http://www.ffri.hr/psirius/download/skripte/izborni/stanja %20svijesti/predavanja.doc STANJA SVIJESTI predavanja 1.predavanje Definiranje svijesti : James, 1890.

. - svijest je uvijek i prvenstveno pitanje odabira (a selecting agency [...] choosing one out of several of the materials so presented to its notice ). Psihologija je opis i objanjenje svijesti kao takve. Allport, 1977. - svijest je rezultat neke vrste perceptivne integracije i stabilizacije. Kinsbourne, 1988. - svijest je stanje mozga koje nastaje kada su istovremene modalitetno specifine - informacije uzajamno sukladne. Umilt, 1988 - razlika izmeu svjesnog i nesvjesnog odgovara razlici izmeu kontroliranog i automatskog. Svijest je nae doivljavanje onoga to se zbiva u centralnom procesoru (CP). CP kontrolira usmjeravanje panje i rasporeivanje sadraja koji se odvijaju na podsvjesnoj razini. Kontrolirana (voljna) obrada informacija zbiva se pod utjecajem CP-a, dok automatska obrada ne mora.Svijest i panja su razliiti pojmovi, premda su slini po svom ogranienom kapacitetu, sporosti i serijskoj obradi informacija. Zimbardo, 1992. - svijest je stanje uvida u vlastite unutranje doivljaje i vanjsku okolinu. Kosslyn i Koenig, 1992. - kao to melodija nastaje meudjelovanjem pojedinih nota, tako i svijest nastaje meu-djelovanjem pojedinih aktivnosti mozga. Kao to note prethode melodiji, tako i aktivnosti mozga prethode svijesti. Searle, 1992. - pod pojmom svijest podrazumijevam ona subjektivna stanja i uvide koji zapoinju kada se netko probudi i nastavljaju se tijekom dana sve dok ta osoba ne zaspi, padne u komu, umre ili na bilo koji drugi nain postane nesvjesna. Procesi u mozgu uzrokuju svijest koja ne predstavlja neku drugu stvarnost ili entitet, ve samo znaajku istog sustava na vioj razini. Crick, 1994. - vi, vae radosti i tuge, vae pamenje, vae ambicije, va doivljaj osobnog identiteta i vaa slobodna volja, nije nita drugo nego ponaanje velikog broja ivanih stanica i njihovih pove-zanih molekula. Farah, 1994. - svijest je stanje integracije funkcija razliitih dijelova mozga. Hobson i Stickgold, 1995. - svijest je naa integrirana spoznaja vanjskog svijeta, naeg tijela i procesa u naem umu, i ovisna je o integriranim predodbama vieg reda koje se odnose kako na nae unutarnje tako i na vanjske percepcije. Myers, 1998. - veina dananjih psihologa pod pojmom svijesti podrazumijeva uvid u sebe i u okolinu. Farber i Churchland, 1995. - svijest zasad ne treba definirati preciznije. Definiciji treba dozvoliti da se razvija slijedei argumente aktualne znanosti. Gorjeti je nekada podrazumijevalo i nuklearnu fuziju (Sunce) i oksidaciju (vatra) i elektricitet (munju), da bi se vremenom pojam reducirao. Tako e i nae shvaanje svijesti jednom postati diferenciranije. to je mogue zakljuiti iz prezentiranih pokuaja definiranja svijesti? 1. Ne postoji uniforman i definitivan odgovor; 2. Uoljiva je dihotomija izmeu redukcionistikog i anti-redukcionistikog (dualistikog?) pristupa; 3. Vie definicija daje prioritet svijesti o sebi; 4. Vie definicija istie kao kljunu integraciju informacija (binding, sukladnost, istodobnost); 5. Vie definicija spominje slinost (bliskost) svijesti i panje odnosno

svijesti i volje (kontrolirano vs. automatsko). Vrste svijesti Tulving, 1985. Anoetika (non-knowing): jednostavna svjesnost o vanjskim podraajima Noetika (knowing): svjesnost o simbolikim predodbama svijeta Autonoetika (self-knowing): svjesnost o sebi i vlastitom iskustvu i vremenu Farthing, 1992. Primarna svijest (vanjski podraaji) Reflektivna svijest (o sebi i vlastitom iskustvu) Aspekti svijesti Farber i Churchland, 1995. Svjesna spoznaja (conscious awareness): senzorna = osjeti, halucinacije; generalizirana = glad, umor, trajanje, jastvo; metakognitivna = znam da znam; svjesno prizivanje sjeanja Vie sposobnosti (higher faculties): rezultiraju slobodnom voljom i moralom (panja, razmiljanje, samokontrola) Stanja svijesti (states of consciousness): svjesno vs. nesvjesno (nesvjestica); ope modulacije svijesti (ljutnja, budnost i sl.); qualia (subjektivni bazini osjet lien epifenomenologije) Odlike svijesti Hirst, 1995. Ogranieni kapaciteti (visual, auditory, etc. buffers?): vjeba poveava mentalne kapacitete (kao i fizika miie) npr. istodobno pisanje i itanje; kapaciteti se mogu poveati i prebacivanjem svjesnog u automatsko Svijest daje i vie od puke registracije osjetila (slijepa pjega, obrnuta slika i dr.) Petrovi, 1990. Jasnoa Obujam (fokus panje + polje percepcije oko njega) Usmjerenost (prema van ili prema sebi) Tijek (slijed ideja ili osjeaja) Jedinstvenost Stupanj (pribranosti, jasnoe) Nekomunikativnost (tekoa prodora u tui duhovni ivot) Glavni problemi promiljanja svijesti Farber i Churchland, 1995. Problem tueg uma (Other Minds Problem): imaju li drugi svijest poput nae? Problem subjektivnosti (Subjectivity Problem): moemo li znanstveno objektivizirati subjektivnu svijest? Svrha svijesti Laird, 1988. - svijest o sebi bitna je za oblikovanje namjera, koje se temelje na modelu to-bi-bilo-kada-bih-uinio-tako-i-tako. Bez uvida u mogui ishod, planiranje akcija i donoenje odluka bilo bi znatno oteano. Crick i Koch, 1990. - svijest omoguuje da do izraaja dou obrade informacija koje su povezane sinkronom ivanom aktivnou. Kako su za obradu razliitih informacija specijalizirani razliiti dijelovi mozga, postoji potreba da se ti razliiti izvori informacija objedine, npr. znaenje rijei s nainom njena pisanja. Shallice, 1982.

 Donoenje odluka Omoguavanje fleksibilnog ponaanja Kontrola akcija Nadgledanje ponaanja (shizofreniarima netko drugi upravlja) Farber i Churchland, 1995. - mogue je da svijest poboljava koordinaciju razliitih mentalnih i neuralnih procesa. Meutim, injenica je da je svjesno razmiljanje sporo, serijsko i apstraktno, prevedeno u govor, pa ima itav niz mana u odnosu na nesvjesno djelovanje. Svijest pomae prilagoavanju okolini: Restriktivnom funkcijom: smanjivanje koliine ulaznih informacija Izborom informacija: odabir informacija koje su iz nekog razloga za nas vane Planiranjem i kontrolom izvoenja akcija: potisnue socijalno neprihvatljivog ponaanja, razmatranje moguih posljedica na temelju prizivanja informacija iz pamenja Razine svijesti Svijest Podsvijest (informacije nedostupne ili teko dostupne svijesti, koje, meutim, mogu utjecati na ponaanje; psihodinamsko nesvjesno) Predsvijest (informacija pohranjena u pamenju koju trenutno ne koristimo, ali je moemo po volji jednostavno dozvati u svijest) Osnovna: o okolini Srednja: o onome u to imamo uvid (simbolika predstava svijeta i naeg znanja o njemu) Najvia: o sebi samosvijest (odsutna u nekih frontalnih bolesnika: takvi nemaju uvida u vlastitu prolost niti mogu planirati svoje akcije ive u vjenoj sadanjosti) Usporedi s Tulvingom (1985.): anoetic / noetic / autonoetic Razine svijesti po Learyju 1. Praznina (narkotici, alkohol, samoubojstvo, ritualno ubojstvo) 2. Emotivni stupor (alkohol, psihijatri, katolianstvo, propaganda, praznovjerje) 3. Ego-svijest (amfetamini, kokain, psihologija, protestantizam, judaizam, reproduktivna umjetnost) 4. Senzorna svijest (marihuana, zen, ples, pjesma, glazba): objanjava je neurologija 5. Somatska svijest (hai, tantra, kundalini, H. Bosch, senzorna deprivacija) 6. Celularna razina (LSD, meskalin, psilocibin, hinduizam): objanjava je biokemija 7. Atomsko-elektronska razina (LSD, budizam, elektronska glazba): objanjava je fizika i astrofizika 2.predavanje Odstupanja od budne (normalne) svijesti: 1) (Patoloki) poremeaji svijesti (kvantitativni - neuroloki i kvalitativni psihijatrijski) 2) Stanja izmijenjene svijesti Normalna svijest Autopsihika orijentiranost Spaciotemporalna orijentiranost Poremeaji svijesti: neuroloki Migrena Glavobolja, najee jedne polovice glave (hemicrania) ea u ena (povezana s menstrualnim ciklusom)

