Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
KUk'Ak,
kIkk|!|!IIM
||!|h0|00|IA istnitost Kr 'ana. Rezutat do kojih su uenjac doli u svojim medi
cinskim studjama tokom mu 3O godina, bez obzira bile one u
domenu psihijatje i snova ili se pak odnosile na nervni sistem i mo
zak i njegovo fnkcioniranje, ii na duu i parapsihologju, a koje su
radile mnoge ekipe stunjaka, potuju da se u Kur'anu i sunnetu
ve govorlo o tm pitanjima.
Dr. Ahmed Adnan, stunjak u ovoj oblast, odrao je nekoli
ko predavanja o ovoj temi pojanjavajui nadnaravno st Kur'ana u
ovom segmentu znanost. Neka ga Uzvieni Ala obilno nagradi.
Zato eo se u ovoj knjizi, a i onoj nakon nje, opseno pozabavt
ovom vlo bitnom temom.
Knjiga koja je pred nama, takoer, tei da pojasni pedagok
stanu islama, ovekovo duhovno stanje i br islama o tome kako
ovjeka uzdii na vi nivo, tako da bude korstan cjelokupnoj zajed
nici.
Islam izgrauje stvar na skadnost i povezanost izmeu ma
terje i due, te nauke i stvaranja, kako smo u pretodnm knjigama
vrlo eksplicitno naglasili.
Tako, naprmjer, Poslanik, a. s., objasnio nam je da se dobar i do
zvoljen posao ne svode samo na praktciranje vjerskh obreda, ve
su to i lijepa etka i uljudan odnos sa svma, poevi od porodce pa
do svakodnevnog posla i drutva. tave, prjatan osmijeh upuen
ljudima bit e t zapisan kao dobro djelo, i Ala e bit zadovoljan
tobom, i za to djelo naradit e te i na ovom svjet, omiljenou i
prstpanou prema tebi koje e usadit u srca ljud, a na ahiretu
e imat i veu naradu. Imam Muslim u Sahihu biljei [476O) da
je Posl s.a.vs., rekao: Nemo nio/to beiednim drat bilo kakvo
dobronsto, makar se radilo i o tome da brata svoga srete! vesel lca
Da li ima ljepeg i uzvenijeg odgoja due od islamskoga, gdje
se vjerski propisi, odnosno obredi (ibadel povezuju s nainima po
naanja prema da (muamell kako bi se izgradio prmjeren o
vjek, a samim tme i ljepe drutvo.
I:: __J. :J
NE RVNI l O SJ E T I LNI S I S T EM
1- NERVI l MODANO STABLO
Dr. ^MMuhamed Sulejman e-emai u stdji pnaslovom
Habl el-v f el-Kr'an ve el-hadis (ila kucavca u Kur'anu i hadsu''
navod: Uzvieni Al a kae:
"Mi staramo ovek i znamo t mu sve dua neg
va haje, jer Mi smo njemu bli od vratne ile kcavce
(HHlel-verdi). " (K, 16)
Ao se osvrnemo na tmaenje ovog ajeta koje su nam proili
tradicionalni mufesir, zapazit emo da se veina miljenja odnosi na
to da se pod ilom kucavcom misli na krvni sud, odnosno arterju
na vratu, koju su stari Arapi smatali dijelom srane aorte.1
Meutm, postoje i dga miljenja koja smatju ovo tumaenje
nepreciznim, posebno ako se ovaj ajet podrobnije i stunije promo
~
"ila kucavca" (habl el-vrt) ne odnosi se na krvnu
1 Tefsir El-Bejdav, El-Kadi Nasir el-Bejdav, 11 dio, st.421-422, Tefsir el-Delalefn, autor
MuhW ed Ahmed el-Mehalli i Delaludin es-Sujut, st. 687, Dar el-ma'rfe, Bejrut,
Muhtar es-sihah, autor MuhW ed b. Ehu Bekr Abud er-R, st. 71 6.
t8,
8|tV8|!|!I|N
| |!|80t00|I
B
` KUk'Ak,
kIkVk||IIM
, l ||h0|00|IA venu zato to rje "habl" (ue, nit itd.) oznaava neto to nema u
pljinu (nije cjevasto). Zato se rjeju "habl" ne moe imenovat neto
to je uplje, jer je zbog te osobine izgubilo svoju snagu i prskrbila
za sebe neke druge osobie. Uzvieni Allah povezao je u ovom ajet
ono za im sama dua dua haje vesvese en-nq,s blizinom ile kuca
vce. Ako se uze u obzir da se htjenje ljudsko dogaa u mozgu,
treba imati na umu da postoje i drug dijelov tjela koji su blii moz
gu od aorte na vratu, te bi stoga oni trebali bit spomenut prje nego
ova vena, a naroito ako se uzme u obzir da krvna ila nije, povezana
s nastajanjem ljudskog htjenja vesvese en-nq, . Ovome se moe pr
dodat i sljedee: ako se pod ilom kucavcom misli na arterju koja
prenosi krv do mozga, onda treba imat na umu da postoji i druga
arterija ija vanost nikako nije manja. 2
Dodajmo kazanom i injenicu da se u navedenom ajetu ukazuje
na to da je "ila kcavica" jedisten organ, iz ega se da zakljuit
da se ne radi o paru, to je opet injenica koja se ne podudara s
uobiajenm tmaenjem za kojim se posee sve do danas. Naime,
jasno je da postoji na obje strane vrata samostalna arterija, to znai
da postoje dvije vratne arterje (ile), a ne jedna.
Ajet ukazuje na t uzvena svojsta Allaha, d..: na Njegov
bezgraninu mo, na to da On zna za raanje htjenja koje se do
gaa u ovjekovoj dui, te da je Uzveni Alah blii ovjek od ile
kucavice, ime je dao do znanja koliko je opirno Njegovo znanje i
Njegovo savrenstvo u stvaranju oveka, te da On zna stvari kojima
je ovjek zaokupiran i ta opsjeda njegovu duu.
Stoga, ila kucavica jeste neto to je vrlo bitno, jer je Allah
povezao doaptavanje due i ilu kucavicu u jednom ajetu. Razu
mjivo da je ila kucavca neupitno povezana s nastajanjem ljudskog
htjenja, samim tme bi trebalo biti da "hablu el-verd" nema ono
2 Mozak (encephlon) sastoji se od t temeljna dijela:
1) modanog stabla (tuncus encephalicus);
2) malog mozga (cerebellum);
3) velikog mozga (cerebrum). g(op. pe)
znaenje na koje se obino misli, dakle, to nije vratna vena, odnosno
arterja.
U bit, pod rjeju vesvesa (dosl. doaptavanje) podrazumijeva se
poket i skveni glas koji se ne osjet. Prema veini miljenja, vesvesa
en-nq(skveni glas koji se deava u dui) ima direktnu povezanost
s razumom, a razum je lina manifestacija, odnosno skveno ma
nifestanje mozga i ima povratne fnkcije. Razum predstavlja lini
povati aparat, a u skorije vrjeme je jasno utvreno da ovaj aparat
predstavlja centralnu manifestaciju svjest. Iz onoga to je prloeno
da se zakjuit da hah/ el-verd (ila kucavca) predstavlja jedan od vrlo
van dijelova mozga koji je povezan sa svijeu, budnou, emo
cionalnim osjeajia, i direktno je i indirektno povezan s veinom
razliit dijelov mozga.
Zato smatramo da ila kcavica najvjerovatnije predstavlja
modana stablo (Brain Stem). A Ala, opet, zna najbolje!
Na slici je prikazano modanu stablo (t. ila kucavica)
kAk
hIkVk|!|!IIM
||!|h0|00|IA 1
Ta la us
Rku lar
fn
l0
KUk'Ak,
kIkVk|!|!IIM
|!|0|00|IA Modano stablo jeste nervni sistem koji dosee duinu od oko
7, 5 cm. Ono se po svom sastav razlje od krvnih ila, iji se
zidov odlikju specifnosta koje i ine specijaizovm za pr
jenos k. Sami krvi sudov nemaju fnkciju povezivanja dijelo
va organizma. Nasuprot tome, modano stablo predstavlja sponu
mozga s kimenom modinom i nosi odreene karakteristke ila,
odnosno ueta (hab3 Pod izrazom el-verd podrazumijev se da je
rje o "ili" putem koje se prenose informacije do glave, odnosno
mozga, i obratno. Rije el-ver podrazumijev prenoenje informa
cija i impulsa unutar i izvan mozga (lave).4
Pored ove dvje osobine (ila i kanal za prenos informacija),
modano stablo ima i dru vro bitu osobinu a to je da u svom
sastavu ima i mreast aktvirajui sistem (retarni aktirajui si
stem, koji ima mnoge fnkcije, a najbitija je ta da bdije nad sta
njem svijest, tako da_ je ovjek u stanju pripravnost i budnost. 5
3 Tr uzdune zone modanog stabla jesu: basis, tegmentum i tectm.
Tr para krakova povezuju t dijela modanog stabla s malim mozgom, a izmeu malog
mozga i modanog stabla jeste modana komora. S modanim deblom pvezano je 1 O
modanih iaca. htt:/ /medlib.mefhr (op. prev)
4 Nervni sistem (systema nervosum) ima dv temeljna dijela: perfe nervni sistem (PNS
- systema nervosum perphericum) i centalni nervni sistem (CNS - systema nervosum
cente). Periferni nervni sistem sastoji se od ievlja i manjih nakupina ianih
stanica (neurona), t. ganglija. D temeljna djela centnog nervnog (ivaog
sistema jesu: mozak (encephalon) i kimena modina (medulla spinais). ht/
m
(op
.
prev)
5 Ljudsk mozak i nervni sistem sastoje se od preko jednog tona specijaiziranih stanica
koje su ukljuene u tansmisiju elektinih i hemijskh signala preko tiliona spojnih
prostora meu stanicama. Postoje dVije razliite vste stanica u nervnom sistemu:
nere stanice i neuroni i glija stanice. Neuroni su osnovne jedinice za proesiranje
informacija u mozgu i nervnom sistemu, a svi se formraju krajem drugog tomjesjeja
tudnoe. Neuroni se sastoje od stainog tjela i dvije vrste izdanaka: dendrta i aksona.
Dendt, koji se oko tjela neurqna granaju poput konje oko stabla, slue kao gavna
aparatur za prmanje signala od d neurona. Suproto njima, postoji samo jedan
akson koji je gava projekcijska jedinica za prenos signala neurona. Pred kraj akson se
grana kako bi uspostvio kontakt s d neurona na kontaktim mjestma zvanim
sinapse. Glija stanice mnogo su brojnije od neurona, a staju se tjekom cijelog ivota.
One vjerojato nisu vane za neuralnu tnsmisiju. Smata se da imaju druge uloge.
Glija stanice hrane neurone i osiguravaju mozgu vrstou kao potorni element. Neki
tpovi glija stanica proivode mehku zvanu mijelin, koja stara ovjnicu oko veine
velikih aksona. Druge vste glija stica imaju ulogu hranjenja, uklanjanja ostataka nakon
odumiranja stanica i ozljeda, i mogu sudjelovat u stju bajere k-moza u
mgracji neurona i u prerastanju aksona. wwhl(o. pv)
Takoer, ovaj sistem prma mogue ipulse od mozga, tako da ako
bi se preknula veza izmeu ove mree i modane opne, ovjek bi
zapao u duboku komu.
A da ne govorimo o povezanost mreastog sistema s upozo
renjima, budnost, svjest, snom, i modanim bioelektrnim dje
lovanjem; tada on, isto tako, prma i prenosi informacije iz aparata
zaduenog za ulo sluha, vda i mirisa. Stoga nije udno da su neki
znanstvenici oznaili unitavanje modanog stabla ravnim smrt ci
jelog mozga, ili pak dokazom njegova mrtvla.
Ako se ponovo vatmo navedenom ajetu, zapazit emo da kon
tekst ukazuje na povezanost "doaptavanja" sa ilom kcavcom,
dakle postoji direktna povezanost izmeu onoga
to dua tajno doaptava ovjeku i preobraavanja
ideja i misl u voljne aktvnost, a voljne aktvno
st su direktno i indirektno povezane s modanim
stablom, to znai da nervni potcaji prolae kroz
njega ka ostal djelovma tjela. 6
ll
Stoga je Uzvieni Ala obznanio u ovom aje
t da On zna za doaptavanje, kada se ono deava,
a takoer i prije nego to stgne do modanog sta
bla gdje se odvja preobraaj iz namjere u aktvno
injenje u samim njegovm poecia uz saradnju
s ostalm dijelova mozga. Ala je, dakle, blii
ovek od ovog stepena ili faze, to znai da je On
blii ovjek od njegove svjest, njegovh osjea
ja, budnost i panje, odnosno svh aktvnost koje
oslikavaju "doaptavanje due". Nadnarava po
vezanost na koju nailazimo u ajetu, tj. povezanost
izmeu doaptavanja i ile kucavce i aktvnost,
odnosno injenja vrlo je vana. Bilo je ovo jo jed-
DBOD SSBR
6 Centalni nervni sistem sastoji se o et glavna dijela: lene modine, modanog debla,
diencefalona i celebralnh hemisfera. Tokom embronalnog rja iane stanice
oraju se u tubularne stukture koje ostju i u odrasloj dobi. Dio koji zavi u glav
raja se u mozak, a ostatak formira lenu modinu. (op. prev)
l2
K0k'Ak,
kIkVk|!|!IIM
||!|0|00|IA no osvrtanje na sadraj ajeta iz kojeg smo zakljuili jo neto. Istnu
je rekao Uzvieni Ala:
tt
Mi emo te nauiti da izgvara, pa nita nee zahora
viti, osim onog to e Al a hteti -jer, On zna i ono to
najavu iznosite i ono to tajite. (E-E'la, 6-7)
Razlikuju se:
2. Periferi nerni sistem
neurom kOJI se nalaze 1zvan mozga i
kimene modine, u mi!iima,
ulima i organima
U hadisu Boijeg Poslanika, a.s., takoer je spomenuto moda
no stablo.7 Hadis o tome biljei Buhar u Sahihu, a prenosi ga Seid b.
7 Ustojsto sie i bijele t modanog debla (stabla). Na prjelazu iz kjenine u
produljenu modinu dolazi do bith promjena unutjeg ustojst. Vanjsk izged
modanog debla izraz je njegov unutarnje grae - izboine i polja na povini,
odgovaraju jezgrama i snopoima aksona u dubi.
Modano deblo sadri 6 fnkcionalnh skupia sive ta Tegentm sadri osjete,
motorike i paasimpatke rjezgre 1 O modanih ivca. Posebne osjetlne jezgre su
u tegentumu i tektmu. Posebne motorike jezgre su nucleus ruber, nucleus niger,
nuclei ponts i skop donje ole. Retlarna formacija protee se kroz cijelo modano
deblo. Monoaminske i acetlkolinske skupine neurona su u tegmentumu. Ostale posebne
jezgre
danog debla.
