You are on page 1of 52

ZAKON O IZVRENJU KRIVICNIH SANKCIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

- INTEGRALNI TEKST I - OSNOVNE ODREDBE Clan 1. Ovim zakonom ureduje se izvrenje krivicnih sankcija i drugih mjera izrecenih u krivicnom postupku (u daljem tekstu: sankcije), utvrdenih zakonima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), koji se odnose na: izvrenje kazne zatvora, dugotrajnog i maloljetnickog zatvora, kunog zatvora sa elektronskim nadzorom, poloaj osudenih osoba na izdravanju kazne zatvora, postupanje sa osudenim osobama, uvjetni otpust, otputanje osudenih osoba i pomoc nakon izdrane kazne zatvora, ustanove za izvrenje kazne zatvora, privredne jedinice kaznenopopravnih zavoda, radnopravni status slubenika u ustanovama, izvrenje mjera sigurnosti, izvrenje odgojnih mjera, izvrenje zavodskih mjera, odgadanje, prekid i prestanak odgojnih mjera, pomoc nakon izvrenja zavodske mjere i druga pitanja od znacaja za izvrenje krivicnih sankcija u Federaciji. Pitanja koja se odnose na izvrenje novcanih kazni, sankcija za privredne prijestupe, prekrajnih sankcija, mjera sigurnosti i odgojnih mjera koje nisu regulisane ovim zakonom, uredit ce se kantonalnim zakonom. Clan 1a. Na izvrenje krivicnih sankcija koje je izrekao Sud Bosne i Hercegovine primjenjuje se zakon Bosne i Hercegovine o izvrenju krivicnih sankcija. Na izvrenje pritvora odredenog od strane suda Bosne i Hercegovine primjenjuju se zakoni Bosne i Hercegovine kojima se ureduje izvrenje pritvora. Clan 2. Osobe prema kojima se izvravaju sankcije liavaju se prava ili se ogranicavaju u pravima samo u granicama nunim za ostvarivanje svrhe pojedinih sankcija, u skladu sa zakonom. Clan 3. Izvrenju sankcije pristupa se kad postane pravosnana odluka kojom je sankcija izrecena i ako za izvrenje sankcije nema zakonskih smetnji. Sa izvrenjem sankcije moe se otpoceti i prije nego to je postala pravosnana odluka kojom je sankcija izrecena samo ako je to zakonom posebno predvideno. Clan 4. Kada su ispunjeni uvjeti da se pristupi izvrenju sankcije, nadleni sud odreden zakonom kantona ili drugi nadleni sud (u daljem tekstu: sud) obavezan je preduzeti potrebne radnje da se izvrenje sankcije provede bez odgadanja u skladu sa ovim zakonom. 1

Izvrenje sankcije moe biti odgodeno samo u slucajevima i pod uvjetima predvidenim zakonom. Clan 5. Organi vlasti, ustanove i druge pravne osobe u ciji djelokrug spada primjena zdravstvenih, socijalnih, odgojnih ili drugih mjera od znacaja i za izvrenje pojedinih sankcija, obavezni su saradivati sa ustanovama. Radi to potpunijeg ostvarivanja svrhe pojedinih sankcija, ustanove ce saradivati sa pravnim osobama koje bi im prema svojoj djelatnosti mogle pruiti pomoc. Ustanove su dune omoguciti pristup i razgovor sa osudenim osobama domacim i medunarodnim organizacijama i drugim institucijama nadlenim za pracenje i ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa zakonom i odgovarajucim medunarodnim dokumentima. Clan 6. Osoba prema kojoj je primijenjena sankcija ne placa trokove izvrenja, osim trokova novcane kazne, kao i drugih trokova, u skladu sa zakonom. Clan 7. Za podneske, slubene radnje, rjeenja i druge akte u vezi sa izvrenjem sankcija ne placa se taksa. Clan 8. Radi pracenja, proucavanja i unapredenja sistema izvrenja sankcija, federalni ministar pravde (u daljem tekstu: federalni ministar), moe osnovati strucni savjet iz reda predstavnika naucnih ustanova, sudova, organa uprave, strucnih udruenja i drugih institucija koje se bave pitanjima odgoja i kriminaliteta. Clan 9. Poslovi izvrenja sankcija propisani ovim zakonom su poslovi od posebnog interesa za Federaciju. II - IZVRENJE KAZNE ZATVORA, DUGOTRAJNOG ZATVORA, MALOLJETNICKOG ZATVORA I KUNOG ZATVORA SA ELEKTRONSKIM NADZOROM 1. Opce odredbe Clan 10. Svrha izvrenja kazne zatvora, dugotrajnog zatvora i maloljetnickog zatvora (u daljem tekstu: kazna zatvora) kao i kunog zatvora sa elektronskim nadzorom je da osudene osobe tokom izdravanja kazne, kroz sistem savremenih odgojnih mjera, usvoje drutveno prihvatljive vrijednosti u cilju lakeg ukljucivanja u uvjete ivota na slobodi i da se ponaaju u skladu sa zakonom i ispunjavaju dunosti gradanina. Clan 11. Postupanje s osudenim osobama mora biti covjecno i s potovanjem njihovog ljudskog dostojanstva, s ocuvanjem njihovog tjelesnog i duevnog zdravlja, vodeci pri tome racuna da se odri potreban red i disciplina.