Uzrok: konstrikcija krvnih ila i posljedina relaksacija (faze otre i tupe boli) Provocirajui faktori: promjene u razini hormona, endokrini disbalans, stres, odreene vrste hrane i dr. Kao i u epilepsiji, napadu najee prethodi aura (halucinacije, iluzije, distorzije percepcije vremena i prostora, stanje nalik transu) Sinkopa Prethodi bljedoa, vrtoglavica, hladan znoj Trajanje nesvjestice: do nekoliko minuta Uzrok: ishemija mozga uslijed vagotonih utjecaja na krvotok (dugo stajanje, kaalj, psihika iscrpljenost i dr.) Epilepsija Simptom, a ne bolest Povremena abnormalna elektrina aktivnost neurona (napadaj; ataka; ictus; seizure; fit) koja remeti percepciju i miini tonus i akciju Uestalost: 0,5-1% Faktori okidanja: arite (fokus), metaboliki poremeaji (alkohol), umor, zvuk, svjetlo i dr. osnovne vrste : Generalizirani napadaj (toniko-kloniki ili grand mal; absence ili petit mal i dr.) arini napadaj (Jacksonov s motornim, sensornim ili autonomnim simptomima; kompleksna, psihomotorna ili temporalna epilepsija) 1. Aura : halucinacije, jamais vu, dj vu, poremeena percepcija vremena, strah, mentalna diplopija (tragovi normalne svijesti + poremeena svijest), depersonalizacija, derealizacija 2. Pomuenje svijesti (0,5-2 min): oralni automatizmi, autoskopija (out of body) 3. Postupno bistrenje svijesti Mogui poremeaji izvan napadaja: hiper/hiposeksualnost, hipergrafija, religioznost, hiper/hipomoralnost, neosjetljivost na humor, emotivna labilnost, krivnja, razdraljivost, patoloka ljubomora, dosadno opisno izlaganje na iroko, agresivnost (postiktalno sumrano stanje) i dr. Somnolencija / sopor / koma - Kvantitativni poremeaji svijesti Somnolencija: abnormalna pospanost, buenje na glasan poziv i pljuskanje Sopor: nalik snu, nepotpuno buenje na jake povike i bolne podraaje Koma: nemogue buenje bilo kakvim podraajima; posebni oblici : Vigilna koma (apalini sindrom; akinetski mutizam; nesvjesna budnost): disocijacija svijesti i budnosti, prisustvo reakcija na podraaje ali bez svijesti o njima (javlja se uz ozljede zidova 3. komore ili neka opsenija oteenja glave) Locked-in syndrome: nepokretnost uz sauvanu svijest (kreu se samo one jabuice) Uzroci: trauma glave (modano deblo, edem), potrovanje, metaboliki poremeaj i dr. Trajanje: najee ne vie od 2-4 tjedna, kasnije mogue stanje vegetiranja (persistent vegetative state disanje, rad srca, spavanje, pla, smijeh, grimase, ali bez govora i odgovora na komande)

Percepcija tueg govora: vjerojatno prisutna, kao i pamenje i razmiljanje (sluaj Judy)

3.predavanje Kvalitativni poremeaji svijesti Oamuenost (misli su stale) Konfuzno stanje (halucinacije nalik snu, smuenost) Onirino stanje (nalik konfuznom, ali s izraenijim halucinacijama) Sumrano stanje (nakon epileptikog napada: osoba naizgled normalno funkcionira, ali nije svjesna svojih postupaka): agresivnost i amnezija Disocijativna stanja (dvije ili vie svijesti): u blagom obliku kao sanjarenje, zadubljenost u knjigu, identifikacija s filmom i sl.; somnambulizam; disocijativna amnezija (selektivna, nakon traume); fuge; podijeljena linost Delirij (dezorijentacija, halucinacije, motorno uzbuenje) posebni oblici : Poremeaji kognitivnih funkcija (agnozije, apraksije, agrafija, akalkulija, afazije i dr.) Sindrom break-off (piloti pri prekidu radiokomunikacije): iluzije veliine, let u visinu Elpenorov sindrom: po Odisejevu mornaru koji se probudio, i, neprepoznavi okolinu, napao drugove kao neprijatelje Zombi: vra (bokor) daje otrov koji izaziva prividnu smrt osobe i posljedino smanjivanje metabolizma. Nakon nekoliko dana osobu iskopaju (ve su nastupila oteenja mozga i prisutna je amnezija i gubitak emocija). Osoba postaje rob vraa: govori kroz nos, unezvjereno gleda lijevo-desno, nerazumljivo mrmlja i vue noge pri hodu. lanak 249 Krivinog zakonika Haitija propisuje: Smatrat e se pokuajem ubojstva primjena svakog pripravka koji, ne izazivajui smrt, proizvodi krae ili due stanje letargije. Sahrana osobe kojoj je dana takva supstanca bit e jednako tretirana kao ubojstvo, bez obzira na njene posljedice (...). Shizofrenija: povijesna klasifikacija Katatoni tip Paranoidni tip Dezorganizirani tip (hebefrenija; smetnje miljenja kombinirane sa smetnjama afekta) Rezidualni tip (slabo izraeni pozitivni simptomi) Nediferencirani tip pozitivni simptomi Halucinacije (opaaji u odsustvu osjetilnog podraaja) Deluzije (neobina, lana i kriva uvjerenja koja opstaju usprkos dokaza o suprotnom) Smetnje miljenja, govora i ponaanja negativni simptomi Izostanak normalnog izraavanja emocija (anhedonija) Reduciranje normalnih misli i govora (alogija: non-fluency) Reduciranje elje za drutvenim i obiteljskim vezama (avolicija) Shizofrenija: ostali poremeaji Poremeaji organizacije govora (salata) Poremeaji motorike (katatonija) Kognitivni poremeaji (percepcija, panja, pamenje, egzekutivne funkcije i dr.) Shizofrenija: poremeaj selfa (jastva; svijesti o sebi)

Derealizacija: okolina je udna, drugaija Depersonalizacija: neprepoznavanje samog sebe, gubljenje identiteta Transformacija: preuzimanje novog identiteta - ivotinje, druge osobe (cf. likantropija) Autizam: povlaenje u sebe teorije (faktori?) uzroka Genetika teorija Neurokemijska (neurotransmitorska; neuro-modulacijska) teorija: prevelika aktivnost dopamina Neuroanatomijska (patofiziologijska) teorija: vee bone komore Sociologijska teorija (prava shizofrenija nikada se ne javlja u primitivnih naroda koji nisu podlegli akulturaciji; G. Devereux)

Integrativna teorija shizofrenije (Gray et al., 1991): Neuroanatomija (patologija limbikog sustava, osobito hipokampusa i bliskih struktura) Neurokemija (poveana aktivnost dopamina u n. accumbens: haloperidol kao antagonist DA-receptora) Kognitivni procesi (nesposobnost povezivanja pohranjenih informacija s onima koje se upravo obrauju) Simptomi (halucinacije, deluzije i dr.) alternativna tumaenja Anti-psihijatrija (Szasz, Laing): nije bolest, ve drugaije, nekonvencionalno stanje svijesti Jaynes: shizofrenija i slina stanja bila su normalna u pretpovijesno doba (bicameral mind), kada je uobiajeno i za rutinsko djelovanje praktino stanje niskog afekta u krizama prekidano misterioznim glasovima s uputama bogova Crow: shizofrenija je cijena koju plaamo za razvoj jezika u lijevoj hemisferi (shizofrenija kao hiperaktivacija desne polutke) Shizofrenija kao predispozicija za amana Podijeljena linost

