nalazimo analogije
kod castruma Caerhun u BritanijJi.lo Ovim castrumima u Britaruj:i i naem ca
strumu je i poloaj, jer lei u pozad:ini. Stoga se njegova uloga i
zadatak sigurno razlikuju od uloge ca.s truma na samoj granici , koji su s talno
ugroeni od neprijateljskih napada prvenstveno su stratekog Ca
strum u Doboju lei na Uniji unutranjeg Limesa uz rijeku Savu, koja nije bila
izloena direktnim napadima. Kako ovi castrumi ruisu bili direktno ugroeni,
vj erovatno ni sporedni ulazi nisu bili tako strogo Za Caerhun se
pret po., tavlja da je sluio za nadzor komunikacija. Na castrum na unutra
njem Limesu mogao je sluiti i za snabdijevanje trupa na granici, kao i za
nadzor puteva koji su vodili ka gralnici.
Centralna zgrada principi j .s pada u kasnije tipove prinC1pJJa, koje vie
nisu obuhvatale i stan pretora. Ovaj se odvaja u zasebnu zgradu, pretoniju.
Lore nz ove celntralne zgrade prinoipije dijeli u dva tipa: tip A, kO'ji ima samo
jedan otvoren prostor, :i tip B, u koji spada i na, koji jma dva otvorena
prostora.J 1
R. Fellman uz ova dva tipa izdvaja jo jedan - mjeoviti tip (Mischtyp).12
On polazi od da u ranim lngnrima centralno miesto zauzima preto
ri ja, kO.iu tek polovinom I vijeka zamjenjuje principija tipa foruma (Forums
typus), te se tokom ovog prel<lzu stvara tip principije koja zadrava meke
o,;{,benns ti pretori ie. To su prost orije oko otvorenog prostora sa portikom koje
su prvobitno slui le za stanovanj e. a ovdj e se pojavljuiu jo samo kao ostatak
toga stila jer nemaju rani.iu funkciju stambene prostori ie. I castrum u Doboiu
spnda u ovaj mj eoviti tip, j.er uz otvoreni pfO'3tor sa portikom ima sa svake
strane po jednu izduenu prostoriju, koje. po obliku, sigurno nisu
sluile za stanovanje, nego su vjerovatnije bile oruarnice.
Principije naoj nalazimo svuda rna Limesu. a i u
je castrum u Burnumu (Dalm;; ti<l), koji ima dvije izduene
pr'1<:; t()ri je sa str:me dvori ta . samo ne prelaze u drugi otvore")i prostor pr'in
ci pi ie
l
3. Naj prib1iniju analogiju nail' m castrumu pokazuie principija Sbck
stadt-a na germansko-retskom LimesuU. I kod ove principije se uz dvorite
nala"l.e prosto ri e. Prednji dio obiiu principii:l strog'o je odvojen zidom
od dr ugo<:r rliiela .>; a o tvoTenim drugi :n )lros to1'am koii se zavl' ava ni '7{)m pro
storija. Sred nja od ovih pros torij a slu/.
i
la jc kao sveti.te. g.dje se odvijao c:lr
ski kult i gdie su d r7.'<lI1e za ot ave vojnih jedinica. Ovaj ,L'uP:} otvo re")i prostor
na a zi se i kod broj nih auxili a rnih C<Ftru ma, koji ugi;Jvn:> m po obliku
l O V. E. Nash - Will iams. The Rom8n Frontier in W81es. Cardif. 1954. st r. ?'l.
II H. Lorenz, zum Prael orium, Di sse r t;} lion, Halle. 1916, s:r.
82-9:l
12 R. Fell man, Di e Princinia cl s ,egi cl!1sl ,]{! ers Vinrl on issr1 und das 7:en+r:01
gebilu de der rbmischen Lager und Kast elle, Gesellschaft pro Vindonissa, Brug, 1958,
97-1 ,?'1 .
t:J TJ,ic1em . sl.
14 Dr r Obergerma niseh + R; ie:ische Limes des (ORL) , Lieferung,
X X XIII, 1910, Nr. 33.
37
CZM (A), NS ,19/1984, str, 23-84
1. CFt1';V[()';NIK. RTMSKI CASTRUM KOD DOBOJA
naem, samo ovi castrumi uz principiju imaju l stan zapovjedruka pret'orija.
Smatra se da je kod br.itanskih castruma ovo drugo dvorite (nazivaju ga
Cross-Hall) bilo prekriveno.1
5
Ne moe se ustanoviti da li je i kod naeg
castruma ovaj prostor bio prekriveB1 jer za to nema elemenata.
od svih castruma na se razlikuje po tome to je neposredno
uz jugozapadni ugao pr'.incipi:je jedam nepravilan komple.ks prosto
rija. Zidovi su bili od muljike, to je kod zgrada u
Bosni. I nalazi da je ovaj prostor ka.snije, negdje tokom ili krajem
Gl vijeka, U nekim od ovih ustanovljene su
radio,nice, a vjerovatno je bilo i drugih. nepravilno prostor
imamo j kod castruma u Osterburcken-u, ali taj prosto:r je uz omo
a ne u unutranjosti.16
i druge radionke nalazile su se unutar zidova castruma samo
u najranije doba, kada je to jo zahtijevala neprestana opasnost od U1eprija
telja. Kasnije se, vjerO'vatno l zbog opasnosti od poara, ove radio
nice smjetaju izvan castruma, Prema tome, ponOV1no smjetanje radi'onica unu
tar zid{)va castruma u Dobaju moemo objasnitl samo
o,d neprijatelja, to dokazuje i naknadno ovog kompleksa u kasnoj
antici,
Unutar castruma nisu se tragovi drugih zgrada niti osnove pu
teva koji su spajali vrata bedema, Isto tako su potpuno nestali trag,ov.i zatit
nog rova i nasipa izvan bedema. Debeo sloj na'sipa rjei:.nog ljunka na pro
storu iza principije (retentura) na to da su ovdje stajale ili ba,rake
od drveta ili koni atori za smjetaj vojnika. I u u Britaniji
l7
se u retenturi samo ova podloga na kojoj su barake, Stan
zapovjednika je, prema t{)me, morao biti negdje izvan castruma, u blizi'oi
Banje i naselje. O obliku naselja, u kome nam se nisu temelji
moemo s uditi samo po analogijama. poloaj banje, neto uda
lj ene od ugla castruma, a na koju se nastavlja naselje du puta paralelnog
s castruma, nalazimo i kod castruma u Stockstadt-u, koj.i, kao to
smo rekli, ima pri'ncipiju kao castrum u Dobc:j u, Ova naselja uz
castrume legija nazivaju canabama, a uz castrume auxilia i vicusima. Prema
tome, l nae Inaselje spada u voj ne vicuse, koj'i ne zauzimaju velike prostore.
Ovo naselje, su se du puta, odgovara naseljima u sjevernim
provincijama, su se uz puteve koji su izlazili iz ea t ruma ili
ili oko njegalB primjere ovih naselja daju ZugmaU1tejl9 i
Stockstadt
20
, su bi le duge i uske :i imale su ukopane podrume,
su imale drvenu konstruk ciju, samo su od kame:1a. Stoga nije
to su i naselja castruma u Dobo,iu bile od drveta, a to
debeo C[lni kulturni sloj uz put , Na alost, nisu nam se elementi po
koj'ima bismo mogli suditi o obliku nastambi. One su, svakako, bile nadzemne
jer nisu ukopanl praGtori.
15 J. Collingwood Bruce, Handbook to' the Roman Wall, Newcastle, 1947, 116,
lG ORL, Lief., Il, Nl'. 40.
11 V. E. Nash-Williams, op, cit., str. 66.
18 Germania Romana II (F. Drexel, Die Biirgerlichen Siedlungen, Bamberg
1924, ll),
19 H. Schiinberger, Plan zu den Ausgrabungen am CastelI Zugmantel bis zum
J2.hre 1950, Saalburg, Jahrbuch X, Saalburg, 1951, 68.
38
G7. M (A), NS 39/1984. s t r. 23-84
1. Cn.F: ;\IlO"-NIK. R1M'S I<T CA" TR I M T< - , """" T,\
o ivotu u naselj u moemo suditi samo po drugim, bolje ca
strumima . Rezultati dosadanj;ih istraivanja pokazuju da su naselja uz
me bila organiz{)vana po ugledu na oiviltna n aselja i vicuse. P ostoj ala je ipak
veli !' a razlika civilnih i ovi h vojn,ih na.:;elja. U canabama ivojlnim
vicLl i ima stanovali su trgovci i zanatlije k:) ji su radili samo za vojsku. Tek
u III vijeku se nas ljavati i veterani"!, o i ovdje
nadgrobni natpis veterana G. rul iu.s Maximusa da tiran u III vijek.
Cana be l{)gora su uvijek bile na teritorijj lognra, a izgleda da IS U i a ux1liarni
castrumi imali SV{)j t eriL-orijum, k.oji je za prehranu vojske. U voj
nim vicl.lsima je, izgleda, stalnovni tva autohtono stalnovnjtv.o
bez grad a nskog prava, a bLo je :i ljudi sa rimskim pravom, koji
su u na.:ieljuigrali glavnu ulogu. Samo, za ra zliku od stanovnika ci vi lnih
nas el j a , stanovnici vojinih vi cu a ni su mogli imati svoj e imovine, oni su bih
pot puno v.ojnoj j edinici. U III vijeku;, kada vojna s luba pos taje
naslj edna , s ve rad0ve u castrumu vremenJ m preuzimaju familije v,o'jni,ka. Ta
da poUnj e n"', a jati granica civil:nih i v.ojnih naselja u ko ris t
vojne vlast i, i od doba Tetrarhij e postoje samo te ritori j-e a autonomija
civil nih na 'e j a Ovo m d J bu moemo pripisati zanat
lijskog komple!, a, kada je i za:nat s ke radove preuzela vojska. Prema t.ome,
u zadnj i m ivota cas t r um i i njihova nas elja d obijaju na znaC<l Ju.
I p{)slije ruenj a i pada Rim, kog Cars tva, o ni i dalj-e pru;;;.aj u za kl{)!1 okoln-om
st.pnov ni tvu. Ovo nas,elj avanje a utoht )Dih Itel ja unutar ca truma i poslije
njihovih ruenja je i u mnogim castrumima na U na
em ca sl r llmu s u se kas nije Slaveni naselili na ruevi ne pr-incipije. Koliko s
PD Q trago vima moe suJiti , bile su tJ n as tambe -od pltera obli,' e plje
nog lijepom. su se fr agmenti "aC:uvali II ruevi nama. Za podlo.;u je jsko
r ;te n rimski ut, a nastambe su imale -otvorena ognjita, dakle bile su dosta
pl' im it; vne k-oostrukcije.
I storijski podaci. Malobrojni 0pigr afs!..:i n.d az-i samo nam daju
uv.id II ivo t u ca.s trumu. kamenih odl-omaka sa nat pi sima su
na brd u Crkvenici II k-oj1 se uzd,i .e i zna d
ca .. t uma, dok je ma nje s a teri t orije castruma. je s
kr<lja II i III vijeka.
koji nam s pominje da .i e za vlade cara L. Sept imunsa Seve ra
(195-196. god.) co hort a iz castruma opravila ili izgradila neku zgradu. v je ro
vaLno S" Ddnos i Ina opravku principije i li banje u vicusu. Drugi natpis
25
,
vjerov at nn iz istog doba, j e Gl'.'1i j u cJ h-orte j spominje njenog
tribuna . V s mo podvu k lli da se, PJ to me to .je ovom c-o ho r tom zapovij ao
tribun, moe da j e tada u cG, tr umu bila smj t'tena cohors mtili aria
(1000 v-o.inika). nam je sam-o pos vetu Iulii Domni, eni
ORL, Lief. XXXIII 1910, sle 21.
H. von Petrikovi:s, Der Niedergermani sche Limes, Limess tudien, Basel,
1939, 90-91.
22 A. Mocsy, Das Territorium Legionis und die Canabae in Pannonien, Acla
alchec,' o'l ica Academi ae S ien ti m'um H lI l1 l!aric Ll c . Ill. Bud' lpe"I, 1933, l H'l- l Dg .
23 L. Barkoczi, Beitrage zum Ran!S der L:lgerslad t am Ende des II u. AnEang
des III Jahr, Acta Arch. Ac. Sci ent. Hung. , III , 203, Budapest, 1953.
24 K. Pa GZM, IX, 1897, 532.
"5 Ibidem. s tr. 534.
26 Ibidem, str. 532.
39
GZM (A), NS 39 119S4. s tr. 23- 3.
J ''1' ' (. [(r V( 'i KI CASTRUM KOD DOBO.JA
Septimia Severa. Sva tl'l natpisa da je krajem II i III Vl
j eka u castrumu livot bio vrJ.o intenzivan.
n:i na jednom od ovih natprisa ruje nam ime cohorte
koja je bila stacionirana u cast rum-u u Doboju. Boravita pojedinih auxilia i
a la teko se i u dr'ugim provitncijama. Jer uz stalna mjesta boravka
kohorte on.a se spominj.e <j u drugim utvrdama. Ovako raspodijeljeni dij elovi
koh:)Jti mogli su lake kontrolisati puteve j titit.i Tako nisu prEnate
ni sve auxiliarU1e trupe koje su operisale u Dalmaciji priliikom ilirsko-pamm
skog u sLmka 6. godine. Iz izvora se zna da je bilo 70 kohorti i 10 ala, a da
je nakon rimske pobjede ostab 10 kohorti. Za Dalmaciju se zna da je ooh-ors
I B.elgarum bor.avila u Bigeste, a III alp:inorum u Andetriumu.
28
Posade na
sj evernoj granici provi'ncije Dalmac.ije se s t varati tek za Flavij2vaca,
a t e;'; za vrijeme upada lVlarkoma.na postavljeni su ponOVD odje,j i u dal
matinske utvrde.
Na teritorij i castruma u Doboju su tri fragmenta natpisa na ko
jima se spominju cohort.e. G. Alfoldy 29 pretpostavlja da su one bile stacio
nirane u Doboju. po dr Saelju
30
sadraj ovih natpisa ne
da su ove cohorte bile stacionirane u castrumu u Doboju. To je odlomak na
kome se spominje tribun i praefect cDhors I Flavia Hispanowm,,:l1, koji. je
datiran u drugu po1ovilnu I vijeka. Na fragmentu je '11aveden eursus (poloaji
koje je zauzima,o u vojsci) vieg oficira roda, ali poto natpis nije
zavren, on je mogao biti i, nekada ranije, tribU\n kohorte I Flavije, te ne
da je ona morala tada boraviti i \.l DDboju. Po tome natpisu moemo samo
suditi da j e u doOba pisanja natpisa u castr-umu bio dio neke vojlne jedjnice.
Drugi odlomak
32
se G. Alfoldi smatra da je na njemu spomenuta
cohor3 I miliaria Delmatarum, i datira ga u de,ba Septimija Severa. I po
ovom se natpisu moe samo pretpostaviti da j'e ova cohorta bila tu stacioni
rana. fragmenat spominje veterana kohorte I Belgarum, o kome smo
govorili, koji je vjerovatno bio naseljen u vicusu castruma,33 to, ()pet,
ne da je tu bjla i kohors I Belgarum, .ier su S2 veterani nas.eljavalli i uz
svoje i uz druge castrume. I ovaj natpis je s kraja II ili III vijeka. Pre
ma tome, po epigrafskim podacima, u castrumu su bora vile vojne .iedi:nice
od druge polovine I vijeka, tokom Ili III vijeka, nalazi su datirani
sve doO kraja IV vijeka.
Z7 Green E., Kleinasien und der Ostbalkan in der Wirtschaft1ichen Entwicklung
der romischen Kaiserzeit, Upsaja + Leip. 1941, 100.
G. AJfOJdy, Die Auxi1liartruppen der Provinz Dalmatien, Acta Arch. Acad.
Scient. Hungaricae XIV, Budapest, 1968, 286-7.
29 G. AJfoJdy, Acta arch. Acad. Scient. Hungaricae, XIV, 1968, str. 266-269,
i 293-294.
Dr SaeIju se zahvaljujem na interpretaciji ovih natpisa. Po njegovom mi
ljenju, zadatak ovih jedinica nije bila toliko zatita sjeverne granice Dillmacije
nego okol nih rudarskih revira (Domavia, Argenlaria, BistuDe Nova).
CIL III, 12759=14619.
32 CIL III, 12758=14618.
33 CIL III, 8376 b; K. GZM 26 (1914), 168.
40
GZM (A), NS 39 / L984, str. 21-84
1. CREMOSNIK, RIMSKI CASTRU'1 u' - - '\
PREDMETI OD SREBRA, BRONZE I KOSTI
lnalazima iz rimskog doba se publikovan'i dijelovi bron
zanog ljema, srebrna aplika sa drke patere i aplike od bronze. Ovi pred
meti su oko ulaza i u prednj;im prostorijama principije, a
pripadali su P'O,sadi kastruma,
Dijelovi ljema. Najvredniji nalazi su, svakako, fragmenti bronzane ma
ske ljema sa predstavama Atene na lijevom i Marsa na desnom zatitnom
dijelu lica ,34 koj i svoj om fi'nom izradom nadmauje sve ostale nalaze od me-
tala (sl. 2) . Taj ljem spada u grupu lj emova sa vizi-rom i je pcd uti
cajem umjebn03ti. Predstave lVIal'3a i Atene, kao simboli pobjede
u natjecanju i borbi, odgovaraju ukrasima i na drugim vojnim opremama
koje su u blizini kasteja. Smatra se da su ovakvi ljemovi sluli1i kao
paradna oprema visokim oficirima prilikom razm.ih igara i kultnih
ovog ljema su upravo u prostoriji principije u kojoj se okup
ljala vojs kai, i to u sl, ju sitne muljike, kojom je, pri.likom kasnijih prepravki ,
poravnan prostor u {)vom dijelu principije. Kako se ljem moe datirat i u
kraj II i III vijeka, ovi radovi su izvdenri u kasnij{)j fazi III vijeka.
ljem je vjerovatno pripadao nekom cd. tribuna, pcisustvo u ov'om ka
strumu spomi'nj u i natpi 3i.
Sl. 2.
Foto: M.
34 I. Cremonik, Dijelovi paradnog bronzanog ljema iz kastruma kod Doboja,
GZM (Al, NS XXXIV, Sar-ajevo, 1980, 85-93.
41
GZM (A), NS 39/1984, str. 23-84
r " TPr RT "',T CASTRUM KOD D OBOJA
Srebrni okov sa drke patere. Sa dr!ke patere okov od srebrnog
lima, oblilka izduenog trapeza, sa reljefnim predstavama Atene pri dnu ; iz
nad nj e je, ugleda, Herakle, a iznad njega glava ivotinje prema kojoj sa
obje strane ide po j.edna zmija. Rad je provincijskog majstora, vrlo povran
i neprecizam, tako da se ne mogu s.a odrediti niti at ributi Atene
i Herakla nHi glava ivobinje (T. II, 1).
Patera zajedno sa kaserolom spada 'u tip posuda sa drkom,
od kojih je kaserola lijevana zajedno sa drkom,3a dok je kod patere
drka zaJetovana za sud i ukraena biljnim i figurainim motivima. Obje va
rijante su sluile za serviranje a i u banjama za sipa nje vode. Na
lazi su vrlo brojni i datirani od I do IV vijeka. Ka serole i patere upo
trebljava vojska, to pokazuju brojni nalazi u p redjelima na granicama, a na
reljefim.a baze Trajanov{)g stupa
36
prikazane su u opremi koju nose vojnici
koji prelaze Dunav. Izgleda da su prvo sluUe u profane, a kasndje su,
po religijskim predstavama na drkama patera, upotrebljavane i u kultne
svrhe
37
. Vrsti takvih patera pripada i naa, koja je sigurno sluila pril.ikom
rituala koji su se izvodili u srednjoj veJjkoj prostorija (13) u rn.1ZU zadnjih
pro3torija principije.
Uz brojne varijamte kaserola, ipatere po'kazuju tri tipa po ob
liku suda ,i zavretku d J" ke . Na fragmenat drke, koja se zavrava rav,nom
Iinij{)m, spadao bi u drugi tip patera.. tip sa kosim zidovima suda, kojii nam
nije
Predstave na okovu drke patere u kastrumu imaju vrlo bliske
anal'ogije sa na paterama pr.ovincijskog ponijekla iz centralme
GaLije datiranim u pefi.od od II do IV vijeka. Na drkama ovih patera jav
ljaju se prejstave Atene, Merkura, Apolona ili samo njihovih atributa. Ove
patere, kao i naa, osim po obliCIima, nemaju sa vrlo brojnim nala
zim.a patera u Kampanji i sjevern{)lj Italiji k{)je na drkama imaju samo ve
getabilni ornament. Predstavama nae drke najvie one sa patere
u Camp d'Ivoire u Galijj3D. I koj nje su boanstva p{)redana jedno iznad dru
gog: prvo je pr ikazana Atena k raj oltara iznad nje Merkur sa kaducejem,
a na vrhu drke enska maska girl a'ndama. Prikazi na paterama iz
Galije su vrlo raZlna.vrsni i vrlo tehnike izrade. Cesto su vrlo povrne
i neprecizne izrade tako da ,s.e detalji kao atributi boanstva ne mogu odre
dibi, shano kao i na naoj pateri. Zbog ove raznolikosti smatra s ' da ove
paterenis.u serijs'ki, da su lokalne izradelo. To se moe pret
postaviti i za okov nae p.atere. Kalko za sada nemamo bliih analoglija s a
naeg terena, .ostaje neizvjesIno gdje su bile radion ice. Svakako s u to bile
vojne radionice, jer se na v ojnim opremama javljaju uglavnom ista boan
stva, a i na naoj pateri nalazimo Atenu i Heralda, koji su zastupljeni na
ukrasima l jemova. Zbog IDe i po.vrlne obrade okova ne pos toje suilski ele
3;; Dr K. Deppert, Rbmisches Bronzegeschirr im Museum fUr Vor- und FrUh
gesc hichte zu Frankfurt am Main. Frankfurt a. Main 1977, 23.
S. Tassinari, La vaiselle de bronze romaine et prcYinciale au Musee des
antiquites nationales, Paris, 1975, XXX Supp!. il 8-aJJia, ;Jag. L6.
87 D. E. strong, Greek and Roman Gold and Silver Plate, London, 1966,
145-148.
38 S. Tassinari, Pateres a manche Gallia XXVIII, 1970, 127-163.
30 S. Tassinari, Pateres .. " str. 154, Pl. IV, 14.
40 S. Tassinari, op. cit., str. 154.
CZ.YI (A) , NS 190 084. 23- 84
42
l. L:REMOSNIK, RnbKT CASTHUl\'l K " nOBr')T'\,
me:1ti na osnovu kojih bi se patera iz ca, truma u Dobaju mogla preciznije
datira ti, ,nego samo okvirno - od II do IV u doba kada se i u drugim
p r"Qvincijama masovnije javljaju patere ovog tipa.
Predmeti od bronze. Od bronzanih predmeta svojom fin,o m tehni'kom oso
bilo se aplike r ade;1e u tehnici p r Obl)ja. Njihova upotreba je bila vrlo
Manj i primjerci su mogli ukrasu ka-o apLike na po
jasu, ili me dalj Cl:li noeni na pl'.<;i ma en," (e primjerci mogu pri
pada ti ukr [lsu konjske opreme ili ko <.l .
Predmeti su na dva Ilijevanj em i iZll'zi vanjem motiva iz
osnove, a pn. lekad su p rimij e njene o bje tehnike. Aplike su mog e bi ti pla
izvedene (pres jeka kC'!lveksnog) ili samo izrezane iz lima
H
Bronza . i predmeti ovom tehni ko m naJ aze se na cijeloj teritoriji
Rimsk'Og Ca r.stva, od Bri la nij e do Mesopotamije i to sa i stim repertoaro m
m:;ti va (pelta, truba, spiral e. oblik S, zoomorfne figure) u raznim varijaci
jama. Zl.:;: )g velike raspl'O.s t m njenos ti porij eklo o V' ih predmeta nije u potpu
nost i razjanj eno. D&nas se preleno sma tra da tehnika iz gal.skih r a
d iQni ca Gali je i Britanije j.o iz doba latena . glavni procvat ove teh
nike u r imsko doba pada u II i III i po njenoj rasproGtranje
n osti, Dna se u Rim.,>kom Car.stvu i postala dio rimske primij enje ne
umj et nos li .
a ma na j bli i bogati nalazi su i z Panoni j e, gdje su i .' istematski o bra
Obrada ovog materijala pokazala je da se centri na laze u Bri
geciju, Al(viJnkumu, Carnuntumu, Emoni i Si.3ciji. Radionj cama bl iske Sliscijc
mogli tismo pripi'3a ti i izradu pr-edmeta liz cas truma u Doboju. Ukrase na
pano m ki m 'na lazima smatraju survivancima kelt skih motiva, sa ll1ajbli i m im
anal{)gi j a ma u Galliji i Germani.1i. 43
U su ukrasni motivi jedn.()stavnih oblika i oblih linij a, a tokom
r azvoja oni pc. Laj u precizniji i komplek.sniji. U ove razv;ijenije motive spada
i predmeta iz castruma iz Doboja, te i.h po tome moemo uV!'3titi u
II i III vije; p-oto 'Demamo precizn ijih st.ra tigrafskih podataka za njihovo
datinm j e.
nalazima iz ca struma u Dobaju imamo dvije a plike, koj,e su pla
izvedene. To je kruna fra gmentirana (i.nv. br. 4700, pr. 4) sa
orna mc'nt0m unakrSI!1jh s pirala post avljeni h Qko ce ntra kruga (T. II , 2). Va
rijante ovog motiva su vrlo