Kroz modano deblo prolae (i iz njega polaze) dug osjetni i motorki pute. Neki
dug osjetlni putev uzlaze kroz tegmentum modanog debla prema talamusu i kor
velikog mozga. Nek dug osjetni putov uzlaze kroz modano deblo prema kor malog
mozga.Kortkospi i kortkonuklearni put silaze kroz modano deblo izravno na
bubospinane i spinalne motoneurone. Iz modanog debla plaze silazni motorki i
monoaminsk putei u kraljeninu modinu. U modano deblo silaze ini putevi iz
kore vlikog mozga. Neki dug osjeti putevi uzlaze kroz modano deblo prema kor
maog mozga. Kortospi i kortkonuklearn put sliaze kroz modano deblo izravno
na bubospinalne i spinalne motoneurone. Iz modanog debla polze silazni motorki i
monoaminski putev u kraljeninu modinu. U modano deblo silaze izvni putev iz
kore velikog mozga. Dva snopa ( i M) povezuju limbike stukture s modani
deblom i krajeninom modinom. ht:
/ /
medlib.mef.hr (op. prev)
Musejjeb od Ehu Hurejre. Poslanik, a.s., rekao je: "Kd neko od va
zai, fgtan mu na zatoku (kafe er-re') svee m!ora, i svi !or stef na
negovu mestu govore: Pred tobom je duga no pa l. Kda otek ustane
i somene Allhovo ime, odvee se jedno ue; kada se abdst odvee se drgo
ue; a kad klna, odvee se iposfedne i ond bude radin i dobre vole, a u
protvom e bit lfe vofe i lien."8
U ovom hadisu su dokazi i savreni znakovi koji se povezuju s
modanim stablom, a oni su slijedei:
1- U hadisu se spominje izraz '_ 'kafje re's", to znai stanji dio
lobanje u kojem su smjeteni modano stablo i mali mozak;
2- hadis ukazuje na najvee zlo za ovjeka, a to je da kada spava,
ejtan mu iznad glave svee uzao koji ga spreava da ustane sve do
juta. Poznato je da su budnost, oprez i svjest fnkcije retularnog
(mreastog aktvrajueg sistema koji se nalazi u centalnom dijelu
modanog stuba;
3- hadis je oznaio da ejtan vee uvora, a svaki od njih ima
svoje posebno mjesto. m emo iznova shvatt dalekosenost nad
naravnost ovog hadisa ako budemo znal da se modano stablo sa
stoji od t jasne sfere, a one su:
- produena modina (Medu/l oblngata);
- most (Pons)
- srednji mozak (Mid bran-Mesencehaln)9
Svako od ov podruja sadri aktvrajui mren sistem pomo
kojeg se dogaa svjest.
8 Sahihu Buhar, 1/199, Da fker -Bejrut.
9 Medulla sadri nekolko kontolnih centara za vitalne automatske fnkcije, kao za disanje
i brzinu udaranja srca. Pons i most predstavlja vaan centar za povezianje informacija
i celebralnih hemisfera s malim mozgom. To je sustav vaan za parametzacju
pkreta. Srednji mozak kontolra mnoge senzorne i motore fnkcije, ukljuujui i
pokrete oju. Iznad modanog stabla nalazi se diencefalon, koji sadri dvije gavne
stukture: talamus i hipotaamus. Talamus je vaan sistem za povezianje iformacija
to dolaze uni regja mozga sa cerebr korteksom. Hipotalamus, koji lei ispod
taamusa, vaan je za regulaciju automatskih i endok fnkcija, te fnkcija vezanih
uz utobu. Iznad i okolo diencefalona nalaze se celebralne polute m hemisfere.
mm
|/)
l J
t8, {
8|t\8|!|!I|N
| |!| 80t00|I`
l 1
t'8,
8|t8|!|!I|N
| |!|80t00|I
bwm
MwI800IN
4- Iz navedenog hadisa vidi se da je ustajanje na sabah-namaz
mogue zbog blzine jutra, samo ako se posjeduje volja za to. Ha
dis naglaava da je utonulost u dubok san umanjena pred jutro, to
emo objasnit u knjizi Kr'an i snov Zato onda neki nalaze isprku
u tome da je ustajanje na sabah-namaz vrlo teko, a ne ele kazat
kako je njihova volja da pobijede bdijenje i rano ustajanje vrlo slaba?
Nauno je utreno da postoji "bioloki bud"10 kod o
vjeka, koji je daleko precizniji od elektronskih i mehanikih satova.
Ovaj sahat se precizno podeava odunou, voljom i vjebanjem,
i on budi ovjeka glede odreene stvari koju je ve odluio uinit
prje spavanja. Ekipa strunjaka s University College iz Londona
otkrla je i da ljudski mozak posjeduje sistem za rano upozorenje
koji pomae ovjeku da revitalira informacije o neemu emu je
u prolost bio izloen na neosjetlan nain. Oni navode u svojoj
studiji da usporavanje djelovanje ovog sistema pomae u ljeenju
od boli.
1 U Lbiokom sat moete proitat O posebnom dadat ovoj knjizi.
Stunjaci navode da se dobrovoljci koji su uestvovali u ovoj
studiji nisu mogl prsjett podrobnijih pojanjenja o pokusu jer su
bi izloeni tokom ekspermenta lahkm elektookovma, a je ak
tvnost mozga pokazala da je njihov intelekt zabiljeio ove ifor
macije na vrlo pouzdan nain sluei se kompliciranim raunskim
operacijama.
Takoer je ekipa engleskih stunjaka uradila pokuse u traja
nju od pola sahata na !4bolesnika sluei se aparatom za brsanje
fnkcija koji radi uz pomo magetske rezonance. Bolesnicima je
prloen niz slika obinih oblika nakon kojih slijede elektrookov
u duii od jedne sekunde a jednaki su bolu uboda igle. Kad su se
pokusi zavrii, mnog od dobrovoljaca nisu bili u stanju da se sjete
slijeda sl, ai je brsanje pomou maetske rezonance pokazalo
da su se dvije glavne hemisfere, abdominalna i dio modane kore,
pripremale na ono to e se desit.
Dr. Ibn Sejmur kae: "Bilo nam je jasno kako mozak odreu
je dogaaje koji mogu bit opasni ili bol putem tumaenja niza
dogaaja i valuacijom moguih zbivanja." Dr. Ibn Sejmur koji je
bio i voa ekipe ovh stunjaka, kae: "Kada bismo bolesnicima
pokazali etvrtast oblik, a potom okrugli, za kojim slijedi bolni ok,
taj dio mozga vlo brzo bi nauio da krug donosi neku lou vijest.
Meutm, nakon kraeg vremena ovaj dio mozga shvatt e da vi
enje etrtastog oblika isto tako nije dobra vjest jer nakon njega
dolazi krug."
Dr. Sejmur kae: "Mozak predstvlja uspjean ivi kompjuter, jer
sadri oko ! OOmilijardi nervnih elija koje oznaavaju nae ideje i po
naanj
20
KUk'Ak,
kIkVk|!|!IIM
'||!|0|00|IA Rije "en-nasije" znai prednji (fontalni) dio glave koji Uzveni
Alah opisuje lanm i grenim, to ukazuje da je taj dio odgovoran
za ponaanje i postupke ovjeka. Frontalni dio mozga (Fntal Jbe)
zaduen je za osobenost osobe i on upravlja njenin postupcima i
radnjama, kao to su, npr. iskrenost i la, tako da ako se uspostav
kontrola nad t dijelom mozga, mogue je ovladat i samom oso
bom. Prednji dio mozga upravlja nekim postupcima ovjeka i on
otkrva i ukazuje na njegovu osobenost, on razluuje izmeu ovih
osobina i onih koje podstu ovjeka da ini dobro i loe.12
Prof d. Muham ed Jusuf, prfesor fiologje na Unerzitetu
"Kj Abu" u Ded, urdo je opsenu stdju o prednjem dijelu
gv [e-me)i objavio ju je u saudijskom asopisu EI-I'ai 13 U stdiji
je doao do zaljuka da k' ask tekst ponire u dubinu svh dijelov
ovekov mozga. Rzultte studije objavt emo u dajem tekst:
- Jeziki smisao
S jezikog i tefsirskog stanovita prmjeto je da se rje en-nqe
odnosi na prednji dio glave u predjeu ela. Taj dio opisa je u navede
nom ajetu kao "llji i grean", dakle laljiv u rjeima i grean u dje
lima. Oo znai da je sposobnost vladanja postpcma, pogrenim i
isprav, nepobito svojsto prednjeg dijela mozga, en-nasije, mada
12 Za dodata pojanjenja o fnkciji prednjeg dijela mozga obratt se na knji i ove
edicije "Kur'an i medicina", iji je autor dr. Halid Fa el-Ubejdi, stana 117, gdje se
govor o posljedicama konja alkohola na prednji dio mozga (Ft Jb) i sl.
13 U toku evolucje prednji mozak CNS-a najve je progrsio evoluirao. Njegova
pr fnkcja jeste centar ula mirsa i to on obavlja kod niih kmenjaka. Kod
vih kmenjaka je, osim mirsne, dobio ulog gavnog koordinacionog centa i centa
ve nervne djelatost.
Nervne elije se kod vih kmenjaka nalaze u pvinskom sloju si mase-modanoj
kor, dok nastvci nervih elija grade unutanjost mozga, bijelu masu. Modana kora
je centar cjelokupne nervne djelatost i umne aktnost.
Kod veine kmenjaka povrina velikog mozga je glata; meutm kod viih sisara,
posebno kod oveka, ona je uveana pojavom brazda i nabora. Rspred i izged
brazda ist su kod svh ljudi bez obzira na njihove umne spsobnost.
Nervni cent su lokalizovani, odnosno u kori mozga razlju se zone s razliitm, tano
odreenim fnkcijama. Tako se u potljanoj oblast nalazi centar za vd, u sljepoonoj
je centar za sluh itd. Poto se nervna vlakna ukrtaju na svom put, bilo u mozgu bilo
u kmenoj modini, to desna polova mozga kontolie lijeu stanu tjela, i obrato.
Najveu povriu kore zauzimaju t asocijate zone. U njima su smjeteni neuroni
koji ostju vezu izmeu d oblast, objednjuju sve impuse; to su zone psihikh
fnkcija, uenja, logkog miljenja
:
Vidi: ww] (op. pre)
se u samom ajetu radi o_ metaforkom opisu, jer rje en-nae oznaa
va kota dio glave. Anatomska prouavanja prednjeg dijela gave su
pokazala da se taj dio sastoji od jedne lobanjske kost koja se naziva
eona kost (Fntal bone) iza koje se nazi jedan od renjeva mozga
koji se naziva eoni reanj (Fnta/Jbe). Zato moemo rei da se pred
nji dio kose "en-nasije" moe shvatt kao prednji dio glave, a takoer
i ono to se nalazi iza njega, prednji dio mozga koji se zove eoni
i fontali reanj mozga, kojem svojstva kaa su "laljiv i greni" i
odgovaju u doslovom smisu, tako da se vanjski smisao navedenog
k' anskog teksta odnosi na ovaj dio i njegovu fkcju. Pripisivanje
svojstv i fkcije nekome i neemu u prenesenom smislu vrlo je
prsuto u kur'anskom tekstu. Uzmimo za prmjer ajet:
tt
PitaJ gad u kojem smo boravli i karavan s kojim smo
doli. Mi zaista gvorimo istinu!" Ouu, 8)
Pitanja se ne postavljaju zgradama uselu i karavanu, ve se mi
sli da se pitaju ljudi unutar zgrada i vlasnici dev od kojih je karavan
i sastavljen.
Tu je jo niz ajeta i hadisa koji podravju ovaj smisao. Takve su,
recimo, rjei Uzvenog Alaha:
tt
N Cma ni jednog ivog bia koje nije u vlasti Njegvoj (hi
nasijetia) . . . " (Hud, 56)
Dijelovi velikog moz
21
K0t' 8, \
H|tV8|!|!I|M
|!| 00|I
II
t'8,
8|t\8|!|!I|N
j | |!|80t00|I Navedeni tekstovi. ukazuju da se posebno podruje koje vodi
i upravlja svm ivm biima, na elu kojih je ovjek, neizostavno
pokorava i potinjava Boijoj vlast i htjenju. Ovaj do, dakle, mora
biti mozak jer je to poseban dio zaduen za upravljanje postupcima
ivh bia, on je u kur'anskim tekstovima nazvan rjeju f8~8qf koja
podrazumijeva prednji dio mozga.14
Shodno spomenutom, iz teksta se moe razumjet da f8~8qf
obuhvata eoni reanj mozga, a to je podruje koje upravlja postup
cima i ponaanjem ljudi.
Sloboda ovjekova izbora odvja se putem ovog prednjeg djela
mozga, kako se da razumjet iz teksta, i on je jedino ivo stvorenje
koje moe da vlada svojim ponaanjem i postupcima, odnosno rje
ima i djela. On lae, govor istnu, radi ispravno i pogreno, stoga
Uzveni Alah kae:
nNe vaja to! Ao se ne oki, dohvatit emo g za k,
k lajivu i genu." (M-Alek, 15-16)
14 Mozakjev|sokomjen| |gwd|owmogs|stemakoj|usk|auje|odtawcje|omst
(
cj
ed|
i
vog
t
``|h | km n|h
`ku njesj stesvjesu1najvs mtee asvo
j
sn samo oye .
Mozakjeo@ovotanzam||jenge,ameqe,govtI osecaje.
Mozakjesmjetenu|ubanjskosup|j|,eje|ubmjsLmkosnmazanenkaook|opm.
Mozak nnjo | cetebtosp|nmna tekua koja ga op|akuje. Kotan| ok|op se ne moe
tastezan,pavevt|oma|o powanjedu|ubmjskojup|j|n|mja,u|jmmon)
moeb|nao bmjno.
Mozmje je|jennadv|jepo|utke,hem|sfete|obuhwmneko||kodje|ova.vd|mozak
(cetebtum ,ma|r mozak (cetebd|um),ptoduenamod|na _medua ob|oogam). Po|utk
nisuztca|ne,pasemjen|japo|udanazwadommom,stojeesto||jc
|utka.
Konmozgas|vejebje|n|jeg vese sastoj|odbmjn|hvjuga a|udub|na
(su|cusa).
o
u.| steuje infotmacje, m|s||, n, odteuje svjest, pnamje,
|skusno,tempnment|osobnost.wwpe|a.ba/v med|cna.ht(op.pnv)
Dakle, ako ne prestane govort tako i radit na taj nain, m emo
ga onda snano dohvatt za k (metafork: prednji dio mozga).
Anatomski ospekt
Funkcije ljudskog moz
Savremena nauka iznosi nekolko injenica koje odliju prednji
dio mozga kod oveka u poreenju s d ivotjama. Ove se
injenice se mogu saet u slijedeem: .
a) mozak je procentalno tei kod ovjeka u odnosu na tjelo.
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I torko podruje za okretanje glave i usmj eravanje oiju u odree
nom pravcu. 19
Dakle, eljeno usmjeravanje pogleda nalazi se u prednjem moz
gu (fR-Rqf) i ova injenica slae se s rjeima Boijeg Poslanika, a.s.,
glede zabrane gledanja ena. Naime, prv pogled se smatra iznenad
m, u njemu nema nkakve odluke iz mozga, dok se drug smatra
namjerom i eljenom odlukom koja je usljedia iz mozga. Sprea
vanje i zabrana odnosi se na ovaj drug pogled jer je doao uslijed
elje;
g.podruje za vladanje i upravljanje pokretma svih dijelova t
jela nalazi se u prednjem renju mozga20
Savremene studije pokazale su da prmarna motorika kora,
smjetena u prvoj vjug eonih renj eva, ispred sredinje brazde,
potom premotorko podruje te suplementarno motorko pod
ruje imaju ulogu pokretanja tjela. Prm
na motorka kora za
duena je za pokretanje miinh podruja u tjelu; istu ulogu ima
i premotorko podruje dok suplementarno motorko podruje
djeluje zajedno s premotorkim podrujem, upravlja poketa t
jela, za namjetanje razliith dijelova tjela, pokrete za namjetanje
glave i oiju i dr. Potom uzrokuje obrasce pokreta u kojima sudjeluju
skupine miia koje izvode specifne radnje (obrasci uskaenh mi-
8|t8|!|!I|N
|!| 80t00|I
A onome koji je pred dostojanstvom Gospodar svog
strepio i duu od prhteva suzdrao. Dennet e borvi
te biti sio. (En-Na'at, 40-41)
idue i Onog Koji je stor, pa joj put dobra i put zla
shvatjiv uinio - uspjet e samo onaj ko je oisti, a
bit e izgbljen onaj koje je na stranputicu odvodi! " (E
ems, 7- o)
Ove spomenute injenice nisu bile poznate sve do druge polo
vne 20. stoljea, a Kur'an ih je utvrdio jo prje 14. stoljea. Zar ovo
nije oit dokaz da je Kur'an Boi ji govor, govor Onoga Koji zna
od ega su i kako su stvorena Njegova stvorenja, a Svoje je znanje
objavo Poslaniku, a. s.