Zabranjeno je provodenje bilo kakve torture i drugih surovih, neljudskih ili nehumanih i poniavajucih postupanja od strane slubenih osoba ustanove prema osudenim osobama. U postupanju sa osudenim osobama ne smije biti diskriminacije zasnovane na rasi, boji koe, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, politickim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu, srodstvu, ekonomskom ili nekom drugom statusu. Clan 12. Osudena osoba ima pravo zadovoljavati svoje vjerske potrebe. Ustanove su obavezne obezbijediti uvjete za zadovoljavanje vjerskih potreba. Clan 13. S osudenim osobama treba postupati na nacin koji u najvecoj mjeri odgovara licnosti osudenog i prilagoden postignutom uspjehu u tretmanu. Radi postizanja uspjenog tretmana obavlja se klasifikacija osudenih osoba. Clan 14. Kod osudenih osoba treba razvijati osjecanje licne odgovornosti za njihove postupke i podsticati ih da u svom tretmanu i sami sudjeluju. Tokom izvrenja kazne zatvora osigurat ce se osudenima sudjelovanje u odravanju reda i discipline, kao i u odgojnim, kulturnim, sportskim i drugim djelatnostima. Clan 15. Osudene osobe izdravaju kaznu zatvora, u pravilu, skupno. Kada to zahtijeva zdravstveno stanje osudene osobe ili kad je to predvideno zakonom moe se odrediti da osudena osoba izdrava kaznu odvojeno od ostalih. Muke i enske osobe izdravaju kaznu zatvora odvojeno. Maloljetne osobe izdravaju kaznu zatvora, u pravilu, odvojeno od punoljetnih osoba. Clan 16. Osudenim osobama na izdravanju kazne zatvora osiguravaju se prava i pogodnosti predvidene ovim i drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Clan 17. Osudenim osobama omogucit ce se rad u skladu sa njihovim psihofizickim i strucnim sposobnostima i mogucnostima ustanove. Rad osudenih osoba treba biti koristan i da to vie odgovara savremenom nacinu obavljanja rada iste vrste na slobodi. Svrha ovog rada je da osudeni steknu, odnosno odre i povecaju svoje radne sposobnosti, radne navike i strucno znanje radi to lakeg ukljucivanja u koristan ivot na slobodi. 3