(Ptuj, Brigetio, Zugmantel), a nalaze .se i
ka o u kras na kolLma i z Vajte
4
.,. Dr"ug i predmet je duguljasta aplika, na kojoj
se ponavl ja motiv una krsno postavl jenih spiraja (inv. br. 6736, pr. 7, T. III , 3).
41 I. Sell ye, Recuei l des bronzes a jOLll'eS de Pannonie fait pa r les m<l itres
celtiqub il l'ep:,l.j ue de l'Impire Romai ne, Hommage a Ma rcel Renal'd, III, La lomus,
190.3 ,
W. Schleiermacher, Zum Fortleben von Latenlradition im Kunsthandwerk
der romisehen Kaiserzeit , Germania Rom.ana, H. 5, Heidelberg, 1965, 44-47.
4:J I. Sellye, L" omus, 1903, 520-522.
44 Lindenschmidt dr L., AltertCImer unserer heidnischen Vorzeit, Main z, 1881,
B. III , H. VII. Tar. V, 4; I. SeJIye, Dbersicht der r omisehen durchbrochenen, Metal
c:rbeil('n a us Pannonien, Archaeologi ai Er tesi to, Budapes , 1940, 3-4, 7.4.3.
)., I. Sellye, Vue d'ensemble des obje ls des brcJl1 zes aj C't ures de Pannonie, II,
Arch. El't, Budapest, 1941, 1-3, T. XVI, 3.
43
GZM (A), NS :39/1984, str, 23-84
r. CREMOSNIK. RIMSKI CASTRUM KOD DOBOJA
ukras nalazi se na ramenu konja iz groba u Brigeciju
4
C!, a
ukras sa motivom je i u Susciji
47
Ostali predmeti su plone izvedbe. Na apliki oblika lista sa
nim motivom spirala (Ilnv, br, 4688, pr. l) dominiraju proboji (uplj'i;ne), a
ornamenti su vrlo fine izrade (T, II, 4), kao kod predmeta u kastru
mu Zugmantelu, gdje ukras sa okova korica mo
tiv se nalazi i na ukrasu iz Novih Banovaca;49, Varijantu spiralnog ornamenta
ima i prcivjesak u obliku srcolikog hsta (inv, br, 4706, p, 6), iz se sredine
spirala desno i lijevo, a priVjesak vlisi o valjkastom upljem dijelu (T,
Il, 3), On vrlo na privjesak sa pojasa u Celles-les-Warenne (Bel
gija)';O, Uz motiv spirala, vrlo mo,bv je i lunula, koja se u ca.strumu po
javljuje samo u skromnoj kombinaciji dvaju antitetski postavljenih lunula u
gornjem dijelu jedne krune apillke (inv, br, 6747, T, III, 4), Na motjv samo
donekl e na lunulu, a takvi proboji se javljaju na plo6icama u ob
liku k ruga ili llista,ol Motiv spirala koje se kombiniran sa geometdj
skim md ivom u obliku broja 3 na'lazimo na krunoj plo6ici plo-ne
izvedbe (inv, br, 6745, p, 8, T, II, 7), Ovaj kombi'nirani ornament okruuje
koje je u obliku kruinog t!ita, Ovaj motiv bi se m ogao ubfD
jati u ambivalentne motive, jer i pr,obijeni motiv, kao i osnova predstavljaju,
svaki za sebe, motive, Izvjesnu pD DbliKu motiva pokazuje aplika iz
Saalburga
6Z
i jedna iz Car;nuntuma
53
,
Jedina ukrasna u tehnici lijevanja, i to od olova, jeste
kruna sa motivom triscelisa (Tr-ompetenmuster) (T, III, l), (inv, br.
6750, banja p, 7), Ovaj motiv je vrlo na aplikama, su i ap1ike
od olova i kako su one zbDg nepo,desne za upo
trebu, imale su, izgleda, vie OLovu su tada pridavali ma
te se predmeti ,od olova u grobovima,64 Aplika i:stog mo
tiva je u gr'o,bu sa kolima :iz Zsambek-a
55
, a aplike od olova nalazimo
i u Sisciji
J6
,
aplikama je i jedna sa predstavama u rel i-efu
(jnv, br. 6748, bamja T. V, 6). To je kruna od bronzanog lima i na
njoj .ie predstavljen 60vjek sipa hranu u veliki sud uz kojli stoji
ivotinja, vjerovatno Rad je dosta povran, a detalji s.labo
Namjena ovakvih sa figuralnim i ornamentalnim ukras.ima nije uvijek
jasna. Upotrebljavale su se kao nakit, kao ulu'asi za opremu konja,07 a pD
40 L. Barkoczi, Deux tombes de cheval il Brigetio, Arch. Ert., Budapest, 1946-48,
str. 175, sl. 5.
47 Strena Bulliciana, Zagr-eb, 1924, str. 192.
48 ORL 8, Zugmantel, T. XI. 9.
,19 Strena Bulliciana, str. 44.
00 I. Sell ye, Arch. Ert., 1941, T. X, l.
51 I. Sellye, Beitrage zur Geschichte des Metallgewerbes in Arrabona, Arra
bonai Femmi..ivesseghez, 1970, 70, sl. 2 i Arch. Ert. 1941, T. XIV, 5; L. Jacobi, Das
Rbmerkastell Snalburg, Homburg v. d. Hbhe, 1897, T_ LV, 3.
,j2 L, Jacobi, op. cit., str. 509, Fig. B2, B.
53 RLO IX, 1908, Cumuntum 11/2, sl. 54.
54. I. Sellye, 103, 1903, 527.
55 l. Sellye, Arch. Ert., 1940, T.XXXI, 1-2.
50 I. Sellye, Latomus, 103, 1903, T. =:XCII, l-7.
57 Daremberg-SagIio, Dictionnaire des antiquites, VII, 425, s. v. "Phalerae.
GZM (A), NS 39/1984, str. 23-84
44
I. CREMOSNIK. RIMSKI CASTRUM K.')D
sebna vrsta phalerae dava ne su kao oficirima
58
. Naa
je vjerovatno isto slunla kao ukras vojne opreme.
Bez u.krasa je apllika u oblJiku ribe (inv. br. 4679, p. 1 - T. V, 5), srco
liki privjesak lJ1a konjskoj opremi (inv. br. 4696, p. l-T. IV, 4), a na
lazimo ga kao ukras i lJ1a kolima iz Vajte
59
, najzad, vrh korice (inv.
br. 4699, p. 4, T. II, 8).
U prednjim prostopijama principije su i brojni fragmlJ1ti od
bronzanog lima, od kojih, vjerovatno, pripada vojnoj Od ovih
su tri fragmenta ukraena: jedan nizom i'skucanih kvadrata dva reda
(inv. br. 4689, p. l, T. IV, 5) koji vjerovat,no pripada obodu neke po
sude; drugi ima ornament od .l'1lza trouglova u tehnici proboja (inv.
br. 4702, p, 4, T. III, 6); a ima urezan ornament od dva niza l,i
'!'lija, motivu riblje kosti (inv. br. 4707, p. 6, T, IV, 3). su i
brenzane od pancira, a neke su jo povezane icom (:inv. br. 4703 i
4714, p. 5 i 7, T. V, 8).
Od ukrasa je fragmenat glave fibule koja pripada tipu
fibule sa lukavim glavicama (inv. br. 4701, p. 4, T. II, 6) , dio noge neke fibule
(illv. br. 4682, p. l, T. IV, 9), fragmlJ1at igle fibule (ilnv. br. 4692, p. l)" duga
bronzana igla sa krunom (,inv. br. 4679, p. 5, T. V, l), kratka bron
zana igla odlomljenog vrha sa ukom (inv. br. 4709, p. 7, T. IV,
8) i mala igla sa valjkasto m glavicom (inv. br. 4710, p. 7, T. IV, 11). Dva
prstena od bl"'onze, prvi p'olukrunog pres jeka, a. drugi od tankog lima (inv.
br. 4683 i 4670, p. 5, T. IV, 6, 7) , p o svojoj pr'imitivn'oj i zradi p nije pripadaju
kasnij em pedodu.
Slubenicima vojnih kancelarija koje su se nalazile u zadnjem nizu pro
storija principije svakako pdpadaju dva stil usa (inv. br. 4668, p. 5, ,i 4681,
p. l , T. V, 2, 3), kao oj od bro nz,e, dakle finijeg materijala,
nego ostali od eljeza u kastrumu; vjerovatno su ,slu ili za
zatvaranje kri1nja sa dragocjenim pr0dme Lima. To su sa ukom i dr
kom, koja se suava prema kra.iu sa zupca (inv. br. 4743,
p. 7, T. IV, l), s,a u kom u obliku trapeza, drke :i sa
zupca (,inv. br. 4698, p. l , T. IV, 9), sa krunom ukom, tra
pezas tom drkom ukraenom prvo d.ijagonalnim, zatim paralelnim linijama
(inv. br. 4686, p. l , T, III , 2) i sa tri zupca i, najzad, u obliku prstena
sa zupca (inv. bl'. 4697, p. l, T. II , 5), i dio brave obhka Schiebsc:hloss
(T. IV, 2).
DV1ije igl,e i statuetica, jedini od kosti, prioada.iu zgradi banie,
ko.ia je vjer ovaklO .sluila i iteliima vicusa. Jednoj igli. od kosti nedos La je
glava (inv. br. 6751), a druga ima glavi cu u obliku estm tra-ne prizme (inv.
br, 6751/2, T. V, 7). enski torzo od kosti bjo je dio n,kog ukrasnog pr-ed
mf'ta . Supl iine na gorniem i don jem kraju torza pokazuiu ' da je bio
uz n eki (inv. br. 6749, T. V, 4). Torzo joe vrlo izduen, pl.iosna
tog tijela, dakle vie geometrizilranih formi, koje se javljaju krajem III i
IV vijeka.
Pr,ema to me, i nalaza ukrasnih predmeta na III i IV
vij ek.
58 A. Alfi:ildi, Zu den rbmischen Reiterscheiben, Germania XXX, 1952. 187-189.
,;9 I. SeUye, Arch. Ert., 1941, T. XVI, 4a i b.
45
CZM (A) . NS 39/1984. str. 23-84
r . '>'M"Kl eA K0D DOBO.TA
STAKLO
Nalazi stakla su malobwjni. su samo fragmenti, na
osnovu kojih se nisu mogle rekonstrukcije posuda. Stoga su se nalazi
mogli samo okvirno datirati po tehnici izrade. fragmenata je od bi
jel:og prozinnog stakla, manje je fragmenata bijele boje. Zatim su
zastupljeni fragment i prowdno zelenkaste boje i fragmenti irokih drki
Sa rebrima. Sve ove vrste staklenih posuda javljaju se u II i III vijeku. Iz
doba kasne antike su dva fragmenta bruenog stakla sa udublje
nim ornamentom llistova i krugova i fragmenat sa\Svim prozirnog bijelog sta
kla od prozora koje odgovara najboljem kvalitetu ovih nalaza kod nas. Ne-
dostaju ll1alazi iz I vijeka od stakla intenzivnih i boja
60
Prema tome,
u castrumu su zastupljeni nal.azi stakla datira'l1i u II do IV vijek.
fragmenti su u zgradi principije i u zgradi banje:
Principija :
l. fragmenat prozorskog bijelog stakla sasvim prozirnog i tankog (inv. br.
4474, prostorija 3);
2. fragmenat dna sa prstenastom nogom od bijelog prozirnog stakla (inv. br.
4475, pr. 3) ;
3. fragmenat manje bijele drke Sa rebrima (jnv. br. 4476, pr. 3);
4. fragmenat bijelog stakla sa ma borima (inv. br. 4527, pr. 5) ;
5. fragmenat ravnog dIDa bijelog stakla (inv. br. 4530, pr. 6);
6. ravno dno cd bijelog prozirnog sta,kl a (inv. br. 4534, pr. 6) ;
7. fragmenat ma rukvice od plave staklene paste (inv. br. 4566, pr. 7);
8. pr:stenasto dno od prozirnog bijelog stakla (inv. br. 6717, pr. 7);
9. fragmenat iroke drke sa rebrima od stakla (inv. br. 6718);
10. ko.so izvijen obod od prozirnog bijelog stakla debljih zidova (inv. br. 6719,
pr. 7).
Zgrada banje, pro,storije 7 i 9 do 12:
ll. fragmenat tankog zelenkastog prozors kog stakla (inv. br. 6829);
12. fra gmenat ravno odrezanog oboda pehara talnkih zidova od bijelog pro
zirnog i biJe log stakla ta nkih zidova (inv. br. 6828/1, 2);
13. fragmenat malo zadebljanog oboda s a prstenom na vratu
cd bijelog prozjrnog st-a !da (inv. br. 6831);
14. fragmenti dna stakla sa dva tanka pr stena,
koj ih j e urezan niz km ih i f rag menat trbuha vjerova tno iste po
sude sa ni zom u[{?zan ih krugova oko j ednog konoen
kruga, niz manjih krugova j e odvo ; en lini iorn l.;o iR se zavrava
istog oblika kao na fr agmentu dna (i nv. br. 6832 i 6833/ 2, 3).
60 I{issa A., Das Glas im Al tertume, Leipzig, 1908, B. II, s tr. 384-394.
46
G 7.;\l (A), NS 39 /l 8S4, s t r. 23-S4
1. CREMOSNIK, R IM SKI CASTRUM K OD DOBOJA
PREDMETI OD ELJEZA
Nal azi eljezni h predmeta su d<)s ta brojn i ; najvie :ih je u sa
mo:-o cc\ 'i trumu, a manje u zgradu banj e.
U zgradi ban.i l su samo : trnokop (i nv. br. 6823), kI,inac okrugl
gl.ave (inv. br. 6825) , fragmenta ran duge i Ll.s ke otrice (ilnv. br. 6827),
otrica sjekire (inv. br. 6821) :i iro ka otrica kose (inv. br. 6822).
U ca 3trumu se bmjni na.l azi Svi o ni ,imaju p o
tri zupca i drku sa kr unim otv()l'om na vrhu koja j.e il i i li t1'o
kutasta tako da s e postepeno suava prema zupcima. su u
ca.strumu u pmsk)rija ma 1 (inv. br. 4695, 4675), 6 (i.nv. br. 4671), 7 (inv. br.
6725), zatim u ku\;i zapadne kapi e bed ema castruma (inv. br. 6730) i uz za
padni bedem (iov. br. 6733) i zapadna vrata bedema (inv. br. 6735/ 1, 2, 3).
Od ovih primj eraka razJi:k uju se po broju zubaca dva u pro
storiji 17. j i hova drka je trokut as t a i s uava se postepeno od krunog ot
vorana vrhu do zu ba ca. J eda n klju:: ima zu pca (inv. br. 6709/1), tri u
prvom r edu i jedan Ll sredi ni drugog r e,da. Drugi (inv. br. 6710) ima tri zupca
u prvom i dva u drugo m redu po tavlj ena uz prvi i zubac prvog reda.
Osim t oga, bol je su izrade i od bronze su.
U zgradi prjncipij-e nalazi o ruj a kao: strelica u ob
liku piramide (inv. br. 4669, pr{lsLorija 5) ; u prostoriji 1 - vrh
tulca (inv. br. 4691), manje koplje i rokog (inv. br. 4687), fragmenti e
l:ieznog lima (panc," ra ?) (inv. br. 4666) . imka otrica noa (jnv. br. 4664); u
pr<;storiji 6 ukr aoIni privjesak sa tragom br-onzane prevl ake Onv. br. 4672) i
eliezna opruga s a kl.incem (inv. br. 4673) : duguljasto k{)plje sa is taknutim
rebrom (inv. br. 4676); u prmtoriji 7, piramid a lna sl reli ca; u prost.orii i 16
(inv. br. 6711) i 17 (ilnv. br. 6722) : s.trel ica u obli ku lista (inv. br. 6725) na j u
uglu bed rna cas t ruma.
U privrednom di jelu, uz principiju, u prost.oriJi 7
s u alatl j ike za obradu drve ta ' n ot ricom S3 li je bom (iov . br. 6721) i irom
otricom (inv. br. 6723) , vrh lemea (inv. br. 6714), i roki krun.i okov (inv.
br. 6718), okovi s a r upicama za (iJnv. br. 671 2/1, 2), dvii e ba
gl ame od vrata (inv. br. 6726/1, 2) , di o brave (inv. br. 6724), est veli kih kli
nova kvadratr.1im glavama (inv. br. 6713). U kuli zapadnih vrata nad-ene
su baglame od vra t a i fragmentaran lanac u obliku osmica (i:nv. br.
6731 i 6732).
Ovi na lRzi el jeznih predmeta vrl o: j asno ilustruiu su se sve ra
dovima bavili s ta novnici castruma, Uz oruie, osta t "e obil i eja njihovog g'lav
nog zan.imanja, u i ala ti koi i na postojanje zanatski h rad io
nic;( za vI Rs tite potrebe. zatim polj()privredno za obradu teritoriuma
castruma, kojim su se bavile i obi tlji vojnika castruma u kasno doba Carstva.
NALAZI RIMSKE KERAMIKE
U ca s1. rumu u Doboju zastupljene su dvije grupe keramike, provincij
i kerami ka.
Provin ei ' , ko- ri mska keramika zRs tupljena je vrs tama kera
mike otkrivenim i na drugim nalazitima u Bosni, a to su: siva, sviietla i
crvena keramika, crveno o boj ena i marmorirar.a keramika, zeleno
47
eZM (A). NS .19/1984. str . 20- 04
J ' V' , R' \l"K f CA';TR UM K OD D O BO.fA
i keramika sa geJmetrijsk,im orna mentima . Zas tupljena je i s igilla La i z s je
radionica zvana Chia ra, koja se nalazi ()Sobi to uz jadransk u
obalu i u Hercegovini. Ca:strum kod DODoja je do sada najsjevel"nije r-imsko
nalazite u kojem se pojavljuje ova sigillata.
Slavenska keramika pripada kas'nijem na.slju od koliba.s.a vatl'itima
koje se razvilo na rimskim ruev:imama.
sigillata
Uz i Panik, ca.sl l'u m kod DDboja spada u nal.azita u ko jima je
do ' ada naj brojnije zastupljena s igillata. Al i dok su u
vrlo broj'no za st uplj ni i primj eri iz I i II v ijeka, u castrumu su zastupljeni
samo ti povi III i IV vijeka . Broj nije su zastupl jena u castrumu
samo dva tipa zdjela, i to C-40 i C-42 (po Lam bo.gli) Gt frag
men ti ma ZCl.; tuplj e ni su tip ovi D-52 i D-42 i zdj el a var ijanta tipa C-40, kDja
ima deblje zid:we i svjetliju :sjajnu prevlaku, i , najzad, fragmenti tipa zdjele
9a sa ravnim dnom.
PD kvzJ! itetu izrade ovi na];azi se mogu svrstati u dvije grupe. Prva je
v rl o d{)bre tehnjke i po kazuje dvi.je varijante. P rva varijanta j.e tvrdog pe
sa trajl:1om prevl akom koja pokri va cijelu posudu. Ovoj varijanti pri
pada manji diD fragmena ta tipa posude C-40. Tip C-40 je u castrumu, kao
i u drugim nalazitima na jbrojnije zastupljen (T. X. 1). Varij ant i .sa j aki m
pripada i tip zdj ele 9a (T. X, 2), sa ravnim dnom, koje je karak
za doba kasne antike, dDk raniji primjerci imaj u p mtenasto dno.
Drugu varij antu ove grupe po.sude isto tako fine , ali meke strukture,
.sa finom prevlakom, ko ja pri dodiru ostavlja trag na papiru (T. X, 4).. vje-
rDvatno uslij ed slabijeg

Tip C-40 ove varijante ima prevlaku
samn sa unutarnje s trane posuden
3
Ovoj varij a nti pripada i jedan
o boda tipa D-42 zd jelice irokog hori z.ontalnog oboda, koji ima ukra.s i zveden
(T. VIII, 8).
Ostali fragmenti tipa C-42 pr"ipadaju grupi sigiUata vie
p joskovite zrnas te st r ukture, vrlo sjajne prevlake, i to njenoj dru
goj varijant1, nepDstDj ane pr evlake, ko ja se t opi LI vodi.
G4
Krd prve var'i.iante
prevlaka je .stalrna.
G
;) Va rija nti sa nepostojanDm prevlakom pri pada ju dosta
br,ojni zdjele C-42, zatim fragmenti zdjele tipa D-52 (T. X, 7) i
D-42 (T. VIII, 8) , kao i ze! jela varijante tipa C-40 (T. X, 5). koja i ma debele
zidove, vi e znnast u strukturu i nepostojanu svijetlu prevlaku.
Ovi fragmenH si gillata s u, rastrseni, u prostorijama 1,
2. 4, 5 i 6 u zgradi principije, a frag menti i u pwstodji 7 castru
ma i u zgradi banje. Po zastupljenim tipovima ov:i nalazi se mogu okvirno
01 N. Lamboglia, Nuove osservat ioni sulJa Terra sigillata Chiar-a'<, Rivi sta
di st udi Ligur;, XXIV, 1958, i Rivis1. a di Studi Liguri XXIX, 19f)1.
I., Rimsko naselje na Paniku kod GZM (A), NS XXIX,
Sara jevo, 1974. Sir. 98.
G3 (;remonik I., Funde von Sigillaten mediterraner Topfe reien, ArchaeoJogia
Iugosl;)vi.ca, VII, 1966, str. 44.
G4 I.. Nnlazi mediteranskih radionica u BiH i njihova hronol ogi.ia,
Rndovi sa simpozi iumn 1971. u ZeniCi , Izdanj e Muzeja gradn Zenice, II, 1971, str. 76.
65 I., Archaeologia I ugoslavica, VII, 1966, 17.
48
GZM (Al, NS 39/1984, str. 23-84
1. CREMOSNIK, RIMSKI CASTRUM K 'T) DOBr") T '\
datirati u III i IV Vlijek. TIpove C grupe Lambogba svrstava u p>o6etak III
vijeka, dok su tipovi grupe D iz IV vijeka. Grupa zdjela D u car
strumu pokazuje :izvjes.nu degeneraciju oblika, to je za ovu grupu pUGuda
r3Jnije
G
& i samo na osnovu ove degeneracije i sla
bije izrade one s,e ne bi m>ogle datirati u kasnu antiku a da to ne
i sami tipovi. Degeneracija tehnike sigillata se u pojedinim predjelima
javila ranije, u drugim kasnJj.e, ali ona moe biti i karakteristika loka'lnih
rad;.onica, to je na nalazima u sjevernoj Africi
67
Pojava ove sigillate u naem castrumu nije usamljen Sjeverno
sigillate pojavljuju se i u drugim kao u
Schaan u Svajcarskoj.68 Po nalaz.ima u castrumu kod Doboja ne moe se utvr
diti da li je i ova sigillata na u castrumu; otpacima od
u prostoriji 10 ona nije zastupljena. Na'laze ovih sigillata urnaem
cas t rumu ne moemo smatrati nekim rijetkim imporWm. Brojniji nalazi u
Hercegovini pokazuju da je ova roba bila u naim krajevima.
do sada iSe jo- nisu mogli ustanoviti centri ovih radionica kod
;nas. Po brojnim nal,azima du jadranske ob-ale mogl-o bi se p retpo.sta viti da
su tu u gradskim centrima p>OiStojale radionice Chiare i sjevernoafri6kih
sigillata. u castrumu kod Doboja, kao i na naem drugom nalazi
tu, na Pa,niku, tipovi pOGuda su malobroj ni, na nekoliko varija
nata i u tehnici pokazuju St oga bismo ove nalaze mogli pripisati
nekim manjim lokalll1.:im radionicama
G9
Ali tek brojniji novi nalazi mogu uni
jeti vie svjetla u ovaj problem.
Provincijska rimska keramilm
nalazima rimske keramike u castrumu su najbr()jrnije zastupljene
pojedine grupe provincijske rimsk keramike. I ovdje je ona dobre tehnike
od fino zemlje i dobrog Od ovih vrsta najbrojnija je bje
i siva keramika, manje crverna, ko.ia je brojnija na nalazjtima u Her
cegov,ini. Zatim Sou zastupljena crveno bojena ke ramika, koja imitira sigillate,
i marmOl' irana keramika. Samo sa dva-tri primjera zastupljena je zele'1o gle
keramika. nalazima se grupa i sive keramike
sa geometrijskim orname'ntima nanee nim mrk-om lx>jom. Castrum je za sada
na.ibogatije nalazite ove vrste keramike, koja se na drugim nalazit ima .i;t v
lja sa mo Kako siva, bjeli{:as ta i crvena kera mika pokazuju iste
obli ke, a razl ikuju se samo u tehnici to ih svrstavamo u jednu grupu.
Crveno obojena i marmorirana keramika
p<Js uda sa crvenom ili prevlakom su zdj,ele, samo
komadi su fragmenti
Za , tuoljena su dva tipa zdiela. Prvi t jp ka.sn{)a nt i{:ke si gil1a ta,
i to va l"ij nnl u sa deblj'im zidovim:;1 tipa C-40. Svi jet le str uk t ure sa
ct! I .. RCldovi SCI simpozi.iumCl II Zenici 1971, s t!'. 77.
G7 I ide , str. 78.
68 E. Et Uinger, Die Kleinfunde aus dem spdtri:imischen KZls' ell Schaan , Jahr
buch des his lorischen Vereins flir das Fiir' , lenlum 50. 1959, 229.
G9 Cremonik 1., RCldovi sa Simpozijuma u Zenici 1971, str. 78.
G ZM (A), NS .39 11984. 23-84 49
1. CREMOSNIK, R IMSKI CASTRUM KOD...:D"-O=-B=O:;:.:JA:..::...-_________________
stom prevlakom je zdjela :iz prostorije 7 (inv. br. 4467, 1, T. XI, l), a crvene
strukture sa crvenom prevlakom zdjela iz banje (inv. br. 6760, T. XI, 2).
Brojniji su fragmenti zdjel a polukalotastog oblika sa prstenastim obodom i
dnom, jedan od najbrojnije zastupljenih oblika na IT1aim nalaz'itima:, a jav
lja se late'Dskim nalazima kod ll1as. (pr. 3, anv. br. 4477, T. IX, 7).
Neki fragmenti pjeskovite s t rukture sa prevlakom
imaju prstenasto dino, Chiari tipa 9, sa prstenovima
(T. XI, 4), a isto tako &iva zdjela s.a crveno m prevlakom :istog oblika (banja,
inv. br. 6600, T. X, 6). obliku pripada vjerovatno isiv.i prstenasti
obod sa prevl.akom (ilnv. br. 5550/2, pr. 6) (sl. 3; 10).
Crvenu prevlaku ima i nekoliko u banji fragmenata oboda lon
kosog oboda i s prstenom oko vrata (lnv. br. 6774/2, 6812; sl. 3, 32; inv.
br. 6847; sl. 3, 21) i fragmenat trbuha posude s,a urezanim vertikal!nim lini
jama (inv. br. 6844/2).
Obliku zdjela sa prstenastim obodom i krugovima na dnu
pripadaju i fragmenti marmoriranih zdjela iz zgrade banje kod kojih je boja
naneena spuvom (inv. br. 6760, T. XI" 3). Ova vrsta keramike ll1:ije zastup
ljena u samom castrumu. Uz ove zdjele je i jeda;n fragmenat lonca i
rokog kosog oboda sa trti lijeba (inv. br. 6780, T. VIII, 6) liste samo
je spuvom naneena crvena i mrka boja, s,labijeg kvaliteta i ne.sjajna,
to na to da su ti primjeri vjerova:tno iz III vijeka.
Siva, i crvena keramika
U ovoj grupi keramike zastupljene su zdjele, pehari, lonci
posude dimenzija.
Z:ljele. zdjela su oblika dubl j,e ili kalote, kosih zidova sa
obodom prstenasto zadebljanim ili samo izvijenim polukruno van. Dno je
prstenasto i sa krugovima. Oblik je poteko
iz latena. zastupljen je u kasnolatenskoj boj enoj keramicj7. Ovaj tip posude
u rimsko do,ba i u k,erarni ci u Panoniji11, kao i u
dosadanjim nalazima rimsko provincijske keramik,e u Bosni. Osim brojnih
oboda bijeIrih zdjela, ima i sivih (sl. 3; 1- 5, 13, 19), a i jedna siva zdjela
grublje strukture je tog oblika (pr. 4, inv. br. 4522).
Fine strukture, kao sivih pos uda , tamnosive boje, jeste zdj ela
oboda neto uvijenog (T. IX, l), sp'Olja i 'Otro prDfjli sanog. Ovaj
oblik javlja se na afrika:nsk'Oj sigillati, a zastupl:jen je u broj
nim nalazima u Ateni }o u V i VI vijeku
72
fragmentima sivih oboda
se javlja varijanta zadebl j anog 'Oboda, ali 'TIe prsLenastog, nego
nog obli ka. Varijante 'Ovog oboda javljaju se na belg'ij'skoj keramici u II i III
70 EttIinger E., Die Keramik der Augster Thermen, lVIonographi en zur Uhr
und FrlihO' eschichte, B. VI, Basel, 1949, T, VIII, 2, 9.
71 Bru!mer O., Rimska keramika u jugoslovenskom delu provincije donje
Panonije (Dissertationes et lVIonographiae, Beograd, 1981, str. 41.
72 Cremonik I., Archaeo!ogia Iugoslavica, VII, str. 47, T. I, 13.
4 - GZIVI (A), NS 39
50
GZM (A). NS 39/1Q84. s"', 21-84
I. Rl :>" T"::'U' T r 6 - ......r-pnof v ...... :- .. .... ... '\.
2 oO
7) l.
( (24
32
33
Sl. 3,
Cr t ei: J,
51
GZM (A), NS 39/1984, str. 23-84
J " R.E 'VI'1 N"( RfM<;l(T CASTRUM KOD DOBOTA
vije>ku, njenoj kasnijoj vrsti pripada i naa siva keramika (sl. 3; 14, 16, 20).73
Najzad su vrlo brojno zastupljeni fragmenti zdjela, bolje ta
nj'ira ravInog dna, vertikalnih ili ma,lo iskoenih zidova, obDda malo uvijenog
(T. IX, 6; XI, 6; XI, 5 - prost. 4 i 6, inv. br. 4501, 4553, 4548). ovih
zdjela je sa malo primjese kvarcita, dakle neto malo grublje st rukture, manji
broj je od fino zemlje. Jedna zdjela crvenkaste strukture ima crnu
prevlaku (inv. br. 4554, pr. 6, T. XI, 7). Oblik ovih zdjela zastupljen je tl rim
skoj provi'ncijskoj keramici od I do IV vijeka, tako u Emoni od I vijeka,74
u Panoniji od II-IV vijeka,?o u Carnuntumu u III i IV vijeku
76
. PojavlJjuje
se i u gmbovima kao u Sirmiumu u II -III V.'7 Dio zdjela u castrumu slabije
strukture vjerovatno isto pripada kal";;nijem dobu III-IV vijeka,
jer su takve strukture i otpaci iz koji su u prDstoriji 18.
i pehari. Brojnije od zdjela zastupljeni su fragmenti lon
pehara, koji su tankih zidova i fine izrade, samo pojedi
primjeri imaju slabije strukturu.
je pojava pehara sa vi'Sokom krunom nogom, koji nisu
zastupljeni u rimskim nalazima kod nas, a rijetki su i u ponekim drugim
nalazima. Brojno su zastupljeni samo u galo-belgijskom gdje se jav
ljaju brojne varijante sa vrlo i elegantnim profilima
78
.
imitiraju oblik S'igillata. Od naih primjera jedan je (inv. br. 4464,
pr. 3, T. IX, 4) oblika sa prstenastim ob()dom, drugi je loptastog oblika lako
izvijenog oboda (inv. br. 4546/2, pr. 6, T. IX, 5). A,nalogjje ob
llku nalazima u paniji, gdje je dat iran u I vijek
79
, i u Nc-riku
Ro
, gdie .ie da
tiran u II vijek, i gdje je oblik pehara sa nogom isto rijedak. Analogije vie
loptastom obliku pehara nalazimo u vajcarskoj81, gdje predstavlja
rijedak oblik.
U naim nal azima se javl}a ko&o izvijenog oboda, sa
prstenastim zadebljanjem na vratu i sa drkom. fragmenb obDda u
castrumu su bj sive i crvenkaste boje (inv. br. 6812, sl. 3; 32).
Nekada ima iu i ili crvenu prevla.ku (inv. br. 4774/2. 4847 /1
sl. 23, 24, 21). U castrumu su zastupljeni plimjeri finih ta'l1kih zidova manjih
dimenzija, kao i debli i h zidova sredni1h dimenziia. Varijante ovih oblika lon
javljaju se u Noriku (Carnuntum), Ftuju II vijeka
82
, u Pano
73 Gose K, Gefasstypen der ri:imischen Keramik in Rheinland, Beiheft I der
Bonn. Jahrb. 1950, str. 42, Nr. 487, tip Niederbiber, 104.
74 Lj., Dissertationes i Monographiae, Ljubl jana, Mestni muzej,
1947, T. VII, 23.
75 Srukner O., op. cit., str. 86, tip 3.
76 Griinewald M.. Die GeEidsskeeamik des Legionslagers Cal'nunlum. Der rb
mis che Limes in Oesterreich XXIX, Wien, 1979, r. 58, L3. .
77 S. - Les necropoles romaines et medievales de
ska Mitrovica, Sirmium, XII, Beogmd, 1980, Tab. XIV, grob. 30.
78 Haw],es C. F. C. - Hull M. R., Camulodunum. Oxford, 1947, str. 230, Pl. 54.
7f) Mer cedes M., Ceramica comun romana del Mediteranea OCCidental , Barce
Lona, 1973, 167-9, Fig. 24.
80 op. cit., 47, T. VL 31.
81 EttIinger E. - Ch. Simonett, Riimische Keramik aus dem Schutthugel von
Vindoni ssa, Basel, 19)2, 349, T. XV, :344.
82 Griinewald M., Die Gefasskeramik des Legionslagers Camuntum, 38, T. 22, 22.
4'
52
G ZM (A), NS 39 /1984. str. 2:\-84
I. CREMONIK. RI MSK I CASTRUM K 'I n n ""''' r,\
illJl od II do IV vijeka
8
3., kako su i drugdje da tirani. Ka:ko su nam
u castrumu samo fragmenti oboda (mogla se samo jedna
rekonstrukcija sivog i:nv. br. 6678-6679, zapadna kapija bedema,
T. XI, ll), moemo ih datjrati, samo okvirno, u II - IV vijek.
je u III i IV vijeku, kada se javlj a u grupi bojene keramike.
Dobro su zastupljeni fragmenti vi 'okog verti kalnog vrata, prste
nastvg oboda i sa prste na stim zadebljanj em na prelazu iz vrata u koji
su na.sta U vjerovatno pod uticajem bliskog Norika. U Noriku je ovaj oblik
vrlo omiljen i p{)javljuje se u grobljima kao urne dimenzija.
Smatra se da je centar produkcije bio u Neviodulnumu j Celei
8
4, i to u I i II
vije ku . Ka{) urna ovaj oblik se javlja u II vijeku i u okol'iei Zagreba, jugoza
padnoj Panoniji i Norika
8 5
U castrumu u Do boj u na
su fragmenti , od kojih su se mogle izraditi dvije rekonstrukci'ie (inv. br.
4562+ 4, pr. 7, T. X, II i inv. bl'. 6602 +3, pr. 7, T. X, 10) fine iLi
sivkaste strukture i manjih dimenzija, a su vjerovatno sluili kao sto-
no Moemo ih datirati u II vijek.
Brojno su zastupl j eni i fragmenti s razgrnuhm ili prstenastim
obD.J.Jm, nekada sa profilacijom is pod vrata ili i dug vrata (s'1. 4; 4-6, 9,
10). Reko:'lstrukcije pokazuju da s':..! bili vrlo oblika, kao sfe
- sivi sa utom prevlakom (inv. br. 4559, pr. 6, T. IX, 3) - ja
jolikih (inv. br. 6559, pr. 7, T. XI. 10) i (inv. br. 4495 (siv) , pr. 3,
T. VIII , 7). Jo brojnij e su zastupljeni i lonci naglaenog kra tk-og ili
dueg vrata, koj i otrim, sedlastim prelomom prelazi u (" l. 3; 27-33;
sl. 4 ; 11 - l4). OVi otri profil'i javl jaj u se vrlo na keramici u
I i II vijeku , a j{) i u III i IV viieku. Najs tari ji je oblik lonca
nasta:) po d uticajem late-nske tradici.i e, a je oblik urni.BG U Panon'ij,i se
ovaj oblik javlja u I vijeku (tip 8a). 87 Kako u ti fragmenti u ca-st rumu ve
vrlo fi ne tehnike, v.ierovatn.o oni i z ralni;e.g doba, m<ldaiz II
vijeka . Brojnu zastupljenost <lblika vjerovatno treba pripisati
uti caju bli eg Nu rika , gdj e je e,<;ouito omi lj en.
Najbrojnij e zHs tupljen i, m<le se za bosanske na
laze je lonac obhka, i[{)kog <lb-oda sa p rstenasto z.J deblja
nim krajev ima i li je bom njih (T. XI , 12). Ovaj oblik je OlSobit<l za
stupl jen u sivo j, bijeloj i bojenoj keramici. je te uz
srednjih koji su s'l u il i kav ...;t,uo pojavliuju se i lonci
dim mij a, koji s u slui.li i kao urne. U cast,rumu nalazim<l dvije va riiante
ovo r; iroJ<og kosog eboda. Peva ima oba krcl i" irokog oboda prstennsto za
debl.i a na i njih je irok l ijC' ,) (sl. 4; l :i -17, 24). ko d drugog je samo
d<lnii kraj o boda vrlo zadebljan i (Sl. 4: 21, 22). Broi"le vori innte
cblika ovog oboda javljaju se na keramici latenskog doba u Panonij j i, i to
,:3 Bmkner O., op. cit., 41.
8\ PCLm P., in tipoloka kval ifikacij a gradiva iz june nekropole u
Bobovku pd Kr'anju, Al'heoloki ves t nik, IX-X, 19.58. 19.
Z. Gregl, Urne s vr::l( om ireg Vj es ni k
mU7.e.ia u Zagrebu, III ser ., XI , 57; P. Petru, PC3kus
iz ['imskih grabov na D lenj s kem in P OS<1vjFl. . Rasprave SAZU,
VI, Lj ub. U) <; 9, 207.
8G Lj., op. ci t. , st r. 37, Tab. IV, 4-9, 10, 12, 20, 21.
87 Brukner O., op. cit., T. 111 / 29.
GZM (Al, NS 39/1984. str. 2.3-84
I l l(. RTMSKI CASTRUM KOD DOBOJA
53
na lonci ma za ostavu u latenskom naselju Gelethegy Taban kod Pete,SS i
odrava se i lU rimsko doba, Samo dok je obod latenskog doba horizQlntalno
izvije;) van, lU rimsko doba cIn je sa vanjs,ke strane koso postavljen Illa verti
kalni rub lonca. Kod nas je zastupl jen ovaj obod latenskim nalazima
u Karaburmi
89
, zatim se javlja u rimsko doba n.a posudama lokalnih radio
nica sa preh.istorijskom tradicijom u Sloveniji
UO
Ovaj obod se javlja i u dru
gim rimskim provimcijama, kao u rimskom logoru u Carnuntumu u II vijeku
91
i u Britani j i u Camulodunumu
g2
, na keramici rimskog doba.
Prema tome, dok je ovog tipa lonca u cas trumu i u Bosni i Pa
noniji latenskog porijekla, njegov objj.k je provincijsko-rimski i
javlja se u III i IV vijek'u
93