J OSJEAJ I (UVSTVO)
"One koji ne vjeruju u dokaze Nae N emo sigurno u
vatru baciti; kad u se koe ispeku, zamjenit emo ih drugim
koama da osjete pravu patnju. Alah je, zaista sian i mudar. "
(n-N isa, 56)
Ovaj nas ajet obavetava o tome da e nevjernicima kada budu
knjeni vatrom, njihova koa biti zamij enjena drugom, svaki puta
kad se pretodno ispee. Uzrok tome jeste injenica da koa sadri
podruje za prvatanje nadraaj a (Thero Recetors ),kao i druge ner
ve koji su zadueni za osjeanje boli, dok je toga znatno manje ispod
koe, kao kad je rje o miiima i vlakima. 23
23 Koa poka i tt unutanjost tjela. Graena je od dvju slojev ta: epidermisa
i dermisa. Epidermis i povrinski sloj sastavljen je od vanjskoga sloja mw-stanica
i unutarnjeg dijela graenog od i stanica. Unutarnji sloj epidermisa slui kao
"odbojnik" izmeu tkiva u unutanjost i okoline. Mrte se stanice neprestano ljute, a
zamjenjuju i nove stanice iz unutanjeg dijela epidermisa.
Dermis ili unutarnji sloj koe sastavljen je od tankoga fbroznog tkiva koje koi daje jainu
i elastnost. U njemu se nalaze fol (orjeni) d lijezde znojnice, lojne lijezde,
krvne ilice i ivani zavreci. wthu(op.prev.)
Medcinski je poznato da kod opekotna treeg stepena koa
gubi osjeaje za bol, dok je ovo stanje suproto kod opekotna pr
vog stepena, kada su bolovi vrlo izraeni, jer se centr osjeaja nalaze
jo uvjek na povini koe.
0lO
ff|0f8|8
0f8|8
I0kklI0U
8|!ftN
K08|!fN0lMf
FND
Sastav koe
Zato mij enjanje izgorene koe drugom, zdravom, dovodi do
obnavljanja centara zaduenih za bol i osjeaje, tako da e i kazna
samm tme u Dehennemu bit vea. 24
24
et su fcije koe:
zatta;
osjet;
regulacija tekuina;
reguacija temperatre.
Koa obavlja ove fnkcije za sve tjelesne stukture i tkiva ispod nje. To ukljuuje i sloj
masnoga tka, miie i kost.
Koa slui kao tt od razliith kemijskh i prrodnih w kao to su npr. bakterje,
neistoa, stana tjela (npr. kameni), ultaljubiaste suneve zrake.
Koa posjeduje takoer i osjetlnu fnkciju. Osjet kao to su dodir, bol i temperatura
putju ianim zavecima i vae koe preko lene modine do mo
ga.
Najvanija je uoga koe regulacija tjelesnih tekuina i temperature. Zlijezde znojnice
stalno izluuju vod i sol, mijenjajui. sadraj tekuine u tjelu. Kada tekuina i lijezda
znojnica hlapi, to pomae odranju tjelesne temperature stalnom. Dobra crkulacija
kvana je za odravanje stanica koe i ostalih tkivnih stanica. Kad je cirkulacija neko
vrjeme prekinuta, stanice odumru i razvijaju se dekubitusi. Najei uzrok jeste prtsak
kreveta mbilo koje trde povrine. Ti se dekubitusi zovu dekubitusi od pritska.
W
(op. prev)
J5
t'k8,
8|tV8|!|!I|
I |!|80t00|Ik
J
80R'kh,
htRYh||\tM
|P|h0|0bIIk Uzveni Alah kae: "Za je to isto to i patja koja eka
one koji e u vatri vjeno boravt, koji e se uzavelom vodom
pojit, koja e i crijeva kdati!" (uham ed, 56)
Dakle, Uzvieni Al nije rekao da e i se crijeva zamijenit
drug crjevma; kao to je to sluaj s koom.
rr
Kad i se ke ispek, zamjeniemo i d kama
da osjete prv patnju. Alje, zaista silan i mudar. "
(En-Nisa, 56)
Kada ovjek pije zagrjanu vodu, ne osjea bol zbog toga to se
nalazi slnav sloj (sluz) u stomaku i crjevma, a ako bi se on otklo
nio i kada bi dospjele razarajue tvar i vrela voda u osjete dijelove
u pertonalnu upljinu, ovjek bi osjeao uasne bolove, kao to je to
sluaj s irem. Zbog toga Uzvieni Allah nee zamijenit crjeva dru
gma kako bi i ee kazrio i muio. Kako je Poslank, a.s., znao za
ove ijenice, osim ako nsu od Alaha d.? Istu je rekao Uzven
Alah kao i Njegov Poslank, a.s.
1- ULA
Kur'an je u nekoliko ajeta spomenuo ovjekova ula, naveo je
ulo sluha prije ula vda, a ovakav slijed i raspored u Kur'anu dolazi
na osnovu vremenskog redoslijeda. U novije vrijeme utvreno je da
ovjek nakon roenja prje uje nego to vidi.
||!|80|00|Ii
D :u _ __J. :J
P S l hO LO G l J A l P O N A A N J E
UMNA | MENTALNA ZRELOST
Uzen Al a ke:
"
i
'
K0t'8,
8|t8| !|!I|M
|!| 80|00|I
I na kaju, O su i psiholoke komplacije koje uzrokje pret
lost, jer osoba je daleko od ljepog i skladnog izgleda, pokret su joj
usporeni a i misaono percipiranje takoer je manje aktvno.
Sve to smo spomenu Uzveni Allah saima rjeima:
tt
. o o Jedite i pijte, ai ne preterjte, jer Al a, doista, ne
voli one koji preteruju." (El-E'r, 3I)
Boiji Poslan kae:29
Ov temu elaborrali smo u knjizi iz ove edcije Kr'an, fraca
i lieene bolst, u poglavlju "Lijeenje namaz om".
J- LJUTNJA l I SLAMSKI NAI N LI JEENJA
Ljutnja i bijes jedna je od glavnih emocija kojim je Uzvieni
Al ah obdaro ovjeka s intencijom da ovjek tt svoje psiko
stanje. Ljutnja se defnie nesrenom emocijom kojom biva pogo
en ovjek. Ona dolazi iz unutanje fziologje i vanjskih tjelesnh
manifestacija koje izraavaju jainu ove emocije. Ljutja moe imat
negatvan i pozitvan utjecaj na tjelo, to ovisi o njenoj vrst i stepe
nu njena ispoljavanja. 30
29 L- vel i'daz, d. Dilaver Muh8 ed Sabir, st.26-29. A hadis biljee Nesai, Ibn
Madda, Tirmizi i El-Hakim. SunenKubra 4/178, broj 6770, Sunen Ibn Mada 2/1 1 1 1 ,
broj 3349, Sunen Tirmizi 4/590, broj 2380, i Mustedrek 4/367, broj 7945.
30 Kod ljudskh bia, organski signali pomou kojih se stes ispoljava ne razluje se mnogo
od oranskih signala make ili d sisara. Osnovna razlika je u mogunost ljudskih
bia da odole stesu i injenici da mogu bit optereeni pra koje ne pripadaju
sadanjost. Svi znaci upozorenja koji dolaze do mozga poslani su prema hipotaamusu,
maloj lijezdi koja se nalazi u centru modane mase.Hipotalamus zatm dalje alje
poruku cijelom ormu pomou nervnog sistema i krvotoka.
NERVNI SISTEM
Situacije koje je pokrenuo hipotalamus prenose se na nervni sustem, koji regulie oranske
fcije.Te stmulacije mogu izazvat poremeaje u fcionosanju rada organa,
nadbubrene ljezde, i povavaju koliinu adrenalina i noradrenalina u k, i tako
izaziju smetje u cijelom organizmu.
KRVOTOK
Hipotalamus stmulie hipofzu koja lui razliite hormone koji putem krvotoka prolaze
kroz cijeli organizam.Hormon koji hipofza u taom sluaju lui je kortkotofn
(ACH i hormon stesa. Kortkotofn utjee na korteks nadbubrenih ljezda i
proizvodi novi hormon kortzon, koji je odgovoran za mnoge pojav u ormu.
Drug hormoni hipofze djeluju na troidnu ljezdu, testse, jajnike, utjeui tako O
mnoge organe. znanje.or (op. prev)
Moe se podijelit na dvje vrste:
1 - umjerena i prvadjiva ljutnja, to je ona ljutnja koja ne ovlada
va osobom, ve njome ovjek vlada, kratkotrajna je i nije agresivna.
Ova vrsta ljutnje usko je povezana s ovjekom tokom nj egova ivo
ta. Ona se zattniki oituje u odnosu prema vjer, domovni imetku
i pravima ovjeka.
2- neobuzdana ljutnja, ovaj oblik ljutnje, kao emocije, preobra
ava se iz umjerene i prhvadjive u bolesno preeranu i opasnu, kada
postaje neprijateljski usmjerena, pr emu se ogromna koliina ener
gje unitava. Ova vrsta ljutnje moe ovladat ovjekom, tada se gubi
razumno ponaanje.
Prlikom ljutnje na tjelu se pojavljuju simptomi kao to je blje
dilo i utlo lica i pojedinih dijelova tjela, zj enice se ire, kosa podie,
znoj izbija iz tjela, srce ubrzano lupa, a krvni pritsak se podie. 31
" Pojavljivanje ovih simptoma dodato pospjeuje adrenalin koji mo
emo nazvat i hormonom zaduenim za ljutju. On se izluuje iz
nadbubrene lij ezde.
Mnogo je bolest koje moe prouzrokovat neobuzdana ljutja i
one mogu biti vrlo opasne. To su:
1- bolest srca i krvotoka, kao, naprmj er:
- uestaa stenokardija kao rezultat ubrzanog lupanja srca i po
veane potebe sranog miia za kisikom. Kod ovog oblka steno
kardije u mnog sluajevma moe doi do zastoja srca;
- poveanja masnoa i holesterol na unutanji stjenkama
kn sudova, a samim time moe doi i do njihovog zaepljenja,
infarkt je takoer mog itd;
31 Jo u dnoj K ljeka su dobro znali da emocije imaju veoma jak utjecaj na ljudsk
oram. Emocije su u staju dizazovu razliite bolest i kod veoma snanih ljudi -
dovoljno je samo dizvre "uda' na najosedjije mjesto u oru - i tako nastaje
bolest.
Nae, sva obljenja koja su uzrokovana oreenim psihikm staje i premeajem u
medicini zovu se - psihosomatsk oboijenja. Lse uvjek javljaju O relaci dua - tjelo.
ak su i dc kineski lje znali da se "ljusk stah lijepi za slezenu i d neuroze
unitvju jetu". Poznato je da su uzroci histerje uvjek psihike prode, kao i da za
njenu pojav ne pstoje m fziolok razlozi - na ovj postvc bazira se i fojdistk
prstp lijeenju psihih poremeaja (razlit oblici neuroza i psihoza). Dakle, uvjek
kada posto patja due, dolazi i do bolest tjela. stetoskop.info (op. pre)
1
t'8,
|t\8|!|!I|N
I|!|80t00|I
1B
t'8,
8|t\8|!|!I|N
_. I |!|80t00|I 2- bolest probavog trakta, kao npr. :
- ir na elucu i na dvnaestopalanom crjevu. Dakle, neobuz
dana ljutnja dovodi do poveanog izluivanja horovodenine kise
line U eludac, a samim tme i do cij epanja une kesice i izliva k,
pr emu se stvara pogodno mjesto za nastanak ira;
- nervna razdraljivost i tvrda stolca kao rezultat konstantne
kontakcije crjev uslij ed neprestane nervoze;
3- druge bolest, kao npr. :
- dijabetes.
- psihika oboljenja, uznemirenost, razdraljivost, uznemirujui
snov;
- gubitak apetta, gubitak klae kod veine.
Da promslio kako je islam izlijeio ovo vrlo opasno psiko
oboljenje. Islam je preduito savremenu nauku svojom podjelom
ljutje (srdbe) na nain kako smo to spomenui. Uenjaci hadisa
prenose nam da je Boiji Poslanik, a.s., opomnjui ukazao na neo
buzdanu ljutju. Poslanik, a.s., je u vezi s vjerom znao ispoljit umje
renu ljutnju, nikada pretjeranu. Imam Buhar u Sahihu navodi od
Aie da je rekla: "Kada bi im naredio, naredio bi im da rade djela
koje mogu, a oni bi mu reki: 'Boiji Poslanie m nismo kao t. Allah
t je oprosto grijehe koje si poinio i koje e poinit', a on bi se na
ljuto, tako da bi mu se vdjela ljutnja na licu, a onda bi rekao: 'Doista
sam ja najbogobojazniji kod Alaha i najznaniji."'
,
Takoer Buhar prenosi od Ibn Abbasa tmaenje rjei Uzvi
enog Alaha ''A t uadi ono to je bolje", i kae: "Misli se na str
pljivost pr ljutnji i opratanje prkom uvrede. One koji tako urade
Alah e zattt i potinit im neprjatelja."
Buhari je u knjizi EI-Edb nainio posebno poglavlje o tome
ta je dozvoljeno init pr ljutji i nedai u ime Alaha. On prenosi
hadis od Ehu Hurejre u kojem stoji da je Posl a.s., rekao: "Nije
jak onaj ko se hrve, ve je jak onaj ko obuzda sebe pri srdbi."
Takoer, Buhar prenosi hads od Alije b. Husejna u kojem stoji
da je Misver b. Mahrema rekao: ''ija je zaprosio kerku Ehu De
hla. Kada je za to ula Fata, r.a., dola je Poslan, a.s., govorei:
'voj narod smatra da se t ne ljut na svoje kerke, a, evo, Alija je
ve zaprosio kerk Ehu Dehla.' Boiji Poslanik, a.s., ustade iz
govarajui ehadet i ree: 'Oenio sam Ebu Asa b. Rebiu, zatraio je od
mene i bio je iskren. Fatima je od mene, i ne bih volio da joj se neto loe
desi. Tako mi Boga, nee se kod jednog oveka sastaviti kerka Boijeg
Poslanika i kerka Boijegneprijatelja. ' I Alija se sustegao od vjerdbe."
U Sahihu (565!)prenosi se o Ehu Hurejre, r.a., da je neki ovek
rekao Poslan a.s: '"Posavetj me.' 'Nemoj se ljutt', ree mu."
Svaki put kad bi ovek ponovio pitanje, Poslanik bi mu dao
savet da se ne ljut, t. da izbjegava ljutju.32
32 Encopedja ''Nauna nadnaravost u hadsu Bojeg Poslania", Abuaa
Md st. 205-208.
1
80R'kh,
htRYhII\tM
|PIh0|0bIIk
so
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
> ) ,' l PSIHOLOGIJA Preporuke Boijeg Poslanka, a.s., u pogledu suzdravja od
ljutnji svode se na sljedee:
1- kada se ovjek naljut, ako stoji, neka sj edne na zemlju, a ako
lei potbuke, neka se ispravi. Ov se s aspekta nauke vro preci
zno pokazuj e Poslanikovo znanje. Kada se krv pokrene usljed pro
mjene poloaja tjela, dolazi do vee aktvnost krvotoka, a samim
te i do smanjenja ljutje;
2- uzimanje abdesta i obavljanje namaza najbolji je lijek kojim
se otlanja srdba.