Terminologija: multiple personality disorder (MPD) ili, od 1994., dissociative identity disorder (DID) Uzrok: potisnuta sjeanja na seksualnu zlostavljanost u djetinjstvu temeljni simptomi Najmanje jedan alter (druga linost), koji se javlja spontano i bez utjecaja volje (ako ih ima vie, funkcioniraju manje-vie neovisno jedan o drugom) i obino je suprotnih crta od izvorne linosti Pamenje je, kao i drugi elementi svijesti, podijeljeno meu alterima (moe ih biti na stotine) Alteri se mogu meusobno razlikovati po dobi, govoru, talentu, stavovima, fizikim crtama, otrini vida, alergijama i dr. Alteri preuzimaju nadzor nad ponaanjem osobe amnezija problem dijagnoze Psihoterapeuti podravaju MPD (sugerirajui altere kao dio terapije ili provocirajui njihovu pojavu hipnozom) Pacijenti dotjeruju i usklauju svoje altere Dijagnostika moda u Sjevernoj Americi 4.predavanje Neurofiziologijska osnova svijesti (Neural Correlates of Consciousness NCC) Pesimistiki pristup: identificirati qualia s aktivnou mozga je category error (David Chalmers) Optimistiki pristup: postupnim otkriima pribliavamo se definiranju NCC (npr. otkrie P. Goldman-Raki o vremenskom premoivanju u PFDLC kao osnove radnog pamenja; otkrie N. Logothetisa o aktivnosti nekih stanica u MT samo dok ispitanik PERCIPIRA kretanje podraaja; dokazi plitkog procesuiranja informacija galvanski odgovor koe na poznata lica u prosopagnostinih, blindsight i dr. pri emu, oito, subliminalno procesuiranje samo fizikih elemenata podraaja moe zavriti u implicitnoj memoriji i utjecati na ponaanje, ali se ne analizira) Prijelaz od pesimista prema optimistu: Daniel Dennett (1991.: mozak stvara iluziju svijesti - virtual machine i uzaludno je traiti NCC; 1995.: svijest je vrsta ponaanja, dakle, pod kontrolom je mozga) Prijelaz od optimista prema pesimistu: S. Ramn y Cajal, W. Penfield, R. Sperry... Dva temeljna pristupa: 1. Svijest je svojstvo koje proistjee iz velike skupine neurona u meusobnoj interakciji (emerging property; Popper & Eccles, 1981) 2. Postoje specifini neuroni svijesti (consciousness neurons), dovoljni da ostvare svijest o specifinom perceptu (pod uvjetom da okidaju sinhrono): npr. Bogen i intralaminarne jezgre talamusa Glavne predloene ideje NCC: 1. Oscilacije frekvencije 40 Hz u korteksu (Crick & Koch, 1990) 2. Intralaminarne jezgre talamusa (Bogen, 1995) 3. Krune petlje (re-entrant loops) talamokortikalnih sustava (Edelman, 1989) 4. Ritmika aktivnost frekvencije 40 Hz u talamokortikalnim sustavima (Llins et al., 1994) 5. Proireni retikulo-talamiki aktivacijski sustav (Newman & Baars, 1993) 6. Neuralne skupine povezane s N-methyl-D-aspartate (NMDA receptori za glutamat; Flohr, 1995) 7. Odreene neurokemijske razine aktivacije (Hobson, 1997) 8. Odreeni neuroni u donjoj sljepoonoj kori (Sheinberg & Logothetis, 1997) 9. Neuroni u ekstrastrijatnoj vidnoj kori koji projiciraju u PFC (Crick & Koch, 1995)

10. Vidno procesuiranje u ventralnom kanalu (Milner & Goodale, 1995) Kombinirane teorije (primjeri) Cotterill, 1997: Svijeu upravljaju signali iz tzv. trokuta ivota (vital triangle), koji obuhvaa u povezanu cjelinu senzorna podruja kore, talamike intralaminarne jezgre i glavni modul (master module). Svijest nose valovi frekvencije gama (40 Hz) itd. Tononi & Edelman, 1998: Svijest je proces koji izvire (emerging) iz visokointegrirane aktivnosti talamokortikalnog sustava (dynamic core). Delacour, 1997: 1. Svijest ne moe biti emergent property itavog mozga, kao to ne moe imati niti samo jedan centar 2. U svijest su svakako ukljuene kortiko-talamo-kortikalne petlje (fokusiranje panje, kratkorono pamenje, povezivanje razliitih perceptivnih informacija itd.) i kora eonog renja Neurofiziologijska osnova svijesti : sinhronizacija Ideja sinhronizacije: neuroni koji okidaju odgovarajui na isti podraaj (objekt) ine to istovremeno Dokaz: kod binokularnog rivaliteta (binocular rivalry), neuroni koji pobjeuju (percipiraju podraaj) okidaju sinhrono, dok pobijeeni neuroni to ne ine (zakljuak: svijest o podraaju = sinhronicitet) Sinhrono okidanje dogaa se u podruju gama-frekvencije (30-80 Hz) i povezuje se sa selektivnom panjom i budnou (arousal) Crick & Koch sumnjaju u povezanost gama-oscilacija sa svijeu Neurofiziologijska osnova svijesti : retikularni aktivacijski sustav Ascending) Reticular Activating System (ARAS/RAS): 1) Ukljuuje modano deblo (produljena modina, most i srednji mozak), hipotalamus i talamus 2) Sadri centre vitalnih funkcija 3) Regulira opu razinu budnosti (arousal) Neurofiziologijska osnova svijesti : umjetna inteligencija (A.I.) Allan Turing: Turingov test: ako se proizvod (output) stroja ne moe razlikovati od proizvoda ovjeka, onda stroj ima ljudsku inteligenciju (a ako ima inteligenciju, moe imati i svijest). Terrence Sejnowski: Autor simulacije (mree) koja moe generirati rijei sa znaanjem iz slogova John Searle: Chinese-speaking room: netko tko je nauio pravila prevoenja s jednog jezika na drugi, ne znai da poznaje taj jezik Neurofiziologijska osnova svijesti: pristup kvantne fizike Penrose-Hameroff Orch OR (Orchestrated Objective Reduction) Theory Stuart Hameroff:

Anestetici djeluju na svijest ograniavajui pokretnost elektrona u proteinima u mikrotubulima. Roger Penrose: Elektroni u mikrotubularnim proteinima (tubulinima) u kvantnoj su koherenciji. Kada zajedniki kolabiraju (reduciraju se) iz te koherencije u novo stanje, nastaje trenutana svijest (o neemu). Neurofiziologijska osnova svijesti Svjesni smo aktivnosti onih podruja mozga koja izravno projiciraju u koru eonog renja. Crick & Koch, 1995 Areja V1 (BA 17) nema izravnu vezu s frontalnim korteksom, pa stoga nismo svjesni obrade informacija koja se u njoj zbiva. Neurofiziologijska osnova svijesti: prefrontalna kora (PFC) Nadziranje percepcije i akcije (reality monitoring: razluivanje percepcije od halucinacije; u sluaju zakazivanja: konfabulacija) Usporeivanje (percepcije i akcije) s realnou (reality checking) Stvaranje pseudo-realiteta (counterfactual alternative: Da to nisam uinio, dogodilo bi se drugaije) Procjenjivanje (estimation; npr. cijene neega) Pamenje izvora (source memory) Odreivanje vremenskog slijeda zbivanja (temporal coding) Uloga u selekciji panje (PFC-thalamic gating mechanism: suprimira irelevantni senzorni input u primarnu senzornu koru) Uloga u inhibiciji neadekvatnog motornog odgovora (kada zakae: perseveracija koja dolazi do izraaja u WCST, Stroop-testu ili utilizacijskom ponaanju)

Neurofiziologijska osnova svijesti: vidni sustav Vidne viestruke mikro-svijesti (visual multiple microconsciousnesses; Zeki, 2001) raslojene su i u prostoru (areje V1-V8) i u vremenu (informacija o boji obrauje se bre od informacije o pokretu) Povezivanje (binding) ovih mikrosvijesti vjerojatno se dogaa u nekoj treoj areji Neurofiziologijska osnova svijesti: kora tjemenog renja U donjem dijelu kore tjemenog renja (inferior parietal lobule) nalazi se centar predstave o sebi (self-representation center) koji je odgovoran za svijest o sebi. Ovaj centar je ukljuen u kontrolu panje i sadri skladite prostornog radnog pamenja (spatial working-memory buffer). Kod ozljeda ovog dijela korteksa javljaju se poremeaji panje i svijesti poput zanemarivanja suprotne strane (counterlateral neglect) i nijekanje bolesnosti (anozognozija). Central Representation u donjem parijetalnom renjiu fuzionira informacije o senzornoj aktivnosti, poziciji tijela, namjerama i planiranju te bira koji e od modula u meusobnoj kompeticiji dosei razinu svijesti.(Taylor, 2001) Neurofiziologijska osnova svijesti: acetilkolin Perry et al., 1999: Acetilkolin (ACh) je neurotransmitorski korelat svijesti. Dokazi:

1) Antagonisti muskarinskih receptora uzrokuju halucinacije (usp. skopolamin i gubitak volje) 2) U Alzheimerovoj demenciji oteeno je pamenje uslijed smanjenih AChprojekcija u hipokampus i korteks 3) U demenciji s Lewyjevim tjelecima (Dementia with Lewy bodies; DLB) javljaju se vidne halucinacije uslijed smanjene aktivnosti ACh u neokorteksu 4) U Parkinsonovoj bolesti i DLB javljaju se abnormalnosti REM-spavanja uslijed gubitka ACh-neurona u modanom deblu Neurofiziologijska osnova svijesti Strukture ukljuene u NESVJESNU obradu informacija: on-line (visual) systems (Milner & Goodale, 1995) 1) 2) 3) 4) 5) Mimoilaze svijest Djeluju u egocentrinim koordinatnim sustavima Ne proizvode iluzije percepcije Nemaju pristupa radnom pamenju Dio su dorsalnog kanala obrade vidnih informacija

to je NESVJESNO (PODSVJESNO)? 1. Ono to obrauju supkortikalne strukture: cf. blindsight 2. Ono to obrauje nedominantna (desna) polutka bez znanja dominantne (lijeve): cf. split brain metodologija prouavanja Ekstrafovealno podraivanje (tahistoskopija) Pogled ispitanika je usmjeren i fiksiran u sredini vidnog polja, a podraaji se prezentiraju krajnje lijevo odnosno desno (ekstra-fovealno) i traju vrlo kratko (30-100 ms), pa njihova obrada ne dosee razinu svijesti. Primjer koritenja (Underwood, 1976.): ciljna rije u sredini (homonimi, tj. rijei s vie znaenja), a druga rije na periferiji. Ispitanici tumae ciljnu rije (npr. KOSA) u ovisnosti o drugoj rijei (npr. GLAVA ili TRAVA). Dihotino sluanje Lijevo i desno uho dobivaju, putem slualica, meusobno razliite informacije. Od ispitanika se trai da glasno ponovi ono to uje na odreeno uho (prvo uho), to posljeduje da se informacije koje ulaze na drugo uho obrauju ispod razine svijesti. Neki nalazi: ispitanik ne registrira ak ni promjenu govornog jezika u uhu na koje nije usmjerio panju, ali registrira vlastito ime; Uz prezentaciju semantiki slinih rijei na drugo uho, ispitaniku treba vie vremena za ponavljanje rijei koju je uo na prvo uho; Kod prezentacije emotivno animirajuih rijei na drugo uho, javlja se mjerljiva elektrodermalna reakcija. Vidno maskiranje Kratkotrajnoj prezentaciji vidnog podraaja (npr. napisane rijei) slijedi maskiranje (prezentacija drugog podraaja, npr. are, u istom dijelu vidnog polja, radi spreavanja nastajanja paslike, tj. Ikonikog pamenja). Tipino, ispitanici nisu svjesni prezentirane rijei, ali ipak reagiranjem dokazuju da su je percipirali (na razini nioj od svijesti). Neki nalazi:

10

Nakon prezentacije rijei JAZZ, ponekad se odgovara BLUES (dakle, rije je ipak semantiki analizirana: tzv. semantika paraleksija); Marcel (1983) je primingom dokazao da vrsta maske utjee na nesvjesnu (automatsku) obradu informacija, ometajui je (nepravilni uzorak = um) ili ne (pravilni uzorak = ara). Elektrodermalna reakcija (Galvanic Skin Response)

5.predavanje Slijepi vid (blindsight): temeljne odrednice - Lezija u V1 (BA 17; primarno vidno podruje) uvjetuje ispad u dijelu vidnog polja (sljepou za taj dio) - Ispitanik, meutim, pogaa lokaciju podraaja (vjerojatnost bitno vea od sluajnosti) i ispravno motoriki reagira na njih (primjerice, pokazuje ih rukom) - Oito, podraaji se registriraju, ali na razini nioj od svijesti (zato slijepi + vid = blind + sight) - U nekih je ispitanika mogue i razlikovanje oblika, smjera kretanja, orijentacije i boje podraaja, kao i sakadine reakcije na njihovo pomicanje - Objanjenje slijepog vida: informacija putuje iz oka preko supkortikalnih struktura (colliculus superior i pulvinar) do viih (ekstrastrijatnih) vidnih areja dorzalnog kanala Slijepi vid: irenje problema Dok dorzalni kanal, oito, funkcionira i uz oteenje V1, ventralni je kanal u istoj situaciji neuinkovit Milner, 1995: blindsight nije nesvjesna percepcija (u smislu skladitenja informacije), ve implicitna vjetina (visual skill) Crick & Koch, 1995: svjesni smo onoga to se dogaa u arejama koje projiciraju u frontalnu koru (dakle, ekstrastrijatne, ali ne i V1) Zeki & ffytche, 1998: blindsight kao jedna od manifestacija Riddochovog sindroma (normalna i patoloka agnosopsia, gnosopsia, gnosanopsia) Podvojeni mozak: temeljne odrednice Presjeen corpus callosum (uljevito tijelo), najee radi prevencije irenja epileptikog izbijanja i posljedinog gubitka svijesti (1960-ih) U normalnim okolnostima (u svakodnevici) bez uoljivih smetnji U posebnim okolnostima (laboratorijskim) kakve stvara, primjerice, tahistoskopija, postie se odvojeno funkcioniranje modanih polutki Elementi emocija (manifestacija) unato presjeenom uljevitom tijelu prelaze iz jedne hemisfere u drugu, koristei se nepresjeenom prednjom komisurom (commissura anterior) Ispitanici s anesteziranom desnom hemisferom nisu mogli prepoznati sebe na fotografiji, pa su eksperimentatori (Keenan et al.) zakljuili da se procesi prepoznavanja sebe odvijaju u desnoj hemisferi Podvojeni mozak Lijeva polutka izmilja opravdanja aktualnog ponaanja (D hemisfera vidi SMIJEH ispitanik se nasmije na upit Zato se smije? odgovara: Testirate nas svaki mjesec. I to mi je neki posao!; ili: D hemisfera vidi HODAJ ispitanik se ustaje na pitanje Kamo ide? odgovara: Idem po sok. Podvojeni mozak: zakljuci M. Gazzanige Lijeva polutka diferencira svijet, dok ga desna samo promatra (nadzire). Lijeva polutka posjeduje glavninu aparata koji vodi normalnu kogniciju. Svijest je instinkt, nenaueni element, element naih spoznaja. Zanemarivanje suprotne strane Terminologija: counterlateral visual neglect; dyschiria (Bisiach) Perceptivni aspekt: poremeaj opaanja podraaja na suprotnoj strani

11

Motoriki aspekt (directional hypokinesia): poremeaj eksploracije rukom egocentrikog prostora suprotne strane Mnemoniki aspekt: pokus s katedralom u Milanu (Piazza Duomo) Oteenje donjeg tjemenog renjia (lobulus parietalis inferior; IPL) ee kod oteenja desne polutke (odgovorne za obradu CJELOVITOG prostora?) Corbetta et al., 1993: PET-om je otkrivena aktivacija desnog tjemenog renja pri usmjeravanju panje i desno i lijevo, a lijevog tjemenog renja samo kada je panja usmjerena desno Fenomenologija: jede iz polovice tanjura, brije polovicu lica, minka polovicu usana Poremeaj percepcije moe pogaati samo lica ili kompleksne scene (blizina ventralnog kanala!) Teorije nastanka: poremeaj panje ili predodbe (E. Bisiach) Vidno gaenje (visual extinction) Podraaji (predmeti) prezentirani samo u jednoj polovici vidnog polja percipiraju se dobro, ali ispitanik uz istodobnu prezentaciju predmeta u lijevoj i u desnoj polovici vidi samo predmet(e) na strani ozljede (dakle, podraaj u zdravom dijelu vidnog polja gasi podraaj u oteenom dijelu) Premda pacijenti kau da ne vide jedan od predmeta, mogu odrediti jesu li predmeti na lijevoj i desnoj strani isti ili razliiti (ak i ako se razlikuju samo u finim detaljima): dakle, informacije se obrauju, ali na razinama niim od svjesne Visual extinction javlja se pri oteenju gornjeg tjemenog renjia (lobulus parietalis superior; SPL), koji pripada dorzalnom kanalu obrade vidnih informacija (IPL ne pripada niti jednom kanalu, ali je blii ventralnom) Visual extinction moe se javiti i kao dio Balintovog sindroma (optika ataksija, psihika paraliza pogleda, vidna dislokacija, otklon pogleda za 3040)

6. predavanje radnog

Dijelovi prefrontalne kore koji su vjerojatno ukljueni u sustav pamenja

12

Anatomija pamenja: gruba

Anatomija pamenja: srednje gruba

Medijalna kora sljepoonog renja (BA 28): uenje i uvrivanje zapamenog Hipokampus: epizodno pamenje (=semantiko + prostorni kontekst); vaan za nesvjesno prepoznavanje sloenih uzoraka Parahipokampalna, peririnalna i entorinalna kora: prepoznavanje prethodno percipiranih podraaja (recognition memory) Polarna/anterolateralna kora sljepoonog renja (BA 20, 38): prizivanje specifinog leksikog i epizodnog znanja (autobiografskog pamenja) Donja podruja kore sljepoonog renja (BA 35, 36: medijalne i lateralne okcipitotempralne vijuge): sustav skladitenja dobro uvrenih davnih sjeanja Kora eonog renja: daje sjeanju aspekt vremena (historical context)

Anatomija pamenja: najmanje gruba Dugotrajna potencijacija (Long-Term Potentiation, LTP) 1. Djelovanje glutamata na AMPA-receptore 2. Depolarizacija postsinaptikog neurona 3. Mg++ oslobaa kanal NMDA-receptora 4. Djelovanje glutamata na NMDA-receptore 5. Ulaz Ca++ u stanicu 6. Aktivacija kaskade o kalciju ovisnih kinaza 7. Aktivacija gena u staninoj jezgri i proizvodnja proteina koji izazivaju strukturne promjene 8. Stvaranje, izlazak i djelovanje NO na presinaptiki neuron (izazivanje izlaska glutamata) Mnemotehnike Grupiranje (prema zajednikim karakteristikama: npr. minerali ili ptice) Rimovanje Akronimi (npr. TRNAST T za rimske kraljeve ili PECKAV Q za rimske breuljke)