Osudene osobe svojim radom ostvaruju sredstva koja slue za njihove licne potrebe i za placanje zakonskog izdravanja i drugih obaveza, u skladu sa zakonom. Postizanje ekonomske koristi od rada osudenih osoba ne smije ici na tetu ostvarenja svrhe toga rada. Clan 18. Za odudene osobe za koje je to potrebno organizuje se nastava za opcu i strucnu izobrazbu i osposobljavanje. U svrhu postizanja opce izobrazbe i tretmana odudenih tokom izvrenja kazne zatvora, organizuju se razni oblici kolovanja, tecajeva, slobodnih aktivnosti, kulturnoprosvjetnog rada i tjelesne kulture i omogucuje citanje knjiga i dnevne tampe, kao i koritenje drugih sredstava informisanja. Clan 19. Radi poticanja vlastitih napora osudenih osoba za ukljucivanje u redovan ivot na slobodi, osudeni za koje se s osnovom moe ocekivati da ce se na slobodi dobro vladati i da nece vriti krivicna djela mogu se pustiti na uvjetni otpust, u skladu sa Krivicnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Krivicni zakon Federacije). O uvjetnom otpustu osoba odudenih u skladu s nadlenosti Bosne i Hercegovine u krivicnim stvarima, konsultovat ce se Sud Bosne i Hercegovine po pitanju primjenjivog zakona. Clan 20. Osudenim osobama otputenim sa izdravanja kazne zatvora pruit ce nadleni organi, ustanove i druge pravne osobe potrebnu pomoc za njihovo lake i bre ukljucivanje u redovan ivot na slobodi. 2. Upucivanje na izdravanje kazne zatvora i kunog zatvora sa elektronskim nadzorom Clan 21. Osudene osobe upucuju se na izdravanje kazne zatvora u odgovarajucu ustanovu prema pravosnanoj presudi suda kojom je ta kazna izrecena, a ako im je odreeno izdravanje kunog zatvora sa elektronskim nadzorom, izdravaju ga u prostorijama u kojima stanuju u mjestu prebivalita, odnosno boravita. Clan 22. Upucivanje osudenih osoba na izdravanje kazne zatvora vri sud na cijem podrucju osudeni ima prebivalite, odnosno boravite ili Sud Bosne i Hercegovine kada je taj sud izrekao kaznu. Clan 23. Sud je duan poduzeti potrebne radnje radi izvrenja kazne zatvora odmah nakon prijema izvrne odluke, a najkasnije u roku od tri dana od dana njenog prijema. Sud nadlean za izvrenje kazne zatvora moe u sluajevima osude na kaznu zatvora do jedne godine zatraiti od centra za socijalni rad nadlenog po mjestu prebivalita, odnosno boravita osuene osobe izvjetaj o osobnim, porodinim i socijalnim prilikama te osobe radi ocjene da li se radi o osobi pogodnoj da bude upuena na izdravanje kunog zatvora sa elektronskim nadzorom. Sud e prije donoenja odluke o odreivanju izvrenja kunog zatvora sa elektronskim nadzorom 4

ispitati tehnike mogunosti za takvo izvrenje u prostorijama u kojima e osuena osoba stanovati kao i druge okolnosti od znaaja za izvrenje. Kada sud ocijeni da su ispunjeni uvjeti za upuivanje osuene osobe na izdravanje kunog zatvora sa elektronskim nadzorom pozvat e osuenu osobu da se upozna sa nainom i uvjetima izvrenja i izjasni se pristaje li na ovakav nain izvrenja kazne zatvora. Nakon provedenog postupka sud donosi odluku o upuivanju osuene osobe na izdravanje kunog zatvora sa elektronskim nadzorom kojom se odreuje dan i mjesto poetka izdravanja. Odlukom kojom se osuena osoba upuuje na izdravanje kunog zatvora sa elektronskim nadzorom moe se odrediti pravo te osobe da u odreene dane i sate moe napustiti prostorije u kojima stanuje radi: 1) obavljanja redovnih radnih dunosti; 2) dobivanja neophodne zdravstvene zatite za sebe i osobe za koje se prema zakonu duna starati; 3) pohaanja redovne nastave ili polaganja ispita; 4) posjeivanja odreenih savjetovalita. Na zahtjev osuene osobe posebnom odlukom moe joj se odobriti odsustvovanje iz prostorija u kojima stanuje za odreeni vremenski period u opravdanim sluajevima. O zahtjevu za odsustvovanje u trajanju do 24 sata odluuje direktor ustanove na ijem teritoriju osuenik izdrava kuni zatvor sa elektronskim nadzorom, a o odsustvovanju u trajanju duem od 24 sata odluuje nadleni sud na zahtjev osuene osobe Clan 24. Sud poziva osuenu osobu koja se nalazi na slobodi i saoptava joj dan kada se treba javiti radi izvrenja kazne zatvora u odreenu ustanovu. Dan javljanja toj ustanovi, odnosno dan zapoinjanja izdravanja kunog zatvora sa elektronskim nadzorom odreuje se tako da osuenoj osobi ostane najmanje osam, a najvie 15 dana do dana javljanja na izdravanje kazne, odnosno zapoinjanja izvrenja kunog zatvora sa elektronskim nadzorom. Pri saoptavanju sud predaje osuenoj osobi uputni akt i voznu kartu ako za odlazak treba koristiti usluge javnog saobraaja. Sud je duan prilikom upuivanja osuene osobe na izdravanje kazne zatvora, odnosno kunog zatvora sa elektronskim nadzorom, istovremeno ili najkasnije u roku od tri dana obavijestiti ustanovu kojeg se dana osuena osoba treba javiti na izdravanje kazne zatvora, a ako se radi o osobi koja izdrava kuni zatvor sa elektronskim nadzorom dostaviti joj odluku o upuivanju na izdravanje kunog zatvora sa elektronskim nadzorom. Uz uputni akt, odnosno odluku o upuivanju na izdravanje kunog zatvora sa elektronskim nadzorom sud e obavezno dostaviti prijepis presude i izvod iz kaznene evidencije. Ustanova je duna u roku od 24 sata obavijestiti sud o stupanju osuene osobe na izdravanje kazne zatvora, odnosno ozapoinjanju izdravanja kunog zatvora sa elektronskim nadzorom. Ako se osuena osoba koja je na slobodi ne javi odreenog dana radi izdravanja kazne zatvora, odnosno radi zapoinjanja izdravanja kunog zatvora sa elektronskim nadzorom ne bude u prostorijama u kojima stanuje, ustanova e o tome obavijestiti sud najkasnije u roku od 24 sata od dana odreenog za javljanje u ustanovu, odnosno zapoinjanje izdravanja kunog zatvora sa elektronskim nadzorom. 5