Samo f r agmentima zastupljen je oblik lonca.
koji S mogao rekonstruisati (4527, pr. 5, T. IX, 2: sl. 4; 18) , siv je i
od slabije zemlje. se ovaj oblik nalavi sa drkama ubojenoj
keramici, a javlja se u rano doba Carstva pod uticajem latenskih obhka.
94
Kao primjer zastupljena je i olja poluloptastog oblika sa
uskom pr tenastD.ffi nogom (inv. br. 4557, pr. 7, T. XI , 9). Ov.aj obhk se' jav
lja i u drugim rimskim nalazima (Haltem tip 23) i smatra se pojednostavlje
nim oblikom aretinske sigillate.
so
Ovaj tip se pojavljuje i u Ostiji i
iz ranocarskih fabrika.
oo
I lU Emoni je ovaj tip malobrojan i javlja se u Il
III

vremenu kojem pripada i nalaza u castrumu.
Usamljen je i primjer donje pol{)vine (inv. br. 4526, pr.
5, T. VIII, 2) .sa naoor,ima na povrini k{)ja pripada takozvanoj bizantijskoj
keramici datiranoj u kasnu a'ntiku, a brojnije je zastupljena u Hercegovini
(l\'logorjelo). Rijetki su i fragmenti. grla (bijeli - inv. br. 4479, pr. 3,
sl. 4; 8); jedan fragment vrlo loe i zelno i jedan horizon
talan obod sa l,ijebom ma1e zdjelice (inv. br. 4505, pr. 4, .sl. 3; 11) predstav
ljaju jedina dva primjera keramike koja je brojnije
zastupljna na nalazitima u P anoniji i sjevrnoj Bosni. Vjerovatno ovu vrstu
keramike nisu u castrumu ; otpacima je samo
siva keramika, koja je, drugom tehnikom m-ogla biti i bi
jela, to pokazuju neki fragmenti koj.i su djelrimi6no sivi a dijelom bijeli.
Slikana keramika. U castrumu su do sada najbrojiniji primjri
slikane keramike. Otkriveno je oko 30 fragmnata u prostoriji 3 principije, a
fragmenti i u zgradi banje.
Fragmenti pripadaju posudama i na njima su i orna
menti, do sada p{)znatim nalazima. Jedino do sada nije poznat
ornament od niza kvadrata su polja izdijeljena dvostrukjm dijagonala
89 J. Karaburma I, MonogI'afije, III, Beograd 1972, T. XXXI, gr. 9.
88 Bonis E. B., Die spi:itkeltische Siedlung Gellerthegy - Taban in Budapest,
Archaeologia Hungarica, XVIII, 1969, T. 60, 5:95, 55.
oo Lj., op. cit., str. 44, tip 23.
SI Gri.inewald M., Die Keramik des Legions. Carnuntum, 29, T. 13, 5.
02 Hawkes-Hull, Camulodunum, 268, Fig. 56/ 1.
03 Gose K, Gefasstypen der rbmischen Keramik in Rheinland, Nr. 217-8.
04 O. Brukner, op. cit., str. 107, T. 122/ 129.
95 Sheilay Clyde, Stone III, Roman Pottery fI'om Morgantina in Sicily, Prin
cl"ton University, 1981, tip 22l.
96 Hayes J. W., Late Roman Pottery, The BI'itish School at Rome, London,
1972, str. 177, tip 142/2.
97 Lj., op. cit., 54, T. VII, 15.
GZM (A), NS 39 /1984. s t. L 21-84
54
L CREMOSNIK, RIMSKT C A<;TRT"M U " ,,,",
Sl. 4.
Crtei : J.
55
GZM (A) , NS 39/1984. str. 2:3-84
T .. , "T'VT"'KT CA';T'RUM K OD DOBOJA
ma, koji se javlja na dva fill1a bijela fragmenta posudice (inv. br. 4648 i
4646 - T. VII, 1, 4). Fragmenti su dio ili poluloptaste ili posude
i su oblika.
Tako ornament spirala koje od centralne vertikale polaze desno i lijevo
na fragmentu pehara sa visokim ljevkastim vratom (inv. br. 4654) nalazimo
na posudi istog oblika iz (T. VI, 2)98. kombinacij e kvadra
ta, linijama IDa manje kvadrate (inv. br. 4647, 4653, 4628, T. VI,
6, 1; VII, 7) koji pripadaju obUku pehara vertikalnih strana, nalazimo na
fragmentu sa lLid,e90, a vie rnkolne kvadrate poredane u redove na peharu
iz

peharu iz Sirmiuma
101
i Komina
102
. Jedan od
ornamenata na slikanoj keramici u castrumu su rombovi ili paralelogrami
raftirani vertilkalnim paralelnim limijama ; du strana rombova je niz
kvadrata. Ovaj ornament se javlja na vratu sa drkom (inv. br. 4626,
T. VI, 4), nalazi se i na fragmentu istog oblika sa zatim na frag
mentu ko.ii pripada peharu verU-kalnih strana (inv. br. 4651 , T. VI, 5) i frag
ml:1tu s [ernog oblika neke posude (inv. br. 4661, T. VI , 3) se o,blik zbog
malih dimenzija ne moe odrediti .
U castrumu se javlja i ornament sitnih ,koji su poredani u
redove ili ispunjavaju polja Ovaj ornament, svojstven laten
skoj slikanoj keramici, do sada mije bio poznat u Bos-ni., ali se javl,jao na dru
gim rimskim nalazitima . Ta.ko ornament u vidu niza (inv. br.
4663, T. VII, 2) nalazimo na posudi iz Sirmiuma, na kojoj je TJ.tiz rombova
upisan u bjjelo p-o lje kvadrata IDa tamnoj osnovi pehara
lO
4. koji
popunjavaju polja na naim fragmentima (inv. br. 4663 i 4649)
zastupljeni su i na l oncu iz Kominalos.
Vrlo omil jen ornament viestruke valovnice iU cikcak linije na slikanoj
keramici javlja se i u castrumu (inv. br. 6846, T. VII, 5; inv. br. 4649, T. VII,
3; inv. br. 6650, T. VIII , 1) u banji, a pojavljuje se i na jednoj pOS'lldi iz
Sirmiuma
1oo
.
Od dosta brojnih fragmenata u castrumu bilo je rekonstruisati
samo lonac vertikalnih strana i irokog kosog o boda sa lijebom (inv. br. 4634,
T. XI , 8). Od omamenata na njemu je samo dio prvog hori zontal!nog
niza kvadrata pod obodom i snop paralelnih lilDija na prelom-u prema nvzi.
Prema tome, na ovom loncu je povrina izdijeljlna u horizontalne pojaseve,
dok je na svi m ostal'im nama do sada poznatim loncima ovog oblika povrina
izdijeljena u vertikalna polja.
98 Cremonik I., NaJ.azi bojene kera mike u Bosni i Hercegovini u rimsko doba,
GZM (A) , NS XV-XVI , Sarajevo, 1961, T. O, 3.
90 Ibidem, T. II, 5.
100 Ibidem, sl. 1.
101 Brukner O., op. cit., T. 54 ; l, 2.
102 A., D., Necropoles romaines aKomini
pres de Pljevlja, Tomb 56. 1, Inventaria XV, 1972.
103 I. Cr<!monil" GZM (A) , NS XV-XVI, 1961, T. II, 5.
104 Brukner O., Osnovne Eorme i tehnike rimsko-provincijske keramike u
Sirmiumu, Radovi sa Simpozijuma 1971. u Zenici , Izdanje Muzej a grada Zenice, II,
1971. god. , str. 36, T. V, G.
1C5 Inventaria archaeologica, XV, 1972, gr. 52/2.
106 Brukner O., Keramika u jug. delu pr. d. Panonije, T. 54, l, 3.
56
CZi\! (A), NS 39{1984, sIr. 23-84
1. CREiVIOSNIK. RIMSKI CASTRU M K,n D O BOTA
Fragmenti sli kane keramike pripada ju oblicima poluloptastih olja, lon
CJca kooog oooda sa drkama, pehara vertikal nih strana i lonaca
oblika i kusvg obuda sa, lijebJm, dakle oblic.ima koji su zastupljeni u sivoj
i svij etloj kerami ci, o kojima je l'aspruv jano. ima rimsko-pro
vi nci j ske samo pojedini oblici ili obcx:l i vode porijeklo iz doba latena.
Rij eci k je. oblik (inv. br. 4654, T. VII, 8) visokog ljevka.stog
vrala sa ukra.,v m spirala koji nalazimo i u

a bez orname.nta u
gro bu II vijeka u Kominama
108
T{)g su oblika ume bronzanog doba
109
, t e
Je on preuze t iz repertoa ra prehistorij..:;kih obli,ka.
Fragmcnti sa geomet rijskim ornameintima pr.ipadaj u posebnoj gru.pi ke
ramike, o porijeklu je dosta raspravljano prilikom publik{)va nja nalaza
iz Bosne i Hercegovilne
ll O
, SirmiumallI , Duklje!12 i Komi na113. Pre tpostavka
da je slika na keramika u Bos ni i Hercegovini au tohtonog latenskog p{)rijekla,
do sada se ILje mogla dd <azati od l atenskim nalazima. Jedina
grupa slikan-e keramike u Bosni i HercegovUni, i to kod Japoda, koja i po
oblicim.a i ornamentu predstavlja posebnu grupu, p rema novim u.3traiva
njima ima svoje uzore u lo kaLni m grupama keramik e susjed ne Istre, a osim
toga je i mnogo ra:nija, datirana je o::! 350. do 250. godine pr. n. ere.!14
novi nalazi rimske bojene keramike, u Sirmiumu, sa
koj{) m osobito keramika i z castruma u Do oo ju pokazuje mnoge kao
i novi, dobro nalazi Eraviska i Sk{)rdiska u Pa non'ij i, daj-:.! nam
nove podatke o uzorima nae slikane k'eramike. Anali.za os.novni h g 2ometrij
ski h motiva na rims,koj slikanoj keramici!!5 p{)kazala j e da se svi o,sl novni geo
metrij ski m{)tivi, isti>na u neto kombinacijama, nal'a.ze i na bojenoj
keramici Eraviska iSkordiska. Oso bit{) mnogo analogija da.ie nam bogat ma
ted al kasnolatenskog nalazi ta Enlvi ska Gellerthegy u Budimpeti 116. Ana
log.i je nalazimo i na keramici Skordiska. Tako je spirala na po
sudi iz Kalinovi ka ornamentu spirale na ka
s no latenskom sudu Skordiska u Gomolavi!17.
Grupa simbola rims.ke slikane keramike, u koje spadaju st i1Ji zovano drvo,
spirale koje s.e {)d stabJI3 desno i li.jev{), krug, i drugi, kao i je
len'i na nalazima u Sirmiumu, nalaze uzore na drugoj grupi sl ikane keramike
107 Cremonik I., GZM (A), NS XV-XVI, 1961 , T. II, 3.
108 A. - Do, Inven taria archaeologica XV 1972, 84a.
109 Letica Z., Praistorij ska nekropola " Pesak, Starinar, 24- 2< 1973-4, 172,
T. VI/2
!lO Cremonik l o, GZM (A), NS XV-XVI, 1961.
ll! Brukner O., Radovi sa simpozij uma u ZeniCi , 1971, : i Rimska keramika
u jug. delu pr. d. Panonije.
. 112 La necropole il Duklja, Inventaria archa
eologlca, VIII, 1965.
. 113 Invent mi a a rchaeologica, XV, 1972 ; A.,
SlIkana keramIka l njena problemati ka, St<Lrinar 24-25, Beograd, 1973-4, 105.
114 Z., Japodske nekropole u dDlini Une, GZM, (A), NS XXIII, Sara
jevo, 19680 18.
115 1., Poreklo ri m. slikane keramike, Arheo!. Vestni k, XXXV, 1984.
116 Bonis E. B., Archaeol og.ia Hungarica, XVIII, 1969, 220-2, T. 16, 2: 60, 5:
61, 12 itd.
117 E., The Scordisci and their Art, The Celtes in central Eu rope,
Al ba Regia, XIV, Szekesfehervar, 1975, 169, s!. 83.
57
G7.M (A), NS 39/1984. str. 23-84
r . "'1 "' ''' '"'ON1K. RD'IS Kr CASTRUM KOD DOBOJA
Eraviska na loncima sa kultnim predstavamaus Ovi lonci
su vednom u grobovima, i to od sredine I do sredi'ne II vijeka n. e. Svojim
motivima, kao i tehnikom ova grupa keramike pokazuje srodnost sa kasno-
latl13 kom keramikom Eraviska. Kako se kalSnolatenska keramika Eraviska
pojavljuje do I vijeka, grupa keram:i ke sa kultnim predstavama
njen nastavak u I i u II vijeku. Po izrade se vidi da ova grupa ke
ramike sa ku].t'nim predstavama n.ije spadala u masovnu industri jsku r,obu,
nego u individualne produkte radionica namijenjene kupcima koji ::;u
jo odravali autohtone kultne tradicije.
119
Predstave solarnih simbola (krug,
krug sa zrakama, spirale), kao i htonski jelen i bi,k javljaju s e uz kelt
ska hoanstva, te se ove preds tave pripisuju kultu Kelta koji su ivjeli na
Eraviska.
Mnotvo motiva koji sH'kanu keramiku Sirmiuma veu uz late-ns,k u ke
ramiku Eraviska i Skordis'ka, zatim i motiv jelena, koji se pojavljuje jedino
na keramici Sirmiuma, na to da je Sirmium bio jedan od glavnih
kasnijih centara izrade s1.ikane keramike, a stajao je pod uticajem spomenutih
dvaju grupa slikane keramike Eraviska. Poznato je i da je Sirmium u
rimsko doba bio jedan od glavnih industrijskih centara keramike, i da je svo
jom mbom slIlabdijevao ne samo Panoniju nego i provinciju
Prema tome, slikana keramika je ovim putevima dospjela i u
Bosnu, gdje su, po originalnim motivima koji se ponegdje javljaju, po
stojale i lokalne radi'onice.
Iz navedenih moramo da rim.ska slikana keramika
u BOSlni nije autohtonog porij ekla, nego da je mastala pod uticajem radionica
Panonije. Ograni6en broj nalaza ove keramike, kao i njena po java u
grobovima na to da nije bija u svakidanjoj upotrebi, nego da je,
vjerovatno, kultnog karaktera. I u calStrumu je u prostoriji gdje su
se skupljali vojnici za kao i za ritualne obrede. malo
je vjerovatno da je prvobitni kultni sadraj bio poznat i rnjihovim posjedni
cima u kas noj antici. U je ostala sigurno samo tradicija o njenoj
zbog koje su je polagali i u grobove.
Fragmenti slikane keramike u castrumu ne mogu se datirati pr.ecizno,
nego samo okvirno, po postoj8Jnju samog castruma, u II do IV vijek. Od na
laza slikane keramike preciznije su do sada datirani, nalazima, samo
primjeri u grobovima u KOrrll'nama i Dokleji, i to od III do prvih
decenija IV vijeka
l2l
pojava njenih oblika u
II vijeku (pehar 1jevkastog vrata u grobu II v. u Kominama), kao i njena
pojava u grobnicama ne datiran.ia od II
do IV vijeka, to svakako treba tek da potvrde sigurnije datirani nalazi. Do
sada najsjeverniji nalaz ove keramike u grobu u Keszthelyl22 sa novcem cara
118 Vago E. B., Kelten- und Eraviskergraber von Nagyvenyim und Sarkeszi,
Alba Regia, l , Szekesfehervar, 1960, 60-62.
ll\) Poczy C., Vase peintes au musee d'Aquincum, Archaeologiai Ertesit6 79/2,
Budapest, 1932, 107.
120 B., Beitrag zur Problematik der keramischen Werkslatten
in Si.idpannonien in der romischen Kaiserzeit, Archaeologia Iugoslavica, XI, Beograd,
1970, 31-38.
121 A., Starinar, XXIV-XXV, 1973-74, 105.
122 K. Sagi, Die spatr6mische Bev6lkerung der Umgebung von Keszthely. Acta
archaeologica Academiae Scientiarum Hungaricae, XII, Budapest, 1960, sl. 42, br. 22.
GZiVl (A), NS 39 /1984, 23-84
58
r. CR.EMOSN rK, R.IMSKr eA"TROM K"n '"' ,' ,,'"' T '\
Constanti na njenu pojavu li IV v. U castrumu opet frag
mena t sive keramike sa ornamentom (irnv. br. 6777, u banji)
pokazuje da su u castrumu za.stuplje.ni i nalazi kasnog IV vijeka, jer je ova
vr" ta sive keramike datirana u IV i V vijek
J22
, te bi slikana keramika u
castrumu mogla pripadati i kraju IV vijeka.
Poklopci. Fragmenti poklopaca pripadaju manjim sudovima
pDkazuju rimske oblike. To su poklopci sa zadeblj a mm krajem,
pr.stenasto zadebljanim ili zadeblijanim i izvijenim (Sl. 4; 19, 20, 25-31). Ovi
oblici su datrirallli u II ;i III vijek.124 Manji su bijele i sive, crveme i
k<1stc bDje.
Posude dimenzija. posudama dimenzija zatstupljeni su
lonci , velike zdjele i ;;;djele za mijeanje (Reib.schale). U pri.ncipiji je
malo ovih fragmenata. To su obod zdjele za mijeanje (inv. br. 4496, Sl. 4; l)
od sive zemlje (prost. 3). Zatim fragmenti crvenih posuda debe
l ih zidova, fine tehnike sa ornamentom valoV'nica snopovima paralilnih
hnija, koje su sluile za ostavu.
Vie je fragmenata velikih posuda u prostoriji 7, koja je, izgle
da, sluila za poslove ili ostavu, a nalazi se u dije
lu, u su bile radionice. Tu je broj komada crvenih zdjela
za mijeanje, i hrapave unutralnje povri ne (inv. br. 6553) ,
zatim fragmenat oboda zdjele za mijeanje ooje (inv. br. 6601, Sl.
4 ; 2) , i sive, zel eno (i!nv. br. 6562, Sl. 4; 3). Moda ovim posudama
pripada i veliki sivi lijevak (inv. br. 6671, pr. 14-15). Ovi fragmlnti zdjela
za mijeanje pripadaju dijelom II vijeku, i to oblici kod kojih jo ne postoji
prstenasto zadebljanje na prelomu oooda, dok su ostali kasniji
I25
Smatra se
da primjeri sa i hrapavom unutranjom povrinom
iz panonskih radionica IV vijekayG
U prostor.iji 7 je i vi.e fragmenata zdjel1a (T. X, 8, 9),
debel:h k03ih zidova, ravnog dna i sa lijebom za pDklo pac na obodu (inv.
br. 6546, 6547, T. X, 3). Od lonaca se mogao rekonstruisati samo jedan (inv.
br. 6550, Sl. 7) jajolikog oblika, debelih zidova i dna, uskog otvora, oooda
proirenog i ravno odrezanog. Oblik ovog lonca, pojedini dijelovi ni su
nagl aeni (nema vidnog prelaza iz vrata u odgovara oblic1ma kasne an
l27
tike. Uz juni je i iroki horizontalni obod sa tri reda sno
pova valovnica , uti ooje, pj e.<kovite strukture. Od amfora je samo
jed3.:J fragmenat oboda (rnv. br. 6834, Sl. 8) i fragmenti amfora
narebrene povr.ine u prostoriji 7.
Nalaz velike gomile kera mike, koja je bila loe
izvede na i (Fehlbrand) u pro.s to ru 19, da je negdje izvan ove
zgrade sa radionicama postojala za keramike (taj okolni prostor
123 Soproni S., Spatri) mische Tbpfer ien am Pannonischen Limes, Acta X Rei
Cretariae Romanae Fautorum, Tongeren (Beigija) , 1868, 30-33.
12. Gose E., Gefassl ypen der rbmischen Kerami k in Rheinl and. str. 47, Nr. 556,
564; Kcnyon M. K., Excavation at the Jevry Wall Site, Leices ter, Oxford, 1948, figo
31: 2, 4, 7, 8.
1.25 Gose E., Gefasstypen .. " str. 39.
1::6 Alzinger W., Kleintunde von Aguntum, Oesterr. Archeolo. Ins titut, Wien,
1955, str. 22.
127 Brukner O., Rimska keramika u jugosloven. delu pr. d. Panonije, tip 22 i 27.
59
GZM (A), NS 39/1984, s tr. 23-84
1. (;R 1C,'V)<' NTK. RtMSKI CASTRUM KOD DOBOJA
!
- ,
Sl. 7. Sl. 8.
Crtei: J.
se nije mogaO' ispita ti). Tri mala prostora (20-23) uz veli ku prosto
riju radioni ce (19) , koje nalazimo i u komplek su radio'n'ice u Vi


sigurno su sluili za obradu gli.ne. Kod fr agmenata
debljih ziduva (nije se moglo odrediti kojim oblicima pripadaju jer se nisu
obadi, nego samo siva i crv-ena dna i s tijene) struktura nije dovoljno
kao i kod sivih i crvenih plitkih zdjela u castrumu. Me
fragmentima su i fragmenti usta sivih
ljevkastog oblika , za III i IV vijekl29, fine t ehnike, poneki sa
vrlo tankim zidovima. Prema tome, u ovim radionicama je i fina
keramika, po moemo suditi da su te radionice u castrumu same i zra
sivu i crvenu keramiku u castrumu, a vjerovatno i bijelu, koja
j e varija,nta sive ker amike.
SLAVENSKA KERAMIKA
u ovu grupu keramike uvrtavamo sve fragmente sa manjom ili
primjesom kvarcita, dobro i:sitnj enog ilj u krupni jim zrncima. Najbrojniju
grupu ove keramike kasna grad.ina i s rednjovjekovna keramika. Ve
fragmenata je mrke ili mrke boje, nekada sa mrkom prevlakom,
i tamno crvenkaste boj e sa mrkom pr evlakom. Grupa crvenkaste keramike
istih oblika malobrojna je. Mrka keramika pukom se od ostalrih raz
likuje, te se izdvaja u posebnu grupu.
Keramika rukom: zastupljeina j e samo sa nekol i ko fragmenata.
Fragmenat u ba'njj13o ima ornament izveden utiscima prstiju, dva frag
7
131
menta lonaca vertikaJnrih strana su u prostoriji (sl. 5; 20-22), a
128 (;remonik I., GZM (A), NS XX, lD65, Pr. l , prostorije 14-19 (IV), st r. 156.
129 GrunewaJd M., Die GeEasskeramik des Leg. Camuntum, 61, T. 55/ 16.
Tnv. br. 6094/l.
131 Inv. br. 6577/1, 2 i 6593.
,TRUM K , .;., st r. 23-84
60 lK. RIMSKI NS 39/1984
r. CREMOSN GZM
44
46 49
Sl. 5.
Crtei'. J .
61
e Z M (A), NS 39 /1984, s t r . 23- 84
r RU1 S KI CASTRUM KOD DOBOJA
nekoliko uz bedem

(sl. 5; 35-39). Ovi o bodi odgovaraju
loncima vertikalnih strana i oblika, a su uz slavensku ke
rami ku i u kod Viegrada,132a gdje su iste strukture, bez dodatka
kvarcita, dosta tankih zidova sa tragovima poravnavanja na povrini. Neko
liko fragmenata je u p01uzemunici 4 zajedno sa najstarijom slaven
skom keramikom. kako ove obli,ke lonaca nalazimo i u slavenskoj
i LI keramici seobe n a!rocia , za sada ih ruj,e sigurno datirati.
U kerami-ku rukom spada i dno velikog lonca u banjjl33,
vrlo grube strukture, sa mnogo primjesa grubog kvarcita, debelih Z'idova, sla
bog to potpuno odgova'ra karakteriistikama najstarije slavenske ke
ramike kod nas rukom. Ovi nalazi .na to da je
vjerovatno negdje u okolici moralo postojati i ranoslavens ko naselje ilJi. su
ovuda Slaveni prolazi\j prilikom doseljenja u ove krajeve.
Uprostoliji 7 je i fragmenat tipi6ne slavenske prulje
l3
4, koja je
sluila za suenje ita (Sl. 6; 18) , i pojavljuje se uz najraruiju slavensku
keramiku kod nas. ona se zadrala i u gradinoj ker amici, te moe
pripadati i kasnijim nalazima LI castrumu.
nalazima pripadaju i fragmenti lonca (T. XII, 11)135 na
u prostoriji 1 princip.ije. On nije rukom, ali po svojoj zmastoj
str'ukturi , zbog koje je povrina kao posuta sitnim zrncima, odgovara grupi
keramike E u Jazbilnama,136 koja je datirana u VIII vijeka.
tim, kosi obod lonca iz cas truma na neto kasnije doba, tj. IX vijek,
i vjerovatno predstavlja najstariji malaz gradine keramike iz castruma.
GRADISNA I SREDNJOVJEKOVNA KERAMIKA
Najbrojniju grupu keramike kasnija gradina i srednjovjekovna ke
ramika. Rekli smo da se po strukturu moe izdvojiti keramika mrke boje
katkada sa mrkom prevla,kom, sa primjesom nekada f inQ isitnjenog kvarcita
ili i sa primje.som krup'nijih zrnaca kvarcita (T. XIII, 7). Fragmenti tamnije
crve:1kaste strukture mrke povrine, uvijek sadre primjesu vrlo
isitnjen:i kvarcit (T. XIII, 2), tanjih su zi dova od mrke keramike, prema
tome savren ij om tehnikom, te po toj tehnici savrenijeg vit le pred
stavljaju prelaz u sredl:1j ovjekovnu keramiku. i u jedn-oj i u dru
goj grupi poiavliuju se isti oblici, te se ove dvije grupe, to se oblika,
ne mogu razdvojiti. Isto tako i malobfQjna grupa crvene keramike po svojim
oblicima ne razlikuj-e se od ovih dviju grupa. U svim trima grupama su naj
br{)jnije zastupljeni trakasti obodi gradi!"m-og doba, kao i
oblici cb{)da za sre dnj ovjekovnu keramiku.
132 Inv. bl'. 6612/1, 2, 3 i 6625/1, 3.
Cre:nonik I., Istraivanja u i abljaku, prvi nalaz najstarijih
51avenskih naselja kod nas, GZM (A), NS XXV, 1970, str. 80.
1:l3 Inv. br. 6792.
134 Inv. br. 6584/ 4.
135 Inv. br. 5325.
13G Cremonik I., Ranoslavensko naselje Jazbine u kod Bijeljine,
Godinjak Akad nauka i umjetnosti BiH, XV, 1977, 262.
GZfII (A), NS :1 9/1984, 23- 84
62
1. CREMOSNIK, RIM KI CASTRCM KC)D IJc)C\C)TA
4
6
15
,!} D