13

Vizualne asocijacije (najprije se zapamti 10 peg words koje se rimuju s brojevima: npr. jedan=bijedan, dva=bukva itd., a potom se nove rijei stavljaju u odnose s peg words) Loci: vizualizacija puta ili prostorije iji elementi se povezuju s elementima (rijeima ili frazama) kojih se treba prisjetiti Iznimne memorije Pico della Mirandola: bio je u stanju ponoviti bilo koji tekst koji je prethodno samo jednom proitao, i to kako prema naprijed tako i unatrag Wolfgang Amadeus Mozart: kao 14-godinjak je ispravno zabiljeio notama itavu kompoziciju Miserere koju je bio jednom uo izvedenu u Sikstinskoj kapeli Kardinal Giuseppe Gaspare Mezzofanti: za svog je ivota ovladao sa 114 jezika i 72 dijalekta. Tekstove je itao na 58 jezika, citirajui itave stranice, a 60-ak je jezika govorio dobro koliko i materinji Arturo Toscanini: znao je napamet svaku notu za svaki instrument u 250 simfonija i 100 opera Pamenje i svijest Vrsta uenja/pamenja Delay conditioning (tone i air puff istovremeni) Nunost svijesti Nunost medijalne kore sljepoonog renja (hipokampus i dr.) NE NE NE DA

NE

Trace conditioning DA (tone i air puff nisu istovremeni) Word completion priming NE

Associative completion priming (uenje sparenih rijei zdravima DA pomae nadopuniti par) Sequence learning (reprodukcija slijeda vizualnih podraaja) NE

NE

Pamenje i svijest (Tulving, 1985) VRSTE PAMENJA SVIJEST Epizodno (npr. pamenje izleta) Autonoetika (samospoznajna): omoguuje osobi da bude svjesna subjektivnog vremena odnosno vlastitog identiteta, vlastite prolosti i sadanjosti

Semantiko (npr. pamenje pjesme)

Noetika (spoznajna): omoguuje uvid u unutarnji svijet i okruje naa spoznaja svijeta)

14

Proceduralno (npr. pamenje vjetine vonje biciklom)

Anoetika (nespoznajna): svjesna spoznaja je odsutna, ali se promjene u okolini registriraju i na njih se reagira (mogue je da ovu vrstu svijesti ima veina biljaka, ivotinja i raunala)

Pamenje i svijest: testovi Testovi eksplicitnog pamenja (DIREKTNI): slobodno prisjeanje (free recall) i prepoznavanje (recognition) Testovi implicitnog pamenja (INDIREKTNI): priming effect, dopunjavanje rijei (word stem completion: MOL_ _ (BA) i dr. (ovdje se, zapravo, testira uinak prethodne subliminalne percepcije) Amnezija Temeljne vrste: anterogradna i retrogradna Posebni oblik: tranzitorna globalna amnezija (TGA) Amneziari tipino dobri na indirektnim, a slabi na direktnim testovima Neamnezijski poremeaji memorije: distorzije, lana sjeanja, hipermemorija 7.predavanje NAGONI Nekoliko starijih teorija emocija... James-Lange (1890): emotivno iskustvo je reakcija na procese u tijelu koji su rezultat vanjskih zbivanja (Tuan sam jer plaem) Cannon-Bard (1929): i fizioloka i emotivna pobuenost izazvane su istodobno istim ivanim impulsom Arnold (1960): podraaj najprije potie mozak na procjenu (appraisal) znaaja podraja. To dovodi do tendencije prema djelovanju (action tendency), koja se percipira kao svjestan osjeaj (feeling) Schachter-Singer (1962): emocije zajedniki odreuje i nespecifina fizioloka pobuenost i njeno tumaenje, zasnovano na vanjskim znacima ...i jo dvije, srednje stare... Zajonc (1980): do nesvjesne emocije (unconscious affect) dolazi prije i neovisno od spoznaje osjeta (feeling) Damasio (1994): fizioloki (tjelesni) znaci emocija (somatic markers) nam pomau pri odluivanju ... i jedna jo novija LeDoux (1996): emocije su evolucijski naslijeen mehanizam nesvjesne obrade informacija iz okoline (npr. spoznaja koliko je udaljen opasan pas ili da je kava prevrua). Lake svjesno kontroliramo emotivnu reakciju (ponaanje) nego samu emociju (npr. lake odustajemo od poriva da nekoga udarimo nego od samog bijesa). Emocije i emotivne reakcije su, dakle, mehanizam odnosa prema vanim podraajima iz okoline: od nekih se uklanjamo (opasnost), drugima teimo (hrana, zaklon i dr.). Emocije dominiraju svijeu i imaju motivacijsku ulogu usmjeravanja naih aktivnosti. Fiziologija emocija (ili ono-to-se-vjerovalo) Papezov krug (1937)

15

MacLeanov limbiki sustav (1952) s hipokampusom u sreditu, kao proirenje Papezovog kruga

Fiziologija emocija(ili ono-to-danas-vjerujemo) Kondicioniranje straha(fear conditioning)

16

Fiziologija emocija Ne postoji jedinstveni mehanizam koji se aktivira prilikom doivljavanja ili reagiranja na svaki osjet: mogue je da postoji sustav za svaki osjet ponaosob, s time da se neki od tih sustava vjerojatno barem djelomino preklapaju. U sreditu sustava odgovornog za razvoj STRAHA stoji amigdala.

Porijeklo svjesnog aspekta emocija:

17

1) Amigdala izravno aktivira modanu koru 2) Amigdala aktivira modanu koru neizravno, aktivirajui ascendentni retikularni aktivacijski sustav (arousal networks) 3) Modana kora aktivirana je povratnom spregom s periferije koju je prethodno bila aktivirala amigdala (unutarnji organi, lijezde i miii) Svjesno i nesvjesno u neverbalnoj manifestaciji emocija (izraz lica) 1) Eksplicitna (svjesna) obrada (prosudba i izjanjavanje o emotivnom aspektu tueg lica) angaira vie koru sljepoonog renja, a implicitna obrada amigdale (Critchley et al., 2000) 2) Pacijenti koji pokazuju slijepi vid (blindsight) prepoznaju emotivni kontekst izraza lica i u slijepom dijelu polja (de Gelder et al., 1999) 3) Neki ispitanici u stanju su, aktivacijom prefrontalne kore lijeve polutke, iskljuiti utjecaj negativnih emocija (cf. Mlot, 1998) 4) Svjesna percepcija ljutitog izraza lica aktivira preteito lijevu amigdalu, a nesvjesna (subliminalna) desnu (Morris et al., 1998) 8.predavanje Svijest u opoj anesteziji Opa anestezija Cilj: analgezija, arefleksija, relaksacija (skeletnih) miia Vrste: inhalacijska (eter, kloroform, duikov oksidul, halotan i dr.); intravenska (pentotal, ketamin i dr.); neuroleptanalgezija (neuroleptici + analgetici, kod oteenja jetre i/ili bubrega: analgezija pri ouvanoj svijesti) Mehanizam djelovanja (teorije): 1. Najire prihvaena: podizanje praga elektrine podraljivosti neurona (otean ulazak iona natrija u stanicu) i posljedina blokada (prvenstveno) ARAS-a i talamusa 2. S. Hameroff: plinski anestetici izazivaju strukturalne promjene u proteinima neurona, a gubitak svijesti posljedica je gubitka mobilnosti elektrona u mikrotubulima 3. H. Flohr: opi anestetici remete sustav NMDA-receptora koji definira skupine neurona zaduene za mentalne reprezentacije kao modanu osnovu svijesti stadiji 1. Analgezija: svijest je ouvana, kao i osjet dodira 2. Ekscitacija / delirij: gubitak svijesti, nepravilno disanje, porast napetosti miia, irenje zjenica, povraanje 3. Kirurka anestezija: disanje je pravilno i sporo, napetost miia je popustila, refleksi su ugaeni 4. Medularna paraliza (samo uz predoziranje anestetika): zaustavljanje disanja kognitivne karakteristike Gubitak svijesti Amnezija (ili barem nemogunost svjesnog prizivanja sjeanja na ono to se dogaalo tijekom anestezije: zahvaena je samo eksplicitna memorija) Mogue je zadravanje nepotpune svijesti, koja dozvoljava operiranome da izvrava naloge operatera, ali kasnije rezultira amnezijom za period operacije Opi anestetici duikov oksidul (N20) Veseli plin; plin-smijavac Slab (koristi se u kombinaciji s halotanom), ali i najmanje toksian ketamin Primjenjuje se intravenski ili intramuskularno Izaziva disocijativnu anesteziju, karakteriziranu osjeajem odvojenosti od okoline (ponekad ekstremiteti odvojeni od tijela) Registriranje zvuka pri promijenjenoj svijesti

18

Opa anestezija: pacijent uje ono to se govori u operacijskoj dvorani, ak moe krivo interpretirati ono to je uo (cf. Cheek & Rossi, 1988) Stanje vegetiranja: pri sluanju se aktiviraju primarna sluna podruja kore, ali ne i vie areje (Laureys et al., 2000) Gluhoa uslijed bilateralnog temporalnog oteenja: osoba moe uvjebati ispravno okretanje prema izvoru zvuka, ali ostaje agnozina za sadraj poruke (gluho sluanje, po analogiji sa slijepim vidom; Mozaz Garde & Cowey, 2000) Spavanje: u REM-fazi se zbiva sloena obrada zvunog signala koja se moe dokazati snimanjem evociranih potencijala (Atienza & Cantero, 2001); mozak tijekom spavanja otkriva smislene zvuke u okruju (zazivanje naeg imena e nas probuditi, ali ne i tueg; cf. Ornstein, 1986, p. 162) Svijest i panja Panja: usmjeravanje (orienting) Otvoreno usmjeravanje panje (overt orienting): okretanje tijela, glave, oiju prema podraaju Prikriveno usmjeravanje panje (covert orienting): panja se usmjerava prema podraaju bez vanjskih znakova; prikriveno usmjeravanje panje moe biti egzogeno (automatski odgovor na osjetni podraaj) ili endogeno (voljno)