Ako se uredno upuena osuena osoba ne javi ustanovi u odreenom roku ili ne bude u prostorijama u kojima stanuje na dan odreen za zapoinjanje izdravanja kunog zatvora sa elektronskim nadzorom, sud e izdati naredbu sudskoj policiji da se ta osoba prinudno sprovede. Za osuene osobe koje se kriju ili se nalaze u bjekstvu sud donosi naredbu za izdavanje potjernice koju dostavlja nadlenom organu za unutranje poslove. Kada osuena osoba bude uhvaena sprovodi se u ustanovu na izdravanje kazne.

Trokove sprovoenja u sluaju iz st. 8. i 9. ovog lana snosi osuena osob

Clan 25. Pocetak izvrenja kazne zatvora racuna se od dana kada se osudena osoba sama javi radi izdravanja kazne zatvora, odnosno od dana kada bude sprovedena u ustanovu, a poetak izvrenja kunog zatvora sa elektronskim nadzorom rauna se od dana odreenog za zapoinjanje izvrenja. Clan 26. Ako osuena osoba koja se upuuje na izdravanje kazne zatvora ili kunog zatvora sa elektronskim nadzorom ima maloljetnu djecu ili druge osobe o kojima se iskljuivo stara, sud e o tome obavijestiti nadleni organ starateljstva. Federalni ministar donosi propis o kriterijima za upuivanje osuenih osoba na izdravanje kazne zatvora 3. Odlaganje izvrenja kazne Clan 27. Osudenoj osobi koja se nalazi na slobodi moe se, na njenu molbu, ili s njenim pristankom na molbu clanova ue porodice ili na prijedlog nadlenog organa socijalnog staranja, odloiti izvrenje kazne zatvora: 1) ako je oboljela od tee akutne bolesti; 2) ako se desio smrtni slucaj ili teka bolest u uoj porodici osudene osobe; 3) ako je odlaganje potrebno radi izvrenja ili dovrenja izuzetno neodlonih poljskih ili sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnim nepogodama ili drugim udesom, a porodica osudene osobe nema drugih clanova porodice sposobnih za rad, niti se zbog slabog imovnog stanja ili iz drugih pravdanih razloga moe angaovati druga osoba za obavljanje ovih poslova; 4) ako je osudena osoba obavezna da izvri odredeni posao koji je vec poceo, a usljed neizvrenja posla nastala bi neotklonjiva ili znatnija teta; 5) ako je odlaganje osudenoj osobi potrebno zbog zavretka kolovanja ili polaganja ispita za koji se pripremala;