Ashabi, a i naunici, navode nam da je umjerena ljutnja ak i
poelj'na, tavie, neki vele da onaj ko bude izazvan, a ne naljut se
nimalo, on je "magarac". Ovdje se, prij e svega, misl na obinu kon
trolisanu ljutnju.
O nam biva jasno da je islam postavio parametre za sve, a
i savremena nauka prlonila se istitost Kur'ana i hadisima Posla
n, a. s.
33
4- KUR' ANSKI LI JEK ZA NARUENE BRANE ODNOSE
ist vjerozakon postavo j e zadivljujue osnove za porodicu,
koju je uino najbitnjim iniocem u formiranju druta. Mnog aje
t i hadisi potuju ov injenicu.
rr
Jedan od dokza njegv jeste to to va od zemlje stva
ra, i odjednom va, ljudi, suda ima rutih;
33 Postoji ve dokaza da u mozgu postoje cent za agresino ponaaje. To su:
- sulacija razlith regja mozga;
- razaanje odreenh regja (centa) mozga;
- psihohirurgja;
- bolest mozga kao to su: modani tmori, temporalna epilepsija, vrusna infekcija, kao
to je encefaiits, mogu bit povezani s nasilnim ponaanjem;
- neuobiajeni EEG zapisi esto mogu da budu indikator da je u pitanju psihopatka
linost s visokom tendencijom agresivog ponaanja. Utvren je odreen odnos
izmeu fnkcije endok lijezda i agresivnog ponaanja. Muki hormon testosteron
koji proizvodi i muka i enska jedinka, samo ova druga u manjoj koliini, kljuni je
bioloki inilac za javljanje spolne elje. U tvreno je da ovaj androgeni, muki hormon,
pobuuje i agresino ponaaje. stetoskop.info (op. prev)
i jedan od doka njegvih jeste to to za vas, od vte
vae, stvara ene da se U njih smirite, i to izmeu vas
uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude
kji
r
miljaju;
i jedan od doka Njegv jeste stvBje nebesa i Ze
mlje, i raznovrsnost jezik vaih i boja vaih; to su, zai
sta, pouke za one koji znaju;
ijedan od doka Njegvih jeste san va nou i po danu, i
nastojanje vae da stekete neto Uobija Njegva; to su,
zaist, pouke za ljude koji uju;
i jedan od doka Njegvh jeste to to vam pokuje mu
nju, da se pobojite i pondate, i to to sputa s neba ku
i oivljava njome zemlju poslije ma njezina; to su,
zaista, pouke za ljude koji rju.
ijedan od dokaza Njegvih jeste i to to nebo i zemlje
postoje voljom Njegvom. Ztim to to ete, im vas On
samo jednom Uzemlje pozove, bno ustati.
Njemu prpada sve to je Onebesima i na Zemlji, sve je
Njemu posluno.
On je Taj Koji Unieg stvar i On e to ponovo uiniti,
to je Njemu laho; Onje uzien i na nebesima i na Zem
lji; Onje silan i mudar. (Ru, o-7)
Da razmislimo o blagodatma koje su spomenute u ov ajet
ma, a to su:
1 - blagodat stvranja ovjek i njegovo formanje;
2- blagodat zakona braka radi razmnoavanja i ouvanja roda sa
svm zadovoljstvom i slau koje je Uzveni Al a odabrao za Svoje
robove;
3- blagodat uspostavljaja ljubav i milost meu suprunicima;
+ blaodat staranja nebesa;
J- blagodat stvaranj a Zemlje;
6- blaodat u razliitost boja, izgleda, osjeanja, jezika, narjeja
kako bi se olakalo ljudma;
5l
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I
5I
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M
||!| 80|00|I 7- blagodat sna u noi;
8- blaodat posla tokom dana kako bi se stekla opskrba;
9- blaodat ulj epavanja i koritenja nakita uz njegov psiholoki
utecaj, kako smo ve to spomenuli u knjizi "Kur'an, materja i ener-
gja" i "Kur'an i kosmos";
10- blaodat sputanj a kie od koje ljudi, ivotnje i biljke imaju
ogromnu korst;
1 1 - blagodat upravlj anja po kosmikim zakonia, to smo spo
menu u knjizi o kosmosu, od ega ljudi imaju korst, jer je i svjet
stvoren radi nji. Sv zakoni kosmosa precizno su ustojeni i u njima
ne postoji odstupanja.
U sur Er-Rm nalazimo da je blaodat formanja porodice
uslijedila nakon stvaranja, odnosno ona je druga po redoslijedu od
jedanaest taaka koje smo naveli kao blaodat spomenute u u sur.
U kur'anskim znanostma poznato je da se kontekst i prvenstvo
spominj anja smataju dokazom vanost same stari, to je i dodati
dokaz vanost ove povezanost, tj. ka
o
da je ovka povezanost
stup kosmosa i osnova njegovog postojanja. Zato ne udi to joj
Uzvieni daje veli vanost.
U knjii "Kur'an, ekonomija i drutvo" govort emo mnogo
ve o braku, a emo se osvrnut ovdje na to kako Kur'an i hadis
vode brg o duhovom stanju suprunika kao i na rjeavnje raz
mirica meu supruncima, ako do toga doe.
Prije svega, Kur'an i sunet uspostav su zakone koji ne do
zvoljavaju da doe do spora i neulasica. Ov zakoni odnose se na
odabir suprunika. Uzvieni Al a kae:
''AlZvas stva ene od ve vte, a od ena vai daje
va sinove i unuke, i usna jel va daje. Pa zto u l
oni vemju, a .l ove hlO t pru. " (E-Na, )
Neki mufesiri smataju da se pod rjeju "et-tjjibat" misli na
opskrbu dobrm i poslunim djetetom iako su djeca i unuci spore- ,
nut u ajetu, to je dokaz keposnost suprunika. Ovo potkepljuje i
kazivanje o Musau, a.s., i Hidru, a. s. , u sur Kehf i njihovom odnosu
prema dva jetma iji je otac bio dobar. Takoer i ajet:
''On je Taj Koji vas od jednog ovek stvara - a od nje
g je dru njegv stvorio da se M nju smiri. I kda je
on nju obljubio, ona je zanijela lahko breme i nosila g;
a kd joj je ono otealo, njih dvoje su zamolili Al aa,
Gspodara svog: 'Ako nam daruje zdrva potomk, bit
emo, zaista zavalni!"' (M- E'ra, 189)
Zatm je O i ajet:
"Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dai smo im
da kopnom i morem putuju, i opskbili ih ukusnim je
l, i dali i velike prdnosti nad mnogma koje smo
stvorili. " (M- Isra, 70)
"Alla ini da zrje i kopice proliju. On i neiva izo
di ivo, iz iva neivo - to vam je, eto, Allah, pa kda se
onda odmeete?" (M- En'am, 95)
''Upitaj: ' Ko vas h s neba i i zemje, ije su djelo sluh
i vid, ko star ivo iz neivog, a pretvara ivo u neivo, i
ko upravlja svm?' - 'Allah! ', - rei e oni, a ti reci: 'Pa
zato Ga se onda ne bojite?' Ouu, 3I)
"On i neivog stvara ivo i ivo pretvaa u neivo. On
oivljava zemju nakon ma njezina - isto tako ete i
vi biti oivljeni." (Er_ Ru, 19)
"N eva jae ene su za nevaljale mukrce, a nevaljali
mukrci su za nevaljale ene; estite ene su za estite
mukarce, a estiti mukrci su za estite ene. Oni nisu
kvi za ono to o njima gvore; njih eka oprost i veliko
obile. " (En-Nur, 6)
Ovo je ujedno i zakon za svakog pametog i umnog, dakle, estt
i poteni suprunici doista su bliski Alahu, d.., a isto tako i ljudima.
5J
t8
H|tV8|!|!I|M `
||!|80|00|I_''`
54
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA U hadisima Boijeg Poslanika, a.s., nalazimo mnoge ajete koji
nam obliju zakone za formiranje estte porodice:
U Musnedu
| |!| 80t00|I
sa
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
` l PSIHOLOGIJA Al a Svojom veliinom obraa molbom suprugu da se sustege od
razvoda (talaka). Uzveni Alah se poslije svakog pojanjenja obraa
formuacijom: ooo a onaj ko se Al aha boji o o o " Dake, ko se bude
doista bojao svoga Gospodara nee pustt svoju suprugu bez obzia
koji uzroci bii, osim ako oni doista zahtjevaju razvod, tj. putanje
supruge, kao npr. injenje bludnih djela i slino. Ovakva formula
cija se u sur navodi t puta kako bi se tme potrdila molba. Zato
zamislimo da nam se Uzveni Allah obraa molbom i pro mislmo
na kojem stepenu je porodica i supruga u islamu. Neka svako uje
kaka je veliina islama, i neka shvat svako koliko je njenost i bla
8|tV8| !|!I|M
, ||!| 80|00|I inilac pomirenja meu suprunicima danas je socijalni radnik,
koji, izmeu ostalog, ima i zadatak pomirenja meu njima. Odabir
blinjih i razborith kako bi se suprunici izm jeste stoga to oni
ve ude za popravlj anjem situacije nego neko drug. Naime, kada
situacij a meu suprunicima dostgne nivo tako da ih obuzme bijes,
neprijatelj stvo i injenje loih postupaka, onda savjet ne pomae,
ve se tada posee za razboritom osobom koja e preuzet stvar i
pokrenut inicijatvu za naodbu (izmirenje) koju je Uzvieni Al a
okarakterziao kao jednu od najbitnijih kategorja komuniciranja
meu ljudima. O emu Uzvieni kae:
ffNema ka dobra u mnogm niovim tajnim ragvo
r, osim kada trae da se milostinja udjeluje ili da se
dobra djela ine ili da se uspostvlja slog meu ljudi
ma. Ako to ini i elje da Allahovu nakonost steke, Mi
emo mu, sio, veli naadu dati. " (En-N isa, 114)
O ovoj temi se moe jo mnogo toga rei uz oslanjanje na ajete
i hadise koji se njome bave, a mi smo pojasni vanost k' anskog
teksta koji se rjeavju drutvene i psiholoke devjacij e u porodici.
Ostale informacije preputamo znalcima iz ove oblast.
J OVJ EKOVA NARAV U KUR' ANU
Uzvieni Al a naveo nam j e u Kur'anu stanje ljudske prrode
i bolest srca, o tome je takoer i Poslanik govoro. O tome bi se
mogli tomov knjiga napisat a mi emo se, onoliko koliko to bude
mogue, ukratko osvrnut u vezi s ovom temom.
U Kur'anu jedna sura nosi nazi "El-Ins an", a rij e el-ins an s odre
enim lanom
.
spomenuta je 58 puta, dok je bez odreeneog lana
insan navedena 65 puta. Rij e ne bez odreenog lana navedena je
4 7 puta, a s odreeni lanom 7 puta. Sve ovo upuuje na vanost
teme; lijeenje ovj ekove due predstavlja osnovu silaska K ur' ana.
U nastavku emo predstavt odreena stanja na koja ukazuje
Uzviena knjiga o ovoj temi uz neophodne komentare, imajui u
vdu da emo opirnije komentare o ovoj tem navest u knjii Kr'an
ekonomia i socolga, a posebno o uzrujanost, koja nastaje kao po
sljedica ovjekovh postupaka.
ovi ekova sl abost prema strasti ma
"Ljudima se ini da je lijepo samo ono Zim ude: ene,
sinovi, gmie zata i srbra, divni konji, stok i ujevi.
0l
K0t'8, Y '
H|tV8|!|!I|M '1 _
||!| 80|00|I _
62
KUR'AN,
_ NERVNI SISTEM
'_ l PSIHOLOGIJA
To su bladati u ivotu na ovom sijetu; a najljepe mje
sto povt jeste u Al aa." (lu lm, 14)
rr
.l
a eli da vam olaa, ovek je stvoren ko neja
bie. " (En-Nisa, 8)
2- "ovi ekovo ie potrebo do kod Al l oho, d.. , zotroi uto i te
kodo go nevol i e zadese, o kodo se tokvo stoni e okon a, ni i e e
Al l ahove bl ogodoti .
Kda oveka snae nevolja, on Nam se moli: i leei, ili
sjedei, ili stojei. A im mu nevolju otonima, on na
stavlja, ko da Nam se nije ni obrao molbom zbog ne
volje koja g je bia zadesila. Tako se nevercima ini
lijepim ono to rade. " Ounus, 1)
rr
.
ko oveku milost Nau primo, pa mu je poslije
uskatimo, on pada u oajanje i postaje nezahvalnik. "
(Hud, 9)
rl daje vam sveg onog to od Njeg traite, i ako biste
Allaove bladati brjali, ne biste i narjali. ovek
je, uistinu, neprvedan i nezavalan. " (Ibrim, 34)
rrKad vas n mor nevolja zadesi, tada nema oni koji
ma se inae kanjate, postoji samo On. A kd vas On na
kpno spai, vi okeete gave; ovek je uviek nezava
lan! " (Isra, 67)
rrKd ovek nevolja snae, Gspoda svome se moli,
Njemu se obra, a onda, poto mu Alla milost Svo
ju daje, zaborav Onog Kome se prije molio, i d
Njemu jed smatra, da s puta Njegva na strn pu
ticu odvodio. Reci: rrUivaj neko vrijeme u neervanju
svome, hit e, sio, stanovik u vatr! " (Ez-Zumer,
8)
''Kad oveka ka nevolja snae, N ama se moli; a kd
mu Mi poslije bladat primo, onda gvori: 'Ovo m je
dato zato to sam to zsluio. ' A nije tao, to je samo ku
nja, ai veina njih ne zna." (Ez-Zumer, 49)
"Kada oveku milost Nau darjemo, postaje nezava
lan i uzoholi se, a kada g nevolja dotae, onda s
e
du
moli. " (Fussiet, 51)
J- Ni i ekani e Al l ahovi h bl agodati
"A ako gave okenu, pa, Mi tebe nismo ni poslali da bu
de njihov uvar, ti si duan samo da obznani. Kd o
veku damo da blagdat Nau osjeti, on joj se obrduje,
a kad g zadesi ka nesrea zbog onog to su uradile
rue njegve, onda ovek blagdati ne priznaje. " (E
m,48)
"Prket neka je ovek! " (A, 17)
1 ovi ekova kapri doznost, koi a se ogl eda u krtareni u, strahu,
nestrpl i ivosti, narci soi dnosti .