21 22
28
30
Sl. G.
Crtd i: J.
G ZM (A), NS 39/lgSQ, s'r. 23-SQ
63
l. f'Q ,,","") "NTl{, RTMSKT CASTRUM KOD DOBOJA
Vie od polovine fragmenata obodi lonaca trakasto profilisani (T.
XIII, 2, 7), Zastupljena je samo jedna varijanta ovog oboda, je izvijen
i na kraju zadebljan i vertikalmo odrezan. To je oblik gradi
nog perioda, a taj obod moe bit'i i vertikalno i koso U castrumu
je zastupljena !Samo vapijanta vertikalno oboda, vrlo i
l' i na, te predstavlja vrlo homogenu grupu, za ovaj lokalitet
(Sl. 5; 1-11). Lokaliteti s kasnijom gro.djnom i kaSlI1ijom srednjovjekovnom
keramikom S razlIikuju i po tome to su na jednom lokalitetu
vie zastupljeni jedni, a na drugom drugi oblrici oboda.
Ovaj tip trakastog oboda se na rimskim posudama II vije
ka
137
, a k060 u sivoj rimskQj keramici u Cannuntumu.
138
Vrlo je
brojno kod nas zastupljen u' Sirmiumu od I do IV vijeka
139
, dok je manje
br,ojan u Nori,kumu
140
. U IX vijeku se ovaj tip oboda javlja u Moravskoj141,
na lokalnoj keramici, a i u Austriji.142 U XI vijeku zahvata vrlo
iroku tel-itoriju, i na zapadu se javlja, osim u junoj i u cen
trulnoj Franouskoj i Holandiji, te mu je teko obja:>niti porijeklo (smatraju
da je slavenskog porijekla), kao i pojavu u ovim udaljenim predje
Ilima
l
-l
3
Na drugom mjestu po brojnoj zastupljenosti su obodi prstenasto zadeb
ljani, koji se javljaju i na zdjelama. Veliki lonac u zgradi bani e) po
kazuje iste oblike kao i lonci sa trakastim obodom (rekonstrukcij,e fragme
nata iz prost. 1, 6 i balnje - sl. 9), naime iroki otvor, vdo istaknuta i
dosta usko dno, dakle oblike niske i iroke, koji se razlikuju od
vitkih jajolikih oblika lomaca ranijih gradinih perioda. Drugi rekonstruisall1i
lonac sa prstenastim obodom (iz banje T. XII, 12) vitkijih je oblika i sa vi
sokim vratom, oblika koji je u srednjovjekovnoj keramici.
Ostala dva oblika oboda koji se javljaju u castrumu, i to, ho.rizontalno
izvijen sa trakasto profilisanim krajem i luono izvijen obod koji se pri kraiu
stanjuje, zastupljeni su samo sa dva do tri primj.era. Dok su trakasto pro.fi
hS8Jni obadi za gradino doba, prstenasti obedi, horizon
talno izvijeni i izvijeni nadolje javljaju se u broju u srednjo
vjekovnoj keramici sve do XV i XVI vijeka, iako se javljaju
pri kraju gradiJDoog doba.
Prstenasto zadebljan obod (Sl. 5; 13-15, 23, 31, 40, 41) javlja se
u grafiti ranoj keramici u Austriji koncem IX vijeka
144
, na Lokalitetu Turken
1"7 A., Die romerzeitliche Keramik der Ostalpenlander, Mi.in-
chen-Wien, 1942, tip Nl'. 320-323,
M. Griinewa.ld, Der romsche Limes in Oesterreich 29, 1979, T. 43, 5, 6.
139 Brulmer O., Rimska keramika u jug. delu provo d. Panonije, 42, t. 23.
140 MikI-Curk I., Zapaania o temni rimski kuhinjski posodi v Slo
vef'.iji, Arheol. vest. XXIV, Ljubljana, 1973, 883, T. III, 15, 26.
141 PouIik J., Staroslovanska Mo.rava, Praha, 1948, 21-3, obro 5.
142 Friesinger, Studien zur Archaologie der Slaven in Niederosterreich, Mit
teilunr:en der Prah. Komm. der Osterr. Akad. der Wissenschaften, XV-XVI, 1971
1974, 38.
143 Lobbedey U., Untersuchungen Mittellalterlichen Keramik, Berlin, 1968,
94-96.
J-l4 Griinewald M., Del" Rom. Limes in Oesterreich, 29, 1979, Abb. 92: 9, 6.
64
GZM (A), NS :)9/1984, str, 2:)-84
I. CREMOSNIK, RIMSKI CASTRUM KOD DOBOJA
'\ . '
\\: .)
.. ... .
SL 9,
Cr teZi: J,
kogel
X - XI
sni je ,
krajem
vi jeku,
u XII
X
a
do
vijeka 145, u
i u
XIII vijeku,
Mitrovici
H6
i
Rumuniji i Bugarskoj'47. V
u u Ms teni ce,
dU'l1avskom
rlo se
pa i u XV
bazenu u
javlja ka
vijeku na
pojed:,ru m nalazitima u
Ho ri zontalno izvijlni i na kraju traka"to profilisarni, obodi (Sl. 5; 27-29)
javljaju s c krajem gradine periode
'50
, Sa vie zaobljenim
lini ja ma zastuplj eni su i u Mitrovici i datirClJna. u kraj XII i u
XIII vijek!.". U se j a vljaju od XI do XIII vijeka
152
. U Pfaffen
schlao.; u se javljaju u gradi noj keramici, ali su brojni i ka
tek za XIV do XV vijek na ovom lokalitetu
'53
.
Najzad, izvijeni obadi (Sl. 5; 30, 32, 44, 46, 48), koji su u castru
mu ,ifl u najmanjoj mjed povijeni nadolje (dok su mnogo u ka,mijem
periodu u XV vijeku), se jav l ja j u raniie, Oni se u
Turkenkoglu javljaju u X vijeku
L
;4, u Austriji u XI-XIII55 i U XIIps6
ll,; H C' zer K" Der TU1-kenkogel von Poppendorf bei Marker-sdod, Archao]ogia
Aus !l'lac' , 21, Wien, 1957, 75, Abb, 11 i 12,
H O M" Le site d'habi la tion medieva] de Mitrovica, Sirmium
XI, T, XII, s tr. 23.
117 M" The ceramic ware of the Lower Danube Basin, BaIcanosla
vica, III, BeOG rad, 1974, Bl, rab, IV ; ll, .2,
IJ8 Gr. Floreseu, R. Floreseu, P. Diaconu - Capidava, Bucuresti, 1958, fig,
107: 3. 8, 16,
14[1 Nekuda V., Reichertova K., keramika v a na MOl'ave,
Brno, 1968, abr. 141.
!.;O Rei chertova K., Prispevek ].e cL1lov<'mi stredoveke keramiky v
Pama(ky cl rc heologicke XLVII, P ra g; , H156, 182,
1.>1 D., Sin:nium, XI, Tab, VIII, i j,
l ,; " Strauss K., Sludien ZUl- mittel;)lterlichen Keramik, Manus Bibliothel<, Nr.
30, Leipzig, 1923, 29,
l j :l Nekuda V., PEaffenschlag, v Brne, 1975, sl. 28: 11, 18 i sl. 76,
!.'l Hl' tzcr K., Archaologia austriaca, 1957, Abb. 11, 1.
1.-", Beni nger E., Forschungen zur Burgenarchaologie: Kdrgl und Steinbach,
Jahrbuch des llst erreichischen MuseaI vereins, Linz, 1964, 109, Abb, 13,
15G Felgenhauer S. - Schmidt, Das FundmaleriaI des Hausbergs zu Geisel
berg, Archaolog. austriaca, 61-62, Wien, 1977, Z21, r, VIII, KII.
65
G ZM (A), NS 39/1 911 4, str,
r ' ''''''',O\Vl'''NH( R[ MSKI CASTR M KOD DOBOJA
vijeku, dok su sa v-"ma produeni m krajem u Ces,koj za XIV
i XV vijek.L;7
Cs,im ovih oboda, sa po jednim primjerom za.stupljen je kosi ob.od sa
e lipsasti m zadebljalnjem na kra j u (Sl. 5; 18), koji je rijeda.k i zastup'ljen iz
gleda s amo u zapadnim predjelima Slavena. P{)tpuno istog oblika kao u ca
sl rumu za,:tupljen je u .srednj-ovjekovnom u Leipzigu, gdje je da
tiran u XI do XII vljekA:;e. Sa krunim zadebljanj em na vrhu oboda javlja
sena .Husterknuppu na sivoj keramioi sredine X vije.ka.
l
.
i9
Vie vacija,nata oblika nalazimo i k{)d zdJela u castrumu, te se
po tome ovaj nalaz razlikuje od dosa danjih ran.oslavenskih nalaza.
j obJi,k oboda koji se zavrava i nekada je malo uvijen. Pripada ili
dubljim zdjelama ili zdjelama sa za,obljenim - tral:1a
ma (Sl. 6; 3, 7, 9). Ovaj oblik j-e zas tupljen u prehisto riji, iz latemkih
oblik a pr2uzima ih ri ms ka keramika,AGO a kasnije se javl ja i u slavensk'oj gra
di noj keramici , osobito brojn,o u srednjovjekovnoj keI'amici sa ho
ri zc nta lnim ili traka,stim oboaima. U ca.strumu su fragmenti samo
jedne zd jele u zgradi ba,nje.
m
Erojniji su u castrumu obadi zdjela
lGZ
koji se ili zavravaju
ili su k oso prema unutra odr eza ni (T. XII, 6). Ovaj oblik ka10La s t ih zdjela
se isto javlja u prehis Lcli ji i vrlo je omiljen i u rimskoj pc)Vincijskoj
keramici. Jedna varijalota ov'ih zdjela sa k os8 c d r2
7
anim <}t Jdom ima i;spod
samog vr ha Qb nda, seu vanjs ke st rane, lijeb. (T. XII , 5, XIII, 9)I C3 I o vaj ob
lik se javlj a u rimskoj ke ra mici I vijeka, a i rani je, u kas nolaten
s k.o j kel' amici
lC4
. Ovaj tup zdj ::-la (Vana 2b)'c,; javlja se u Ce3koj i s red
nj oj N.i ema6ko.i {Jj IX Vijeka i dugo se zadrava. Ko,d nas ih nalazimo u
keram ici XI-XII vijeka u Popovici
l G6

Varij anta ovih zdjela sa zadcbljanim na vrhu i sa li jebom za
lB7
p klopa e, koja j e u castrumu zastupljena samo u dva primj era , se
15i Nekuda V., Pfa ffen Echl ag
o
sl. 73.
L., Di e Kerilmik des 9. bis. 12. J a h rhunderts im Ge1.ande der
Burg Leipzig, FOI'schu ngen zur Vor- und 4, Leipzig, 1!: 60, 93, T.
XIV, 78.
A., Der Husterknupp, Beihefte der Ben ner Jahl' b" Bonn
o
B. 6,
1958, T. VL !'il.
1('0 EO'lingcr E. - Ch. Simonette, R6mi sc he Kel'amik ilUS dem Schutthugel
von 4, T. 3, 35.
lIil Inv. hr. urB i i z b8 nie.
[I' V. br. 5173 iz pros' ori;e 4: 5403/ 1 iz pr. 6' 5414 iz pr. 7: 6610.
l E;: Irw. b r . 67il::l iz zgr ade ban.ie.
lCI E'.t1i nger E. - Ch. Simonette, Rom. Ker. a us dem Schut t hugel W, T. 17,
Nl'. 39().
JI.; V,inn. Z., Misy v zapadoslovilnske ker amice, Pa matky Archeologicke XLIX!l ,
10)8.
Jo Hi !! rav1ca Z .o Di e Ker amik des Xl und XII JahrhuncJerts a us del' Ansi edlung
jn POPOViCCl in del' Ge;c'lcl und das P robl em ihrer et hniscben Zutei lung
den 5 1;l\'cn. Balcanos lLl vicil . Ul. r. VIII, l J. l.
I G7 I nv. bl'. 5418 i 6382 iz pr. 7.
5 - GZM (A), NS 39
(. \ ) . N ; :J l1
r
34. " ' 1' . ,! ':- 8'l
06
,, -,p 1. CREV10::; N l K , t ")f1f )T'\.
j avl JLI II ke l <1mi ci X I- , II v ijeka u p(] P ' c" u: " a u Ce., Jj i li .sr.ed jovjcl' o
noj kcr a:ni cY:'1 (Sl. 6. ll - n ).
B n .il1l ji su u cdstrLlmu fragment i zdj ela pr.;;te na.st og o-b. tda, Ll U('CflOg
vral.'l, V ', ) iciL< __lULh i;il\h Jg l n.l , t a ',,) d a ::; u zdepa;;[,) "
J av .ia ju s -, u c.. jj" v 'u i j:..nt e, Vfc,ta (T. XII , 7), hJja je broj
nija i ::;9 m::do izdu enim vrawm. (T. XII, 3). Du k 5 Ll obl ici oboda sn izdue
v l"ILo m
l 7U
n i m m' l obI Jj ni i nalaze .:;e u t.: Cl.=; l l' ul11u _, a rn.) u 4 1 6
(Sl. 6 ; 2, 8 - T. XII , 3), fragmen t i obJd.\ ja k ,) uVJl:en .;,( vrClLa se li
p rosloru of i 7, 16, a i na

(T . X II, 't : G; 1, :i. 17, :n, 22). Obje
v a! i,i a nl' o b:i : .[t nalazi. llCl v CL' u rimsko.i keramic.i, samo su ol:: :Kli e r ue,.i i d na
uz" t ako eln r im3ki o bli ci v: l kij i. Krd nas se javl jaj u u Il i ( ([ vi ' ek u u
i u za padnim u rv rd u tic8j ...'.11 k;l.,; n:l
Ci nl.i Ck 'h on ; se javl jaju Ll gradi!hoj kpl an1 ci zap' n ih Sj a ena, gdje
s u n ' do XU vi jeka, u bro jnim v< ri jant am' . Na"e zdj ele spnda ju Ll
tip II I (Van a) I;.l. Vdo bllik p ntena.ston ::: bcda, v r tika1n.:}g vr:;t1 a i Sl
reg dna jav lja se Ll k e nt mici X- XI v ij e:.;: a tl Au ,; lliji (Somm C! l' eien)175 i na
sl' ect nJ{lvjekovnuj u tvr di li LeipL: ig ' u IX
Kao i koj i:m;}C3, i lud d je a u castrumu javl jaj u se pri
mjeri obJ" ka. To je r a k -Is t i obJ::! .i d I, e v::: li ke zdj elel" (Sl. G; 30) s.a v rb ;Jj aj
n om prevlakom, v j r ov;]L:l o zdje e, kvie i m aju trCl
k a , tc ocxi e. Za t' m ma lo hDli 7. on t.\L ;1 untt t la uvi je:l. o bod,i zgJe:la , neke po
zdje 1c
l7H
, k-oj i ;s ja vlj a u -n j u X II-XrII (Sl. 6; 15). vi j eku
179
O b8::1 jedne zdjeli ce jej ,n-o, Llv no izv"i,' e. va n c d
U
ov:1ra -obl U u z dje
lica sa t r i !1::J ice kOja javlja u PfaIfens hlagu
kerami knm XIV- XV VISO
Crvena l(CfOmika. Grupi {I ve k era mike p r ip:Jdaj u i mDl obr-o jni f r agmo,:l ti
k e ra mi 'e cr vene b oje, k Dja uglav"',"\o m pokazuj e obl:ike. t 1'3
kast ih Qbda (Tab. XIII, 1) 1'11 ":ne i l"ine su u pro s tor" j ama 4, 5 i 7.
U !=l':J,tor iji 3 su SD hor iz.ontalnim p ara ld nim li
nijama, k O.ie p rp.:istavlj aj u j edi ni o rnament na grupi k a.sn cgrad iiilne i ;;redni0
vj ekovne .'el'a mk e. Kako n is u o br-d i ovih posuda, n ije se D11}gla dat.i
r ekonstru kcija . U crvenoj k er a mici j a vlj H se sa mo jedan p ri mjer lonca o boda
pl' e ' je. a, izdu en og vrata i j ajoli kog oblika
l81
(Sl . 5; ll , 16 i T.
xn, 8) ji su ost:J ci u pros t;:nij i 3, do k je obod i ,log oblika
i u prostoJ' iji 1 i 6. Ovi {I bodi ku t-n og pr "jeka datirani su II
Irs ZC"avica Z., Ba lcano!i lavi ca, III. 123. T. VIII, 2.
I (,U ci,uda V., Pfa Efenchlag. sl. 92, 7.
I; C I nv. bl". 335:3 - pl'. 5399 - PL 3.
til I nv , cr. f f)Y,9 : 5412: 6700 :
l72 Br v k ncr O., Rim. ker. LI jug. delu )Jr. Panoniie, T. 89/112: 79/26.
Gos e E. , Gefass1-ypen del' Rf'm Ker' in Rheinlimd, NL 82:3.
174 Va na Z., P a m tk y a rcheo!ogic ke, 49/ 1. 1958, 210, s l. 15/ 1.
. .., F' ie-inger H" Mi tlei lu n gen der Prah. kcmm. der osterr. Aka demie der
Wi ssen;- r: hoft e n. XV-XVI, 1071-4, zd jelo iz kuC-e 16.
170 La ngha"mmer L., Fot' 'chungen ZUl' Vor -und Fri.i h geschicht.e 4, 1960, 90.
177 ln\'. bl'. 6899/1 .- zgr 8da ba n e.
178 Inv. br. 5493 - zgrada b a nje .
m Nekuda V. - Reichertova K, Stfedovek8 keramice ..., 161, obr. 193/3.
IRO Nekuda V., Pfaffen[chlag, sl. 100/- (Inv. br. 6646 .-
I SI Inv. br. 6544, prost. 3.
C ', ( ( A ) , NS str . 23-3-1
I i \T', . I ' t I';;,.': r Kon D OBO.JA
67
Ce...<>koj od XI do XIIII82, a j avlj a ju se i u XIV vij eku
l 8
3. Od zdjela je 701 t up
l jeno vi e o bl ika. Dva ob da izgleda zdjela sa lijebom pod
o b-odom (SL 6 ; 6, 10) pjcs);;:{)v iLe su struktur e i tvrd{) g kao i rI'i:l g
m enti ]c:J.a ca ,::.1 o b{)d o, presj.eka. Gru blj a j e s t rukt ure) [ l'Clfl'
111C' La cr en zd jelice, kOja ima dodawk k r up'nij eg kva r ci a . Je samo
d io sa l3uk:)m dZlk je nei zvj es no da .!Ji je dno bilo ravno ili :s re--:
l itn (Sl. 6; 4 i T. XIII, 3). Zdjeli ce sa dr;, ' om 1 dna javlja j u .. :' u
sto n lj ke)' i\mici X vi je lm u BUg<1 1'3kojl\ cl v r lo oblik nae m, zaobl j.p. lih
81 ra na i S EI V'is.0,k{) m d rkom koj a polazi od oboda, zustuplje'l1. je u Cc.;koj
(Bzenec) u sred nj ovj e kovnoj
Od na brojani h o:; l'ata ka cr vene kera m ike razli 'uje se po t eh nici zdj eli ca
strana, de bel ih zid,)va nejed. na ke debljin , rade na rukomlB. Presj ek j e
m ke Doje s. p rimj' k varcita, dok je ", a m,) pDvrina crvena (T. XII , 9) .
Ovaj o blik z jele kosih zid{wa, koji s u prs tenasto Inejednako zadebljani , javlj a
se V0l: u pl' ei1 i., lor ij i, zat im u kera mici rimskog dDba sa 'is ti m prsl
na,l:-J z3deblj :1ni m s t ranama }88 odguvara pli tki m oblici ma u
s lav,znskl) .i ke l" mici.
Iz anali ze o ih nal aza se vidi d a su Slaveni, vj erova tno pri
li om prol aza l ro.z ove krajev , c lavili tragove ju iz najran ij eg
cl ba na,el j ava nja. Prema podacima da je prilikom prvih i sLra iva'nJa Crkve
nice d osta mrke keramike sa ukras{) ln valovn:ca (vje mvatn(l kera
m ika sr dnj egrClcli nog doba), moglo bi se suditi da je prvo naselJi e Sl a vena
bilD Ina bn)uljku C]'kvenica, ko.i i je bio od Rimlj a na, i da su
t ek kasnije, u p eriodu, u ka snogmdino doba .sili na Gr<'ldinu
ispod Crkvenice. Manje , donje nasel j e, su tek u k a n{) O"!'a
di -no doba. Po t om na.selj u je vj emvatno i cas trumu 03ta lo ime Gradina<,.
Naselj e se razvil o na u skom Pl{ :,:; toru du ulaznih pro.stOJ ija pri:ncipije, gd je
jE est (lgnj ita .sa mnogo gara unaokolo i fragme ntima lijepa od na
stambi, do k .se u prostoriji 7 nas uta podnica od uta
jedne kolibe. as elj e je unutar bedema, bil o malo, najvi e -ud 6 do 7
koliba, to pokazuju i ostaci keramike koji s u samo u tom dij elu p:-in
cipi j e. Drugi dio i zgl eda razvio se na l'uevinama ba nj e izva n
bedema i du uzdignutog pro-tora koji ide (ld zgrade ba'nje, paralelno, prema
bedemu cast-nllna. U ba:nji su Sa mo razasuti fragmenti keramike, do:,
se t ragovi nastambi ni s u mGali utvrditi.
Svi ,nalazi po kazuju iste karakteristike. G0tovo svi fragmenti
su mrke di boje, cl crvenkaste, sa dodatko m kvarcita. Lonci
(Sl. 10, II i T. XII, 4) i zdj ela su niski i iroki sa j a ko istakrnutim
182 Nekuda V. - Reichertova K., Stredovel<a keramice v .. ., 143, sl. 43 i 107/2.
183 Felgenhauer - Schmidt S., Archiiologia austriaca, 61 / 62, 1977, 221, T.
XIV, 7.
184 Inv. br. 5369, post. 4.
185 Trapeznata keramika v BIgarija prez VIII-XI V., Arhe
ologija, XII/l, 1970, 21, obro 4e.
186 Nekuda V. - Reichertova K., Stfedoveka keramice v. __ , T. LVI , 5.
187 Inv. br. 6608, ist. bedem
188 Alzinger W., Kleinfunde von Agun tum, Bei trage zur ri:imerzei tlichen Bo
denforschung in Oesterreich, B. I, Wien, 1955, T. XIII , 313 i 351, str. 30.
5*
68
G 7. M (A), NS 89/1984, str .
1. CREMOSNIK, R IMS KI CA"TRUM. K '1") n " Tl'''<\
r
I
Sl. 10.
Crte i: J.
ramenima. kod lonaca trakasti i prstenasto zadebljani obodi
(T. XII , 2i 12), kOJi se javljaju i na :odjelama.
I kod lcnaca i kod zdjela najbroj nije su zastupl.ieni obodi
za kraj gradinog perioda; ko d lonaca s u to tra kasti i prstenasti obodi, kod
zdjelel su to i polu:3fed6ne zdj el e, koji su, za razliku od ranijih gra
di ni h vitkih oblika, niski i iroki. Om amenata nestaje potpuno, j edino se na
Cl'V0:1{lj keramici javl j aju paralelne li :1 i:e koj e s u krajem gradi nog pe-
rioda i tokom cij l{) g XIII vije ka. Nalazi obI/ika
za sredn.ii vijek na to da nala zi ker ami ke zalaze i u XIII vij ek. Kako
nema drugih nalaza p{) kojima bi se keramiJ<a mogla datira ti,
mora mo se zadovo ljit.i ovom konst atacijom. Iako su izvj m i oblici srednjo
vj e kov nih oboda za per:icde, te se u njima brojnije
, "
. ' ""%..
SL ll.
Crtei : .J.
69
G ZM (Al, NS 39 i 198-1, slr. 23-84
T. CR D105 TK . RfMSI<I CA STRUM KOD DOB OJA
javljaju, o ni su vrlo zastuplje.m na pojedin:im na la zitima, koja u
pogledu obLika pokazuju lokalll1e os.obenosti.
al azi u castr umu najvi e analogij a pokazuju sa 'nalaZlima iz Moravske
i sa jugozapadnim o blas tima centr alne Evrope koje su naselili. Slave ni. Vidj eli
srno da za poneke pd mjer,e oboda nalazi mo all1alogi j e sa mo u Austriji i junoj
I boja k er amike od mr ke do crne, odgovara nalazima u Morav
skoj i Austriji, dok je u obl astima, kao i kod nas u Sinni
umu i P{J p.ovi ci, zatim u BUgcll:.-; KOj i Rumuniji, keramika s iva i crvenkasta .
I ntcre ' ant no je da su ;na l okal.itc tu T urkenkogel , oiji je ma t rrij al najbli .i na
lazima iz cas tr uma, a kO'ji je s p Cl minj a n, zas tupljeni is t i ako i n !l<a.<; ti ,
p131 enGsLi 'i jo la bi j e izvi j e ni ob,: ::li, ka'o i na ke rami oi iz caGLr-uma.
U Bosni oblike nalazimo u obli nj 'e m abljaku, kod

I Dvdj e j e ker a m ika mrke boje, sa sjajnom crnom prevlako m a na j
o blik je k ll1<l c 13a t rakastim ob-o:iom , .s amo su poj dini >obadi oivJ.jeni
li jebom. J a vlja se i is ti o bhk zdjele i" talmu tih ra mena j oboda.
Zbog sliL.nnsti - ri m ,lwm ko,ram ik{) m S3. i stog l{J kaliteta po r re no .i e p ri pi
sa na j kera mici.
ob:) di i zdj ele o b icima e,ni ma u ca ';' b: LUnu
zast upljeni su i u Tutnj evcu
1tlO
i Brodculsl, ali se na ova dva l<l kali te La j avlja
i t ra kasti o bod koso i o b{) d.i p'ovi j eni nav ie, tako da i mku
t ra k u za ,oblike punog s red,nj eg vij e ka . {) bodi
s u i u aj i na OVDm loka liletu zastupl j0 :1 i s u i d m i ::J bodi.
Prema Lme, u zastupljenos li o blika oboda s va ki c d njih pokazuj e svoj e {) so
ben:")3 t i, to je pOGd:;n:] za na laze srednjeg vijeka.
S trati gra[s ki p cd aoi rna na vede nim lo kalite tima Ll Bosni .su i sti .
Sloj humusa i ruevine iznad p od ni ca rimsk ih zgra da svuda j'e pl'ita k, a k ul
t urni sl .i do 15 cm de blj i ne ,sad ri i ri m ... '>ke i srednjo vj ekov ne nalaze. Sla
vens.ka ker am ika, na lazJi se ,:;a mo na mj es ti ma g dje su bile n c\ ;lam
be i tu je tamni sl oj deblji. Cinjeni ca da slavenski nalazi lee na
samoj rims ko j r,; odnici i da mrka ke rami ka u Za blj ak u vrlo rim ski m
ob ici ma dove :;1 je d:) p ::lgre:1 og da j e ova mrka k,er(l m i {a .
Novi na lazi i z castruma u Daboj u, koj ima ima mo i karakteri
S! edn jovjekO\nne obode. s ig u ran s u dokaz d a o vu kera m i'k u t reba pri
pi sa ti kas nom gr aJ.i nom i sred njovj e ' vno m p 2"t'l Ddu.
ZAVRS. A RAZM.ATRANJ
Ll osnovu p o Cltaka k::l.j2 nam d 3. ju na to isi i a r h. l,:") l;Jki n,Li Cl. zi.
ca strum kod Dohoj a mo mD uvr-s t iii u II koj a s u II do ba
Flavijev::\ca na granici i Dalmaci je. vri jeme nastanl'a ni i 2 sc
moglo o:ire 3iti. Po 'natpi s u iz drug poklv.ine I vij eka, koji ovdj e ;;; pnmi:1j e
1' " Cremonil{ I., II i a b!j a k u, GZM (Al, :'liS .'X V,
uno, :;\1' . 110, 'l' . VI, 10, :"3-30.
tOO Cr'mcjnil{ L, Ri mska vi l:l. slavenski m jem Ll Tutnj evcLl, Cl anci
i za k ul t. isl. is toi::ne Dr; sne, 19"i !l , T. l , . -12, :37.
liH l ., Arheolo ki) is l r .li v.mj :J. II Br odc Ll, Clanci i 1[)'i7,
l "j -( T l ,
Vese n., St arnslavensko na Dcslan i : u kOcl Ll
koj , R8d II, 1933, 19.
70
(A). NS :;n , l!ln4.
T. (;REMO$NI K . H l lIISKI c.\ "TH,JIl K ,n p, TA
t ribuna COhOI'S I Flaviae Hispanc r um, vel: jE' u to doba ov je nek{)
vojno uporite. Iz ovog naj l';:mij eg du ba n "mam nal aza nova ca, j edino ne"j
obj ici .eri1mike na I - II vij:.:k. Sa castl"UmOm je i zgleda
i ba:1ja , Koja p ::Jkaz.u j ::: istu t ehniku ja .
Vri j e;11e nJ u':;tan.i a castruma je nei7.vje, no. Nema ncll az.a novca
od 37:"). g. ('jnc, ka: ) i na s vim DS ali m naim l ckalti leLima .
f ragnw.1 Ll t sive k ra mi ' e s a ornamenlol11 (inv. br . 6777 ; T. VII , 7
i ViI I. G). vrsta ke r o mike koj a ,c j avlja na Lime3u kraj::: m IV
i u V vijeku, doput a pl elpo<st o.vk u da je cas trum sl uLi o kao upori le i u
V vi le.\LI.
Kaku nam se zidovi n isu d ria1. i ni .ie odredi ti iDi obnav
Jj ' nja ni dfJgradnje l oje pnminj u inalpisi. .J edino j.e ko n.statnvano de\ je u
r,ek am kLl'm ijem peri x ]u nivo p(:lnic2 u pro t::Jriji 5 p uravnan Inasir .. ol11 u ,iL
n j" l l' muljike, vj erova tno od dolnja og kam nog namjctaja, jer s:o u n,n ipu
n. ' li;uo i J' ragmena t k ::ll in. wkog kailela. Po f ragmen tima paradno
cr
ljema na
u mulj 'ike moze C 1dr::-diti da .i c o vo nasipanje izvedeno pc31' .ie
U<:t III vije\a. u koji je d;;l ti ran jem .
je, kasnija dogradnja prostorija uz ugao princi pij e. Zi
dovi su ud mulj i !.:. , l.;oja se t ek l.1 ka3lnije doba anti ke upotrebljava za grad
n ju. tc je v je!', ) aLno da je ovaj dio negdje u III vije ku. Arhe olo
ki na'azi zastuplj ni su brnj,niie .samu u p ro, [orij i 7, koja se nalazi e1O'o
SI'PrllW dj pl' :!1cipi je, a pone!,i 50'2 od nji h mogu da tirati i ti II vi je-,{. Me" u
tim, nalazi u pr'Qstll ri ji 7 nisu po Izdani 28. daliranjo-, jer za svoju kol'bu o d
cl: I Slaveni s u u ovoj proslOlr; ii i1<HLl li p Ddnicu od rui:: evine ko ja v j:::ro
vaL::! iz susje:ine principi je. Ta ko su mogli i predmeti iz prl ncipije
e1c"::-!l i u ovu prostoriju.
Ziduvi cas l ruma s u i kas nij laven:: ma pD::i luili kao zati la. Vj er()vo.tno
S\.I .1:1$ p.:,toj ali p<.l:1eki zidovi principije, jer se , laven" e na tambe nalaze na
r.l\w j piniC'i princip:j e. Str ale"'ki je lave,nima pos ' io
krl , gra d: nil, po bJj :J ' je OV0 :11 mj e, u i dana; o:r:;taJo ime .
mije nasel j e Slave na , kao to ::;mo rekl i, bilo je n a brdu Ct'kve
ni 'd Ll I': m<;ko m Tu su i gr ::J bo vi sa na.kit o:n, koj i se mogu
ka
I 93
dcd.; ra! i .:: -:1 I X do XII vij
DAS Rtl lISCHE CASTRUi\I BEI DOBOJ
z U S A l\1 1\1 E N F A S S U N G
l n Ma k! j enovac, 4 km si.idlich von Dobej , a uf cl e n et was Felder
Gradina genunn t. befindcn si ch die el es rhmischen C,,<;trllm; . in der
!illcl'Dtur schon ft'ul1er e ka nnt
I
, (PI<IO lj. Da d ie-:,c Mililambjcl(le vcrschie
nene For men [)i,bel, fincle n ' iL' aU ' h [Li r Cil st r u m keine C\ ircl('c nale 'ie.
Di E' Form der UmfCls u ngsmauern (T . l, 5) mi Iral;ezartigen TOr men (T . l, .fl in
der' Ecken, unn d i Form eler zwei Tore mil mehreren Ti lrmen (Sl. Jl en<;l prec hen
den K 41stellen auf dem Limes"' Die To 'c mjl j e 'incJ11 Tu r m une! cl""
Princi pia enlsprechen den 1"lei nen Aux iliarka.>lellen in Engl<J n ri, d ie, wie nuch das
l 'l :; I. Cr cmGnik, Nalazi nakitu LI srednicv jeko-vno.i zbirci Zem. ml lzej :t u , [1
rajevu. GZM (AJ, NS VI, Sa raievo, 1951, 240 ; N. , Ni'Kt i ol"1lzJe IX-XII
vi jeka u nekropol ama BiH, GZM (Al, NS XVIII, Saraj evo, 1963, 173.
I K OD DOBOJA
7l
Cast rum bei Doboj , im Innenl a nd Sie dienten meh r zur VerprI egung der
T1Upr; en und zur Autsicht des Strassennelzes des Limes als zu strategischen