6) ako su zajedno sa osudenom osobom odudeni njen bracni drug ili drugi clanovi zajednickog domacinstva ili ako se oni vec nalaze na izdravanju kazne zatvora, a istovremenim izdravanjem kazne svih tih osoba bilo bi ugroeno izdravanje maloljetnih, bolesnih ili starih clanova domacinstva; 7) ako je osudena ena koja doji dijete mlade od godinu dana ili koja je trudna; 8) ako je osudena osoba hranilac porodice, a stupanjem na izdravanje kazne zatvora bilo bi ugroeno izdravanje porodicnog domacinstva. Izvrenje kazne u slucaju iz tacke 1. stava 1. ovog clana, moe se odloiti najdue godinu dana, u slucajevima iz tac. 2., 3., i 4. najdue tri mjeseca, u slucajevima iz tac. 5., 6. i 8. najdue est mjeseci, a u slucajevima iz tacke 7. do navrene jedne godine ivota djeteta. Clan 28. Molba za odlaganje izvrenja kazne zatvora podnosi se u roku od tri dana od dana urucenog uputnog akta iz stava 1. clana 24. ovog zakona. Ako je razlog za odlaganje izvrenja kazne zatvora iz tac. 1. i 2. stava 1. clana 27. ovog zakona, nastao nakon tog roka, molba se moe podnijeti do dana kada osudena osoba treba da se javi radi izdravanja kazne. U molbi se moraju navesti razlozi i dokazi o cinjenicama koje opravdavaju odlaganje. O molbi za odlaganje izvrenja kazne zatvora rjeava sud koji je duan u roku od pet dana od dana prijema molbe donijeti rjeenje. Prije donoenja rjeenja sud moe izvriti potrebna provjeravanja radi utvrdivanja cinjenica navedenih u molbi. Molbu koja nije podnesena u roku i molbu u kojoj nisu navedeni razlozi, dokazi i cinjenice, sud ce rjeenjem odbaciti. Do donoenja rjeenja o molbi odlae se pocetak izvrenja kazne zatvora. Ako se molba za odlaganje ponovo podnosi iz istih razloga iz kojih je ranija molba odbijena, sud ce rjeenjem takvu molbu odbaciti. Clan 29. Protiv rjeenja kojim se odbija ili odbacuje molba za odlaganje izvrenja kazne zatvora osudena osoba ima pravo albe u roku od tri dana od dana prijema rjeenja predsjednika nadlenog kantonalnog suda. alba odlae izvrenje kazne. Predsjednik nadlenog kantonalnog/upanijskog suda duan je donijeti rjeenje po albi iz stava 1. ovog clana u roku od tri dana od dana prijema albe, a u roku od pet dana od dana donesenog rjeenja, duan je dostaviti ga nadlenom sudu za izvrenje kazne zatvora. Protiv rjeenja predsjednika nadlenog kantonalnog/upanijskog po albi iz stava 3. ovog clana, ne moe se pokrenuti upravni spor. O odlaganju izvrenja kazne zatvora sud ce obavezno obavijestiti ustanovu u koju se upucuje osudena osoba. 7

Clan 30. Osoba pozvana na odsluenje vojnog roka koja je osudena na kaznu zatvora upucuje se na izdravanje kazne zatvora prije sluenja vojnog roka. Osobi koja je u toku odsluenja vojnog roka osudena na kaznu zatvora do est mjeseci za ucinjeno krivicno djelo prije stupanja na odsluenje vojnog roka ili vojnu vjebu, odloit ce se pocetak izvrenja kazne zatvora do zavretka vojnog roka, odnosno vojne vjebe. Izvrenje kazne odloit ce se i osobi osudenoj na kaznu zatvora do dvije godine za krivicno djelo ucinjeno prije stupanja na odsluenje vojnog roka, kojoj do zavretka vojnog roka ne preostaje vie od est mjeseci. Clan 31. Kad nadleni tuilac na osnovu zakonskog ovlatenja zatrai odlaganje izvrenja kazne zatvora, sud nece pozivati osudenu osobu radi izvrenja kazne, a ako ga je vec pozvao, ali jo nije proao rok javljanja ustanovi, donijet ce rjeenje o odlaganju izvrenja kazne zatvora. Odlaganje izvrenja kazne zatvora u slucaju iz stava 1. ovog clana, traje dok tuilac ne obavijesti sud da se moe otpoceti sa izvrenjem kazne zatvora, odnosno dok ne bude donesena odluka o pravnom sredstvu tuioca. 4. Prijem i klasifikacija osudenih osoba Clan 32. Osudena osoba prima se u ustanovu na osnovu uputnog akta suda. Prilikom prijema u ustanovu, utvrdit ce se identitet osudene osobe koja ce se smjestiti u prijemno odjeljenje. Osoba osudena na kaznu zatvora do jedne godine zadrat ce se u prijemnom odjeljenju do 15 dana, a osobe osudene preko jedne godine zatvora, najdue 30 dana. Clan 33. Sav novac, vrijednosti i ostala imovina koja pripada osudenoj osobi, a koju prema kucnom redu ustanove ne smije drati, mora se prilikom prijema osudene osobe pohraniti na sigurnom mjestu, o cemu ce se napraviti popis. Imovina iz stava 1. ovog clana vraca se osudenoj osobi prilikom otputanja iz ustanove ili se predaje clanovima njegove porodice uz saglasnost osudene osobe. Clan 34. U prijemnom odjeljenju osudena osoba se upisuje u maticnu knjigu, za nju se formira osobni list i utvrduje zdravstveno stanje. Osoba osudena na kaznu zatvora preko est mjeseci, fotografirat ce se. Za vrijeme boravka u prijemnom odjeljenju, utvrduje se prijedlog tretmana osudene osobe. U matinu knjigu se upisuju i osobe koje izdravaju kuni zatvor sa elektronskim nadzorom i za njih se formira osobni list. 8