"Reci: 'Da v posjedujete riznice milosti Gspodara
mog, i tada biste ki i straha da ne potrite; o
vek je uistinu tvica." (M-Isra, Ioo)
"
tkd||\tM
< _":|P| h0|0bIIk
sirmah nahrani - jedan dg ne navte, a na
sledstvo pohlepno jedete. " (E- Fadr, 15-o)
ta
joj je?! ' , tog Dana e ona vijesti soje kazivati, jer e joj
Gspodar toj narediti. Tog Dana e se ljudi od
v
ojeno
pojavti da im se poku djela nihova; onaj ko bude ura
dio koliko trun dobra -vidjet e g, a onj ko bude ura
dio koliko trun zla -vidjet e g. (Ez-Zilzal, 1-8)
J Uzvi enost stvoroni o ovi eko
ff
Pab
Ljudi se u pogedu kortenja poznath sredstava i umnih centara
(osebno podruja koje se nalazi u prednjem dijelu mozga), u spo
znaji Uzvenog Allaha i njegovh znakova dijele se na tri skupie:
l-vjernici, korste ovakvo ustrojstvo na ispravan nain korstei
se svojim viim intelektualnim centrima kako bi spoznali i shvatli
injenice i dobze prema kojima otvaraju svoje umne aparate analizi
rajui ono to im je podareno, nakon ega se pokoravaju Alaovim
odredbama i naredbama slijede i. U ovom sluaju Uzvieni Alah
poveat e i shvatanje, znanje i iman. Uzvieni Allah kae:
A one koji su na Pravom putu On e i dalje voditi i na
dahnut e i kko e se vatre sauvati. (Muh& ed, 17)
"U tome je, zaista, pou za onog ko razum ima ili ko
slua, a prsebanje. " (K,37)
Autor djela Saetu tear tumaei ovaj ajet, kae da je on opo
mena i pouka za onoga koji pamet ima i njome se korst;
2 nevjernici, oni zatvaraju ovaj aparat ne koristei se onim to
i on prua i udaljavajui se od svega to i upuuje na Pravi put
i shvatanje k' anskih ajeta. Oni zabranjuju protok ov injenica i
informacij a koje bi trebali shvatt, dok, s druge strane, razumiju du
njaluke stvar na najbolji nain i pak percipiraju druge stvari koje
nemaju nikakve vjednost i koje su liene vjerovanj a. Takve stvari
oni slijede uprkos istinama vjere, tako da su pogoeni sljepilom i
gluhoom. Uzvieni Al ah kae:
fflma ih koji dolaze da te sluaju. A moe li ti uiniti da
te guhi uju, koji ni pameti nemaju?
A ima ih koji te posmatrju. A moe li ti uputiti na Pravi
put slijepe, ki ni razuma nemaju?
Al a zaista nee n nepravdu ljudima uiniti, Iju
dije sami sebi ine. " Ouu, 4-44)
Oni e postepeno gubit aktvnost ovih viih u centara,
sluh i vd, tako da bivaju pogoeni nervnim i psihikim bole,stma, a
da ne spominj eno ahiretski gubitak.
Uzveni Al ah kae:
wn za one kji prtiv Ali Posl Njegva vo
juu i koji nerd n Zemlji ine jeste: da budu ubijeni, i
rpeti, i da i se ut rue i nog odsijek i da se
i zemlje prgaju. To i je ponienje O ovom sijetu, a
na onom sjetu eka ih patnja velik. " (M-Maida, 33)
Nevjernici se svojom voljom suprotstavljaju vjerovanju, o emu
svjedoe i slijedei kur' anski ajet:
ffTi ne moe me dozati niti gue dovati kada se
leima okenu, niti moe slijepe od zablude njihove
odvatiti; moe jedino dozvati one koji u rijei Nae ve
ruju, oni e se odazvati. " (En-N eml, 8o- 81)
A ako ih zamolite da vas na pravi putu upute, nee vam se
odazati; isto vam je pozivali ih ili uteli. (el-E'ra, 193)
B9
t8
H|tV8|!|!I|M
|!| 00|I
90
t'8,
8|t\8|!|!I|N
, | |!|80t00|I
ff
. . . a O srca njihova pokvae, da g ne hi Ijel, i
guhim ih uinimo. I kd ti spomene Gspodar sog
u Ku' anu, Njeg jedinog, oni se preplaeni daju u bijeg."
(El-Isra, 46)
ff
. . . onima ije su oi bile kprnom zastrte, da o doki
m Mojim ramisle, onima koji nisu hteli nita da uju.
(El-Keh, IOI)
Akd hude objavljena kja sura, samo se zgedaju:
f
Da li
vas ko vidi?', i onda se udaljuju. Nek Allah srca njihova
bez podrke ostav, zato to su od onih ljudi kji nee da
raziju." (Et-Tevhe, 17)
Uzvieni Allah e sio srca ovakh osloboditi od sva
kg dobr, upute i vervanja. O tome Kur'an ke:
Ima onih koji dolae da te sluaju, Mi smo na srca
njiova zastore stavli, da Kur'an ne hi rBjeli, i gu
him i uinili, pa i ao hi se dokze vidjeli, opet u njih
ne hi povervali. A kda ti dolaze da se s tobom rasprv
ljaju, gvore oni koji ne verju:
f
T o su samo izmiljotine
Mda davnanji! '
Oni zarnjuju da e u Kur'an verje, i sami se od njeg
udaljavaju, i sami sebe uprpatavaju, a da i ne prmje
uju. '" (E-En'am, s-6)
U tefsiru ovog ajeta navodi se da su politeist t koji zabrajuju
i odvaaju ljude od sluanja Kur'ana, pr emu se i oni sami udaja
vaju ne osjeajui da i njihovo nevjersto tet.
Uzveni Al a kae:
ff
Teko sakom lacu, velikm geniku! On uje Al aho
ve rjei kda mu se kzuju, pa opet ostaje ohol ko da i
uo nije - njemu patnju neizdrivu navijesti." (El-Da
sije, 7-8)
3- licemjer, ova je skupina najopasnija, jer se oni slue laima
pokazujui neko svoje vjerovanje a krjui nevjerovanje. Oni stavlja
ju u fkciji ove centre u mozgu dozvoljavajui protok informacija
do njih shvatjui ih, a, zbog bolest u njihovm srcima i zbog slije
enja zabluda, donose unutar svojih dua odluku suprotnu vjerova
nju, i na taj nain nijeu vjerovanj e, a i sve injenice koje su s njim
povezane. Oni, dakle, slijede ovakav oblik unutatjeg nevjersta
koji kriju dok lcemjerno drutvu pokazuju da su vjernici.
O tome Uzveni Alah kae:
"Im ljudi koji gvore: Vjerjemo u Al a i u onaj svi
jet! ' , a oni nisu verci. Oni nastoje d prevare Al a
i one kji verju, a oni, i ne znajui, samo sebe varju.
Njihova srca su bolesna, a Al a njihov bolest jo pove
ava; njih eka bolna patnja zato to l. " (M- Bekra,
8-to)
Ajet, dakle, ukazuje na to da e njih sti bolna kazna jer zbog
njihovog licemjernog i lanog pokazianja verovanj a zasluuju bol
nu kaznu. Nevjernike e zadesit velika kazna (ehum azabun azim),
a licemjere bolna kazna (ehum azabun elm bima kanu jekzibun).
Lcemjer zasluuju veu i bolniju kaznu jer im je i grjeh vei, i opa
snost od njih je vea. Ovo je spomenuto i na poetku sure EI-Bekara,
gdje su vjernici spomenut u etri ajeta, nevjernici u dva ajeta,
licemjer u ak 1 3 ajeta.
9l
K0t'8, ,
H|tV8|!|!I|M
||!|80|00|I
9I
K0t'8,
8|t8|!|!I|M
||!|80|00|I
MM
kjnji
d uh
bbO
ul ln
Vjernci:
|pr e
b lmi
lllm
su MW
ll
"Ova Knjig, u koju nema ne sOje, uputstvo je
svima onima koji se hudu Allaha bojali; onima koji u ne
vidjivi sijet hudu vervali i molitvu obavlali i ud j eli
vali dio od onog to im mi budemo davali; i onima koji
hudu vervai u ono to se objavljuje tebi i u ono to je
objavljeno prje tebe, i onima koji u onaj sijet hudu
rsto vervali. Njima e Gspodar njiov na Pravi put
uati, i oni e ono to ele ostvariti. " (M- Beka, 5)
Nevjernici (kaf):
Onima koji nee da verju doista je sejedno, opomi
nao i ti i ne opominao - oni nee vervati. Alla je
zpeatio srca njihova i ui njihoe, a pred oima nio
v je kopren; nji eka patnja glema. " (M-Bekara,
6
-
7)
Lcemjer (munafci):
Ima ljudi koji gvore: Vjerjemo u Allaha i u onaj svi
jet! ' , a oni nisu verci.
Oni nastoje prvati Ala i one koji verju, a oni, i ne
znjui, samo
ebe vaju.
Njihova srca su bolesna, a Ala njiov bolest jo pove
ava; njih eka bolna patnja zato to lau.
Kada im se kae: 'Ne remetite rd na zemlji! ' , odgvara:
ju: fMi samo red uspostavlao! '
Z?! Auistinu, oni nered siju, ali ne opaju.
Kad im se ke: 'jerujte
.
ko to prav ljudi veruju! ' , on
odgvaju: 'Zr da verjemo u ono u to bezumni ve
rju?' Auistinu, oni su bezumni, a ne znaju.
Kada susretnu one koji verju, gvore: 'jerjemo! ' , a
im ostanu nasamo sa ejt sojim, gvore: fMi smo
s vama, mi se samo ro. '
Al a njih iv porzi i podva ih da u svom ne
vertvu lutju.
Umjesto Prv, oni su kenuli kv putem; njiova
trv nije im donijela n dobit, i on ne znaju
ta rde.
Slin su onima koji potpale vatr, i kad ona osveti nji
hov okolinu, Al a im oduzme setlo i ostav ih u mra
k, i oni nta ne vde!
Gluhi, nijemi i slijepi su, niko da se osijeste.
lli, oni su n n one koji za vjeme silnog pljusk s
neba, u punom m@ usrd gjavne i munja, stav
ljaju zbog gmova prte u ui soje bojei se smrti - a
neverci ne mog umai Al au i munja samo to ih
ne zalijepi; kda gd im ona bljesne, on pru, a im
utonu u m stanu. A da Al a hoe, mogo bi im odu
zeti i slu i vid, jer Al a, zaista, sve moe. " (M- Bekra,
8-o)
Lcemjer su kao i nevj ernici, tmaraju u zabludi, srca su i
zapeaena i mozak i je pogoen psihikim bolestma jer se ne
9J
t
H|tV8|!|!I|M\' ,l'
|
||!|80|00|I_
91
K0t'8,
; _8|tV8| !|!I|M
\ : ||!|80|00|I koriste viim modanim centrma na ispravan nain. Za njih j e kazna
vea nego za nevjernike:
fflcemjer e na samom dnu Dehennema biti, i ti im
nee zatitnik nai." (En-N isa, 145)
Pitanje koje se samo od sebe namee glasi: Koja je razlika izme
u nevjernika i licemjera u ovom sluaju?
Nevjernici su u situaciji koju smo gore opisal, dok su licemjeri
u situaciji opisanoj malo prje navedene, jer oni shvataju stvar koje
se tu vjere, percipiraju ih u modane centre zaduene za sluh i vd,
a zbog bolest u njihovm srcima i zbog sljeenja zabluda i strast
oni unutar due nijeu i Ne veruju u njih, mada lano manfestraju
svoje vjerovanje. Uzveni Allah kae:
rrKada susretnu one koji veruju, gvore: Vjerjemo! ' , a
im ostanu nasamo sa ejt svojim, gvore: fMi smo
s vama, mi se samo rmo. ' (M- Beka, 14)
r7o je zto to su verci bili, pa neerci psli, i onda
su im sra zpeaen, pa ne svtju." (E-Mu, 3)
rro Poslanie, neka te ne zabrnjava to to bro neve
rvaje ispoljavaju oni koji ustima svojim gvore: Vje
rujemo! ' , a srcem ne verju, i Jevji koji izmiljotine
mnog sluaju i koji tue rjei rado prihvataju, a tebi
ne dolae, koji smisao rjeima s mjesta nihovih izu i
gvore: rAko vam se ovako prsudi, onda prstaite na to,
a ako vam se ne presudi, onda nemojte prstati! ' A onog
kog Al eli u njegvoj zabludi ostavti, ti mu Allahovu
nakonost ne moe niko osigti. to su oni ija srca
Allah ne eli da oisti; njih na ovom sijetu ek poni
enje, a na onom sjetu patnja glem. " (M-Maida, 41)
''Z se vi nadate da e vam se Jeveji odazati i vama za
ljubav verci postati, a nek meu njima su Allahove
rjei sluali pa su ih, poto su ih shvatili, sesno izvr
nuli. " (M- Bek, 75)
Dahhak od ]bn Abbasa prenosi: "Znai, licemjer meu
ido
vma, kada bi sreli ashabe Boijeg Poslanika, a.s., govorli bi: 'je
rujemo."'
Sedi kae da su ovi
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I Dakle, munafci su opisani ov svojstvma, jer su verova, a
potom zanijekali verovanje, njihova srca su zapeaena. Dok, opis
da su uzeli nevjernike za prjatelje nasuprot vjernicima znai da su
na istom stepenu u prhvatanju injenica, oni se raduju pr susret s
vjernicima, a kada se udaje, govore nevjerncima: `m smo s vama,
m se samo s vjernicima ismijavamo."
Poseban sluaj!
Ovo se odnosi na vjernike koji preziru nevjersto.
"Onog koji zanijee Allaha, nakon to je u Njeg ve
rovao, osim ako hude na to prmoran, a srce mu ostane
to u veri, ek Alaova kna. One kojima se ne
verto hude mililo, stii e srdba Allahova, i njih eka
pa
ua'r, 89)
Za iman, nevjerstvo i licemjerje polagat e se raun, zato vjer
nik treba oistt svoje srce, ojaat iman promilj anjem i ispravnim
djelovanjem, u skadu s kanskim aj erma i uputama Poslanika, a. s.
Uzvieni Allah kae:
"Ko hude dobra djela inio i usto ver bio, trd mu
nee osloboen nade ostati, jer smo mu g sio Mi
prhiljeili. " (E-Enhija, 94)
"A onaj ko je dobra djela inio, a ver bio, nee se ne
prvde n zdanja naade plaiti. " (Ta - Ha, 1 1)
Nevjernici imaju takoer vie modane centre zaduene za vd
i sluh, a i ne korste, posebno kad je rje o vjerovanju u Alaa,
d.., Sudnji dan, proivljenje itd. Oni se tome suprotstavljaju i ne
korste se ovm centrma kako bi shvatli i slijedi ove injence, kao
to je to sluaj sa vjerncima. Oni, dakle, rade suprotno tome stavlja
jui barjeru kako ne bi shvatli kur' anske a jete. Uzveni Alah kae:
nKad se Ala samo spomene, ge se srca onih kji u
onaj sijet ne verju, a kada se spomenu oni kojima se
oni pord Njeg kanjaju, odjednom i radost obuzme. "
(Ez-Zumer, 45)
'' . ._.a na srca njiova pokvae da g ne bi rajeli, i
guhim i uinimo. I kd t spomene Gospodara svog
u Ku'anu, Njeg Jedinog, oni se preplaeni daju u bijeg."
(E-Isra, 46)
nTo vam je zato to niste vervai kd se pozivao Al ahu
J edino m, a vervali ste ako bi M u se neko dru smatrao
jednam! Odu pripada jedo Alau, Uzvienom i
velm. " (Gafr, 1)
nTa smo svam vervesni neprjatelje odrivali,
ejtne u vidu ljudi i di, kji su jedni d kene
besjede gvorli, da bi i obmanui -a da je Gspoda tvoj
7
80k'kh, ~
htkYhII\tMJ
|| h0l0bIIk
B
_
80k'kh,
htkh| |1tM
P|h0l0bIIk
htio, oni to ne bi uinili; zato ti ostavi njih, i ono to iz
milaju. " (El-En'am, 1 1)
Kad je rje o modanim centrma, nevjernici su na istom nivo
kao i vernici, jer i sv posjeduju, ali zato nevjernici prhvataju i
shvataju samo ono to ele, a preziru ono to bi i popravlo nji
hovo stanje, tako da su oni na stepenu ivotnja, koje nemaju centre
modane svjest. Uzveni Allah kae:
''Misli li ti da veina njih hoe da uje ili da nastoji da
shvati? Kao stoka su oni, ak su jo dalje s Pravog puta
skenuli. " (El-Fuk, 44)
''Mi smo za Dehennem mnog dine i lude stvorili; oni
paeti imaju, a njima ne shvataju; oni oi imaju, a nima
ne vide; oni ui imaju, a njima ne uju; oni su ko stok,
aki gr - oni suzaista nem. (El-E'ra, 179)
Oni koji nee da veruju slini su stoci na koju se vie,
ali ona uje samo zov i v. Gluhi, nijemi i slijepi - oni
nita ne shvaaju. " (El- Bekra, 171)
Rezultat toga jeste da Uzvieni Allah zapeat srca nevjernika i
njihove modane centre, tako da bivaju postepeno pogoen atro-
. f.om. Inae neuro - psihike bolesti su esta pojava kod nevjer
nikih drutava, materijalista koji u veini sluajeva oboljevaju od
Alhajmerove bolest, koja je inae rairena na Zapadu, dok je vrlo
rjetko prsutna u islamskim drutvma. Uzveni Allah kae:
''Al a je zapeatio srca njiova i ui njihove, a pred oi
ma njihovim je koprena; njih eka patnja glema. " (El
Bekara, 7)
Ovdje se u ajetu pod rjeju (lu b) misli na um i razum, koje
Arapi, isto tako, u prenesenom smislu nazivaju rjeju "klu b".