Das Zen tral gebaude P r il1cipia (Plan II) gehiirt den spater en Forums typen
(T 'P BJ ,m, das nl ch[. den \,: oh nsitz des Prae,ol's einschluss. Es bes .e ll, a l nlich
WIC el ie kl einen Auxll iar ' o Si len in England, aus dem grO.:isen !Io ' mi t Pm' d cus
llnd n, <lem hin l ren HoE ( der der Ha ll e'') und einer Ka mmerrei he
mit dem Fahnen heil ig l um.
1C
- J:l Ve n den bisher beka nl1len P rincipi a ul1Lerscheidet
siE: sich d urch d as i n der Spatanl ' ke, i n der sud wes l lichen Ect, e zuge bclUle, Wir t
SChal lSgebau(l e ' us Tufs; ei n.,ij .li e Menge von Fehlbrandkeramik zeig[ dass hiel'
a uch eme Keramikwer Slall e war." d ie3en Gebaude res .en wu r de im Cas t r um,
i m Ge"j nde hin ler der Principia (Rc, en l ura) ein Kiesbe LUg nldeck l, der a ls Unler
la:,; e el er Uolzbaracken oeler Zall e fUr di e Ma nsch<J ft d icfl le .
17
l:-' a ral e l del" sLiel lic hen Umlassungsm,w er, LiO bi s 200 m von ihr en t Eeent. be
tinden Si ch Res le der Ca nnba e
o
(F-Lm lI I), di e aus ei ner Relhe IIolzhuuse!', efl llan '"
ei ll er be.; la!ld, von Li enen nUl' l r agmen!a re B l ) en a us Kiesbe ag e.r ha l ten
D;ls ' he Ende der Hauserrei he n;lhm das, nich t im gLU1 ze 1 er
grosse Bad cgebGl uele ein (T, I, 2, 6).
Vern Leben in den Ca nabCl e, in denen Handwerker, KClu(] e ute LInd auch Ve
temnen
Ci
wa re n, kbnnen wir uns nul" nach anderen, besser e!'hal lenen Objekten,
eine Vorst e llung machen. Sie arbeileien nul" fur das Milil a r, elas in der S pi:i l<i l1 til,e,
wie a uch elas Wir !sc hafr sgebaude beweisst, di e Aufsicht uber alle AriJeil c!l in
Cc. s uum ube l'nahm.
22
, 23
Das CdS""Ul\l ZUl" Ze: l de: F iclvier, wie e.'l ti ang der
Grenze Dal ma tiens und Pannonien. Schon in del' zweit en I-JaHte des 1. Jahl' h unrlel'ls
rnllSSLe nach el en Inschri fl en:;l h iel" ein Militars tuzpunkt besl<l nden haben. Del' Nach
wei ss des Namens der Cohorlen d es Casll'ums in den Inschli Ue n iSl umsl l'iL ten
2
9-J3
Di e me-i Sl en Funde im C<ts ll'um geha l'en in das II bi s I V J a hrhundert, e tl iche ' Lic h
in den Anfang des V Jahrhunderls. Den Insc hr if len zufolge schein t die BIlitezeit
des Cas t r ums unter Septi mius Severus gewesen zu Dem An (a ng dC3 III
J a hlh. gehii rL a uch der wer Lvollsle Fund - di e Fra gment.e eines brcnzenen Ges icht
lie.me.5 mit Dal'Slellung von Alene und (sl. 2) an, der als P a rad eheim bei
r jtualen Fesl en den hohen lizieren dienle . Die mei.sl en Brunze- und Me .al fu nde
gehcj ren zur Ausr(is lu ng des Mil iUi.rs:J:,-:;g (T. II-V). Sehr zahlreich sind die Funde
l'urnischcr Munzen und Provinzia lkeramilc (sl. 3, 4; T. VI-XI), ela runter die spate
no!'dHl n kani sc'l.e Slgillala
AUl den Ruinen der Pri ncipia siedelten sich im XI bis XII Jahrh. die Sl aven
a n, wc nac h cheinbar a uch di ses Gelande Gradina gena nnt wurde, Die trLihe.>s le
SiedLun
o
' scheint auf dem Berg Cr kveni ca, uber dem Cas trum, ge we3en zu sei n,
Auf den F uncl a menten dc r' vQ>l' eleren Rau men der P rinci pia haben sich 7 Herdsteli en
(Plan Il) a us oebra nnt en Leh m, alles bedeck l mi l einel' dic:ken sc:hwa r zen I ult ur
schich i und Ker a mi kl'ragmenten, erhalten, d ie von d e n Holzhu llen s l,unme n. Im
R2um 7 wllrde d e r Boden einel" Holzhutte Cl llS Schu!t der Rui ne
ge[ unden (T. I, 3). Die Ker a mikfra gmenle geharen dem. I bis XII J a hrh, a n (st. 9,
T. XII ), und es i.iberwiegen die Ty pe n mit Kragenr' nel. Die Kela m ikrand r zei'4en
Fn:-men die fur Mahren und die sLidwesllichen Gebiele Eurupas cha r a k ter is ti sch sinel.
Es sind auc h ein pa a!' Fragment e aus der f r uh mill elall erliche'1 Zeit ver
tr
G 7. .\1 (Al. NS str. 21- 84
72
r. CREMOSNIK. Rl !\ ISKI CASTRO;'vl KOD DOJVHA
TABLA I
73
GZM (Aj, NS str. 23-34
T. CREMOSNTK. RI MSKI CASTRUM KOD DOBOJA
TABLA II
2
5
4
1
' .
?{p
6 '
8
.J.
74
TABLA III
4
3


5
Crtei : J.
75
G ZM (Al 0
"J N TK !; r I . (' REV"' '' " 39/1 :Rl84. _ . 2, " - 04
. ..hl<1 CAS TR
TABLA IV

I
2
3
a

I
4


,
-
7
6
8
11
9.
Crtei: .J.
75
GZM (A), N S" , 2'; - B4
r. CREMO"N rK, R IlVl "KT CA<:'l''Rf ' .
TABLA V
-.
4
3
- !- .
6
i
7
I
I
B
Cr te i: J.
G Z :VI (A) , NS 39 /1984, str. 23-84 77
J , ~ ~ ~ _H ? RTMSKI CASTRUM K'ID D OBOJA
TABLA VI
I I
3
1 \
I I
7
Crtc', j: J, R adoje''';c'
78
GZM (A), NS l 'lR . 23-81
1. (; RE;:l-IO", IK. R TlI'lSI< I C,\ STRUM [( ) 1 l
TABLA VII
2
, ,
I I
I l
J
I I
Crte2i : J.
79
[7." I
" ,
" ... .
I I
\ J
\ I
I
I
G7M ( A ). ,<; s tr,
J . " ' ( T r- \ .... I ')n D0R ,)T c\
TABLA VIn
4
r
, ,
.! !
I'
I
I
I
Crtei: J,
'.
G ZM (A), S 3911984. s tr. 23- 84
BO
1. (;REMOSNIK, RIMS KT CA" TRUM K ' ''''' 1) ()Fln T<\,
TABLA IX
, ,
, ,
\:/1) \
,
, I . j , "
I '.. I I l ' "
) y / J 1 I
I I \
I I
I \
I I
I I
, .1
,
f
I
I J,
,
,
,
I I "
II
1/
,0
Crte i: J.
81
GZM (A). NS 39 i 1984. s tr. 23 34 K ') DOBOJA
1. CREMO<: ' rK, R IMSKI CASTRUM
TABLA X
',____ 'l-'"
',. .-:- .........
3
4
/ji'
//

ij
/f
I}
Jt
{l
\\ ..
\
./1
1
5 10


')
B
/,
"
,
, /
II

Crte2i: J.
- 7'
82
GZM (Al. N S 3J ./1934, S ; !', 23-84
1. CREMOSNIK, RIMSKI CASTRUi'vl K ' "" n " '- - '\
TABLA X I
" -- , r
2
3
, --Tf
vo r,
--))
,
, o '
I "
" " i j /

10
)
o
Oo
.../
( )
\ l

11
- -I'"
"',
,
/ !
/ '
/
o ,
, :
CrtP;'. ; : J ,
GZM (A), NS 39/1984, _ 83 ____________
l. CREMOSNlK. RlMSK
TABLA XII


. t
fc "
/ {
,' , ,
l
..
.,
, .

I ' - ' .
1
,//'
"
"
: :
il
'..
II
, .
\, li
I
l/
\
li .
o , ? Je m
/,/j //
,--,=,,-,
10
\ ".
IJ
\. .. /,'

1Z
Crtei: J.
84
GZ;\ I (A), NS str. 23-84
L CR E:vI OSNTK. R1M 1,[ e A TRUM K , n n OBnTA
TABLA XIII
2
4
FotO: M.
GZM (A), NS 39 / 1984 , str. 85-87
UDK 930.26 : 737
Originalni
EIMSIH NOVCI IZ CASTRUMA KOD DOBOJA
ROMISCHE MUNZEN VOM CASTRUM BEI DOBOJ
GOJKO Sarajevo
Za vrijeme istraivanja rimskog castruma je 20 rimskih no
vaca koj i se mogu identificirati i veliki broj onih koje je deter
minirati. ,novcima koji se mogu odrediti StU iz II, jeda nae!3t iz III,
i su iz IV Treba d,odati da je u ljeto 1969. g. u blizini castru
ma st D rimskih denariusa, kojima je bilo najvie primjeraka
iz III l To je p ouzdan dokaz da je ivot u castrumu bio naj intenziv
niji li to,ku III Iz priloene tabele vidi se da novci u na em
nalazu pripadaju caru Valensu, koji je vlada,o od 364-378. godine. P.o tome
se moe pretpostaviti da koncem IV prestaje ivlot u rimskom ca.stru
mu, j,er je tih godina dolo do vel'i kih barbarskih pustoenja (384. g.); rimska
kovnica u Si.3cij i prestaje s ra,d-om 387, a kovnica u Sirmiumu 395. godine.
Poto ovdje nije kasnor-imskog novca iz V, ni ranobizantijskog iz VI
moe se da je rimski novac ostao u upotrebi i
u V i u VI (a moda i kasnije). U okolici castruma (u Makljenovcu,
na Cr'kvi ni i .na Omerovoj glavici) je dosta rimskih (slu
nal,azi). Tako je 1891. jedan sest ertius cara Hadriiana i jedan
follis cara Valentinijana
2
, a godiil1e kasnije je se;;tertius Alek
sandra Severa i br'Onzani novac Krispa (Crispus)3. Godine 1932. pronaao je
ovdje D. Sergeievski dva follisa cara Gratijana, koji je vladao 375-383. g.4
I ovo je jo jedan dokaz da je rimski novac ovdje najintenzivnije cirk-uhrao
u II, III i IV nae ere.
Red.
broj
Ime vladara (Nominal)
avers, revers
Godina
kovanja
Katalog
L Traianus (As) 98-117.
A. IMP CAESNERVAETRAIANOAVG BMC 1002
G ERDA CPMTRPCOSVIPP
R. SPQR OPTIMO PRINCIPI SC
2. A. Pius (As)
A. DIVVS ANTONINVS 138-161. BMC 66
R. DIVO PIO
1 G. Skupni nalaz rimskih denariusa u Usori kod Doboj a, GZM (A),
NS XXXVII /XXXVIII (1973), str. 299.
2 WM BH, VI, str. 257.
3 WM BH, V, str. 228.
4 Cf. inv. br. 12343.
86
9
cz"'! (A), NS 39/1984, str. 85-87
G. RIMSKI NOVCI IL; CAS ['RlJMA K m D " ")TA
:3. Lucilla (Ses tertius) 161-169. BMC 1196
A. LVCILLA AVGVSTA
R. CERES SC
4. Julia Domna (Denarius)
A. IVLIA PIA FELIX AVG 193-211. BMC 2
R. DIANA LVCIFERA
5-6. A. Severus (Sestertius)
A. IMP ALEXANDER PI VS AVG 222-235 BMC 908
R. SPES PVBLICA SC
7. A. Severus (S2stertius)
A. IMP ALEXANDER PIVS AVG 222-235. BMC 964
R. PM TRP XIII COS III PP SC
8. Ju.lia Mama ea (Sestertius)
A. IVLIA MAMAEA AVGVSTA 222-235. BMC 493
R. FELICITAS PVBLICA
Maximinus I (Sestertius)
A. MAXIlVIINVS PIVS AVG GER 235-238. BMC 168
R. PMTRP III COS PP SC
10. Gordia nus III (Sestertius)
A. IMP GORDIANVS PIVS FEL AVG 238-244. Cohen 327
R. SECVRIT PERP
ll. Gordianus I II (Sesterti us)
A. IMP GORDIANVS PIVS FEL AVG 238-244. Cohen 44
R. AETERNITATI AVG
12. Gordianus III (S_slertius)
A. IMP GORDIANVS PIVS FEL AVG 238-244. Cohen 111
R. lOVI STATORI SC
13. Philippus I (As)
A. IMP M IVL PHILIPPVS AVG 244-249 Cohen 8
R. AEQVITAS AVG
14. Philippus I (Ses Le rtius)
A. IMP IVL PHILIPPVS AVG 244-249. Cohen 228
R. VI CTORIA AVG SC
15. O!acilia Severa (Sestertius)
A. MARCIA OT ACIL SEVERA AVG 244-249. Cohen 10
R. CONCORDIA AVG
16. Herenla Etruscill a (As)
A. I-IER ETRVSCILLA AVG 249-251. Cohen 19
R. PVDI CITIA AVG
17. Constantinus I (Follis)
A. IMP CONSTANTINVS FF AVG 307-337. Voetter
R. lOVI CONSERVATORI str. 295, br. 20
18. Conslantinus II (Follis)
A. DN CONSTANTIVS PF AVG 337-361. Voetv'l'
R. FEL TEMP REPARATIO SlVINA
slr. 305, br. 39
19. Valens (Folli s)
A. D. ' VALENS PF AVG 364- 378. VO:2 tl er
R. GLORIA ROlVIANORVM st r. 311, br.
20. Valens (Follis)
A. DN VALENS PF AVG 364-378. Voe t t nr
R. S.e;CVRITAS REI PVBLICAE st r. 311, br. 2
87
G Z M (Al. NS 39/l
o
8l. s';r, 8) - 17
r ~ . . ' ~ " T " "''' ': <"VT ",.,VCt n: CASTRUMA KOD DOBO.JA
eZM (A), NS 39 i 1984. str. 89-96
UDK 930.26

RIMSKA NEKROPOLA SA SPALJENIM
POKOJNiCIMA U ZENIKU KOD RAKOVICE
IVANA Zemaljski muz,ej BiH, Sarajevo
UVOD
Grob .o kojem biti govora u ovome radu pronaao je pokraj svoje
B.8ro Luledija iz Zen.ika prilikom proirenja platoa pred ul<lz.om u
ovog nalaza obili sm.o teren u aprilu mjesecu 1984. g.odine. Teren
su obil i Zemaljskog muzeja dr Veljko PakvaJin, Boko Marijan i
aubr. Predmete iz groba donio je u Zemaljski muzej mjetanin Savo Luledija.
Prilikom pregleda terena ustanovili smo sa gospodars.kim
objektima po kraj koje se rnalaze gl'obovi lei ispo.d s eoskog sta rog put a , na
tere nu koji lagano pada, dijelom na samoj tzv. Velikoj gra,d:ini, na kojoj je
bilo prethistorij sko naselje iz doba. Osim groba iz kojeg
predmeti, u profilu zemljita ustanovili smo jo tri ka
mene koje su postaVljene jedna iznad druge i pripadaju drugom grobu.
Desetak metara zapadnije, sa druge strane go",podarskog objekta pokraj kojeg
se nalazi ovaj drugi gwb, u profilu iskopanog zemljita, vide se ka
mene poredane jedna iznad druge, rna dubini od 1 m. Tu se vjerojatno
nalazi i grob.
Grob iz kojeg nai predmeti je, po
rna dubini od o-ko 1 m. Bio je obzidan sa pet dos ta dobro manjih
kamen.ih blokoval. Uz ove blokove je i kamena za koju
nije znao u kojem se poloaju nalazila, ali je najvjerojatnije slu
ila kao po-k rovna kojom su bili ostaci spaljenog pokojinika i
grobni pri:lozi.
S obz.irom na sve o:kolnosti, je da je u pitanju rimska nekro
pola sa spaljenim pokojnicima. Zbog ugroenosti nalazita koje se nalazi uz
samu SEosku i gospodarske objekte koje vlasnik stalno proiruje i do
bilo bi potrebno ovu nekropolu arheoloki istraiti.
PREDMETI IZ GROBA
Kaserola (sl. 1)
Od ka.serole je &amo dno i manji dio stijenki reci
pijenta. Dno je promjera 7,5, a visina dijela stijenke 3,8 cm. Dno
1 Tri bloka imaju oblik dui ne od 40-50 cm, irine oko 15 i vi
si ne od 15-20 cm. Dva bloka imaju oblik nepravilne dimenzija oko 35 : 37 :
: 10 cm.
2 Dimenzije 70 : 62 : 3 cm.
90
eZM (A), NS 39/1984. s tr. 89-96
r. R I MSKA NEKROPOLA U 7 F.NTKU
je sa v3Jnjske strane ukraeno dubokim urezivanjem iri h i ui.h
prstenova i kru'nica. Sa unutranj.e strane ukras je u obliku malog reljefnog
kruga u samoj sredini dna , a u sredi t u toga kruga naJazi se dugmasto udub
ljenje koje odgovara na vanj skoj stralni dna . Uza sam prelaz dna
u stljenku posude nalazi se ur-ezana kru7.na linija. Kaserola je lije
vanj 2m, za raz]jku od primjeraka izvedenih kovanjem, koji. imaju bnje sti
jenke.
o 2cm
I. I
SL 1.
Crt(' z: Jelena
Prema i ?: gledu drna i dijela stijenke, naa kaserola pripada
ti pu .sa ko im zi do vima, u obliku zidar.;ke lice, S<l drkom koja zavrava plo
pro;irenj em sa perf.uraci j{) l11 u obliku kruga, polumje-;eca ili
trolis a .:! Radnoti razlikuje tri varijante kaserol e ov-cg tipa prema na
d rke. da ne ma mo d r- u, nije odre-::Hti vari
j a,n lu kojoj je na primjerak pripada0. sve tri vat'ijante ovog tipa
vrcmcns . i su bli ske. pa u krD>nolokom srn.i51 u ne pred3tavljaju pravi di sti:1g
vem o :ai me, ka 'erole sa na drke proi zvodile
su se Ll I. II, a u upotrebi su jo i u III sl. Is ' vai i za kaSrole sa krunom
pedora C' i.iom, dok su one sa tl' ::J li stom l'Cl.';pr<13Lra n je:1e kra iem I i u II st.
broj kaserola iz svi h kla.i eV;'l C r st va %:i gove. pre
ma kOl ima se moe ustanoviti njihovo por ije 10. -el:ina pr imjeraka I :,;t.
iz i ta lsk ih racLio nica. Naj poZ'natije su r adionice bil e u Capui, a proizvodi n ose
3 A. Radnoti, Die rbmi schen Bronzege[Usse von Pannoni en. Diss. Pan n. ser. rr,
no. 6, Buda pest, 1938, str. 39, 50, 60.
91
G Z M (A), NS 39/1984. str. 89-96
J '-q' 'A N '>VIC. RIMSKA NEKROPOLA UZENIKU
igov.e porodica Cip'i-a i Ansia
4
. U I s t. cvate trgovill1a ovim proizvodima, tako
da ih nalazimo u svim provincijama Carstva, pa i u krajevima do koj.ih ni
kada nije doprla rims.ka vlast, kao, npr., u :nordijskim zemljama (Danskoj,
SvedS:zoj i No rvekoj);. U II st. ova trgovina sa sjeverom prestaj.e zbog ne
mira u srednjoj i sj eve!"noj Evropi nakon markoma:nskog rata, ali proizvodnj a
u Ita lij i i dal je cvate. U III st. ove su posude jo u u potreb-i, d.ok ih pri kraju
III st. nalazimo sve Kod nekih autora
6
bno je po,kuaja da se razdvoj e
italski i galski tipovi. J edino se za tzv. Goda'ker-tip moe sa
da je ga L :<i proizvod i z ok-oJice Liona
7
. Svi su ostali tipovi proizvod ili italskih
ra dio nica iJi ita.lskih majstora.
Potrebno je neto i o namjeni kaser-ole kao upot reb-nog predmeta .
je da one nisu upotrebljavane za kuhanje, jer n a nj i ma ne nal a
zimo trag{)va va tre
s
su se upotrebljavale za prelijevanje iz po
sude. H offillero govo.rj o namjeni kaser-ola prema n alazu iz malih
termi u Pompe jima, gdje je jedna kari.ka i o nju objeeni razni
predmeti. njima bila je i kaserola koja je sluila
za polij-evi1nje tij ela prilikom kuparnja. Kaserola je imaLa svoju primjenu i u
opn: mi
10
Na Trajanovom stupu u Rimu nalazi se prikaz legionara
koji prelaze preko po,ntonskog mosta. Prikazana je oruje i o prema.
Za na s je najinteresantniji pr ikaz raljaste motke koju vojnici nose preko
lijevog ramena, a -o koju su objeene potreptine: mrea, kona torba,
vedrica i kaserolall, koj a je vjeroja tno vojniku sl uila kao posuda
za ili za j elo .
Na Hasne i Hercegovime kaserola predstavlja rijedak nakn. Do
sada su p'02'mata samo dva primjerka, jedan iz nal aza na Stupu, u Saraj-evu
12
,
i j.edan iz Usti l({) line, kod

Oba primj er ka, zajedno sa ovim naim L :l ;
mento m, pri pada ju najrairenijem tipu ka scrole I i II s t. Ni na jdnom od
nj ih nema iga radi,onice koji bi govorio o njihovom porijeklu. Zato bi se
moda moglo pomilj ati na radi-orUce u kojima su, po uZ!Qru na ital
ske komade, ove ko.3erole. s obzirom na v eoma mali
bt'{) j kaserola, ka o i uop6e sa unutranjosti rim
ske provi'ncije Dalmacije, v rlo je t eko govoriti o radionicama ovog
Za sada je vj erojatnija pretpostavka o UV{)7,U ovih pr edmeta, koji su
za ovo predstavljali luksuznu robu. Uvoz j e mogao iz Italije
preko primorskih gradova :il i sa provi'l1cije Panonije, gdje j e prona
4 V. Haffiller, Antikne bronsane posude iz Hrvatske i Slavonije. VHAD n. s.,
sv. VII, 1903/ 4, str. 1.1 0. [ Ill.
Ibidem.
G Usp. kod RadnOti, o. c., s' r. 50. i dalje.
7 I bidem. To je jedna vrl o forma nastala mijenj anjem (ipa kase
role sa dubokim re: e)cij en tvm.
s 1If1:"1'iIler , o.c. , sll'. 11 0.
DIbidem.
10 V. Oprema rimskog vojnika u prvo doba carstva. VHAD n. s., sv.
XI, 1910/ 11, S i r. 171 .
11 C. Cichol'ius, Die ReJ iefs der Traianssaule. Berl in, 11396. I dio (table)
sl. IV, tab. VII, VIII, prizor 12, 13, 14. II dio (teks t) - st r. 28.
[ 2 G. Crcmonik, Na lazj iz rimskog doba nn Stupu kod Sarajeva. GZM, 1930,
slr. 211 , tab. XV i XVI.
13 V. Pakvalin, bronzano i nakit jz Ustikoline. GZM, 1962,
141, tab. l, sl. 3 i 3a.
92
GZM (A), NS 39 /1984, str. 89-96
r. RIMSKA NEKROPOLA U ZENtKU
den znatan broj svih tipova kaserola,14 kojjma ima dosta primjeraka
bez iga radionice.
No (sl. 2)
No je eljezni, 22,7, a na naj irem dijelu otrice irok 2,8 cm.
Debljina zaravnjenog hrpta iznosi 0,5 cm. Dosta je korod.iran i ned,ostaje mu
polovica eljeznog dijela drke .koji se u drveni ili kotani dio. Pri
pada tipu noa sa zakrivljenom odnosno prelomljenom linijom hrpta.
F
, '"
"
3
Sl. 2. Crle: .Jelena
o noevima je u literaturi veoma mal,o pisano. UglaVlnom su spmninjani
kao usputni nalazi, bilo u naseljima ili vilama, bilo kao prilozi u grobovima.
Ovaj oblik naeg noa je u rimsko do ba na cijelog Car
stva!:>. Pw:stomo najbliu a,nalog:iju predstavljaju noevi na Ilidjl6.
ovakvih n oeva je i na drugim nalazitima u Bosni i Hercego
vini
l7
. Svi noevi iz rimskog doba vrlo su obUka, sa nekim maJn:jim
razli kama u izgledu otrice ili drke, u ovisnosti o tradicijama na kvje se
nastavlj i1.ju. Tako u :nekim oblicima moemo pratiti keltske jli pak ilirske
tradi cije
l 8
Na primjerak predstavlja provincijaInu formu noa koji je
sluio za svakodnevnu upotrebu. Ovaj tip noa sa tupom stranom se lo
mi prema vrhu, datiran je, prema nalazi ma u zatv,orenim grobnim cjelinama
na nekropoli Dukld e (grobovi br. 69, 169 ii 228)19-, u drugu
polovicu II st.
14 Usp. kod Hoffillera nalaze iz Hrvatske i Slavonije i kod Radn6tija iz cijele
provincije Panonije.
15 Usp. L. Jacobi, Das R6merkastell Saalburg bei Hamburg v. d. H6he. Ham
burg v. d. H6he, 1897 (II dio, table - T XXXVII).
16 J. Kellner, Rimski ostanci u Ilidama kod Sarajeva. eZM, 1895,
str. 186, sl. 79, 79a, BO.
17 U vili III u (I. eZM, 1957, str. 151, sl. 7, br. 9). u
(I. GZM, 1965, str. 198. T. XXII 2, 3), na Paniku (I. Cremonik,
eZM, 1976, str. 126. T. XXXIV 3. 10, T, XXV 13), u Mogorjelu, u Proboju kod
Ljubul<og (WMBH, V, str. 164) itd.
18 Usp. kod J. Kelti u Evropi. Beograd, 1968, str. 76,
T. LI!, 8, ll,
lU A. O. D. Du
klja (nekropole), Titograd, 1975, str. 237.
93
G ZM (Al, NS 39/1984, str. 89-96
I . "" ,",P ',"-Novle. RIMSKA NEKROPOLA UZENIKU
-o
o 2 4cm
W LJ I
Crte :i. : Jele na
SJ. 3.
K plje (sl. 3)
elj-ezno je koplje u cijeloj du
ZlOl, osim sanxJg vrha, koj i je zbog kDrozije
pT:.J pao. je 38,2 a ir oko 4 cm. Pro
mjer usadnika, koji je facetiran u obliku
o, merokuta, ion-O,3i 2 cm. Ko plje je u pre
sjeku romboidno. Sredinje rebr() je slabo na
glaeno, a sa obje nj egove strane, po ci jel.oj
dui ni, ukras od sitnih uboda koji t v.are
dvije trake irine oko 0;5 cm. Kopl je pripada
tipu list o1ikih rimskih kopalja ko ja sc oslanjaju
na l atenske tradicij,e. J . k{)d kelt
skih kopalja sa slab{) naglaenim sre:lin.iim re
brom presjek()m r azlikuje tri va
rijante, od kojih je za nas naj za niml j ivi ja tre
vari ja nta kopalja sa face tiranim us adn.i'kom.
Ova su se koplja pojavila krajem I st. pr. n. e.,
a u upotrebi o" taiu i u rims.ko do,ba, to na m
dokazuje grob 41 sa Karaburme, u k{)i "' m j ,
pored ovakvog koplja i keltSKO>; mate i iala,
i j e:! na ri mska posuda tO
Rimska s u ko plja po sv{)iim obli cima vrlo
raznolika
21
. Najl' aireniji oblik pre c1 stavlja lis
toli ko koplje, kod kO.iega varira duljina lista
u odnosu na usa dnik i obratno, kao i manie
lli vie nagl aeno sredinie rebr-o. Do pred kraj
II .s t. koplje ima .spo.rednu ul ogu u na{)['U7.;:jl1.iu
rimskog vojnika. Ono j e sluilo vie za borbu
i7bl iza i mn{1go je od piluma, koii i.e slu
io za bacanje. Na prikazima sa Traianov :.J g
stupa pi)um je mrnog;o cj neg{) koo]'ie,22 dnk
je, obn:1uto, na stupu l\II,'IT'ka AureIiia pi l um
m nogo prikazan rn.ego koplie.23 to
da ' e kraiem II st. koplie ,sve vie u u'D,otreb.i,
d o,l( se p lako gubi. Ipak. ta
ne oslonac za krn;vJoloko Q0r<>,1iva
nie, da je koplje bilo u UlXlt n"bi u
svim pericdima rimske vladavine. nekarl;:) vi
e. a manie. Ni .sam oblik knDlia ne
r ovor'i nit" u t om smislu, jer su svi obLici
istovre meno u upotrebi.
K'oplje u Trnovu, krili SClra
jeva, najblia je a,nalogija naem primj rku i
20 J. o. e., str. 70.
2 1 Usp. (<od L. Jacobi, o. c., T. XXXVIII, br.
13, 18 i 19.
22 C. Cichorius, ibidem.
23 D. Rel<ons ' L'ukcij a naor uanja rim
skog ratnika . VVlVI JNA, Beograd, 1963, str. 69.
94
GZM (A), NS 3911984, str. 89-96
1. RTh1SKA NEKROPOLA U ZENTKU
zbog obbka i zbog ukr3lSa. Iz Trnova imamo jo koplja, a svih
pet komada iz gmbova. Ovakvih kopalja imamo jo i iz kod
Zenice, i sa Ilide alJi ii uz drug,i h ,krajeva Bosne oj Hercegovine.
posuda (sl. 4)
Grobnom nalaZJu pripada i zceml jana posuda u fragmen
tima. se mogao rekonstruirati dio oboda i trbuha (dim. 21 : 21,5 cm),
kao i samo dno (promjer dna 10,9 cm). Posuda je svijetlo boje,
od dobro ii gline. Ima oblik duboke zdjele :sa vodoravno
postavljenim lijebljenim obodom. U taj je lijeb dolazio poklopac, koji nije