Prikrivena panja (covert attention), tj. oekivanje podraaja, modificira obradu osjetne informacije pojaavajui signal u ERP (event-related potentials) Usmjeravanje panje: anatomija Parijetalna oteenja: smetnje otklanjanja panje (disengage deficit) Talamika oteenja: smetnje ukljuivanja panje (engage deficit) Oteenja meumozga (mesencephalon): smetnje pomicanja panje prema izvoru (move deficit) Otvoreno usmjeravanje: colliculus superior, frontal eye field (FEF) Prikriveno usmjeravanje egzogeno: kora parijetalnog renja Prikriveno usmjeravanje endogeno: kora eonog renja (PFC) Usmjeravanje panje: kompeticija podraaja Objekti u vidnom polju natjeu se za pristup receptivnom polju (RF) odreenog neurona: panja odreuje koji e objekt pobijediti, osobito u sluaju neurona s velikim RF (vie vidne areje). Pobijediti znai suziti dimenzije RF dotinog neurona na dimenzije promatranog objekta. Prisustvo u vidnom polju i onih objekata na koje nismo usmjerili panju rezultat je istodobne aktivnosti neurona koji ne stoje pod utjecajem panje. Predsvijest Mnoge informacije su dostupne svijesti kada to zaelimo, ali su inae izvan njena dosega (sadraji pohranjeni u dugoronom pamenju koje u tom trenutku ne koristimo) Primjeri: izgled sobe u kojoj spavamo, osjet odjee koju nosimo i sl. Tekoe prizivanja sjeanja u svijest: fenomen na vrhu jezika (moemo znati kojim slovom zapoinje traena rije, ili koje slovo sadri, ili mnoge druge odlike tog pojma) Panja: voljna i automatska kontrola ponaanja Norman i Shallice (1986) su predloili hipotezu o dvjema razinama kontrole ciljeva / akcija / ponaanja: 1. Contention Scheduling (rutinska selekcija obrazaca koji se meusobno natjeu) koji djeluje lokalnom inhibicijom shema akcije i

19

2. Supervisory Attentional System (SAS), koji se ukljuuje samo u novim situacijama, uz pojaanu kompeticiju meu pojedinim shemama, u sluajevima opasnosti i sl. Test koji odlino otkriva defekte inhibicije obrazaca akcije u kompeticiji: STROOP TEST Segmenti testa: a) kongruentni (CRVENO pie crvenom bojom), b) inkongruentni (CRVENO pie plavom bojom) i c) neutralni (ne piu nazivi boja). Struktura koja je najbolji kandidat za sjedite SAS-a: gyrus cinguli anterior (anterior cingulate). Berns et al. (1997) pronali su da se ventralni striatum aktivira uz prisutnost nove informacije, i to bez prisustva svijesti. Voljna i automatska kontrola ponaanja ZNAAJKE KONTROLIRANE RADNJE AUTOMATIZIRANE RADNJE Napor Svijest Panja Nain obrade informacija Brzina obrade informacija Razina obrade informacija Vrsta zadaa Sloenost zadaa + Puna svijest + Serijski Sporo Izvan domaaja svijesti Zanemariva Paralelan Brzo

Visoka (analiza, sinteza) Niska Nove, nepredvidljive Vea Poznate, uvjebane Manja

Stanje panje (attentional state) Noradrenalin (norepinephrin; NE) kao neuromodulator Izvor: locus coeruleus (modano deblo) Pojaana aktivnost u budnosti i panji, smanjena pri umoru i pospanosti Uinak: utjee na aktivnost neurona inei ih osjetljivijima i/ili selektivnijima na podraaje Poremeaji panje: ADHD Attention deficit hyperactivity disorder 1. nepanja (zaboravljanje, neobraanje panje na detalje, esto i lako odvlaenje panje) 2. hiperaktivnost (govorenje bez prestanka, ustajanje unato zabrani i nemogunost mirnog sjedenja) 3. nemogunost kontrole impulsa (neprikladni komentari, vikanje, guranje, udaranje) Najei poremeaj ponaanja u djece (5% djeaka i 2% djevojica kolske dobi u SAD-u)

20

Najee rabljeni lijek: Ritalin (metilfenidat) = stimulans (poveava razinu dopamina) Sanjarenje (daydreaming) Definicija: spontano prizivanje ili zamiljanje osobnih ili tuih iskustava u prolosti ili budunosti Podloan je svatko Pod utjecajem automatiziranih, dosadnih i monotonih zbivanja u okruju U trenucima sanjarenja, uinkovitost osobe je smanjena Misli su slobodnije, slabije cenzurirane Vrste: samoosuivanje (to sam trebao uiniti?), (racionalno) planiranje, (autistini) prodor sadraja snova u javu, (neurotske) fantazije (kako u dobiti Nobelovu nagradu) Pozitivni aspekti: priprema i ponavljanje planova, uenje na grekama i uspjesima, potpora kreativnosti, regulacija emocija, motivacija Vizualizacija u sanjarenju: analogija s biofeedbackom i yogom Subliminalna percepcija Registriranje podraaja koje ne dopire do razine svijesti (sub + limen, liminis = ispod praga), ali utjee na miljenje, osjeanje i/ili djelovanje Subliminalna percepcija: primjeri Prema nekim izvorima, ministar propagande Treeg Reicha, Goebbels, zalagao se za ubacivanje kratkotrajnih (subliminalnih) poruka poput idove treba eliminirati meu sekvence filmova, to je navodno u gledatelja poluivalo planirani uinak (nije potvreno) James Vicary, trini istraiva, ustvrdio je 1957. da je 3 ms prezentacije natpisa Jedi kokice i Pij Coca-colu svakih 5 sekundi, tijekom gledanja filma u jednom kinu u New Jerseyju, za 6 tjedana posljedovalo porastom prodaje kokica za skoro 60% i Coca cole za 18% (nije dokazano) Wilson Bryan Key tvrdio je 1970-ih da je rije sex sakrivena u crteima na ambalai nekih proizvoda poput krekera Ritz ili kocki leda na reklamama za Gilbeyjev din, to navodno izaziva nesvjesnu sklonost kupaca tom proizvodu (nije dokazano) Postoji itav niz audio-vrpca koje se nude uz obeanje da e, izazivajui subliminalno percipiranu psihoterapiju (subliminal speech), navesti sluatelja da se ostavi puenja, da smravi, pobolja seksualnu potenciju i sl. (nije dokazano) Posebni oblici subliminalne percepcije: slijepi vid, sluanje u opoj anesteziji Natpis Mamica i ja smo jedno prezentiran je subliminalno, a ispitanici su poeli pokazivati bolji uspjeh u nizu zadaa (u prilog psihoanalitikoj ideji znaaja iskustva jednosti - oneness) 9.predavanje Spavanje i snovi Sigmund Freud San je ispunjenje (skrivene, zabranjene) elje: dakle, san je kraljevski put u nesvjesno Da se ne bismo probudili, san nae delikatne elje preoblikuje u simbole: dakle, san je uvar spavanja San ima manifestan i latentan sadraj: ono ega se osoba prisjea i ono to iznosi kao vlastiti san (=manifestan san) zapravo je distorzija (preobrazba u simbole) latentnog sadraja strahova, nagona, elja, ideja, kao nerijeenih zaostataka dnevne psihike aktivnosti Najvaniji procesi kojima snovi podlijeu: kondenzacija (snovi su kratki u usporedbi s mislima koje su dovele do njihova nastanka); istisnue i/ili

21

zamjena i/ili pomak (neki elementi u manifestonom sadraju su prenaglaeni, drugi su potpuno istisnuti u odnosu na latentni sadraj) Simbole (koji su, za razliku od latentnog sna, prihvatljivi naem Egu i Superegu) treba interpretirati na nain da se otkrije principe transformacije koje svaki pojedinac razvija poput neke vrste privatnog onirikog jezika (ali, postoje i neki universalni simboli)

Simbol Tumaenje (manifestni sadraj sna) (Latentni sadraj sna) Uspinjanje stepenicama, prelaenje Seksualni odnos mosta, letenje zrakoplovom, hodanje niz dugi hodnik, ulazak u sobu, vlak koji putuje kroz tunel Jabuke, breskve, grejp Grudi Meci, vatra, zmije, tapovi, kiobrani, puke, noevi Muki spolni organi

Pei, kutije, tuneli, ormari, peine, boce, enski spolni organi brodovi Moderne teorije Teorija obrnutog uenja (reverse-learning theory) Snovi nemaju znaenja, ve im je funkcija da nas oslobode nepotrebnih informacija koje smo nakupili tijekom prethodnog perioda budnosti Eliminiranje nesvrsishodnih informacija odvija se obrnuto od uenja ( mental housecleaning) Teorija snova za opstanak (dreams-for-survival theory) Zadaa je snova da nam dozvole da informacije koje su bitne za na opstanak iznova obraujemo i doraujemo tijekom spavanja Snovi imaju znaenje i odraavaju svakodnevne brige, misli i elje (ali nisu maskirani simbolima) U prilog ovoj teoriji idu i najnoviji dokazi o memorijskom uvrivanju perceptivnih i motorikih vjetina tijekom REM-faze spavanja (Karni et al., 1992; 1994; Stickgold et al., 2000; Walker et al., 2002; 2003) Teorija aktivacije i sinteze (activation-synthesis theory) REM-fazi spavanja aktiviraju se skupine neurona u modanom deblu i uzrokuju impulse elektrine energije koja sluajno podraava (mobilizira) neke elemente iz pamenja, to mi kasnije, probueni, nastojimo oblikovati u priu, popunjavajui u njoj rupe Unato poetnoj sluajnosti snova, pria koja iz njih nastaje ipak odraava elje i brige pojedinca 10.predavanje Vii oblici svijesti (kozmika, transcendentalna svijest; ultraconsciousness) U njih se ulazi iznenada (blijesak) ili oekivano (meditacija, post i dr.): nirvana, samadhi, tiferet, fana...