!krima tumaei ajet:
o ljudi, kako moete sMjati u oivljenje, pa Mi vas
stvaramo od zeme, zatim od kapi sje
ena, potom od
ugk, zatim od gde mesa vidljivih i nevidljivih udo
va, pa vam pokemo mo Nau! A u materice smjetamo
ta hoemo, do rka odreenog, zatim inimo da se ko
dojenad raate i da poslije do muevnog doba uzrastate;
jedni od vas u, a dru duoku starost doivljavaju,
pa zaas zaboravljaju ono to saznaju. ti vidi zemlu
kko je Zla, ali kad Onju ku spustimo, ona ustrep
e i uzbuja, i iz nje iznike svakovrno bilje prekasno."
(E-Hadd, 5) kae da onaj ko ui Kur'an nee zapast u
ovakvo stanje.
Vjernici uvijek kau: "u smo, i pokoravamo se", dok nevjer
nici i licemjer kau: "u smo i ne pokoravmo se." Rezultat toga
jeste da se sljedee rjei Uzvenog Allaha odnose na vjernike:
"Izlazite iz njeg svi' , ree On, jedni d ete ne
prijatelji biti! ' Od Mene e vam uputa dolaiti, i onaj ko
bude slijedio uputu Moju nee zalutati i nee nesretan
biti. " (Ta, 3)
A na nevjenrke i licemjere odnose se slijedee rjei:
fA ona ko okene gav od Kjig Moje, taj e tekm i
vo tom iveti, i na Sudnjem danu emo g slijepim oivi
ti. " (Ta, 14)
Istu je rekao Uzvieni Al ah i Njemu prpada svaka hvala.
99
t8
b|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I
L I C E , O G L E DA L O D U E
Abdurezak Nu/
Kur'an je u svojim asnim ajetma ukazao da lice ovjeka pro
mijeni boju, tj . pocrni kada padne u oaj i tugu, a o tome govore
sljede kur' anski ajet:
''I kad se nekome od ni javi da mu se rodila ki, lice mu
potamni i postaje potiten." (En-N ,58)
A kad nekog od nji obraduju vijeu da mu se rodila
ona koju pripisuje Milostivom, lice mu se pomrai i po
staje potiten." (E-Zu, 17)
K ur' an je naveo vrlo bitnu injenicu koja nedvosmisleno govor
o tome da je ljudsko lice ogledalo due, tako da se stanje i situacija u
kojoj se neko nalazi mogu vidjet posmatajui nj egovo lice. U tom
smslu, Kur'an, takoer, kae:
"A kad im se nai jasni ajeti kuju, ti primjeuje veliko
negdovanje na licima onih to ne verju, koji umalo da
l 0l
t'8,}
8|t\8|!|!!|N
| |!|80t00|I
l 0I
t'8,
8|t8|!|!I|N
||!|k0t00|I
ne nasru na one koji Drjei Nae kzuju. Reci; 'Ho
ete li da vam kem to e vam hiti mre od tog? -Vatra
kojom nevercima prjeti, a gozno e ona prbi
vaite hiti. "' (E- Hadd, 7)
"Mumed je Allaov posl a njegvi sljedbenici
strog su prma nevercima, a samilosni meu sobom;
vidi i kko se kanjaju i licem Ote padaju elei Alla
hov ndu i zdovoljstvo, na licima su im znaci, tra
gvi od padaja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu.
A u lndilu: oni su ko biljk kd izdaak svoj izbaci, pa
@onda uvti, i on ojaa, i isprvi se na svojoj staljici
izivajui divljenje sijaa, da hi On vercima najedio
nevere. A onima koji v em ju i dobra djela ine Alla
obeava oprst i nagdu veli." (E-Fet, 9)
O ovoj injenici se nije znalo nita sve dok nauka nije napre
dovala dolazei do bitnih rezultata u svoji prouavanjima. Ov
injencu potvdila su medicinska i psiholoka istaivanja potru
jui da je lice ovjeka doista ogledalo due, kako je to i Kur'an naveo
jo stoljeima ranije. Dr. Gaylord Haros o tome kae: ''voje je lice
ustvari toja poruka svjetu kroz njega se drug mogu upoznat sa si
tuacijom u kojoj se nalazi, ak se i sam moe pogledat u ogledalo i
tano odredit svoje stanje i pitajui svoje lice ta mu je neophodno . . .
Crne take ispod oiju dokaz su da j e ovjek neophodna ishrana,
svje i ist zrak dok bore koje se pojavljuju vlo jasno govore o
obimu onoga to je
l 01
K0t'8,
8|tV8| !|!I|M
p||!| 80|00|I Svaki ovjek moe dat izraz svome licu koji el i ove se maske
uvjek prdrava, a se nae lice, uprkos naem protvlj enju, poste
pena oblje shodno stanju naih osjeaja, tako da s prolaskom
godina lice postaje odgovarajua slika osjeaja, elja i nadaja osobe.
tce takoer izraava i dublje aspekte aktvnost osjeaja, tako
da se na njemu, pored pokvarenost i podlost osobe, nj egove intel
gencije, elja, emocija i stahova, moe odraavat narav tjela te or
ganske i psihike bolest. injenca j e da izgled organa u ovjekovom
tjelu ovsi o prehrani tkiva, a prehrana tkiva regusana je raspore
dom unutanjeg centa, odnosno vrstom aktvnost koje sprovode
lij ezde i probavni aparat. Na osnov toga, izgled tjela upuuj e nas
na stanje organa, dok je lice saetak cijelog tjela i ono refektra
fnkcionalnost lijezde ttnjae, eluca, crjeva, nervnog sistema, tj.
upuuje na osobenost i vrstu bolest kod osobe.
Ukratko reeno, svaka osoba nosi na stranicama svoga lica spe
cifnost svoga tjela i duha.
Na ovaj nain nauka je dola do dokaza na koje je Kur'an ve
ukazao govorei o lcu kao ogledalu due na kojem se refektra
ju stanja ovjeka, naroito kad je rije o situacijama koje govore o
emocionalnoj prirodi ovjeka, njegovm osjeajima i slino. Zato je
lahko prepoznat na ovekovom licu tugu i oaj, ak i onda kada ih
prekva maska, a, isto tako, lice refekta i sreu, smirenost i zado
volj stvo, odnosno znakove duhovnog staja ovjeka.
B I O L O K I S AT
prodr Misbah Sej id 1m:J
Uzen Al a kae:
Mi emo im prati dokze Nae u prstranstvma sve
mrk, a i u njima samim, dok im ne bude sv ja
sno da je Kur'an istina. A zar nije dovoljno to to je Gs
poda tvoj o svemu obavijeten?" (E-Fussilet, 43)
on ini da zora se, Onje no odredio za poina, a
Sunce i Mjesec za runanje vremena; to je odreda Sil
nog, Sveznajueg. " (E- En'am, 96)
Koliko smo Mi samo gdova razori! kzna Naa im je
dolaila nou i danju kad bi pregi. " (E-E' era, 4)
on vam je dao no da u njoj poinak imate, i dda ge
date. To su dokzi za ljude koji uju. " ( Junu, 67)
o verci, nek od vas u tri sluaja zatrae doputenje
da vam uu oni kji su u posjedu vaem i koji jo nisu
spolno zreli: prje jutje molitve i kad u podne odlo
ite odjeu svoju, i poslije obavaljanja none molitve.
To su Odoba kda niste obueni, a u dr doba nije ni
vama ni njima gjeh, ta vi jedni d morte ulaiti.
l 05
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!| 80t00|I
l 00
t'8
r
8|t8|!|!I|N
||!|80t00|I
Tako vam Al a objanava prpise! AAlla sve zna i mu
dar je. " (En-Nur, 58)
``nisu vidjeli da smo unili no da u njoj otpoinu, a
dan vidnim? -to su, zaista, doki za nard ko
J
i verje."
(En-Neml, 86)
"Reci: ' Kite v meni - ako bi Al a dao da vam no
.
potraje veno do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim
Allaa, svetlo dao? ne ujete?'
Reci: ' Kite vi meni-ako bi Allah dao da vam dan potra
je veno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim Allaa,
no dao da u njoj otpoinete? ne vidite?
Iz Milosti Svoje On vam je dao no i dan; da se u njoj od
Mte, a da iz dobara Njegvih privrdu jete i da zahva
ni budete. "' (El-Ksas, 71-73)
"I jedan od dokza Njegvih jeste san va nou i po danu,
i nastojanje vae da stekete neto iz obilja Njegva; to
su, zaista, pouke za ljude koji uju. " (Er-Rum, 3)
"Allah vam je dao no da se u njoj odmarate, a dan da vi
dite. Allah je neizmjero dobar prema ludima, ai vei
na ljudi nee da zahvaljuje. " (El-Gafr, 61)
POUKE I Z NAVEDEN I H AJ ETA
Uzveni Al a nainio je ovj ek dnevnu organzacionu ulog
smjenjivanj em dana i noi, tako da je odredio dan za posao i sline
aktvnost, a no za odmor i stanovanje. Nainio je no hladnom
i Dom, njenu hladnou uzrokom pod kojim slabi pokretaka
snaga, a njenu tnu uzrokom smirenost pojavnh ula, intelekta i
duha. Pored toga, odlkovao je svaki perod noi i dana posebnou,
tako da se ibadet u posljednjoj treini noi, potom se ujuto kanja
sabah - namaz. Zatm je Uzvieni Alah podaro odmor u podne,
spavanje u podne (kqlul) radi odmaranja uma i duha.
Isto je tako Uzeni Alah naredio da se uva srednji namaz
(ikdija - namaz), tavie, izdvojio je radnike koji su primorani radit
odreene poslove kao to su noni uvari, potom one neophodne
poslove predvene da se obavlj aju nou jer je veina noi predvie
na za odmor i spavanje, osim odreenog dijela, odnosno posljednje
teine noi, dok je veina dana predviena za posao, dnevne
aktnost, osim jednog odreenog djela, a to je pode.
Ovo se u potunost podudara s biolokim rtom i bioloki
satom koji precizira aktvnost tjela.
Enes, r.a, pripovijeda: "Dola su t ovjeka kui Boijeg Posla
n i kod njegovih ena se raspitva o nj egovim tajnim ibadetma.
Dobivi odgovor, uini im se kao da to nije dovoljno, pa rekoe:
l 0
t'8,
8|t\8|!|!|
I |!|80t00|I
l 0B
`
K0t'8,
,
8|tV8| !|!I|M
' ||!| 80|00|I 'Gdje smo m u odnosu na Boijeg Poslanika. Nj emu su oproteni
svi grjesi, proli i budui.'
Jedan od njih ree: '
N P
fod
activity
body temp
On je odgovoran za perodino usmj eravanje i vremensko pla
nranje, na stabilan i sreen nain djelovanja.
Gdi e se nal ozi ?
Nalazi se u centru iznad mozga te u drugm elijama i tkivma.
Studje su pokazale da dijelov ronjae ne razdvajaju perodini bi
oloki rtam.
Ko uprovl j o bi ol oki m satom?
Postoje geni koji se zovu per i tm, oni su pod utecajem tne
i svjetost; smanjuju se sa jarkom svjetou a poveavaju u t, a
ako se povea njihov kvanttet, dolazi do sjednjavja, a potom, po
vatm napajanjem, dolazi o zaustvljanja aktvnost gena koji su i
naprv zatm dolazi do aalize, a potom poinje ciklus ispetk.
Postoje dva gena koji se nazivaju "clock" i oni se sjedinjavaju
sa genom per i tm kako bi i aktvirati i otpoeli s radom biolokog
sata. Ova etri gena saijavaju centar biolokog sata. Ciklus za
poinje u podne, potom se gomiaju proteini, dok ne dostgnu svoj
maksimum pred zoru, kad se smanjuju kako bi otoeo (u podne)
novi ciklus.
Vonj ski i ni oci koj i utje u no bi ol oki sot
Neophono je biti paljiv jer j e bioloki sat podran sam od sebe,
tako da radi na prirodan nain, dok promjene i utjecaji izvana rade
u okru kontrole s poveanjem i smanjivanjem biolokog ciklusa.
Svetlo i tama - budnost i san - buka i tina
Ovi vanj ski utjecaji rade na ponovnoj adaptaciji uz preovlauju
u ulogu okolne, i to uz nain promjene kaliteta i kantteta u ge
nima koji kontroliu tanost biolokog sata, to dovod do promjene
fkcije organa u ponaanju.
Svj etl o
Aktvira izluianje hormona zaduenih za aktvnost, kao to je
hormon zaduen za izluivanje kortzona, potom hormon mukost
(tano u podne), a smanjuje se izluivanje melatonina putem tte
lijezde.
- Broj sat odreuje vrijeme svjetla kada bioloki ritam doste
svoj vrhunac.
l l l
t8,
H|tV8|!|!|
|| 00|I
l l I
t'8,
8|t\8|!|!I|N
||!|80t00|I - Poinje poveano aktviranje perfernog nervnog sistema, koji
aktvra izluivanje hormona za aktvnost, potom j e zaduen za ubr
zano lupanje srca, povea krvni prtsak, poveanje energj e neop
hodne za aktvnost, poveanu cirklaciju krvotoka kojim se mozak
snabdijeva te poveani nivo opteznost, koncentracije i usklaenost
pokreta.
- Poveano izluivanje kortzona.
- Poveani nivo eera, razgraivanje masnoa i proteina.
- Povean stepen energj e neophodne za dnevnu aktvnost . .
U podne
- Testosteron doste svoj vrhunac.
- Nivo adrenana je jo uvjek vsok.
- Osjeaj gladi dovodi do napetost.
- Poveana aktvnost srca, i tada je neophodno izbjegavat napor
U ovom perodu "kajlula" (opodnevno spavanje) .
- Neki znanstvenici smatraju da se mogunost zataj enja srca po
veava U perodu od 13- lSh nakon podneva i od 1 8-21h naveer.
ZAKLJUAK
Lpodne
1 . Iz navedenog se moe zakljuit da su dvostuko vee opa
snost za srce nakon podneva.
2. Izluivanje adrenalna deava se na ist nain, ak i onda kada
je osoba bolesna, tako je i s poveanim k prtskom. Dakle, za
one koji boluju od kardovaskularn bolest i poveanog kvnog
pritska najbolje je da se nakon podnev odmaraju. 41
Naveler
- Izluivanje melatonina.
-Smanjuju se otkucaji srca, pada temperatura tjela.
- Pospanost.
- Smanjuje se nivo izluivanj a kortzona, aktvira se imunost.