P osuda predstavlj a pravu provincijalnu formu zdjel:e, koja je karakte
za romanizirana dok je vodoravno postavljeni lijebl,jenli obod
u ov.im krajevima unutranjostj rimske provincije Dalmaci je. Nalazimo
ga na pos udama iz Bugojna lokalitet Grudine) i iz Breze (lokalitet
kao i sa Castruma dok Doboja, i lokali teta u

,
,
,
'
,

I /
1//

, ,'7"
/
o
W
2
!.....J
4cm
Sl. 4. Crte: J.
::-1 Materijal sa ova dva nala zi ta jo nije objavljen, pa se na, datim podacima
najtoplije zahvaljujem dr Veljku Pakva!inu.
Usporedi knjigu inventara si lnih predmeta odsjeka, Zemaljskog
muzej a.
95
G ZM (A), NS 39 11984, s tr. 89-96
r. ' '''''TANOVI":: . RIMSKA NEKROPOLA UZENIKU
su to posude svIjetlo crveine Ui sasvim svijetlIO oker, ute ili sive boje,
uglavnom fi.ne fakture i od dobro gline. U susjednim p.r{)vincija
ma ovi su obodi i uglavnom ih nalazimo na pitosi ma. Taiko je u Pano
niji2'" gdje ih ima jo i na manjem broju lonaca, ali su neto jz
gleda (imaju 2-3 lijeba).2B Pitosi pei'padaju uglavnom r i II st. kera
materijalom emonskih nekropola ove obode nalazimo samo
na pitosima, i to u prvoj pol-ovici II SU7. Isti je i u Gmnjoj Meziji.
Pitos.i sa lijebljenim obod-om datiraju najvjerojatnije u prvu polovicu II sps.
Po svom izgledu naa posuda pripada tipu provincijaln,e zdjele koja je
u upotrebi u II sl, u vrijeme l'omanizacij'2 za vladavi'ne Hadrija'na.
ZAKLJUCAK
S obzirom na sve koje smo prilikom razgledanja terena
i za ko je smo saznali od je da je ovdje o rimskOj
nekropoli spal j enih [:o.kojni.ka. i pravac njenog protezanja za sada
nije odrediti . Na strani nalaze se zgrade, a na zapa,dnoj
seoski put. S obzirom da &2 grebo'vi nalaze metar do metar i po ispod razine
puta, j e da se nekropo],C\ prDtee i ispod sam-og puta.
Grob koji su pl"onali mjetani pripada tipu elipsoidne iLi pravokuune
grobne jame sa :nagorjdim stratnama,.29 ili bez njih, gdje s u -ostaci s
kamenim Ovi tipovi grobnih jama pripadaju grupi
vrlo rairenih rimslkih !nekropola 3a spaljenim pokojnicima u Dalma
ciji, kao i u Gornj,oj Meziji i Donj-oj Panoniji
30
. Sistem sahranjivanja veza!n
je uz predrimske kulture Balkanskog poluotoka. Sahranjivanje bez urni vje-
rojatn(l je vezaino uz pre.drim&ko stanovnitvo ovog Dakle, sistem
sahranjiv31nja ostataka sa u grDb bez urne, pri su ostaci sa 110
S'tavlja1ni u zemljanu ratku u uarenom :ili stall1ju, vezan je
uz ne.romanizira'no ili slabo romanizira.no stanovnitvo i pre.d
stavlja zadravanje starih a moda i odred-en otpor romani zaciji. U
svakom oV'o su grobovi si romanog stanovnitva. Ove su nekropole
u rudarskim i poljDprivf<ednim pa se mogu vezati uz slabo
romanizirano sta!n(lvnitvo, koje je sluilD kao radna snaga u
rudnicima i na poljoprivrednim posjedjma
31
. Ove nekropo!'e nal.azimo u I, II,
pa i u III st. Va2lno je napomenuti da je p(lgrebni ritual ovisio o stupnju ro
manizacije i urbanizacije neke oblasti, kao .i o brojnosti autohtonog stanovni
tva
32
. U romanjzacije, a u gradovima, pogrebni ri
tus mnogo vii:' pOIdlije2l2 rimskim (urne, stele, mauzoleji, jtd.).
c.; O. Brlllmer, Rimska kernmika u jugoslovenskom delu provincije Donje Pa-
noni.i e, Beograd, 1981, T. 127 l i28.
2G Ibidem, T. 125.
Lj. Keramika emonskih nekropoI, Ljubljana, 1977, T. ll.
28 D. Rimska keramika Singidunuma, Beograd, 1977, str. :38, T. LXVI
i LXVII.
S obzirom da je gr ob bio razoren, izgled se grobne jame mogao samo pret
postaviti.
80 D. Ispitivanje limske nekwpole uSasama 1961-62. Clanci i
Tuzla, 1935, S t 1-. 19.
31 Ibidem, str. 22.
:l2 M. Ba.um - D. Novi rezult a ti ispitivanja rimske nekropole uSasa ma
(1959. i 1960). Clanci i grada, Tuzla, 1961, str. 20 i 21.
96
G ZM (Aj, NS 39 11984, str. 89-96
1. MAR IJAi\:OVI C. HIMS l{A NEKROP OLA U %1:: NlI(U
Nekropola u Zeniku pripada au l )hbnom slabo fo maniziralnom stanov
ni tv u i vezuje se uz pogrebne iz predrimskog doba. Nalazi se u ne
urbani7j r a nom i vjef<Jjatno pripada nekom vicusu. Lei u bli zini
gradine, odnosno na Oiamom rubu njenog platoa, dok se na sa
mo j gradi ni nal aze ostaci zidova, pa bi se zbog te moglo
gov{JTiti o nek{Jn1 ko ntinu'itetu ivota na tom mj cst u.3:J Pr ma tipu gro ba i ma
terij al u koji je O(' >;:ropolu moemo okvir'no dati rat i u II st. Analogne
ne:o ':1p ) ].2 sa rimske pr<Jvincij,,' Dal macije imamo u Sasama, na Stupu
u a rn,ievu, u kod Guberevca, u Dukl ji , u Kominima kod Pljevalja,
i u Br ezi ko:! Sarajeva.
("A fJ f:CROPOLE ROMAINE AVEC LES SQUELETTES INCINERES
A ZENIK PRES DE RAKOVICA
RESUME
Au moi s d'avlil 1984. il l' occas ion d e la decou vet-te inattendue d'une tombe
il inCinent ion, l'equipe du Musee na t ion:!l a vi s ite cette localite dans le vill<1ge
Zenik pres de Rakovica . On a consta le il cet\e occasion-la l' existence de d eu x
lombes pas recher chees.
On a dans cel te contribul ion les objets decouverts dans cette tombe
(cassE' role, c'JlI 'ea U, lance et une vase Selon l' apPi1 rence des tembe3, il
esL eviden t qu 'i l y s' agi t d'une necropoi e l'Omai ne a vec les ci e[ un ts On
peul melt r e en ra ppot- t ces necropoles avec la popu at ion i ndi \5ene mal
dans le:; r e "iuns non urb:.mi sees suus la Llominali cn r omaine, ou avec la popu la tion
d u P<J YS e employee comme la rnain-d' oeuvrc dans les mines et sur les pro
prie tes ag ricoles.
Selen les objets tomba ux cett e tombe peut e lr-e da tee au Il eme siecle a peu pres,
Trad llc t ion:
Edina
:::: Pr ili kom pregleda terena nismo bili u pregleda ti di o Velike
gradi ne koji je selda i nel kojem se gr ad' neka Na j vj er oj<1 l nije se na
t om d ij e:u na l<1ze rimski zidovi o koj i ma je N' podalku na jtoplije se zahva
lju jem d r Bor ivoju
GZM (Al, NS 39/1984, str. 97-129

UDK 930.26
NOVI ARHEOLOKI NALAZI IZ RANOGA
SREDNJEGA VIJEKA IZ ZAPADNE HERCEGOVINE
PETAR Sarajevo
UVOD
U ovom radu domosimo dio obimn:ijoeg arheolokoga saznanja do kojega
je doao pisac rada teren, o svomu troku, od 1953-1984. godine,
osim zavr.nih istraivanja dvojne crkve u Gracu, kod Posuja
1
,
uz ljubitelja starina, u su se osobito istakLi: Mirko
Fra>no Rajko Stipan Mate
Ferdo igare svi iz Graca, kod Posuja, Petar jz
kod Duvna, Mil e iz Buhova, kod Utice, Karlo Rotim iz Graca, kod
Liticoe, Vinko iz Dubrana, kod LEtice, Nj'kola i z Krueva,
kod Mostara, te brojni dpugi suradmici, na im se zahvaIdujem.
Miljenja o nalazima iz ranoga srednjega vijeka do kojih sam doao razmje-
njivao sam u razmim prigodama s dr Pav'Om Tihomirom Glava
om, Nadom mr Tomislavom dr Ivom Bojanovs,k im, prof.
Markom Vegom, te mr Marijanom koja su mi bila od koristi , pa se
ovom prilikom zahvaljujem na suradnji i podrci. Dr Pavao pomogao
mi je prilikom oda b iram j a nalaza za objavljivanje, na mu se osobito
zahvaljujem.
Arheolokim je istraivanjem Posuje, Grude i Litica, te
Ljubuki , MOtStar, Imotski i Duvno. DUVlno i Imotski ne spadaju
u zapadnu Hercegovinu. Smatrali smo koris-mm da donesemo i nalaze iz Duv
na i Imotskoga, i to iz nasel ja to sa zapadnom Hercegovinom, koja
sam i terenski is traivao. Istraivanjem je potanje Posuje, Grude
i Li tica, u odnosu na druga pa se to odrazilo i u ovom radu. De
tal,inija i st raivanj a i na drugim smatramo, dala bi is te rezultate.
Valja napomenuti da koje 'Obuhvata ovaj rad nije temelji
tije istraivano, a pogotovo period ralnoga srednjega vijeka. Arheoloki nalazi
iz ranoga sred,njega vijeka iz zapadne Hercegovine, te iz Duvna
i Imotskoga, do ko ji h je doao pisac ovoga rada , ukazuju na velike
nos ti da se do dragocjenih podataka iz ovoga doba. istra
enosti ovoga smetala je pri dono5enju i miljeni a
o ovom dobu. iz ranoga srednjega vijeka iz zapadne
l P. 1982, str. 55-85.
7 - GZM (Al, NS 39
GZ? l (A). NS 33 /1 984. st r. 97-129
98
P. OREC. NOVI ARHEOLO$ KI NALA;;;! I Z RANOGA SR. \TrTEKA
Her cegovine doni jeti ovoga puta, jer jo nij,e u cj ehni. Na
temelju dosadanjega ist raivanj a mogl-o bi s-e da po toji
broj naziva zemljinih parcela nastalih u ranom srednjem vijeku. Dosada
obj avlj en ja top:o nomastib?::a iz zapadne Hercegovine, moe se smatrati,
&amo j e
A. TRAGOVI NASTANJENOSTI NA PRAPOVIJESNIM GRADINAMA
1. Mala Gradina (Stl'anica) na Libu, kod Duvna, podignuta je na otroj
kosi sela i Kongore. Zapad,no od Male grad ine nala7.e se tra
govi dviju manjih (straara), podignutih, moda, Male gra
dine. Na kosi na ko joj je podignuta Mala gra::iina (Stranica) je
broj ulomaka z,e mlja.nih posuda koji pripadaju prapovijesn[)j, d. sred
njovjekovnoj dobi. Siva i zemlj a na je i
strukture kao ona koju nalazimo u prapovij e'mim, pa i srcJnjovjekovnim utvr
dama. Vdike i d ruge vremenske nepog ode unitile .s u trag'ove vanj
ske obrade zemljunih pos-uda, pa je teko odrediti v rij eme izvedbe, tD osobito
vai za e ventualne nalaze iz ranoga sr ednjega vijeka. Zapadno od Male gra
dine. o,ko 300 m, posto:je ostaci vangt adins kog naselj a, starost okvirno
moemo odrediti u doba. Juno od Male gradine, oko 150 m, nalaze
se ostaci zemljanih posuda koje su po izradi mada ova
vrs ta pcsuda jo nije dabirana na
Mj e, to gdje je podi gnuta Mala gradina nije uprapovijesno
doba, kol,ikD se danas moe procij eniti. Mala gradina p.odignuta je u ri msko
doba. Tada je i Velika gradina na Libu, pa to pom1s.ao da
je Mal a gradina podignuta u vrijeme ve-Iake seobe naroda, te d.a je Rimlj a nima
bilo stalo da brane ova.i djo[} teritorije. Utvrda se sastoji od dvije odvoj ene
podignute u blizini. Njih dij e li vrh k e . Duina svake
je oko 36 m, a irina 9 m. Sva.ka bil a je pDdijeljena na manje pro
store . Zid s malterom na strani odvajao je pros tor utvrde i rine
7 m i s jedne i s druge s tra ne kose. Ost.al e pregrade su samo
vidl ji ve. D-ebljina vanjskuga zida iznosi 0.75 m. Zidovi s u od 6l abij2
obradenoga kamena (sivi vapnenac) i do broga maltera. Na st raIDi ut vr
de je hi dro-malter, koji j e malteru u zdencu za vodu
na sredn j<l vjekovnoj utvrdi Proloac kod Imotskoga. Za obradu Male gradine
na j ugoi sto!w pI'okopan je kanal u ivcu kamenu. je i na za pa.dnoj
s trani bil<l prokopavanj a terena na dva mje, la, mada se to sa igurnoscu ne
bi moglo tvrditi. Kako se danas teren .ie za rav.nat zapadno od Male gra
dine u duini oko 250 m, i to na vie mj est a . Ravnanje terena v;erojatno jo'
vreno u cil ju izgradnje od lakega mate rijala ili u druge svrhe. O ovoj
utvrdi prvi je do nio vi j-est K. Patsch
2
, a neda vno i pisac ovoga rada
3
.
U dva navrata dolazio sam na Malu grad inu (Stranicu) 1978. i 1979.
Tom pr-i1i.kom sakupili smo 39 elj eznih s t r ijela, a].atki, eksera,
jg.ala , zaki vaka koj i su bili na drvenim vratima, bru. , na koj emu je, po s voj
prilici, bio kalup za izli vanj e ilja tih predmeta (duine 5,5 cm, .irine na sre
2 K. Patsch, Prilog topografiji i povijesti upanj ca-Delminiuma, GZM XVI,
Sarajevo. 1904, st r. 309 .
3 P. arheolokoj topogl'afiji duvanjske regije, Arheolo ko drutvo
Bosne i Hercegovi ne. Zbornik, knj. l, Sara.ievo, 1983, str. ;9-85.
4 Rekognosci ranje terena s P i T. Glavaom 19. li pnja 1979. god.
G7.M (A), NS 33/198;. str. 97-129
99
P . GREC. NOVI AlU' IE OLOSKf NALAZ ! I Z RANOGA SH. VI.JEKA
dilni 0,6 cm), kr'emen crvene boje, staklo (ravno i od staklenu pastu,
trosku (vareiku) i dr. Znatieljini seljaci iz kako su mi na
Maloj g radini (1935-1937) kopaJ.i su i pr(),na!i novce, prstenje, strijele (oko
100 komada) i dr. Nalazi su ne.stali. nalazima koje smo sakupili naj
brojni je su eljezne trobnidne strij ele (29 komada). Trobridne eljezne strijele
su izradom poeraja i kvalitetom metala pa ih moemo po
dijeliti u tri skupine (Sl. 1). U znanosti , na primjer, eljezne trobridne stri
jele jo nisu ni Illjihovo podrijetlo, ni vrijeme izvedbe,
odn03lno nije razl:ika kada su u pitanju tipovi. Tako trobri
dne strijele D. Sergejevski kao avarski tip"; M. Vego dri
da su ava r skoga p :Jdrij-etla
G
; N. o ovim strijelama ka7e: Arheoloki
tragovi ovoga vremena, tj. prvoga avarskoga kaganata, svode se na izvjestan
broj trobr:idnih ili eljeznih strijela, otkrivenih uz ob
jekte namjene, uz utvrde (Debelo brdo kod Sarajeva, Varvara nad
Ramom, Dabravine kod Breze, Klobuk kod Ljubukoga i kod
Duvna)7 ; J. ove strijele svrstava u materijalnu kulturu
Hrvata u mn0 m srednjem vijekuS, dok L. Niederle i J. Eisner dre da. je to
materijalna kultura Slavena
9
. U Arheolokom muzeju u Sinju, u izlobenom
prostoru, nalazi se jedna trobridna eljezna strijela skupa s ostruga
ma iz IX u grobu u okolici Sinja. eljezna st rijela iz Sinja je
po obl,iku strijeli na Maloj gradini (Straniei) prikazanoj na sl. la.
strijela je, 1894. godine, u jednom grobu u gomili III u Ru
dinama, kQd koju je F. Fial.a odredio u vrijeme seobe narodalo
stri'jela je u kod Sarajevall, te u kod
Mostara, gdje uz trobridnu i strijelu bijae i par karolinkih
ostruga iz IX ih X


Veliki broj trobridnih strijela na Ma10j gradini na Libu, ko,d
Duvna, te u toj okolici, uvjerljivo govori da su morali da upotrijebe
veliki brod strijela, osobit-o trobridnih, da bi savladali 'otpor rna Maloj gradini
na Libu i na tom prostoru. Moda se okraj dogod:io u vrijeme doseljavanja
Avara i Sl avena, u Inj i hovoj borbi protiv branitelja Male gradi ne.
to n pretpostavku da je Mala gradina bila nastanjena i kasnije, pa
i da se okraj odvijao u vrijeme sta bilizir anja nove vlasti na tom prostoru.
Zato bi bilo od vel,ikog znanstvenog interesa da se Mala gradina na Libu
arheoloki istrai. To bi pomog]o, smatramo, i rasvjetljavanju kultur
nog i centra ispod Liba i Kongora), gdje su vidni tragovi
ivljenja od prapovijesti, antike, pa i ranoga i razvijenoga srednjega vijeka.
" D.Se1"gejevski, Staro bazilika u Klobuku, GZIVI (A), NS IX, Sara_o
jevo, 1954, str. 45.
6 M. Veg'o, Historija Sarajevo, 1961, str. 21; M. Vego, Bekija kroz
vjekove, Sarajevo, 1964, str. 45.
7 N. 1984, str. 390.
s J. 1980, str. 104.
9 L. Niederle, Rukovet slavenske arheologie, Praha, 1931, str. 158; J. Eisner,
Slavia antiqua, I, str. 382; J. KOl'oec, Uvod u matrijaInu kulturu Slovanov zgod
njega srednjega veka, Ljubljana, 1952, str. 241.
lO F. Fia-Ia, UspjeSi prekopavanja grobova na Glasincu godine
1894, GZlVI VI, Sa rajevo, 1894, str. 753. i 756, sl. 56.
II Sredniovjekovna zbirka ZlVI, inv. br. 6780, 6790 i dr.
12 N. Nakit i oruje IX-XII veka u nekropolama Bosne i Hercego
vine, GZM (A), NS XVIII , Sarajevo, 1963, 3tr, 156. 158
7*
100
GZM (A), NS 39/1984, str. 97-129
P. OREC, NOVI ARHEOLOSKI NALAZI IZ RANOGA SR. VIJEKA
Sl. 1.
a) eljezna trobridna strijela. Duina vrka 4,5 cm. Tm je odlomljen, a sadanja
duina 1,5 cm;
b) eljezna strijela u obliku vrbovog lista, duina 5 cm, duina vrka 3,2 cm,
irina vrka 1,8 cm. strijela je kod izvora Cetine - Sv. Spas (D.
Jelovina, 1976, str. 120, T. LVIII, 3);
c) eljezna trobridna strijela, duina 4 cm, duina vrka 2,8
d) eljezna trobridna strijela, duine 4 cm, duina vrka 2,2 ::m;
e) eljezna trobridna strijela, duine 3 cm (tm je odlomljen), duina vrka 2,8 cm;
fl eljezna tr-obridna strijela, duine 3,5 cm je vrak) i sadanja duina
vrka 1,8 cm;
g) eljezna trobridna strijela, duine 2,7 cm (dio tma odlomljen), duina vrka 1,8 cm;
h) eljezna strijela, duine 7,5 cm, vrak 2 cm, irina tuIca 1,2 cm.
Ovaj oblik eljezne strijele bio je u upotrebi dugo, je na Bobovcu (P.
1973, str. 133), u Borku, kod L.itice (T. 1978, T. IV, 6, 7, 8, 9),
Trebovljanima, kod Bosanske Gradike, i dr.;
i) eljezna strijela, duine 12,5 cm, duina vrka 5 cm, irina tulca
1,7 cm;
j) eljezna strijela, 22,8 cm, duina vrka 7,5 cm, irina tulca
1,5 cm. eljezna strijela nadena je u Batinu i u Gracu, kod po
suja, te na Gradini u Biogracima, kod Lilice (T. 1977, T. l, 9).
101
GZM (A) , NS 39 / 1984, str. 97- J29
P . OREC. NOVI ARHEOLOSKl NALAZI IZ R ANOGA SR. VIJEKA

I '
'"\'
-.
a
-o
h
o 2cm
I
-A
- -.
e
- .
d
-o
-o
Sl. 1. Mala gradina (Stranica) na Libu kod Duvna
Crlc;;; : J elena Radoj ev ic
G Z :'.1 (Al. NS 39/1984. str. 97- 129
102
P . OREC. NOVI ARHEOLOSKI NALAZ I IZ R ANOG;\ S R. VIJEKA
2. Gradina na Orlovom kuku, kod Posuja, i vangradinsko naselje za
snova,ni su u prapovijesti
13
na kosi sela sjevero
za pa ::lno od Posuja oko 10 km. Na gradini je ivot nastavljen i u rimsko doba
i u ranom sre dnjem vijeku. Zbog pogDdne pozi dje za obranu Gradina je ti
tila put i nj egov pro laz u klancu. Tragovi puta i danas su vidljivi
u kamen u razmaku 1,25 m)14 Srednjovjekovnih pred
me la je u velikom br-oju. Najbwjniji su ul omci ze mljanih posuda, koje
moemo svrstati u td skupine. Prvu skupinu zemljane posude tamnosive
boje. osrednje, droblj.enim vapnencom, ureene urezanim h-o
rizontal nim trakama i valov:nicama. Obodi ove skupine posud,l su izvije ni.
Debl jina zidova ovih posuda 4 do 10 mm. Drug3 skupina zemlj anih po
suda je s.ivo-crvenkaste boje; su osrednje, tucanim vapn2ncom,
u l'e !;ene v a lovnicama i horiz.on t alnim trclkama. Obodi su izviieni na vanj sku
stra nu iIi su verti ka lno izvd .eni, a ima i t rbu astih posuda. Ul'eavanje ovih
po, u da je ureavanju posuda iz

(Slike 2, 3, 4), je i e
lj ezn ih ognjilo, eks eri, i dr.). Nalaz upu
da su se .;:; j a novni ci ove gradine !:;aviti j zemlj-oradnj om.
3 Gradina kod Ivovika (Vui:ija gradina), kod Posuja, podignuta je na
otroj kC' i bEzu dananje ceste Posuje - - Rakitno - Polja (Pla
ninJ) s p-ogl edom na Gornje polje Gra ca, i Batina.
od Gradine p rola zio j e stari kolski put Nar-ona - Klobuk - - Gradac
- Iv.:wik - Tribi.stovo - Jaram - o i dana.s <s vjedo
u Blini, kod

u Tribistovu, Debeloj Ljuti i Dril:1Clvoj
(Zabij a k), pa je Gradina imala zadatak da titi prolaz kroz brinu.
Gra dina je pcdigmuta u prapovij e sti
17
, a na njoj su tragovi ivota i
iz V1' 2.ne na rimskog periJda. I u ranom srednjem vijeku bila joe nasbn.iena .
Grad:nu je prvotno titio obrambeni zid bez maltera, a ka s-n ije je podignut
obl' a mb2:1i zid s malt-erom, i to samo ono m stranom gdje je suhozid bio nizak
ili ga nije bilD. Nalazi koji s padaj u u rani srednji vijek, kako 6e
su, j er gradina lei na ko:som terenu, pa su kie saprale mnoge os
ma t ej ijal ne kulture Brinu. Nalazi iz ranoga vi
je ka. a st oje se cd man jeg broja komada zemljanih posuda, jednoga eljeznoga
sitnijih, najv,ierojatnije, al3tki kmo.zijom (Sl. 5). Zemli ane
p osude s u hoje, slabi je tucanim kvarcitom, obodi
su izvije:li.
4. Grad (Gradina) II Gracu, kod Pos u.ia, podignut je uprapovijesno
doba IS, a ka:;nije su Rimljani tu podigli utvrdu; su i tragovi i vota jz
ranoga srednjega vijeka. Grad (Gradina) lei oko 50 m e::l dananje
crkve.' u Gracu. F. Fiala je objavio plan Grada
10
, ali , smatramo, nije dobrQ
u tvrdit) dimenzije u tvrde, to bi valj a lo : opravi ti.
1:1 P. Prapovijesna naselja i grobne gomile (Posuje, Grude iLilica),
GZiVl (AJ, NS XXXII , Sarajevo, 1977, str. 199.
H P. Stal'i putovi u naem kraju, lmo ska kl'ajina, 1. i 15. listopada 1976.
L:l:d ine.
15 l. 1970.
lG P. cit. pod 14.
17 P. cit. pod 13, st r. 212.
18 P. Orei:, cit. pod 13. str. 201.
19 F. Fiala, Prilozi arheologiji Bus ne i Hercegovine, GZM V, Sarajevo, 1893,
str. 145-147; F. Fiala, biljeke, GZM VI , Sarajevo, 1894, str. 325 i 326.
.103
GZM (A), NS 33 / 1084. str. 97-129
P. OREC, NOVI A RHEOLOSKI NALAZI rz R ANOGA SR. VI.JEKA
Sl. 2. Gradina na Orlovom kulw kod P osu ja
a) komad zemljane posude; sive je boje, osrednje trbuasta, drob
ljenim kvarci tom, izvijen obod; grubo je posude su u na
selju u ( I. Cremonik, 1970, 61, sl. 8), grob u Stankovcima, Kla
(J. 1980, T. XCVII, 2), l.e u grobu (D. ,Jelo
vi na, 1976, T. LXVIII, l);
b) komad zemljane posude oker boje; je drobljenim l;:varcitom, grube f8k
ture i osrednje posude poznajemo iz - 8bljaka (I. Cre
monik, 1970, T. XIII, 5), iz (N. 1934, str. 394, sl. 126) i iz groba
iz Vranovica (J. Poulik, 1948, T. XI, l);
c) komad zemlj ane posude oker boje; je l<varcitom, grube izvedbe, osrednje
obod je izvijen. posude su u - abljak (I. Cre
monik, 1970, str. 63, T. XIII, 5) te u Cimu, kod Mostara (T. 1976, T.
XVIII, 7a).
104
GZM (A), NS 39/1984, str. 97-129
P. OREC, NOVI ARHEOLOSKI NALAZI IZ RANOGA SR. VIJEKA
Sl. 3.
a) komad zemljane posude sive boje; je drobljenim kvarcitom, grube vanj
tine, osrednje ureena je posuda iz (N. 1984, str.
408, sl. 138) i posuda iz groba Troubsko, kod Brna (J. Poulik, 1948, T. XXVI);
b) komad zemljane posude boje; je drobljenim kvarcitom, osred
nje Izvjesna ureavanja je na posudi iz abljaka, 4 (I. Cre
monik, 1970, sl. 7a) , na posudi iz Biljanja Donjih - Trljuge, poloaj Prine,
grob 3 (J. 1980, T. LXII, 5), na posudi iz Panika, kod izloenoj
u zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine;
e) komad zemljane posude crvenkasto zemljast e boje; je drobljenim kvar
ciLom, grube izvedbe. urega vanje imumo na pooudama iz Beogradske tvr
Donji grad (M. 1970, T. IX, 4) i iz Graca, kod Posuja (P.
1982, str. 78, sl. 10);
d) komad zemljane posude zemljane boje; je drobljenim kvarci
tom, osrednje grube izvedbe. ureena je posuda iz groba iz Ostroha
(J. P oullk, 1948, T. LXVIII , 10), posuda groba 27 (D. Jelovina,
1976, T. LXVIII, 4), posuda iz kod Stoca (Arheoloka zbirka ZM, inv. bl-o
3109/1), i posuda u (J. 1980, T. LX, 3);
e) zemljana posuda sive boje; je drobljenim kvarcitom, bolje ure
ena gustim urezanim trakama, izvijenog oboda. profila i ureavanja j?
i posuda iz groba 3 Trljuge, pol oaj Prine (J. 1980, T. LXII, 5);
fl zeml jana posuda sive boje; je drobljenim kvarcitom, bolje
profil posude je iz (I. Cl'em03nil{, 1970, Sl. 8 h);
g) zemljana posuda sive boje, drobljenim kvarci t om, osrednje
je profil posude iz (I. Cremonik, 1970, Sl. 8 il;
h) zemljana posuda boje; je drobljenim kvarcitom, bolje
profila je posuda iz (I. Cremonik, 1970, Sl. 8 j);
i) zemlj ana posuda sive boje; je drobljenim kvarcitom, bolje
nog profila su posude iz Beograda, Ul. Boidara Adije (M. 1970, T.
III, 2) i iz groba 246, Nin-drij ac (J. 1980, T. LXIII, 2);
j) zemljana posuda sive boje; je drobljenim kvarcitom, grube izvedbe. Sli
profil je na posudi iz groba 182 Nin-drijac (J. 1980, T. LVII, 4)
i iz Cima kod Mostara (T. 1976, T. XVII, 5);
k) zemljana posuda zemljaste boje; je drobljenim kvarcitom, os red
nje
I) zemljana posuda zemljasle boje; je drobljenim kvarci tom, bolje
profil je na posudi iz Cima, kod Mostara (T. 1976, T. XVII, 6);
m) dno zemljane posude; sive je boje, drobljenim kvarcitom, slabije
grube izvedbe.
GZM (A) , NS 39/1984, s tr. 97-129
P. OREC, NOVI ARHEOLOSKI NALAZI I Z RANOGA SR. VIJEKA
lO[}
Sl. 3.
Crtei: J.
a
\ \