22

Oblici: intermedijarna (prijelazna) stanja (twilight states) izmeu budnosti i sna (hipnagogna i hipnopompna faza: vea sugestibilnost, fantazija, tolerancija i kreativnost (Kekle), manja dogmatinost Ulazak u stanja diskretno izmijenjene svijesti (S. Petrovi) Skok s jednog stanja na drugo (poput kvantnih skokova s jedne energetske razine na drugu) Carlos Castaneda (1925.-1998.; don Juan Matis): ponavljanjem svakodnevnih aktivnosti, veina dri energiju zatoenom i ne moe postii VIENJE bia i pojava oko sebe Zen: Izbjegni misao i sve e se pojaviti Procedure koje izazivaju promjene stanja svijesti: suavanje fokusa panje (hipnoza, senzorna deprivacija i sl.) i pojaano izlaganje osjetilnim podraajima (reflektori, bljeskovi, mirkanje i sl.) Hipnoza Stanje poveane podlonosti tuim sugestijama (ne postoji usaglaen stav je li hipnoza uope stanje promijenjene svijesti) Hipnotizirani nee posluati sugestije koje se kose s njihovim moralom ili one koje su za njih tetne Karakteristike hipnoze: poveana sposobnost prizivanja i stvaranja slika, manjak inicijative, sposobnost nekritikog prihvaanja sugestija koje se kose sa stvarnou (sljepoa i sl.) Hipnoza ne mora biti povezana s relaksacijom (active-alert hypnosis) Ovisno o sugestijama, mogue je sugestijama povisiti prag boli, utjecati na pamenje (hypermemory, pseudomemory, memory distortions), izazvati vegetativne reakcije (uareni novi, varijacije tjelesne temperature i sl.) i drugo Hipnoza daje dobre rezultate pri odvikavanju od puenja, kontroli boli (pri porodu ili u stomatolokoj ordinaciji), smanjuje nervozu i druge psihike smetnje (fobije), poveanju motivacije i uspjeha sportaa i glazbenika (autogeni trening, autohipnoza; Sergej Rahmanjinov), pojaava imunoloki odgovor, ublaava psihosomatske tegobe (npr. eluani vrijed, astma, neke kone bolesti) Hipnoza: tehnika Sigmund Freud: direktna metoda (funkcionira kod manjeg broja ljudi) Milton Erickson (1960-ih): indirektna metoda (funkcionira kod svih ljudi, pod uvjetom da razumiju instrukcije i imaju temeljnu motivaciju da ih se hipnotizira) Mjerenje osjetljivosti na hipnozu: Stanford Hypnotic Susceptibility Scale (12 radnji-testova: npr., sugestija je Vi ne osjeate nikakav miris, a test je stavljanje vate natopljene amonijakom pod nos); bodovanje 0-12 Hipnoza: neurofiziologija Teorija disocirane kontrole (dissociated control; Woody & Bowers, 1994): uinci hipnoze su posljedica ublaavanja ili eliminiranja utjecaja eonog renja Rainville et al., 1999 (PET): pasivno hipnotiko stanje aktivira zatiljnu koru, prednji cingulum i donje dijelove eonog renja, dok hipnotika sugestija dodatno aktivira dijelove eonog i tjemenog renja Rainville et al., 2002 (PET): hipnotika indukcija aktivira prednji cingulum, talamus, modano deblo, koru zatiljnog renja Senzorna deprivacija Pustinjaci u peinama, stiliti, samostan (cenobij, manastir; trapisti, kartuzijanci), samica u zatvoru Bexton et al. (1954) ispitanici na mekom leaju, ruke obloene pamunim rukavima, naoale s mlijenim staklima, uje se samo jednolian um:

23

unato dobroj nagradi, mnogi ispitanici su, uslijed razdraenosti, straha (paranoja), vremenske dezorijentacije, emotivne labilnosti i halucinacija, ve prvoga dana napustili eksperiment Deprivaciju bolje podnose ene, a najtee duevno nestabilne osobe EEG u deprivaciji pokazuje alfa, theta, pa ak i delta aktivnost Kreativni slijepci: Homer, John Milton, James Joyce, Ivo Vojnovi, Jorge Luis Borges, Stevie Wonder, Ray Charles Kreativnost i gluhoa: Ludwig van Beethoven, Francisco Jos Goya y Lucientes, romanopisac Henry Green (1905.-1974.), engleski kompozitor Michael Tippett (1905.-1998.), kotska bubnjarica Evelyn Glennie (r. 1965.) Vii oblici svijesti: vizije Nisu halucijnacije (=percepcije nepostojeeg), koje su rezultat patologije, niti iluzije: este u zdravih hipersenzibilnih Scenski karakter (za razliku od halucinacija) Imaju znaenje vee od individualnog Jednostavne (fotopsije) i sloene: ekstrakampine (izvan vidnog polja), heautoskopske (usmjerene prema sebi), endoskopske (organi) i negativne (poricanje da se neto vidi) Isus, Konstantin, Muhamed, Ivana Orleanska, Torquato Tasso, Emanuel Swedenborg, William Blake, Joseph Smith (mormoni) Halucinacije Tipine za patoloka stanja (visoka tjelesna temperatura, psihoze), intoksikaciju (alkohol), senzornu deprivaciju, ekstremnu iscrpljenost, glad i sl. Dok su kompleksne halucinacije vrlo raznolike i individualne, jednostavne se, po Siegelu, mogu kategorizirati na halucinacije oblika (mreast, spiralan, ravan i sl.), boje (crna, ljubiasta, plava i dr.) i pokreta (stihijski, okomit, pulsirajui i sl.) Prema teoriji Perryja (1995), halucinacije se javljaju uslijed manjka kortikalnog acetilkolina, koji posljeduje iskrsavanjem u svijesti irelevantnih osjetilnih informacija koje se, u normalnima okolnostima, obrauju na podsvjesnim razinama Vii oblici svijesti: iluzije Pogrene percepcije postojeeg Dj vu (ve vieno): i u psihomotornoj epilepsiji, psihozama i kod elektrinog podraivanja kore sljepoonog renja Jamais vu (nikad vieno) Dj racont (ve ispriano) Vii oblici svijesti: trans Disocijacija svijesti Oblici transa: hipnoza, meditacija, kao rezultat konsumacije halucinogenih droga (psihedelika) Arhajska ekstaza (M. Eliade): izazvana plesom i ritmom (bubnjevi), posljeduje snnim pobuivanjem emocija i indukcijom slinog stanja u skupini Glosolalija (sv. Pavao): govor duhova (neraspoznatljiv), ivotinja (imitacija glasanja), preglosolalini jezici (ponavljanja koja olakavaju trans), hermenoglosija (druga osoba tumai ono to prva, u transu, govori: pentekostalne crkve), glosopoeza (manje-vie pravilan jezik, izmiljen i ponavljan u transu), ksenoglosija (progovaranje stranim jezikom koji navodno nije nauen) Vii oblici svijesti Vrhunski (plato) doivljaj (A. Maslow) = mistiki doivljaj (W. James): kratkotrajna, iznenadna, intenzivna izoliranost od okoline, uzrokovana