41 Bioloki sat - uzrok hipertenziji i debljanju? Iz novog istaja ji su rezultat
predstvljeni na Evopskom forumu neuroznanost (FENS 206) proizila je injenica
da bi biolok sat zaprav unutji sat u ljudskom tjelu, mogao bit uzrokom mnogh
rairenih bolest, kao to su hipertenzija, rezistencija na inzuln i gojaznost. Ruud Buijs
s niozemskog Insttuta za istje mozga smata da su poremeaji biolokog
sata ogovr za "metaboliki sindrom", koji moe napast srce i krvoini sustav
sa simptomima poput gojanost, rezistencije na inzulin i hiprtenzije. Bioloki sat
omoguje ivim biima, pa tako i ovek, da mjere vjeme. Rije je o jako vanom
elementu koji oreduje vjeme kada jest, kada se odmarat kao i tajanje sna. On re
i razinu aktvnost naih unutjih organa (metbolizam). Hormoni koji djeluju na
tano odredene dijelov mozga pvzani su tako s debljanjem. Ako nae tjelo ne moe
mozg rei kada je sito, jest emo preve i udebljat se. ''edna je opi stdija ot
pozitne relacije izmedu previe i premalo spavanja te gojaznost i kardiovaskularnih
oboljenja", kae Buijs, "a sve je ve dokaza prema kojima je metaboliki sindrom zapravo
bolest mozga". Ovaka otkra svkako e na lijeenje gojaznost i pak hipertenzije
djelovt tako da ih se povzuje s poremeajima biolokoga sat. No, to otrie ostvlja
jo jednu mognost s drue take gledita. Mogue je da promjena stla u sa
smanjenom dnevom aktvou i povanom koOcijom hrane u verjim
satma, takoer, negatno uee na na bioloki sat, smata Buijs, ostavljaju tako
prostora tadicionalm metodama lijeenja kardiovaskularnih oboljenja i gojaznost na
temelju zdravog naina prehrane. ht:/ /blup.ba (op.pre)
l l J
t'8,
8|t\8|!|!I|N
||!|k0t00|I
l l 1
1
K0t'8,
8|tV8| !|!I|M
,,_ ||!|80|00|I
SAVREMENI UTJ ECAJ NA BI LOKI SAT42
- Nona smjena (rad nou).
- Putovanje avionom na veliku razdaljinu s jasno izraenim vre-
menskim razlma.
- Bdijenje nou, a spavanje tokom dana (suprotno prrodnom
ciklusu).
- Kardiovaskularni i muskulatorni prtsak nakon podneva, zbog
poveanja adrenalna, krvnog prtska i aktvnost srca.
- Organska, psihika i umna aktvnost, koje su na najnioj ra
zi u t ujuto.
42 Ura biolok sat. Do 35. goine iot plonost ena se gotovo preplovi, Q je
w prnuena da se okrene skpim teta vjetak oplonje.Voe brtnsk
stunjak za plonost profesor Bil Lder savjetuje enama d do . goine obave
testranje plonost ko bi sve potencjalne probleme moge drjee prje nego to bude
preksno. Profesor Bil Lder pruuje eMkoje ele dzasnuju proicu, mkjeru
stvljaju na prvo mesto, dzaprvo zabijaju gavu u pijesa. Sv ena bi tebalo do 30.
goine dobavi aa ki preged ultom, d bi na vjeme ot eventune
komplikacje oko mognost zaea, kae Lder. Istje je pko dje prosjena
dob zasnianja prodice ko udarh ena ve prela granicu o go dok se puno
njih za majnst odluuje tek u etdesetm go ita. Mutm, do 35. godine
iot plodnost ena se gotov preplovi, pa je vna prsiljena d se okrene skupim
teta vjetk oplonje, koji nisu uvk uspjeni. ene ne shvatju vnost gona
kd je plonost u pitaju. Misle: ''o se nee meni dogoit, imam 37 go idem dva
puta nedjeljno u teretanu, ne pije, ne puim, u dobroj sam formi i sve na meni je mlado."
Pa i jeste s osim jajnika, tvdi profesor Lder.Inae, prje nekoliko sedmica jedno
drugo istje ptdilo je d jedna o m ene ima problee sa zaeem djetet, a
seda od deset ena starjih od 30 goina koje nemaju djecu brnu da he mo ostt u
drgom stnju, odnosno dBsu plone. prssonine.r (op. prev)
NADNARAVNOST U KUR' ANU l SUNNETU
- Sabah - namaz i njegov uecaj
- Odmor u podne (ajlule)
- On je Taj Koji vam je dao no za poinak a dan za aktvnost.
Reci: Kite vi meni - ako bi Al a dao da vam no
potrje veno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim
Al a, seto dao? ne ujete?'
Reci: Kite vi meni -ako bi Al a dao da vam dan potr
je veno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim Ala,
no dao da u njoj otpoinete? ne viite?
Iz Miosti Svoje On vam je dao no i dan; da 8 u njoj od
Mte, a da Udobara Njegv privreujete i da zva-
ni budete. ' " (K,71 -73)
- U navedenim ajetma ukazuje se vanost bioloke harmonje
za tjelo ovjeka u skladu s rtmom biolokog sata.
- Dnevna aktvnost koja se te ranog ustajanja na sabah - namaz
. teei k osiguravanju opskrbe na to je i hadis Boijeg Poslan,
a.s., uputo. Sve se ovo deava u skladu s aktvnou hormona koji se
izluuju u tjelo putem biolokog sata, tako da je energja dostpna,
spremnost potuna a konzistentost ostvariva.
- Spavnje u podnevnim sahatma kada se odlae odjea.
- Tada nestaje napetosti kao poslj edica egzistiranja hormon-
ske aktivnosti, adrenalina i kortizona te poviene razine testoste
rona, koji zahtj evaju da se tjelo opskrbi u to vrijeme, a takoer
prua i priliku tijelu da se odmori od napetosti, tako da se i adre
nalin izlui kad mu je procenat najvi izmeu dva i etri sahata
poslije podne.
- Ikindija - namaz (uvajte namaze a posebno sredinji namaz) .
Ovakav vd je srazmjeran sa procentom adrenalina, t6 dovodi do
otklanjanja napetost i oputanja.
l l 5
t'8, -~
8|t\8|!|!I|N
I |!|80t00|I
l l 0
t'8,
8|t\8|!|!I|N
_` | |!|80|00|I - Poinak
1
aveer, kada se izluuje hormon koji djeluje na opu
tanje tjela (melatonin) , tada se smanjuje i procenat kortzona i
adrenana, pote se imunitet koji je spreman na odbranu tjela kako
bi djelovao na sanaciji i nadomjetanju onog to je izgbljeno tokom
dnevnih aktvnost.
- Nema buke, glasov nit sveta koji bi utecai na nervni sistem,
to dovodi do nervne i psihike napetost, tve, podstcaje na
orenje posljednjeg dijela noi, prje sabah - namaza, kada je U
najbistji i kada je tjelo prpravno za prmanje sveta kao pokatelj
za poet novog biolokog cilusa u tano precirano vrjeme.
- Takoer, ustajanje u ovo rano vrjeme prua pr da se spr
j ei sran i modani udar koji se deavaju u ovo vrjeme to je opet
upozorenje ovjek da slijedi upute u vezi s uzimanjem ljekova.
- Isto tako, odlazak u damju u ovo vrjeme, kao jedan vid
sportske aktvnost, dovodi do smanjenja krvnog prtska i smanje
nja sranih i modanih smetji.
NAMASKA VREMENA l NJ I HOVA POVEZANOST S VI TALNOU TI JELA
1- Kada musliman ustaje ujuto kako bi klanjao namaz, susree se s
t znaajne promjene.
a. Prpravnost na susret sa svjedou u odreeno vrjeme, to
dovodi do smanjene aktvnost ttne lij ezde, umanjuje se
melatonin i pokreu druge aktvnost povezane sa svjedo-
u;
b. zavrava se kontola nervnog sistema, koji je umiren tokom
noi, i otoinje njegova nova aktvnost;
C. prpravnost na upotebu energje koju osigurava poven kor
tzon tokom juta. Ova povenost deava se sama od sebe,
a ne zbog aktvnost i izlaskom iz postelje; isto se tako hor
moni seratonin i adrenaln poveavaju.
2- Tokom obavljanja podevnog namaza musliman se susree s t
vrlo bitne znaajke:
a. biva miran tokom obavljanja podne - namaza usljed povea
nja adrenalna krajem juta;
b. telesno se smiruj e kada testosteron biva u podne najvi;
e. bioloko sat zahtjeva od tjela poveanu energju ako podnev
n obrok ne bude navrjeme.
Na ovaj nain molitva biva umirujui iniac za napetost koja je
nastala zbog gladi
3- Musliman klanja idiju, a u vrjeme idije procenat adrenalina
je vlo vsok, u to vrijeme aktvnost nekih tjelesnh organa tako
er je izraena, posebno aktvnost srca.
Odmah nakon ovoga vremena udvostuena je komplikacija
bolest srca; isto tako, u to vrijeme smrtnost novoroene djece
je najvea, odnosno oko 1 4 h., a najvee komplkacije kod no
voroenadi deavaju se izmeu 14-1 6h.
4- Kad je rje o akam - namazu, on se smatra vrmenskim ter
minom kada se prelazi iz svjedost u pomraenje, to je opet
suprotno sabah - namazu. U vrjeme akama poinje poveano
izluivanje melatonina zbog nadolazee tne, deava se osjeaj
pospanost i ljenost, a postotak seratonina, kortzola i andro
fna sniava se.
5- U vrjeme jacija - namaza prelazi se iz aktvnog u pasivno stanje,
tj. iz aktvnost u smiraj . U to vrij eme temperatura tjela opada,
otkcaji srca su manji, dok se krvni hormoni poveavaju.
Proporcionalost .v pet vremenskih termina, dakle u vjeme
pet namaza, vro je bitna za tjelo, jer se ov vremensk termi
ni podudaraju s pet biolokih promjena u tjelu, to znai da
pet dnevnh namaza refektaju pozitvan uinak i djelovanje
tokom vremena njihovog praktciranja.
1 1 7
KUR'AN, - [
NERVNI SISTEM `-
l PSI HOLOGIJA
Z AV I S T l U R O K I Z M E U VJ E R E
l SAV R E M E N E N A U K E
pro dr Hamsav Ahmed el-Hamsav
Zavst se moe posmatat kroz preklapanje izmeu metafzi
kog svjeta i osjetlnog, odnosno osobnog iskustva. Ona se kod ue
njaka prrodn i medicinskih znanost posmatta drukij e od onoga
kako je vide i poiaju teolozi, psiolozi i sociolozi.
Moe se govort o sljedeim vdovma zavst:
1 - zavst bez zlobe i rvalsto, pod time se podrazumijeva osj eaj
da neko posjeduje vrjedne blaodat, pr emu onaj ko zavdi eli
imat iste takve. Ovakvo poimanje je najmanje povezano s pojmom
zavst. U hadisu koji prenosi Abdullah b. Mesud prenosi se da je
Poslanik, a.s., rekao: "Nema zavist u dva sluaja: ovjeku kome je
Allah dao mudrost i znanje pa po njemu postupa i ovj ek kome je
Uzveni Allah dao, imetak, pa tei da ga toi u dozvoljeno."
Aa, r.a., kae: "Nisam nikome zavdjela kao to sam Hatdi, a
Poslanik me je uzeo za enu tek nakon to je ona umrla."
U ovakvm sluajevma zavst nije grijeh, ve je ovaj vd zavst
u nekim sluajeva poeljan, posebno ako se blagodat na kojima
se zavd cijene i uvaavaju, odnosno ako osoba prznaje blaodat
kojia je onaj kome se zavdi obdaren;
1 1 9
KUR'AN
NERVNI SISTEM _
l PSIHOLOGIJA _ ,
l I0
K0t'8,
_ _ 8|tV8| !|!I|M
_ _ ||!| 80|00|I 2- odvratna zavist, pod t_ se podazumijeva gubitak, unitenje
i nestanak blagodat kod onoga kome se zavidi. Ovakav in je grijeh,
o njemu su navedeni mnog ajet i hadisi koji ga osuuju;
3- urok, pod t se misli da se nanese teta, naroito tjelu o
vjeka, putem uroka i pogleda. Ovako poianje vrlo je raieno
meu ljudima pod nazivom zavist.
to se te prvog poimanja nema razilaenja da u tom sluaju
nema tete nit odvratnost, i. ono ne ulazi u ovu temu, dok u druga
dva sluaja (drug i tei) elimo napravit jasnu razliku prje nego to
pojasno samu temu zavsti.
RAZLI KA I ZMEU ZAVI STI l UROKA
Kur'an nije naveo pojam urok u smslu da se natet neemu, a
posebno kad je rije o zavst ojeka pogledom i zavidnim okom,
a je zato sam izraz "zavist" naveden u Kur'anu pet puta, i to u etri
sure: El-Bekara, En-Nisa, El-Feth i El-Felek.
'' Mnog sljedbenici Knjig jedva bi doeki da vas, poto
ste postali verci, vrate u nevere, iz line zlobe svo
je, iako im je Istina po,znata." (El-Bekara, 109)
'' . . . ili bi ludima na onome to im je Alla iz obilja Svo
g darovao zavidjeli. A Mi smo Ibrahimovim potomcima
Knjig i mudrost dali, i carsto im veliko darvali. " (En
N isa, 54)
''Oni kji su izostali sio e ri kda poete da plijen
uzmete: 'Pstte i n da vas prtmo! " da bi izmijenii
Al ove rei. Reci: Vi n neete prtti, to je jo prje
Alrkao!', a oni e ri: 'Nije t, neg, vi Ozvi
dite. ' Anije ni to, ve oni mo tarju. " (E-Fet, 15)
'' . . . i od zla zavidnik kada zavist sije. " (El-Felek, 5)
Iz znaenja biva jasno da je zavst navedena u ajetma zavist u
smislu loe ete, uz elju da nestanu blagodat kod onoga kome se
zavdi bez moi da zavst posjeduje vlasttu snagu koja bi utecala na
onoga kome se zavidi i tako mu nanijela tet, dok se u suri El-Felek
zavst navodi kao zlo od kojeg se tai utoite kod Uzvienog Alla
ha, s tm da bi se paljivijim prouavanjem dolo do zakljuka da se
utoite kod Uzvenog Allaha tai od zavidnika, a ne od zavs.t, jer
zavdnik kada zavidi, on puni svoje srce mrnjom i zlobom elei da
nestanu blagodat kod onoga kome se zavdi, on tei da mu naudi
udarcima, unitavanjem nj egovog imetka, kraom i pak ubistom.
U ovom sluaju zavist uzrokje tetu na indirektan nain koji dola
zi od zavdnika, a nije samo puka elja da nestane blagostanje kod
onoga kome se zavdi.
Ovakva znaenja vrlo jasno se pokazuju na ve mjesta u Kur'anu
na kojima se pojanjava da teta koja proizlazi kao pojava iz zavst
nastaje i iz materjalnih postpaka zavdnika kojima se pokree nje
gova elja. U tom smislu moe se posmatrat i zavst Jakbove djece
prema njihovom bratu kada su ga svojim rukama bacii u bunar.
U hadisima Boijeg Poslanika, a.s., oba znaenja (drugo i tee)
vrlo su jasna, tako da meu njima nema mijeanja u bilo kojem ha
disu Boijeg Poslanika, a.s.
Zavst u smislu loe etke, pod ime se misli na elju da nestanu
blagodat kod onoga kome se zavdi navedena je u mnogm hadisi
ma, kao npr. :
"uvajte se zavst, jer doista zavist unitava dobra djela kao to
vatra guta drva." (Prenose Ehu Davud, od Ehu Hurejre, i Ibn Mad
da, od Enesa ibn Malika).