I I
e
r
I .
I
\
\
\
j \ \
o 2cm


- m
GZ" I (A), NS 3Q/19S4. ,tr. 97-129
_ 1___ _ ________ NALAZ I IZ RANOGA SR. O6 . VI TEKA
l \
o l I
I
e
e
o 2cm
I I \.'-"'==::1'
SL 4. na Orlovom kuku kod Posuja
Crtei: Jelena
.a) komad posude oker boje; je drobljenim kvarcitom, grube iz
vedbe sunutranje strane, osrednje posuda je u grobu
u Vela tice, kod Brna (J. Poulik, 1948, T, III, 5), te u - abljak, Stan
kovci - i dr.
b) komad zemljane posude; drobljenim kvarcitom, osrednje grube
izrade s unutarnje strane, obod izvijen;
c) komad zemljane posude; osrednje je s mnogo dmbljenoga kvar
citri, grube izvedbe u unutranjosti . ukraena posuda je iz Nereza kod
Capljine (P. 1959, T. II, l) iz Graca kod Posuja (P. 1982, T. III,
2) , iz Ul. Buida!'a Adije u Beogradu (M. 1970, T. III, l) iz groba
202 Nin -drijac (.J. 1980, T. LIV, 8);
d) komad zemljane posude oker boje; je drobljenim k va rcitom, osrednje pe
i grube unutranje izvedbe. je ureena posuda iz selita u Podbrei
cama (.J. Poulik. 1948, T. LXXII, 2, T. LXXIII, 1 i 2), u Beogradskoj
Donji gr ad (M. 1970, r. V, l);
e) l, omad zemljane posude sive boje; je drobljenim kvarcitom, gr ' tbe iz
vedbe, os rednje s neuredno urezrI nim horizontalnim trakama. Sl je',lo je
u r een komad iz groba u (J. Poulik, 1948, T. XLIX, 16) i iz groba 27
(D. Jelovina, 1976, T. LXVIII, l);
f) kcmad zemljane posude crvenkasto-zeml jane boje; je drobljenim kvarci
tom, osrednje urea va nje imamo na posudama iz nalazi ta
-abljak II. Ccemonik, 1970, sl. 7a), te iz groba 214 Nin-dtijac (J.
1980 T. LXI. 3);
g) komad zemljane posude zatvoreno sive boie; je drobljenim kvarcitom,
grube izvedbe, os rednje je ureena posuda iz groba 140 Nin-drijac
(J , 1980, T. LXIV, 5).
107
GZM (A) , NS 39 {1984. st r. 97-129
P . OREC. NOVI ARHEOLOSKT NALAZ I I Z RANOGA SR. VIJEK A
l
\
b
o 1 2cm
....-IIIIIIIi::=::::::::::t
,
I
e
Crtei: Jelena
Sl. 5. Gradina kod Ivovika
a) fragmenat zemljane posude, slabije drobljenim kvarcitom
sto-zemljaste boje. je posudama na Orlovom kuku, te
o se govori na drugim mjestima. su ureene zemljane posude iz
Mogorjela, kod i iz kod Stoca (Uvid u zbirke Arheolokog odje
ljenja Zemaljskog muzeja);
b) profil zemlj a ne posude sive boje drobljenog Iwarcita;
osrednje je a ra.d izveden grubo. profila je posuda iz (I.
1970, Sl. 8a) i posuda iz groba 185 Nin-drijac (J. 1980,
T. LXII, 2);
c) eljezni odlomljene otrice i trna (duina 8 cm, irina otrice 2,5 cm), zna
tno lwrozi.jom. No je otkriven s nalazima zemljanih posuda iz ranoga
srednjega vijeka, pa smo smatrali da pripada istom dobu. oblike noeva
imamo u brojnim grobovima s brda, iz groba 20, i u Nin-dri
jacu (J. 1980, T. XXXI, T. XXXII, 9; XXXVI, 4, ll; XXXIX, 3, 12 i dr.) .
F. Fiala, -O nalazima na Gradu, nav-od i da je naao i bizantijske
novce iz 6. i 7.

Nismo mogli u trag ovim novcima. Pis ac ovoga
teksta naao je komade zem1janih pos uda koje pripadaju ra.nom sredinjem vi
jeku, i to gruboj zemljanoj boje, osrednje i oja
tucanim kvarcitam.
5. Velika kulina u Gracu, kod Posuja, lei na kosi, na mj es t u Pod,
udaljenom oko 350 m jui no od Grada. U prapovijesti Du je zasnovano gra
dinsko naseljeZI, kasnije su Rimljani utvrdili taj prostor22. su tragovi
nasta njenosti i u ranom srednjem vijeku (Sl. 6).
20 F. Fiala, biljeke, cit. pod 19, str. 325.
n P. cit. pod 13, str. 207.
22 F. Fiala, Prilozi arheologiji, cit. pod 19, ,tr. l45-15l.
108
GZM (A), NS 39/1984, str. 97-129
P. OREC, NOVI ARHEOLOSKI NALAZI IZ RANOGA SR. VIJEKA
6. Velika gradina u Batinu, kod Posuja, podignuta je u prapovijesti]3
na brdu Pris<Jje. Na gradim su i nalazi koji pripadaju i
kulturi, kao i nalazi iz ranoga sredmjega vijeka. Nalazi iz ranoga srednjega
vijeka sastoje se od komada zemljanih posuda i od eljeza. Zem
ljane posude su sive boje, gnube izvedbe, osrednje su drob
ljenim kvarcit<Jm, oboda izvijetnih, bez 'Ukrasa. Posude najdebljih zidova imaju
rebro oko oboda i :niz otisaka prsta, ali od prapovijesnih ureavanja
(Sl. 7). profil. je na posud:i iz 6 - abljak, iz vremena seo
be naroda
2
4, kao i na posudi. iz naselja Podbreice u
7. Gradina Pit iznad Gorice, kod Gruda, podignuta je na brdu zvan<Jm
Pit uprapovijesno doba
2G
, a na kojoj su Rimljani sagradiJ.i utvrdu. Trag<Jve
ivota nalazimo i ou ranom srednjem vijek'U. Ranosrec1njovjekovna zemljama
moe se svrstati u dvije skupine. Jednu skupinu tamnosive po
o 2cm
d
Sl. 6. Velika kulina u Gracu kod Posuja
Crtei: Jelena
a) zemljana posuda s vanjske strane a s unutranje crvenkastozemljaste
boje; osrednje je drobljenim kvarcitom, ureena trakama hori
zontalnih linija. Ul'eavanje imamo na posudi u grobu 7 u Gracu
kod Posuja (P. 1982, T. [II, 3); ,
b) zemljana posuda boje grube izvedbe; je drobljenim kvar
citom, ureena horizontalnim trakama ispod oboda, slabije je pro
fil na posudi iz iz 6, ali koja nema trake (I. Cremonik, 1970, sl. 9a);
e) posuda sivo-zemljaste boje; osrednje je drobljenim kvar-citom.
je profil na posudi iz Muica, 5 (J. Cremonik, 1970, sl. 8c);
d) eljezni no (duina 8,8 cm). Odlomi jena )e otrica i tm, te je korozijom znatno
je no iz groba 225 Nin-Zdrijac, te brojni drugi nalazi u grobo
vima iz brda, (J. 1980,
T. XXXIX, 4; T. XLI).
23 F. Fiala, biljeke, cit. pod 19, str. 326; P. cit. pod 13,
str. 197.
24 I. 1970, str. 55, 56, 69, sl. L3a.
25 J. Poulik, 1948, T. LXXII, l a, 2a, 33, T. LXXIII, la, 2a.
20 P. cit. pod 13, str. 222-224.
109
GZM (A), NS 39/1984 , st r. 97-129
P . OREC, NOVI ARHEOLOSKI NALAZI IZ RANOGA SR. VITEKA
sude grube izvedbe, droblj!llim kvarcitom, rijetko ureene urezanim
horizontalnim trakama, izvijenih ili vertikalnih oboda (Sl. 8, e, d, e, fl.
su posude u grobu 76 i 182 nek,wpole Nin-drijac2', u u
6 u vrijeme seobe naroda
28
, te !Ila posudi iz groba nekropolie
Vrbka-Zdu
29
Druga skupina su zemljane posude sivo-crvenkaste boje, osred
nje ili slabije s mnogo drobljenog kvarcita, ureavane vie
strukom valovnicom, s jednom valovnicom na ramenu ili s gustim horizon
tabnim urezanim linijama. Obadi vertikalni ili izvijem (Sl. 8, a, b). Posuda
profila i U!I'eavanja je u Cimu, kod Mostara, ali nije posebno
izdvojena i datirana je da spada u VIII stol.jece"o. Posuda prikazanoj
na Sl. 8 b je u Gracu, kod Posuja
3
t, a i posuda iz groba 202 nekropole
Nin-drijac
32
Na gradini Pit su i metalne, patinirane korice noa.
U konicama je i otrica. Korice su ureene sa dvije dvostruke
linije. Na koricama je ubodima ila ispisano pet slova. Dva slova, latini6no D
i E, dobro se raspoznaju; radi se, moda, o imenu vlasnika noa. Smatramo
da korice noa pripadaju ranom srednjem vijeku, a ne starijem peciodu
(Sl. 8 g).
8. Gradina II Grudama podignuta je na otroj kosi u selu Gru
de, iznad zaseDika kuda je prolazio put Grude - Gorica - Imotski, j
drugi, moda konj&ki, - Gradac - Posuje. Gradina je podig.nuta u
prapovijesna doba
3
.3,. a RimljaIlli su na tom prostoru, malo sueno, podigli
utvrdu, koja je bila nastanjena i u ranom srednjem vijeku. Od nalaza iz ra
noga srednjega vijeka najvie je komada zemljanih posuda, koje se mogu svr
stati u dv'.ije skupine. Jednu skupinu pooude sive boje, slabije ili osrednje
tucanim kvarcitom, ureene urezani m horizontalnim trakama
viestrukom valov;nicom. Obadi su izvijerui ili vertikalni. Jedna posuda, sive
/
I a \
\
Sl. 7. Velika gradina u Batinu, kod Posuja
Jel ena
27 J. 19BO, T. LXIV, 7; T. XXXIV, 29; T. XXVIII, 3.
28 I. Cremonik, 1970, sl. lld.
29 D. Jelovina, 1976, T. XCI, 3.
GO T. 1976, T. XVIII, B.
31 P. 19B2, T. III, 2.
32 J. 19BO, T. LIV, B.
33 P. cit. pod 13, str. 226 i 227.
110 GZM (A), NS 39/1984. str. 97-129
___________ --' P . OREC, NOVI AHHEOLOS KI NAL AZI I Z RANOGA SR. VIJEKA
hoje, ima obod povijen unutra. P osuda oblikom i izvedbe na
je na (Gradini) na Ozrnu, kod Li ti ce, ali primjeri nisu
na i13traivanom niti u li teraturi i zbirkama. Drugu skupinu
zemlj ane posude hoje, .slabije drobljenim
kvarcitom, ureene u rezanim horizontal nim trakama i valovnicama (Sl,. 9 a,
b, e, d, e).
e
\
e
o
2 3em
10.._'==1.. ' _..I'
I
OJ
I
g
SI. 8. Gradina Pit iznad Gorice, kod Gruda
Crtei: Jelena
111
CZM (A). NS 39/1984, str. 9;-1!9
P . ()REC. NOVI ARHEOLO lG NALAZI 17. H,o.NOGA SR. V r.TE KA
9. Trostruka gradina u kod Gruda, nastanjena je u prapovi
jesti
34
. Na sredinjem dijelu, i to na strani, uz Vitro (Gru
su komadi. zemljanih posuda, koje, po svoj prilici, pripadaju
ranom srednjem vijeku. Po tehnici rada skoro su istovetne s osta1im nalazima
z,emljanih posuda crvenkasto zemljaste boje. Fragment posude (Sl. 10 a) oja
drobljenim kvarcitom, gru be izvedbe, ureene maj storski m Zlnakom koji
na mlinsko ili na kolo za izbacivanje vode za natapanje, a
s ive je boje. majstou,ki znak je na posudi u Starom Slanka
menu
35
, dok se pr-ibh.no maj stor ski znak, utis nut u dno posude, nalazi
na zemlj anoj pos-udi 1982. godin,e u docu, u neposr edinoj
blizini utvrde (Topane) kod Imotskoga:36. Majstor ski znak se sastoji od kon
krugova ispresijecanih urezima.
I I
a 2crr1

b \ I I
....._"====11
Sl. 10. Trostruka gradina u kod Gruda
Crtei: J elena
10. Krstina (Gradina) u Donjem Gracu, kod Litice, glavica je na kraju
brda Mualuk. Tu je zas novano prapovijesno naselje, a Rimljani su na tom
naselju podigli utvrdu. U o'kvirima obrambenih zidova !'imske utvrde vide se
obrisi od kamena i maltera. U :na,rodu Donjeg Graca vlada milj,e
nje da je na Krstiln.i bila crkva i da je poruena u vrijeme osmanlijske v].a
davine, te da se u dane u godini zvona kako zvone pod zem
ljom, Nav,odno su franjevci kopali na Krstini i pronali jedan eljezni kri.
Ni smo mogli u trag ovim istraivanjima, kao ni kriu,
Uz zid utvrde su ostaci triju zemljanih posuda s vanj
ske strane s.ivo-crvenkaste, a s unutranje sive boje, slabe grube iz
vedbe, droblje-nim kvarcitom. Kod dvije posude obodi su izvijeni, a
kod tre6e obod nije Tu je i jedna od zemljane posude,.
pa je to jedini primj-erak koji ubraj amo u rani srednji vijek. je
onoj iz Stare Mesto
37
, te na posudi iz groba 3 nekropole Nin-Zdrijac
38

34 P. cit. pod 13, str. 208 i 209; B. Schnur i Litzen keramika
na Neretve, Hrvatsko arheoloko drutvo, Dolina Neretve od prahislorije
do ranog srednjeg vijeka, 1977, str. 38.
Z.i M. 1970, T. IV, 6a.
86 Nalaz nije objavljen, a se u Narodnom Imotski. Uvid mi
je arheolog Snjeana na se za hvaljujem.
87 J. Poulik, 1948.
J. 1980, sl. 1.
112
GZM (A), NS 39/l984, str. 97-129
P. OREC, NOVI ARHEOLOSKI NALAZI IZ RANOGA SR. VIJEKA
Sl. 9 .
.a) fragment slabije posude, drobljenim kvarcitom ; s vanjske strane
je a s unutarnje sive boje, grube izvedbe, ureena je viestru
kom horizontalnom trakom i valov nicom. ureena je posuda iz
kod Bijeljine (I. Cremonik, 1977), i posuda iz 5, datirana poslije
VlI (I. Cremonik, 1970, T. XlII, 5);
b) fragment posude trbuastog oblika drobljenim kvarcitom ; bolje je
sivkaste boje, ureena viestrukom valovnicom, oboo povijen unutra. ure
avanje i profil nismo mogli za
e) fragment posude sitno drobljenim kvarcitom ; bolje je na
kolu, grube izvedbe, nepravilnoga i kratkoga izvi.jenoga oboda, ukra
ena gustim nizom urezanih horizontalnih linija. ureene posude
su u Biogracima, kod Litice, u kod Stoca, u Paniku, kOD u
Gracu, kod Posuja, grob 7 (P. 1982, T. III, 3, 4, 5); je i posud'1 iz
groba 3 iz Biljana Donjih - TrguIje, poloaj Prine (J. 1980, T. LXlI,
5) i posuda iz Beogradske tvrdave, Gornji grad (M. 1970, T. IX, 3);
d) fragment posude drobljenim kvarcitom, slabije s vanjske strane
zemljasto crvenkaste, a s unutarnje sive boje, ukraena je nizom oo Det urezanih
horizon talnih linija. ureena je posuda iz groba 1B2 Nin-drijac (J. Belo
1980, T. LX, 2);
e) fra gment posude od zeml.je, sa dodatkom drobljenog kvar
cit a ; gnlbe je izvedbe, slabe crvenkasto-zemljaste boje, na lon
kolu. Nije ureena. Priblino profil je na posudi iz groba 268
nekropole Nin-drijac (J. 1980, T. LVI, 5).
G7,M (A), NS str. 113
p, OREC, N OVI ARHEOLOSKI NAL ZI IZ RANOGA SR_, _' _l I_J_E_K_A____________
\ \
o 2cm
Sl. 9, Gradina u Grudama
Crte i: Jelena
B GZM (A), NS 39
G Zi\'! (A) , NS 39/1984, st,. 97- 129
114
P. OREC, NOVI ARHE LOSKI N A LAZI I Z RANOGA SR VIfEKA
11. Crkvina (Gradina) na brdu. Ozrn (Ozrinje) II Buhovu , kod Litice.
Na otroj kosi sela Buhovo i u prapovijesno doba pod ignuta
je gradina, na kojoj su Rimljani sagradili svoju utvrdu
39
Na dij elu
ove gradine, navodno, post.ojala je crkva Sv. Jure
40
, pa to, kako izgleda, bi
jae razlogom da se poti "kuje naziv Gradina, a prihvati Crkvina. O nastanje
no- li na ovoj gradini 'LI ranom sred'njem vi.ieku zemljana ].00.
i o d metala. K{)madi su boje osrednje
tvrdo ' , ureeni horizontalnim trakama, a j eda n primj era k je s vaJ.ovnicom
(Sl. 11 a), o"im jedne p():;ude, kojoj je rub malo p::vijen unutra i druge s V l' \'
tikalnim obodom. po. uda s va lovnice ie u Grac;u, kod
Pos uja
41
, pa posuda iz z-emunic:' 3.. u posuda iz groba 202
a
f
cm
O.......t:=::I?_ ....
b
,
Sl. l l. Crkvina (Gradina) na brdu Ozrn (Ozrinje)
pole Nin-dlij3c4'l, te p-osuda iz Denave (Pol,ablje)44 Od od metala
na Sl. 11 b priKazan je eljezIni i ljak (m<l da s trijela ili alatka), a otrica e
l.i c7,Oog noa (SI. 11 e) je. Sli 6no noa je u grobovima
48 j 164 nekro pole Nin- <lrijacl." te su i drugi nalazi jz grobova
- Ma;d:novo brdo, ku ':e, i dr.
:39 P. cit. pod 13, str. 237 i 238.
40 P. Bakul a, Hercegovina prije sto godina (Sematizam fra Petra Bakule) ,
Split, 1867 (Mosta r, 1970, c:r. /j8).
41 P. 1983, T. III, 2.
42 L Cremo ni k, 1970, T. XIII, 3.
43 J . 1980, T . LIV, 8.
44 J . Poul i k, 1948. sl. 2.
45 J. 1980, T. XXXVI, ll ; T. XLI, 22, i dr.
GZM (A). NS 83 /1 934. s tr . 97-129 115
P. ORE:C. NOVI AT{HE01, Q5KI NALAZI IZ R , \ NOGA SR. VIJEKA:-_ _ _ _______ _
B. DRUGA NASELJA
Naselja zasnovana u rimskim nastambama
Gradac, kod Posuja, F. Fiala j e 1893. godine otkopao dvije
ispod Grada u starom n aselju i u njima, uz rimske -nalaze, n aao o3 tatke
materijalne kulture iz ranoga sredrnjega vijeka
IG
. P isac ovoga rada
je istraivao jednu rimsku na Liskama i Ll njoj naao je:lrnu zemljanu
p03 udLl grube i zvedbe, po svoj prilici iz ranoga srednjega vijeka. j e bila
od i dobro komada vapnenca i bui;"e. Va nj
ski zi dovi su debljine 0,55 m , a pregradni 0,35 m. Pod bio j e
od sitnijeg kamena i bu ke. nije bila poruena ili spalje:n a, su se
novi do.seljenie} u i zgradu . Zato se moe vjerovati ela
cijelo ll1asel}2 iz rimskoga doba ni}e bilo po r ueno.
Naselje na Njivama tl Gracu kod Posuja
Ostaci naselja iz nmoga sre:lnjega vi jeka su na Njivama kod.
u Gr acu, kod P03uja. Na dijelu toga prostora je i

I e
o
2cm


! d I I
-+
'.- +
a
Sl. 12. Naselje na Nj ivama u Gracu, kod Pos usj a
Crl ei : J e le na Radojcvic
b) fragmen t zemljane posude drobl j enim kva rcitom, osrednje
ImsLQ-zemljaste boje. Na okruglom nnpravljen je olisak majs tcl' kog
znaka u obliku rozete, se, od est latica. maj storski znak ima pos uda
iz Beogradske (M. 1970. T. XL 7), i iz Donjeg grdda (1.\1. Bi r
1970, T. III, 16a) i donekle posuda iz Biskupije-Crkvine (J.
1980, T. LV, 9a);
c) fragment zemlj ane posude drobljenim kvarcitom ; do bro je grube
izved be, ureena ni 'zom dubokih kosi h ureza, ta mnosive boje. je ureenu
posuda iz (J. 1980, T. LVII, 3), iz Beogradske tv\'
(bve Donji grad (M. 1970, r . 'il, ));
d) komad zemljane pos ude drobljenim kvarcit om ; sivkaste je boje, bolje
ureenu horizonta lnom urezanom linijom i valovnicc m . je ureena
p03uda iz otkopa Nin- dri jac (J. 1980, T. LXI, G);
e) komad zem j ne posude ojac ne drobljeni m kvarcitom ; je boje, slabije
grube izvedbe, r ukom.
4G P. 1948, SI. 8; F. Fiala, Prilozi arheol ogiji, cit. pod 19, sl. 14, T. VI,
1-6; F. Fia\a, biljeke, cit. pod 19, T. VII , 4.
8'
6 GZ}] ( Al NS 39/ 1984. str. 97-12Q
_l l N:..:O:..;....: :..;.R= 0LO SJ<l [JE K A ___________ . .:... VI...:A Il;.::E:..:c:: N ALAZ I I Z RANOGA S R .
vang radinsko na selje i z metalnoga doba , pa je otkopana i jedna na
stamba od drvenih kolaca i te oblijepljena g!ilnom
47
Nastam
ba jo nije mada se govori lo d a postoje ostaci na
Mar kovom brigu. O kakvoj je nij e
Nal azi koje donosimo (Sl. 12) i skopani s u na njivama prilukom obrade
zeml je . 2 el jeZl:1a strijela 5,5 cm, piramid<9.lna, vrak 3 cm, a trn 2,5
cm, Sl. 12 a) je na 'njivi Mate kod Guv:nine. Strijela je
dobro Ovakve strijele su r ijet ke, .a ko se ima u vidu da s u pirami
dalm vrhovi strijela uglavnom pOZInal i s tulcem za a ova ima
trn. eljezna strebca (Sl. 12 fl, je na nji v i (Pod jamom) Mirka
je korozijom, v rh strijele i tulac su odloml j eni. strijela
je u Kninu-Pl avno (Medine)48, datir ama u 9- 11. stolje6e.
Velika II Drinovcima kod Gruda
U Velikoj pe6ini
49
'na prapovijeSTI-om nas elju su
Cl3taci materijalne kulture i iz ranoga srednjega vijeka. Tragove iz ranoga
srednjega vijeka o,tkri o je pisac oVDga ra.da 1970. god.i,ne, a 1977, 1978. i 1980.
go::line ekipa Zemaljskog muzeja to je potvrdila prili kom istraivanja ove pe
cine. Nal aze iz ranoga sr ednj ega vijeka predstavljaju komadi zeml janih po
suda ta njih zidova, drDbl Jenim kvarcitom, ureenih
C. GROBLJA
U Gracu, kod PosuGj a, utvrde:lo je osam grobova iz ranoga srednjega
v i je\ a u sklopu dvojne cr kve (tni su groba unutar, a pet ispred cl'kve) . Gro
bJvi su ukopani u zeml'ju n a redDve i tu nij e bilo :nikakvih kas nijih uko pa
van ja prvotnih grobova, a n i dvojnih ukopa. Grohne arhitekture ni je
nad no, osim neur'Ednih kamenova oko ramena i gl.ave uz pojedine grobove.
Na jvjerojatni j e je da su zemljane humke iznad grobova dugo postojale. Jer
nije objasniti zato nije dolo do ponovInoga ukapanja na
t e m pro;toru kada g,e zna da je tu grDblje stalno trajalo, pa i danas je a,ktiv
no groblje u Gracu. U grobovima su koma-di zem
ljanih posuda, par karolirnkih eljeznih os truga i jedan komad k{) ti .
Iznad grobova su komadi polomIj nih zeml janih posuda iz ranoga sred
njega vijeka, koji iS U, kako se r azbijeni uz obrede mrtvima
Prema grobova bez arhitekture i s prilozima bilo
je sj.even:1 o i juno od otkrivene crkve, na njivi Crkvine i Trnovci.
U Prolocu, kod Imotskoga, nie mosta na Suvaji, su ostaci
grobova i z ranoga srecinj,ega vijeka, a tu su se nalazili i ostaci grobova iz
prapovijesn oga i rimskoga do ba. Tu se nalazi i nekro pola na
predmeta u tim grobovima raznesena je na razne strane
52
.
47 P. cit. pod 13, str. 188 i l89.
48 D. Jelovina, 1976, T. LXXII, 3.
40 P cit. pod 13, str. 196 i 197.
50 B. Mlini) , GZM (A) , NS 35/ 36, Sarajevo,
1981, str. 1-97.
5 1 P. 1982. :;tr. 32-65.
52 A. Imotska krajina, Spl it, 1953, str. <11.
117
GZM (A) , NS 3J/ 1984, str.
p, OREC, Novr Af:HE OLOSKT N L AZI I Z RANOGA SR, VlTE T{ A
-'--_---"-'---=--=----=--=--_-=-:;'-----.-_----'--_-'-----_----'----'-'---=-----'--....:.c-'-------'-'-'-'--'---__ _ _ __
Kod u Donjoj Glavini ,kod Imotskoga. otkriveno je groblje
iz ran{)ga srednjega vijeka, Priliko m izgradnje ceste Glavina - Poloac, te
i.sko,pavanjem prine za gradnju blizu kori ta Vrlike skor,o je wniteno
groblj e iz perioda ralnoga srednj ega vijeka,ja,
Na crkvenom imanju u Gorici, kod Gruda, zapadno od nove crkve Sv.
St j '2pan, T, Glava v ri o je istraivanje jedme grobnice, u ko joj je na
ao priloge uz kosti mrtvih (zemlj aine po ')u-cle i od metala) k{)j i pri
padaju ranom sr,ednjem vijeku, Sj evel' no od grobnice bil,o je staro
groblje na njivi Jerke i Ante iz Gorice, U jednoj zgradi, podiieljenoj
na manje prostorije {;dvoojene pregradnim zidovima od kamc:1a i maltera, na
lazi se mozaik, Izgleda da je li is toj zgr adi bilo i staro groblie, po svoj prilici
iz ranoga srednjega vijeka. To je prilikom pravljenja dvorita, kada
je otkriven i moza ik, kako se od jedn-obo,jn oga sivoga vapnenca, debljine
oko 40 cm, O prilozima iz ovih grobova nismo' mogli nita sazna'ti,i
U Tribistovu, !wd Posuja, kod oko 1955, g'odine m.
jednoj gl avici otkopano je desetak grobova pl-ilikom izgradnje gos podarskih
objekata, Grobovi su bi1i bez arhitekture, Uz pokojnike, poloene na s
ispruenim nogama i rukama, su pril,ozi (eljezni i o3truge), koji
nisu Prema su duine oko 25 cm s {)tnicom na jed
noj strani, Ostruge su, po svoj prilici , bile kal'olinkoga tipa,
lVIandina gomila u Grudama. U ovom nije u pitanju gomila,
gradina
34
U zid koji je titio gradimu na strani vreni su bro jni ukopj,
Pokojnici su polagani na u isprue nom poloaju, orijentirani zapad-is tok,
Gro,bna arhitektura je od kamenja u zidu gradi,ne, Grobovi s u otva
rani i raskopavani. Arhitektura grobova bi se mogla uporediti s arhitekturom
grobova iz Biskupije - glavica, Bribir-Vratnice, Ceti-na-Sv. Spas' .
U jednom grobu naao sam ulomak s!ve zeml,iane PQ,sude, dr-obl jenim
kvarcitom, bolje ureene kosim urezima; primjerak je
na N,jivama u Gracu (S1. 12 cl, Ima dosta, [la ureenih posuda
i z ran{)ga srednjega vi jeka,
Utvrdio sam naknadno ukapan,je mrtvih u brojnim gomilama u zapadnoj
Hercegovini (u Batinu, B Vi'njanima, Viru, kod Posu,ja, u
- Gorniim Ljutom Docu i Cerigaju, kod Litice, i dc),
nije vreno istraivanje ovih gro-bova u grobnim gomil.ama, mada ima
kazivanja da je u njima rnalaeno predmeta bodei i komadi zemlja
nih p'osuda), Smatram da se mo-e na da je barem ,jedan
dio grobova naknadno ukopanih u grobne gomile iz ranoga srednjega vi ,jeka,
jer ukopavanje je vreno i u razvijenom srednjemu vijeku u grobovima pod