24

pojaanom percepcijom umjetnosti, religije i slinih sadraja (najee: seks ili glazba) Kairos: kratkotrajno, iznenadno stanje velikog otkria (Arhimed) Meditacija Tehnika koja se moe nauiti: metoda ovisi o filozofskoj/religijskoj opredijeljenosti meditanta, a rezultat o njenom/njegovom mentalnom zdravlju Cilj: postizanje jedinstva s Prirodom / Bogom / Apsolutom / Svemirom Obuhvaa fizike i mentalne vjebe (voljno upravljanje panjom = fokusiranje / defokusiranje; voljno upravljanje vegetativnim funkcijama i dr.) Tei k utrnuu osjeta (senzorna deprivacija), elja, nagona i misli Izaziva smanjenje metabolizma i veu koherenciju u EEG-u Meditacija: koncentracijska Pokuaj svoenja panje (i svijesti) na jedan nepromjenjiv izvor tijekom nedefiniranog perioda vremena (one-pointedness of mind): npr. koncentracija na vazu, mandalu (vidna koncentracija = tratakam), zvuk vodopada, pjesmu (sluna koncentracija), pokret i sl. (oko sata, dvaput dnevno) Meditacija kao put k irenju svijesti do mistinog iskustva Preduvjeti: prekidanje svakodnevne rutine (post, ekstremni fiziki napor i sl.); deautomatizacija: prekidanje automatske selektivnosti panje (svijesti) Po W. Jamesu, karakteristike mistinog iskustva su: jednost (oneness: uvid u povezanost pojava i stvari koje inae doivljavamo kao odvojene); osjeaj stvarnosti (realness): odnosi u koje osoba dobiva uvid su blii istini od uobiajenih; neizrecivost (obinim rijeima nije mogue drugome prenijeti taj osjeaj); ivost i bogatstvo (zbivanja su svjeija i jasnija od zbivanja pri uobiajenom stanju svijesti) Oblici meditacije Bhakti-hinduizam: maha mantra Yoga (klasina = Patandali): tei k stanju osloboenja (samadhi); koristi se mantra (om ili druga rije koju odredi guru: djelovanje zasniva na zvuku a ne na znaenju); koncentriranje pogleda na mandalu, koncentriranje na disanje; kontrola funkcija koje inae nisu pod utjecajem volje (biofeedback) Zen: za razliku od yoge, koja gasi vanjske podraaje, zen ih ini podjednako (ne)vanim (meditacija: brojenje udisaja i izdisaja od 1 do 10 s ponavljanjem, u kasnijoj fazi koncentracija na PROCES disanja, kasnije koncentracija na zagonetku koan) Kabala (tei k tiferetu) Ranokranski pustinjaci (ponavljanje Kyrie eleison): koritenje molitve da bi se odagnale misli (isihazam, od = mirovanje, tiina) Sufizam (tei k fani): mantra (zikr) = La ilaha illallah, kombinirano s plesom Alfa-trening (Joseph Kamiya): svatko moe sam izazvati i kontrolirati alfavalove Droge The drug is first confiscated and condemned but finally co-opted by the culture (Brecher) Kofein (tein): kava Etanol: alkoholna pia Nikotin: duhan (Nicotiana tabacum) uinci na kognitivne funkcije ena/enki i na prevenciju Alzheimerove bolesti THC: marihuana, hai (Cannabis sativa) Opijatni narkotici: opijum, morfij (morfin), heroin Barbiturati i benzodiazepini: fenobarbiton, lorazepam i dr. Stimulatori SS-a: kokain, amfetamin i dr. Psihedelici: LSD, meskalin i dr.

25

Droge djeluju preko modanog sustava za nagradu (zadovoljstvo) brain reward system (mezolimbiki dopaminski put: vodi od ventralnog tegmentuma do n. accumbensa i hipokampusa) Sedativi (depressants Alkohol: u manjim dozama izaziva euforiju (depresija inhibicije: in vino veritas) fizioloki uinak ostvaruje difuzijom kroz membranske lipide, ometanjem transporta elektrona i pojaavanjem djelovanja GABA-e Barbiturati Benzodiazepini (diazepam, flurazepam, lorazepam, nitrazepam; Valium, Apaurin, Rohypnol date-rape drug): poveavaju vezivanje GABA-e za receptore Stimulatori SS-a Metilksantini (kofein/tein i dr.): kava (Coffea arabica; Kafa u Etiopiji) Egipatski sufiji koristili su kavu da bi ostali budni tijekom rituala U Arabiji je u ranom srednjem vijeku pijenje kave bilo zabranjeno (posue se razbijalo, priprematelje se batinalo, polja spaljivalo) Legenda o kapcima indijskog princa i biljci ajevcu ( Thea/Camellia sinensis): kin. ch mong. ai tur. ay Duhan: na Zapadu u XVI. st. (iz Amerike) Amfetamini (speed): benzedrin, deksedrin, Ritalin i dr. (potiu oslobaanje dopamina u sinaptiku pukotinu i ometaju njegovo razaranje i ponovno preuzimanje) Ecstasy (MDMA): potie oslobaanje serotonina u sinaptiku pukotinu i ometa njegovo ponovno preuzimanje Uinak psihostimulatora: pojaavaju osjetljivost na slabe podraaje (pojaavaju panju), deautomatiziraju svijest, izazivaju euforiju (koju prati depresija) Kokain Koka (Erythroxylon coca); crack Uinci: poveanje samopouzdanja, dobrog osjeanja, budnosti Neurofizioloki mehanizam: spreava spaavanje (reuptake) dopamina iz sinaptike pukotine Narkotici Iz maka (Papaver somniferum): opijum, morfin, heroin Lijekovi: morfin (analgetik), papaverin (protiv greva umiruje peristaltiku), kodein (protiv kalja smanjuje nadraaj, umrtvljuje refleks) Fizioloki uinak: veu se za opijatne receptore (na koje se normalno veu endorfini) Metadon (sintetski preparat, zadovoljava e za heroinom bez izazivanja heroinskih uinaka: harm reduction): i sam izaziva ovisnost Psihedelici Marihuana: navodno pojaava sklonost prema glazbi, pomae spavanje i oputanje, poveava apetit (stimulacija kanabinoidnih receptora, na koje se normalno vee anandamid) fizioloki uinak aktivacijom paralimbikih regija (orbitalni eoni korteks, sljepooni polovi, insula: odgovorni za raspoloenje) LSD (Lysergischer Sure Diethylamid): 100 milijuntinki grama (0,0001 g) ima znaajno djelovanje na um (stimulacija serotoninskih receptora) PCP (phencyclidine): varijabilno djelovanje osjeaj snage i uzvienosti izmjenjuje se s osjeajem straha (esto potencira ili demaskira akutne psihoze) Inhalanti (hlapljive organske tvari poput acetona, benzina i sl.): euforija, halucinacije Otkrie halucinogena

26

Albert Hoffman: LSD; iz meksike gljive izolirao psilocibin Timothy Leary (Harvard): 1960-ih zagovara droge kao put u preobraenje duha na bolje, to dovodi do masovnog eksperimentiranja Psihedelino iskustvo: stanje promijenjene svijesti izazvano halucinogenim drogama Veliki psihedelici (po Tartu): LSD, meskalin, psilocibin, harmin (=telepatin) i dr. Mali psihedelici (krae djelovanje, manji intenzitet, ouvanje volje, mali ili nikakav naknadni uinak): marihuana, mukatni orah, kora banane (uporaba puenjem) Psihedelino iskustvo Poremeaji percepcije (iluzije, halucinacije) Poremeaji tjelesne sheme Poremeaji percepcije vremena i prostora Emotivne promjene (euforija, depresija) Promjene miljenja (vea raspoloivost asocijacija, ideje proganjanja i/ili veliine) Psihomotorna inhibicija ili uzbuenost Promjene svijesti (depersonalizacija i dr.) Promjene seksualnog doivljaja (Leary: LSD je najvei afrodizijak) Promjene umjetnikog doivljaja (otkrivanje i zaimanje novih pravaca) Doivljaj Boga i mistino iskustvo Ovisi o linosti (SET: individualne elje, sklonosti) i sredini (SETTING: gdje, kada, s kim) Oblici psihedelinog iskustva po Stanislavu Grofu Apstraktno / estetiko (vizije nalik platnima Mondriana ili Kandinskog; geometrijski oblici i ornamenti, deformiteti nalik kubizmu) Psihodinamsko (ostvarenje elja, dobne regresije) Perinatalno (trauma roenja, bolesti, smrti) Transpersonalno (gubljenje identiteta i preuzimanje tueg; out-of-body experience...) Oblici psihedelinog iskustva po Walteru Penku Psihotino (paranoja, intenzivna nelagoda, konfuzija, depresija...) Psihodinamsko (izranjanje nesvjesnih elemenata) Kognitivno (logino, kreativno) Estetsko (intenzivna izmijenjana percepcija, sinestezija...) Transcendentalno (izvan vremena i prostora, duboke pozitivne emocije, prosvjetljenje, neizrecivost, jedinstvo s Bogom) Oblici psihedelinog iskustva po Theodoreu Barberu Pozitivno, ekstatino-transcendentalno (GOOD TRIP) Negativno, panino-psihotino (BAD TRIP) Koritenje halucinogena u religijskim ritualima Neke himne u Rig-Vedi nastale su pod utjecajem biljke soma (Amanita muscaria; muhara) Uporaba tvari haoma (vjerojatno ekstrakta muhare) u zoroastrizmu idovski i ranokranski tragovi koritenja muhare: mozaik s gljivama u bazilici u Akvileji Aktivni princip u muhari: muscimol (GABA-agonist) Prevencija neugodnih gastrointestinalnih uinaka (munine, povraanja i boli u trbuhu): najprije se gljivama nahrane puevi, a potom, nakon nekoliko dana, pojedu (u sibirskih amana, sobovi)

27

Azteci iz kaktusa peyote dobivaju i koriste meskalin: kranstvo zabranjuje njegovu upotrebu (Corts spaljuje spise) Wasson (mikolog): ideja boga potjee od gljiva John Allegro: Isus Krist bio je gljiva Komplikacije uporabe psihedelika Akutna i kronina psihoza Flash-back (eho): izmijenjena svijest pojavljuje se spontano, bez droge, i navodi na agresiju Drop-out: povlaenje iz drutva Oteenje DNA

28