Od Zubejra Avvama, r.a., prenosi se hadis koji biljei Tirmizi, a
tu stoji da je Poslanik, a. s., rekao: "Tako mi Onoga u iji je rukama
moja dua, neete ui u Dennet dok ne budete vjeroval, a neete
vjerovat dok se ne budete meusobno voljeli. Hoete li da vas upu
t na ono ime ete se meusobno voljet? irte selam (ozdrav)
meu sobom."
l Il
t'8 -
|tV8|!|!I|N
| |!|80t00|I
l II
t'8,
8|tV8|!|!!|N
||!|80t00|I Pod pojmom urok misli se na uecaj na ono to se vdi uzrok
jui mu tetu, i to na sljedei nain.
U hadisu Boijeg Poslan, a.s., koji biljee Buhaija i Muslim u
Saa, a Ehu Davud, Nesai i Ahmed u Musnedima, a prenosi ga
Ehu Hurejre, stoji da je Poslanik, a.s., rekao: "Urok je istna."
Sujut za ovaj hadis kae da je ispravan.
U drugom hadisu od Ibn Abbasa prenosi se da je Poslank, a.s.,
rekao: "Urok je istna, i da je neto preduhitlo odredbu, bio bi to
urok."
Aia, r.a., prenosi: Poslank, a.s., naredio bi onom koji je urekao
da se abdest i da se tom vodom spere onaj koji je ureen. Hadis
biljei Ehu Davud.
Slijedi tabela s komparacijom zavisti i urk
Urok (ogled Zovi st
- O sj eoj koj i m posmotro eli do - O sj eoj koj em zavidnik eli do ne stone
nestanu blagodati kod onog koga blagodpti kod onoga kome zavidi zbog
posmatro, zbog obi l nosti bl agodati. prezira i mrnj e k.oju i ro pre mo nj emu.
- Pogl ed (urokl jivi) posj eduju neki l j udi , - Zavi st je osj eaj koj i mogu i moti sve
a drugi ne, i broj oni h koj i i maj u urokljiv osobe u razliitim priliko mo.
pogl ed je mol ehon. - Zovi st j e osj eaj koji se odnosi
- Urokljivi pogl ed jeste real nost koj oj no moral i l i etiku, i mogue j oj se
je vrlo teko suprotstaviti se el j om, suprotstaviti eljom i lijepim moral om.
al i postoji i drugi nai n do se umanj i - Zovi st se moe desiti i putem spoznaj e
njegovo dj elovanj e. od zovidlj ivco do neko posj eduj e
- Urok se ne moe desiti osi m vienj em blagodati , dakle bez obzira da l i to
neega ili pak osobe koju se eli urei vi di o, uo i l i o nj emu razmi l j ao.
od urokljivca. - Zavi dni k ne moe utjecati no onoga
- Urokljiv pogled utjele no osobu vrlo kome zavidi, vet suprotno, osim oko se
negativno nanosei j o tetu. kod zavidnika ne pobudi nagon do no
- Snago i mot urokljivoco razl i kuj e se moterijalon nai n uni ti blagodati koje
kod je ri j e o pogl edu, oni koj i i maju j ak osoba koj oj zavi di posj eduje, odnosno
i prodoron pogl ed s j aki m utj ecajem, oni do mu spol i i movi nu, i l i i znosi o nj emu
takvu mot i maj u nod svim osobama, o i zmi l jotine i sl.
oko i maj u manju snagu pogleda, i maj u -Obi m zavi sti i j ai no ne razl i kuj u se
je so mo nod neki ma. od osobe do osobe, al i se razl i kuj e
povezanost zavi sti s osobom koj oj se
zavi di .
Dakle, ne postoji velka razlka izmeu uroka i zavist, jer se
prmjeuje da u mog sluajevma urok koji pogaa proizilazi od
zavidnika koji eli da blagodat kod drugoga nestanu.
Poznato je takoer da osoba, muko i ensko, moe urei ime
tak, djecu i poloaj ljudi, ak moe urei i samu sebe.
Ukratko bismo mog saet navedeno.
Zavst je poast i zlo jer se smatra loim moralom, a se ovo
zlo moe pretort i u pakost i zlobu kod zavidnka, tako da on
l IJ
K0t'8,_r
H|tV8|!|!I|
||!|80|00|I
l I1
t'8,
8|tV8|!|!I|N
_ ||!| 80t00|I tei povrijedit onoga kome zavdi. Zavst sama po sebi ne moe
nanijet tetu onome kome se zavidi, ve je zavdnik svojim djelima i
postpcima moe nanijet. U rok pak moe pogodit onoga kome j e
namijenjen i nanijet mu tetu. Shodno tome, navodi se u hadisu od
Aie, r.a.,: "Poslanik, a. s., kada se poaio, Dibri mu je rekao: 'Bi
m Mjebrike ve min kuli dai jefke ve m err hasidin iza hasede
ve erri kulli zi ajnin."'
U hadisu se naglaava da zlo dolazi od zavdnika i od osobe koja
moe urei. Dakle nije svaka osoba u stanju da urekne, ona to ne
moe ako ne posjeduje odreene karakteristke.
STAV SAVREMENE NAUKE
Uenjaci se slau da postoje et podruja koja se meusob
no podudaraju, a to su: energj a, materja, ivot i dua. oyekje
za svako podruje ustanovio posebnu nauku. Tako fzika prouava
energju, hemija se bav izuavanjem materije, nauka oivim biima
bavi se izuavanjem ivota, a psihologja duom. Potom je ljudski
mozak doao do zakljuka da postoje podruja koja se meusobno
podudaraju, tako da je, oslanjajui se na ovaj zakljuak, i naukama
dao imena kao npr. , fziohemija koja se bav izuavanjem energje i
materije, organska hemija koja se bav izuavanjem materje i ivota,
neurologja koja se bav izuavanjem ivota i due.
NAUKA O ENERGI J I
Svijet energje je Boije stvaranje koje predstavlja tajnovitost i
skrivenost tjela, ima vdljivu manifestaciju i utjecaj, energj a se kree
brzinom koja premauje brzinu materije, odailje se u valovma koji
se razliju po svojoj duini i brzini, tako da se i utjecaj energje
moe razlikovat.
Svaki put kada je duina ovih talasa razliita, i utjecaj energj e je
razliit. Tako duina od 1 0- 1 OOOO fentometara daje odreen utjecaj,
te se ovdje radi o gama - zrakama, dok se kod duine od 1 O . OOOO- 1 O
miona radi o iks (x) zrakama.
Poznato je da svjetost koju oko vid, sa svm bojaa, ima dui
nu valova amplitde od 400 nanometara za ljubiast boju, do 7 60
nanometara za crvenu boju.
ta
je, dakle, onda s duinom i janom talasa od 1 O fentometara do 1 O
hijada kilometara.
Dakle, moemo pretostavt kakav je to utjecaj energj e s dru
g veim duinama na ivo bie, posebno na ovjek, dakle ne
samo na oko ve na cjelokupan nervni sistem.
Posljednjih godina pojavle su se studije vrlo udne, ali i bit
ne, koje su ove pretostavke postavle gotovo sigurnim, zato emo
ukatko navest neke dijelove i t studij a.
Jurj Holofov specijalista za fnkciju nervnog aparata smatra
da ovjekovo tjelo obavijaju elektomaetske zrake, s t da nji
hov utecaj na ivotje nije dovoljno poznat. Pored ovog vjskog
utjecaja nalazimo da tjelo proizvodi unutanja elektomagnetska
polja specifna samo njemu, ali se ne zna dovoljno o nainu djelo
vanja ovh polja.
1 25
KUR'AN, ' ,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA
1 26
KUR'AN,
, NERVNI SISTEM
t'8,
8|t8|!|!I|N
||!|80t00|I
''Pitaju te o dui. Reci: '
ovjek ima dva oka, dok neke ivotje, insekt, ptce iaju od
dva oka pa do nekoliko hiljada oiju. Pauk npr., ima osmere oi, ipak
njegov vd u poreenju s drugm ivotnjama vrlo je slab.
8|tV8|!|!I|N
| !| 00|I
lJ
t 80R'kh,
htRh|I\tM
|P|h0|0b|Ik Nakon to smo shvati slabost koja prat ovjek, moramo uv
djet i jedini put i kojeg izvre prava i istnska snaga, put koji je izvor
smaja, to je put koji brani ovjeka, tit ga od svih nedaa, ukratko
rje je o imanu, vjerovanju u Boga. Iman je prava snaga kod ovje
ka, i bez njega ovjek je nemoan bez obzira kako snano izgledao.
Zato neka svako promisli kako je bi nemoan da se kree, sjedi,
govor, i neka uzme. pouk iz toga prije nego to postane jak i sna
an. Neka svoju snagu podredi pokornost Allahu d.., Onom Koji
nam je podaro pamet, promiljanje, vd itd. Trebamo znat da se
ivot odvja velikom brzinom, i uvijek smo izmeu slabost i snage,
nemoi i moi4
Uzvieni Alah stvorio je Adema od sutne zemlje, od eljeza,
kalcija, magnezija, ugljika itd. Odabrao mu je izgled, udahnuo ivot,
podaro mu umijee i energiju kako bi uzdizao Zemlju i koristo se
onim to se u njenoj utrobi naazi. Podario mu je pamet, sluh, vd i
odredio mu pravac kojim e ii tokom ivota, i da se kloni ejtana
kako bi bio spaen.
Pogledajmo ovjekovo tjelo kako je formirano. Ono sadri ! 4O
ratla voe, potom masti dovoljno da se naprav sedam sapuna, olova
da se naprav est hiljada olovaka, soli dovoljno da se npuni manja
kaika, fosfora dovoljno da se naprave dvje hiljade i dvje stotne
drvcadi veliine ibice, eljeza dovoljno da se napravi podugaak
ekser, eera dpvoljno da se napuni eernica itd. Dakle, to je ovek,
stvoren od zeje a kada umre, vraa se u nju, dok se tjelo pretvara
u elemente od kojih je i formirano.
Do susreta sa naom slijedeom knjigom! !!
46 Ibid, 1389.
l i T E RAT U RA KO R I T E N A U
E D I C I J I O D 1 5 K N J I GA
l . I ZVORI NA ARAPSKOME JEZI KU
a) Vi erska l iteratura
1 Ebatl jedb en tumha min el-tan", .Ibrahim 1u'ut, profesor na Azha
D 5.dio, 1 983.godine.
2 E!l tl el-muekkafne .. ,. Muhsin Abdulhamid, tee izdaje, irako W-
nistarsto za obraovnje, 1998. godine.
3 - El-Islm bene el-ulma ve el-hukk, ejh Abdulaziz el-Bedr, 1 965. godina,
Bagdad 2003. godie.
4 - Allh, Se'id Haw, ktbu el-ilmijje, Bejrut.
5 - EI-Tesr el-&br Er-Rz, 2.dio, darf el-kutubi el-iijje, Teheran.
6 - EI-Dtvahir ju el-tesrel-Ivir' an, ejh Tan tv Devher, 26 tomova, drugo
izdaje, 1350. m. godine.
7 - El-rhiku el-mahtm, Safjjurraan el-Mubarekfi, daru el-ulum, 1 . do,
Aman-Jorda, 2002. godie.
8 El-&sul ve el-i/, .Jusuf el-Qaradavi, daru el-sahve.
9 - Elfer'atu el-islmje e e . , el-Kadi Fadil Devl, Bagdad, 2002. godine.
l J
t'8,
8|tV8|!|!I|N
^
| |!|80|00|I ,
lJB
80R'kh,
\ htRYh||\tM
|P|h0|0bIIk
S AD RZAJ
UVOD
Ptvepeg|av|[e
NERVNI l OSJ ETI LNI SI STEM
- NERVI l MODANO STABLO
PREDNJI DI O KOSE (KI KA I ZNAD ELA)
1 - Jezifki smi sao
2- Anatomski aspekt
J- OSJEAJ I (UVSTVO)
1 ULA
0tegepeg|av|[e
PSI HOLOGI JA l PONAANJ E
UMNA l MENTALNA ZRELOST
KUR' AN KAO PSI HI KI LI JEK ZA
PRETJERANO RADOVANJE l TUGU
J- LJUTNJA l I SLAMSKI NAI N L I JEENJA
1 KUR' ANSKI L I JEK ZA NARUENE BRANE ODNOSE
J OVJEKOVA NARAV U KUR' ANU
1 - ovjekovo slabost prema strastima
2- "ovjekovo je potrebo do kod Allaha, d . .,
zatrai utoi te kado go nevol j e zadese, o kado se
takvo stanje okon( o, ni je( e Allahove blagodati.
J
20
23
J1
J0
1
1
1
10
J
0
61
62
l17
Rkh
htRYhII\t
|I00|Ik
l 1B
.
K0t'8,
8|tV8| !|!I|M
/-' ||!|80|00|I 3- Ni jekanje Allohovih blagodati
4- ovjekovo kopri(ioznost, kojo se ogleda
u krtorenju, strahu, nestrpljivosti, norcisoidnosti
S- ovjekova urba
6- ovjekovo tenja ko beskorisnom i ouj u
7- Umi ljenost i noklonjenost ko prepirkomo i prkosu
8- Uroena ljubav prema djed, porodid i roditeljima,
i oporuka ovjeku do dobro i ni roditeljima
9- Dooptovanje due
l 0- ovjekovo umiljenost i tenja ko ovom svijetu
l l - Konstantno podsjeanje sebe no susret
s Allahom u bilo koje doba ivotne starosti
1 2- Zauenost ovjeka kado go zadesi neto to ne eli
1 3- Uzvi enost stvaranja ovjeka
1 4- Bolesti kao to su: zavi st, sihir,
i slij eenje ejtonovih doaptavanja
l S- Podjela ljudske due
1 6- Utje(oj krenja ugovora i obeanja
1 7- Nai ni vodenja diskusije i utje(oj no duu
DODATAK KNJ I ZI
LJ UBAV J E SMJETENA U MOZGU
Li ubav i e unutar mozga
Mozak i osi eai i
MODANI CENTRI ZADUENI
ZA SLUH l VI D U SVJ ETLU KUR' ANA
LI CE, OGLEDALO DUE
BI OLOKI SAT
POUKE I Z NAVEDENI H AJETA
KORI STI OD SUNNETA ALLAHOVOG POSLANI KA
BI OLOKI RI TAM S NAUNOG ASPEKTA
SPECI F I NOSTI BI OLOKOG RI TMA
63
63
64
65
65
65
66
66
66
67
67
67
69
70
71
l
J
0
VREMENSKO PRI LAGOAVANJE TI JELA
BI OLOKI SAT
Gdje se nalozi?
Ko upravlja biolokim satom?
Vanj ski i nioci koj i utjeu no bi ol oki sot
Svjetlo
U podne
ZAKLJ UAK
SAVREMENI UTJECAJ NA BI LOKI SAT
NADNARAVNOST U KUR' ANU l SUN NETU
NAMASKA VREMENA l NJ I HOVA
POVEZANOST S VI TALNOU TI JELA
ZAVI ST l UROK I ZMEDU VJERE l SAVREMENE NAUKE
RAZLI KA I ZMEU ZAVI STI l UROKA
STAV SAVREMENE NAUKE
NAUKA O ENERGI JI
DA Ll VODA MOE BI TI LI JEK?
OVJEK JE STVOREN NEMONI M
LI TERATURA KORI TENA U E DI CI J I OD J KNJ I GA
O AUTORU
BI BLI OGRAFI JA
1 1 0
1 1 1
1 1 1
1 1 1
1 1 2
J
1
J
0
1
1
J
J
1J
1J
l1
80R'kh, $
htRYh| |\tM
|PIh0|0b|Ik