D. CRKVE
Gorica kod Gruda. Sredin{) m 19. u apsidu crkve Sv. Stjepana,
koja je tada iz ruevina pcdjzana, uzidan je komad pilastra s ple
53 V. upe Imotske krajine, Imotski, 1378, str, 195,
54 cit pod 13, str, 239 i 240,
55 D. Jelovina, 1976, T. IV, 3, 4; T, V, l, 2, 3,
118 (A), NS 39/1984, str. 97-l29
____________P_ ._ OREC, NOVI LOSKI rALAn I l.. RANOG A S R. VIJEKA
ternim ornamentom koji je M. Vego datirao u 9- 10. Pilastar je od
sitnozrnatog vapnenca, svjetles ive boje, obijen (duina 33 cm, irina 27 cm,
Sl. 13 a). PI terni ukra.s prepleteni krugovi, vezani u zlovima
i za rubnu traku. Ovaj izrad-e krug-ova uzlovima ne javlj o se u naj sta
ri j oj pl t ernoj pl asti ci, neto kasnije", mada s pada u najstariju
p elemu skulpturu, pa bj se pi\ast ar mogel.{) dat irati u 9. moda u
dru Ll I= olovicLl , a najkasnije u 10. l ol.i 22a.
o 1 2cm
Sl. 13. Gorica , kod Gr uda
Crtei : ') c1C' nu
SU i drugi ulomci pletern skulpture u Gorici, koje je, uz sje
verni zid crkve Sv. Stjepana; otkrio T. G13va. Nalazi jo nisu objavlje ni.
Pri k-o panju grobnice blizu crkve Sv. Stj epana u Gorici izbacivana je
zemlja i na put koji se nalazi uz zapadnu stranu gr'oblja. Na to m put u n aao
j e M. Lozo 1982. go::line jedan ko mad pleterne ornamentike , koji sada na
tni u zbirci samostana u Imotsko m. Vjero jatno je to dio oltar
ske pregrade, od svijet1osivoga vapnenca (dimenzije 12 x 17 x 18 cm),
Osnovni motiv j e krug koji polovi ':'J ku gradeci druge komp-ozicij e,
koje nisu posve ja.sne, jer je koma d je da se uz krug nalazi
oG M. Vego, Bekija, ci t . rod 6, str. 49 i l26.
JI S. batinaj Zagreb, 1976, str. XII.
GZM (A), NS str. 97-129 119
P . OHEC, N OVI AHHE OL O$ KT NALAZI rz RANOGA . -'....: I:c:,E.:: A ___________ SH . .:- V T.::: K:::,-'
pupol jak J.jilja'I1a na jednom mjestu. Izgleda da Je u pitanju sloena kompo
z.icija, a mnda i vitica s biljnim omamentom. Nemamo izravnih .
.Jdan komad pleteme skulpture iz Gorice kod Gruda, koji je pronaao
dr D. Basler, nalazi se u Arheolokoj zbirci samostana na Humcu
kod Ljubukog. Fragment je, vjemjatno, dio oltar'ske pregrade, od
mekeg svjetlosivJ ga vapnenca, dimenzi je 10 x 15 x 18 cm (SL 13 c). Krug pre
s ij eca druga traka kao kod objekta prikaza enog na Sl. 13 b) , a bio je
po-vez.an sa drugim krugom iJi kakvom drugom pletemom kompozicijom. Na
kna dwl je dio trake naz.ubljen na mj .o ta i ukraen K{) mpozicijom
nom fragme ntu b.
T:' melj i crkve iz ranoga sre::!n jega vii eka u GJ ric' nal aze se, se
dri, ispod s adanje gro-bne crkve Sv. Stj epana, a na
njenoj sjevcl"noj i sj eV'flOist{) oj strani.
tvrda (Topana), Imotski. U obrambenom zidu imOl .; ke u tvr.:le M. LClZO
je 1980. gndine n aao pil asta r s pl etemim ukrasom u vidu sloene plete.n ice,
k a ' donji prag i spr ed vrata Pilastar j e
od s it nozrnas toga vapnenca .:; :ve boje, kao i onaj iz Go rio2. Na sredini pilastra,
i to na o noj strani koja je ureena, pravljena je rupa (11 x 11 x 6 cm) za stu
pac v rata, pa je tako- (Sl. 14). Pllastar je ,na uzdunoj :s trani
za za oltars ku pregradu. Navodno je, 1981. g odine, M.
Sl. 14. Utvrda (Topana) , Imotski Cr ter. i: J e lena
Laz ispod obra mbenog zida utvr-de (Topane) na. ao ulomak ol tet r sk e
pt eg rad'e, koji se u zgradi Narodneg I mot.slki
58
. Pleterni orna
ment j e istom tehnilwm kao i .komadi iz Gor ice, mada su krugovi j
tra ke iri, to da obadva pil ast ra jz jedne crkve.
Pilasta r u obrambenom zidu iz druge je polovice 9. kao i onaj
iz Gor'ice. Teko je kada je j kako dolo do pilas tra u zid
utvrde, gdje se crkva nalazila, kao j o raz lozi ma koj i su d oveli d'J I'uen ia
crkve. Na katastar ske Imots k i ni smo nClli nazive zeml jita
crkvina , n i ti kojemu o d poznatr:h svetaca, samo je u selu Glavina
ispod grada ime Gospa (GOI3 pe) , to bi moglo da crkvu
Go.spi59.
Proloac kod Imotskoga. U proloko I l grobl;u, pri likom kODan;a grob
nice , p m naac je J oco 1974. g odi ne tri ulomka crkvenoga namje
taja, kojima je i :5 pl.-eterom u svj etlosi vo j mulji k i.
5 M. Lozo, Nekoliko s rednjovje)l:ovnih ulcma l<a, Imclsi,a krajina, 1. studenoga
1083. godine.
.59 Uvid Ll katastar Imotski.
120
GZM (A), NS 39 / 1984, str , 97-129
P . OR Ee:. NOVI ARHEOLO SKI NALAZI I Z RA NOGA SR. VIJEKA
o 1 2cm
___"'==::::ll
b
SI. 15. Proloac, ke:!
Crt( 'ZI: Jekna
Ulomke su donije1i u Zbirku samo3tana Imotski M. Lozo i fra
Vjeko J.eda'n komad pleterne skulpture iz Proloca naao se u Muzeju
hrva tskih arheolo kih spomenika u Splitu, GO a predstavl ja krug kDmbiniran
s ukrtenim trakama. Komad pletern,e skulpture koji se u
Zbirci samostana joe u svjetlosi voj mlIjevini , k0!3im rezom
(dimenz.i je komada 7.5 x 8.5 x 14 cm - Sl. 15 a; dime:1zije kDmada koji se
va u Splitu: 10 x 13 x 21 cm - Sl. 15 b). krianje traka u krugu imamo
na D1tarskDj pregradi s imenom Drislava, datiranoj u X

ili na
iz datiranoj u IX-X

Mogli bismo da pleterna plastika
iz Pn)IDCa okvirno see u IX-X
GO M. Lozo, cit. pod 58.
61 Ilus trirana povijest Hevata, Zagreb, 1971, str. 38.
02 D. Serge,jevski, Rimski kameni spomenici sa i Livanj skog polja,
GZM XL (2) , Sarajevo, 1928, str. 12-13, T. VII , 13; N. Rappor ts au Ille
Congres de CIAS, 2, Bratislava, 1980, p. 289-290, tig. Z1.
121
GZ M (A) , NS 31 / 1984. str. ::"-129
P . OREC, NOVI AR llEOL O$ KI NALAZI IZ RANOGA SR. VIJE K A
E. POJEDINACNI NALAZI
l. eljezne strijele
U Batinu, kod Posuja, u polju kod guv na, kuda je prolazio ri01
s,ki 1 sre::lnj-ovjekovlnl put, a i kasni ji do 1890. godine, je eljz na stri
jela (Sl. 16a) na povrini zemlje. Vrak j e piramidalnog o blika. Ovaj o blik
stri jele bio je dugo u uporabi, pa i u ranom srednjem vijeku, mada .skidanje
otrih kutova na vr>ku strijele nije
U Podgrmin, u Gracu kod Pusuja, na njivi j e
eljezna st d l.iela ko rozijom (Sl. 16 b). Sli6na str'ijela je iz gro ba 50
nekropole Nin-Zdrijae, iz sj everne Dalmaei j, za koju nema o na
lazu
G3
, te iz groba 3 iz Bluoina
G
+ .
'
-
a
-.
o
-.
d

-o
-..
Sl. 16.
Crtei: ,J elena
N a Vlaki , blizu Ore6ovih u Gracu, kod Posuja, j na po
vrini zeml je elj e:ana st rijela duine 7.5 em (krilca i vrh - Sl. 16 e).
strijela iz K,njna-Plavno (Moedine)65 i jz groba 3 iz


C3 D. Jelovina, 1976, T, LXVIII, 2, T. XXXIX, 27.
64 J. Poulik, 1948, T. XLVII, 4.
65 D, Jelovina, 1976, T. LXXII, 2.
66 J . Poulik, 1948, T. XLVII, 4.
--------------------
G7.:VI (A). NS 39 / 1984. str. 97-129
122
P. OREC. NOVI ARHEOLOSKI NA L,\ ZI IZ RANOGA SR. VIJEKA
Na istom lokalitetu je, na p.ovrini zeml je, jo jedna eljezna
strijela (duiina 5,8 cm, vrak i trn odloml j en.i), sredinom naglaen brid (Sl.
16 e). strijela je u grobu 254 Cetina-Sv. Spas i datirana od
9-12.


U unjarima. II kod Gruda, u zemlji gdje su ivo
tinjske kosti, komadi zemljanih posuda i ulomci eljezrrih na,
je i elj ezna strij ela, znatno pogotovo vrak, koji je bio u obliku
vrbova l ist a (dui.na 4,3 cm - Sl. 16 d). Tu je bUzu bilo staro naselje s pred
rimski m i .sr :i'njovjekovnim o3t3cima.
Takud, r u na Ve.i kim njivama, ina povrini zemlje,
je eljezna strijela (duine 5.6 cm - Sl. 16 fl. Tipoloki je na
em nalazu pl1kazanom na Sl. 16 C. strijela je iz Knina-Plavno (Me
dine)' S
Na Kamenku (!{ ruevo, kod Mostara) je na povrini zemlje vje
roj aln vraK strij el' ({)13 tal':J je o t - Sl. 16 g).
a is t{) m lokalitet u je eljezna strij .",'la (sullica ? ili manje koplje,
dUina 13 cm - Sl. 16 h), na povri ni zemlje gdje se nal aze tragovi ivo ta
prej l' j,l s,'Dg, (?) i s rednjovjekovnog doba. Uski metalni tulac je S3
a
Sl. 17,
vijen i do:; ta a vIse bi odgo varao strijeli nego kopljU. oblik
stri jele naden je u grobu 161 Zdrijac Ll Ninu
GB
07 D. J elovina, 1976, T. LVIII, 3,
G8 D, Jelovina., 1976. T. LXXII, 2.
J, 1980, T. XXX, l j, 16--18.
GZI\1 (A), NS 39 / 1984. str. 97-129 123
p OREC, NOVI ARHEOLOSKI NALA ZI I Z RANOGA SR. VI.JEKA____________
U blizini Humea, kod Ljub:lkog, je dobro eljezna tro
brid-na strij.el a s trnom za (dulina 7,7 cm - Sl. 17 a). Okolno3ti
nalaza su nepoznate, a predmet se u Arheolokoj zbirci
samostana na Humcu. strijela je na Maloj gradini (Stranici)
na Libu kod Duv'na, uz analogijoe navedene u ov{}m
U ok{)lici Ljubukog, uz nepoznate okoLnosti, je eljezna strijela
oblika \astinog repa, dobro (duina 9.3 cm - Sl. 17 b). se u
Arheolokoj zbirci samostana na Humcu. skoro istovetna,
elj.ezna strljela je u grobu 166 Nin-drijac
70
L3to tako uz nep{)ZInate
ok{)lnosti nalaza imamo i eljeznu strelicu, koja se u
a
Sl. 18.
70 J. 1980, T. LXVIII, 4.
124 CZ" 1 (A), NS 39/1934 , str. 97-129
_ ___ _ _ _____.;. . -=-::..o ' ALA :LI I Z R ANOGA SR. \ ' [JEKA p-'- "' Rl j EOL OS KI
Arheo'lokoj zbirci samostana (Sl. 17 e). Duina strelice je 8.8 cm,
a dobro je strijela je (bez oznake nalaza) u sjevernoj
DalmacijiH
U sel u kod prilikom obrade njive
je eljezna strijela tipa lastinog repa, do bro (duina 7 cm - Sl. 17 d).
se u Arheolokoj zbirci samost.:ma na Humcu, stri
jela nadena je u ruevinama crkve u Gracu kod Posuja
72
.
2. e l j e z n i ill a
U olwlici Humea, kod Ljubul{Qg (Dkolnosti nalaza nisu poznate) ,
je elj ezni karolin'koga Lpa . se nalazi u Arheolokoj zbirci fran j e
samostana -na Humcu. joe korozijom, tako da je vrh od
loml j en i (dui.na 65 cm, irina 5 cm - Sl. 18 a). Ne
dO.:ilaje rukohvata i pa je tipoloko otealJ1D.
3. e l j e z n o k o p l j e
Ispod Glavice (Gradine) tl Viru 1930. godine pronaao je David Budimir
eljezno koplje s kri lima, karoli.nkog tipa (Sl. 18 b). Danas se kop,lje nalazi
kod njegova sina Petra (duina 70 cm, irina lista 8 cm, raspon krilca
6 cm). Du lis>ta kopl,ja je lJ1aglaeni brid, kra j evi krilca su ureeni vertikal
nim urezima, kao i tulac koplja iz-nad krilca. koplje je u grobu
u s-elu eevica, kod Imotsoga
n
b
9 '
SJ. 19. Crtei: Jelena Radoj e vk
71
72
73
J. 1980, T. XXXIX, 25.
P. 1982, str. 72, sl. 25.
D. Jeiovina, 1976, T. XC, 3.
GZM (A), NS 39/1984. 97-129 125
P. OREC. NOVI . n HEOLOSKI ___ NALAZI IZ ________
4. e I j e z n e o s t r u g e
U Gorici, kod Gruda, su dva para ostruga karol'nkoga tipa.
OkolnoISti rnalaza su nepoznate, a .sada ISe ostruge u Arheolokoj zbirci
samostama iroki Brijeg.
Prvi tip su masivne d-obro ostruge (duina 16, raspon krakova
6,5, duina trna 4 cm) ravnih krakova, dugog trna s urezima pri vrhu; kra
kovi su zavreni za remenja (Sl. 19 a). Drugi tip je
dobro eljezna ostruga, ravnih kra.kova (duina 16.8, raspon krakov'3
8.5 cm), masivna (Sl. 19 b) . ostruge su u Bugojnu
74
(IX-X st.),
te :nalaz kod izvora u kod Mostara, s napomenom da ostriuge
iz Bugojna i :nisu m 3'Sivne, ahi se oblik i u ureavanja podu
daraju
7ii
.
Sl. 20.
Crtei: Jelena
Par eljeznih ostruga karo]jnkoga tipa je u na Crkvi'ni
uz nepoznate -okolnosti, a sada se nalaze u Arheolokoj zbirci
samO!3tana na Humcu. Ostruge su dobro (duina 14, raspon krakova
8, duina tma 3 cm), ravnih krakova na se krajeV'ima nalaze
za remenja. Trn je ureen rupicama i prof;jJiram u bazi (Sl. 20).
Izvje3nu imaju ostruge iz Trebovljana, kod Bosanske Gradike.
74 Srednjovjekovna zbirka Z. IVI. inv. br. 1161.
75 N. Nakit i oruje, cit, pod 12.
126
C Z:'-] (AJ, NS 39/1984, str. 91-129
P . OREC. NOVI N ALAZI IZ RANOCA SR. VIJEKA

Naa saznanja o ranom srednjem vijeku u zapadnoj Hercegovi'n.i i njenim
kr'ajevima (Duvno i Imo ki) temelje se na dosadanjim ilS tl'ai
vanjima prapovijesn.ih gra::linskih naselja, rimskih nastambi,
crkava i nalaza. Crkve u i Gorici, iz !'anoga srednjega
vijeka, ulaze u c kvire rims kih naselja, gdje se nailaze i O1Staci prcd
rimske materijalne kulture, Prapovi jesna gradin.ska nasrlja. na ovom
ju, jo nisu sva registl-irana, a t ek mali broj ih je istraiva'n povrinski i
malim sondama (1 x 1 m). P' :;ac ovoga ruda i.straivao je 30 gradina, a 1.
monik i T. gradiinu u Biogracima. Na 13 gradinskih maselja
su ost el c1 materijalne kultme iz ranoga srednjega v ijeka, Iskustva na is trai
vanju prapovijesni h gradinskih naselja, na kojima je i rimska kul
tura, na da su u ran{) m srednjem vijeku bile
gradine koje su se nalaziLe uz t j es nac'e (br"i'ne) kuda su prolazili glavni putovi
i koje su bile na d ominantnim mjestima uz kraka polja, to je, kako se
imalo i vojni karakter, barem u samom naseljavanja.
su saznanja i o grobljima iz ra noga srednjega vijeka (Korita,
Gradac, Proloac, Donja Glavina, Mandina gra:!ina, Cim, Vukodol, Mogorjelo,
Gorica, i dr.), Ukopi su vreni u rimske razvaline, stare rims'ke grobove, grob
nice i u zemlju. bez arhite k t ure, s neznat.nom arhitekturom Hi su bm obzi
dani , te u zidove prapovijesni h gradinskih Inaselja i u prapovij,esne gro bne
gomile. lVIrtvi su pol,agani na s i spruenim no'ga ma i rukama, a ,ori.ien ta
cija cr robova je zapad - j, t ::;':( . U Gracu i Km iti m.a grobovi su u
redove. Prilozi uz mrtv,e .s u zemljane posude, ostruge, noevi i izra
od kosti, nakit (naunice, pr.stenovi, narukvice), sastavni dijelovi od
(privjesci, dugmad i dr.). To je i u drugim grobljima
istraivanim u naoj zemlji.
Organizacija nasel ja jz ranoga s redn jega vi jeka na prapoovij e3,nim gra
dinskim 'nasel jima, u rimskim nas tambama, u Veli koj i na Njivama u
Gracu, nije nam poznata. Jedino na Gradini u Biogracima ;su zbijene
od slabije kamena i donoen0'ia s drugih te sla
bIjega maltera. \su bile male. Nal azi jz Bkgraca nisu objavLjeni, pa o
drugim pi,tanjima ovoga naselja nismo u stanj u nita
o.stataka zemlj anih posuda i od eljeza ns
prapovi jesnim gradinskim na se-ljima bilo je uporediti s nalazima iz
ran oga srednjega vijeka iz Hus ne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. te Ceho
. I (obli k, ure avanj e i profili), t a ko da Soe na i nalazi ukla
paju u o ' l ale nal,a ze iz ov'oga d eba . Ni , mo se da vrimo
dala ciju nalaza, jer ovo, kao i ire jo ,ie ned,o vol.ino istr aeno i ne
prua pouzdaniji os]'cl!Dac za t ipologi j e i datacije. to .se , ) In'osi
osob1tn na zemljane posude. s kor :) is tov'elne zeml,i ane posude
su na Velikoj kulini u Gracu, kcd Pw;uja (Sl. 6 a), i u grobu br. 7 u Gracu,
ko d P:';', u ja , u dvojnoj crkvi "). Vano:; t ovoga nalaza ie u to
me to upozo rava da po, ude u grobovima nisu i . obre:lnoga
karaktera. Zatim, ne::lovd jno se zna u uem i u pa i
nito, o vremenskoj i pripadnos ti nalaza zemljan.ih posuda ,s obo
dom povi.i e nim unutar pO'i ude na Gradini (Sl,. 9 b) i Crkvini
76 1982, T. III, 3, 4, 5,
127
G Z!1'l (Al, NS str.
P . OREC, NOVI N ALAZI IZ RANOGA SR. VI J EKA

na Ozrinju (Sl. 11 a); o na-lazima sa znacima maj.stora na Nj,ivama u Gracu
(Sl. 12 b) i na Tro 3trukoj gradini (Sl. 10 a i b); o nalazima 'I1a Velikoj gradini
s uresom ati.ska prstom (Sl. 7 a), te o posudama na Pitu, kod Go-rice
(Sl. 8 a). Na i,straivarum grad:ins.kim naseljima, t'e ma vangradinskim naselji
ma u zapadnoj Hercegovini (Posuje, Grude i Litica) :nisu nalazi.
Mogu6e je da su ovi pr'o izvodi na-stali prilikom d,oseljavanja Sbvena p-o d uti
cajem starije, moda tradicij"k.e Hi koje druge nama jo
nedovolj,no poznate, za koju J. kae da je osebenih ,o blika. Istina,
nai se nalazi 'ne podudaraju s nalazima koje je iznio J. m a da ulaze,
po svoj pl'ilici, u istu pr-oblematiku.
Nalazi p.Jetenne skulpture u Prolocu, Imotskom i Gorici ukazuju da su
crkve u 9. ili 10. bile u velikom broju u centru upanije
Imot",. Na duin-i -od oko 20 km, na svakih 7 do 8 km InalazHa se p.o jedna
crkva. Da li je gustl'na podizanja crkava bila istovetna na cijelom
zapadne Hercegovine, teko je Crkva u nalazi se na junoj
strani za padne Hercegovine. Istina , ukazivano je da su post.ojale cr'kve u ra
nom srednjem vij e ku j'O u Mokrom, Citluku, Humcu, te
t im, to pitanj e o taje jo otvoreno. Revizion-o iskopavanje crkve u
kod Imots ko O' a (Zmijavci), pokazal,o je da j e 'ova crkva iz
peri-o::!a, a ne iz ranoga srednjega vije ka, kakOo se pretpos tavljalo.
Nakit na -ovom ukazuje na bro.j:ne radi,onice, odno:sn-o
kulturna sredita odakle je roba stizala na ovo Ta,ko je nakit iz
gwb:wa u Koritima, kod Duvna, pod uticajem kasne antike i novih
dosel'jcnika u v rj jeme seobe nar,oda, u Solunu, Narani, Sisku i Sremskoj Mi
trovi ci . 'iz Proboja, kod Ljubuk-oga, datiraina u VI ili VII pri
pada krugu bizantijskih barbariziranih proizvoda. iz Duvna (,nepo
znato mj "to nalaza) iz VIII pripada kestheljskoj kulturi . Pojasna gar
ni tura iz Mogcrjela, kod Capljine, iz VIII ili IX pripada pro
duktima radionica; naunice pripadaju dalmatins'ko-hrvatskoj i bje-
lobrdskoj kulturn:J.i grupi, dok nakit iz Cima, k'od Mostara, iz IX do XI sto
pripada dalma tinsko-hrva t 31;oj grupi.
Vojna oprema i ostruge) su pr,ema uzorima ili izravno
u karolilnkim radionicama. P-u..s toje razlike kod {)3truga u detaljima (masiv
niji ili t anii primierc:ti , bogato ureeni ili bez ureava:nja, zavdeci kra
kova). eljezne strijele li n{) i6i predst avljaju sloenije pitanje. Sko:[o sve stri
jele stulcom ko j'e su u zapadnoj Hercegovini (kopljaste, l istoli!<e,
u vidu lastinog repa i sa piramidaInim vrhom) koritene su u dugom periodu
pa i u ranom srednjem vijeku. Zato je :s amo pretpostavka da su :iz ranoga
sn,dnjega vijeka . Tr-obrid:nih "trijela je u vel ikom broju, a oso bito na
Mal o j gradini na Libu, kod Duvna. Trobridnih strijela s tm::: m za
na ovom :ima vie t i pova (s krilcima, bez krilca, due ili
izradene od boljeg ili slabijeg eljeza) . Miljenja o tome da li j e ova
vrsta strij ela avarskoga :ili slavenskoga podri.ietla ,ni su usagla ena.. Stri.iele,
trobridn oj .strij,el:i sa Male gradine (Stranice) na Libu, kod Duvna (Sl.
l a), nad-ene su i u gl'ob:Jvima s karolinkim ostrugama iz IX ili X
kod Sin.i a i k-od izvora u ko d M05tara, to da su bile
u up:J ra bi u IX ili X kao i s trijele s tule-om za
p ojavljuju se u prap.ovijesti i nalaze se u upora bi skoro do naih dana. Zato
sm o donijeli samo one primjerke koji su u kulturnom sloju leali tako da se
moe da su kori teni u ranomu srednjemu vijeku.
- ---
Gz;vr (A) , NS 39 (1934. s t r. 97-129
128
P. OREC. NOVI ARHEOLOSKI NALAZI I Z R ANOGA SR. VI .JEKA
I LITERATURA
GZM - Glasnik Zemaljskog muzej a u Sal"ajevu
GZM (A), NS - Glas nik Zetlliiljsl<og muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Arhe
clogija, Nov;) serija
P. 1959 - Pav80 Slavenska keramika sa Crkvine uNerezima kcd
GZM (A), NS XIV, Sarajevo, 1959.
P. 1973 - Pavao Bobovac i Kra ljeva Sut jeska, stolna mjes ta bo
sanskih vl8dal'a u XIV i XV Edicija Kulturno
Vesel in M8slea, Sarajevc, 1983.
T. 1976 - Tomislav bazilika u Cimu kod Mostara,
GZM (A), NS XXIX/1974, Sarajevo, 1976.
T. 1977 - Tomislav Rimski nalazi iz Biograca u Hercegovini, Tri
bunia 3, Tl'ebinje, 1977.
T. 1978 - Tomislav Srednj ovjekovni grad kod v rela Litice u
Hercegovini, Tribunia 4, Trebinje, 1978 .
.J. 1980 - Janko Materijalna kultura Hrvata od 7. do 9. sto
Zagreb, 1980.
M. 1970 - Marija Srednjovjekovna keramika, Beograd, 1970.
1. 1970 - Irma Istraivanja u i abljaku i prvi
nalaz najstarijih slavensldh naselja kod nas, GZM (A), NS XXV, Sarajevo,
1970.
1. 1977 - Ranoslovensko naselje J azbine u kod Bijeljine, Go
XV ANUBIH, Centar za balkanoloka ispi t ivanja, 13, Sarajevo, 1977.
D. Jelovina, 1976 - Duan Jelovina, Starohrvatske nekropole, Split, 1976.
N. 1984 - Na da Rani srednji vijek, u Kulturna istorija Bosne i
Hercegovine, Sarajevo, 1984.
P. 1982 - Petar dvojna crkva u GracLl kod Posuja ,
GZM (A), NS 37, Sarajevo>, 1982 .
.J. Poulik, 1948 - Josef Poulik, Staroslovanskci Morava, Praha, 1948.
NOUVELLES TROUV AILLES ARCHEOLOGIQUES PROVENANT
DU HAUT MOYEN AGE DE L'I-IERZEGOVINE OCCIDENTALE
RESUME
Nos connaissances concer-nant le ha ut Moyen age sont enrichies par les nouvel
les trouvailles decoLlvertes en Herzegovine occidentale et dans les regions avoisi
nantes (Duvno, Imotski) et se rapportant aux restes de 18 culture materielle dans les
agglomerations fortifiees prehistoriques, Oll on a constate aussi les restes de l'epo
que romaine : Mala gradina (Stranica) sur Lib, pres de Duvno; Gradina sur Orlov
lmk il pres de Posuje; Gradina gradina) s ur Ivovik, pres de Posuje;
Grad et Velika kulina Et Gradac pres de Posuje; Velika gmdim, il Batin, pres de
Posu je; Pi t il. Gorica, pres de Gnlde; Krstina il Donji Gradac, pres de Li tica ;
Crkvina sur Ozrinje, pres de Liiica ; et entin Gra dina il. Biograci, pres de Li tica.
Chaque agglomeration fortifiee-gradina prehistorique, sur laqueUe on trouve aussi
les t races de la culture romaine, etant situee aupres d'un passage etroit ou avaient
mene les principales voies de communication ou elle etait situee sur un endroit
dominant aupres des plaines karstiques, a ete occupee aussi en haut Moyen age,
ce qUi mene il conclure que ces gradinas ont eu la fcnction militaire, au moins au
temps de colonisation. Mais, il y a encore beaucoup d 'Llgglomerations fortifiees pre
historiques dans cette region n'etant pas encore recherchees. Pour cette raison on peut
decouvlir sur ces agglomerations aussi les nouvelles trouvailles provenant du haut
Moyen age.
129
GZM (AJ, NS 39/1984, str. 97-129
P. OREC, NOVI ARHEOL::J SKl NALAZI IZ RANOGA SR. VIJEKA
Les cimetieres provenant du haut Moyen age et surtout celles de Korita,
pres de Duvno, de Gradac, pres de Posuje, de Ci m, pres de Mostar, et de Mogorjelo,
pres de CapIjina, eclaircissenl la maniere d'enterrement, le placement des objets
aupres des defunts (vases de terre, epees, petits couteaux, eperons, produits en os)
et les objets personnels (boucles d' oreilles, broches, pendentifs, bagues, bracelets
etc,), Les bijoux proviennent le plus souvent des ateliers appartenant au cercle
culturel dalmato-cl'oate. Les armements (epees et eperons) ont ete fabriques selon
les modeles des ateliers francs " et le3 fleches (en forme de feuille, lanceolees,
ensuite en forme de queue d'hirondelle et ayant le bout avec le carquois pour
l'ernmanchernent) sont connues aussi dans la prehistoire, a l'epoque mmaine, en
haut Moyen age developpe. Les opinions sont partagees quand on parle des fleches
trotrancahantes, avec l'epine,
Les restes de la sculpture il entl"elacs vieux-croale provenant nu Ix
eme
siecle,
decouverts il Proloac pres d'Imotski, dans la ville d'Imotski et il Gorica, p.res de
GI"ude, temoignent d'un grand nombre d'eglises construites au centre de la paroisse
d'Imota, Ayant en vue que ce tenain n'est pas suffisamment recherche, on ne peut
pas constater qu'il existe la meme situalion dans les autres regions embrassees par
cette contribution.
Traduction:
Edina