Uputstvo o maticnim knjigama, osobnom listu i nacinu odredivanja tretmana osudenih osoba, donosi federalni ministar. Clan 35. U toku izvrenja kazne zatvora moe se vriti reklasifikacija osudenih osoba, zavisno od postignutog uspjeha u tretmanu. Clan 36. Na pocetku izdravanja kazne zatvora osudena osoba se upoznaje s pravilima kucnog reda, s pravima i dunostima u toku izdravanja kazne zatvora, s nacinom na koji moe ostvariti svoja prava i s disciplinskim prekrajima i kaznama koje se za njih mogu izreci. Odredbe ovog zakona kao i ostali propisi o izvrenju kazne zatvora, koji se odnose na prava i dunosti osudenih osoba, treba da budu dostupni osudenim osobama u toku izdravanja kazne zatvora, o cemu se stara rukovodilac ustanove. Clan 37. O datumu stupanja i o datumu otputanja sa izdravanja kazne zatvora ustanova ce odmah obavijestiti nadleni organ za unutranje poslove na cijem podrucju se osudena osoba vodi u evidenciji prebivalita odnosno boravita. Odredbe iz stava 1. ovog lana primjenjuju se i na osobe koje izdravaju kuni zatvor sa elektronskim nadzorom III - POLOAJ OSUENIH OSOBA NA IZDRAVANJU KAZNE ZATVORA 1. Smjetaj i higijenski uvjeti Clan 38. Smjetaj osudenih osoba u ustanovi mora odgovarati higijenskim zahtjevima predvidenim ovim zakonom i mjesnim klimatskim prilikama. Clan 39. Svakoj osudenoj osobi, u pravilu, osigurava se posebna soba za spavanje, osim u slucajevima kada se smatra da zajednicki smjetaj vie osudenih osoba ima odredenih prednosti. Svaka osudena osoba mora imati poseban krevet i posteljinu. Zajednicki boravak osudenih osoba osigurava se na radnom mjestu, u procesu obrazovnih aktivnosti, prilikom objedovanja, za vrijeme slobodnih aktivnosti, u dnevnom boravku i slicnim prilikama. Clan 40. U svim prostorijama u kojima borave osudene osobe mora se osigurati zadovoljavanje zdravstvenih i higijenskih potreba, dovoljna kolicina zraka, svjetla, grijanja i ventilacije i sa najmanje cetiri metra kvadratna, ali ne manje od deset kubnih metara prostora na svaku osudenu osobu. U prostorijama u kojima borave osudene osobe prozori moraju biti dovoljno veliki da omogucuju rad i citanje pod prirodnim svjetlom u uobicajenim uvjetima, da omogucuju ulaz svjeeg zraka, osim ako ne postoje klimatski uredaji, da svojim izgledom i velicinom odgovaraju standardnim prozorima. 9

Vjetacko osvjetljavanje mora odgovarati postojecim standardnim normama. Sanitarni uredaji moraju omoguciti svakoj osudenoj osobi zadovoljavanje fizioloskih potreba u cistim i pristojnim uvjetima. Svakoj osudenoj osobi mora se omoguciti koritenje prikladnih uredaja za kupanje i tuiranje pri temperaturi koja odgovara klimatskim uvjetima i u razmacima koji omogucavaju odravanje normalne licne higijene, ali najmanje jedanput u sedmici. Sve prostorije ustanove moraju se propisno odravati i redovno cistiti. Clan 41. Osudene osobe treba da odravaju licnu higijenu za koju im treba osigurati vodu i toaletni pribor. Iz zdravstvenih razloga, a u cilju ocuvanja samopotovanja, osudenim osobama treba omoguciti njegovanje normalne brade i kose, a mukarcima redovito brijanje. Clan 42. U ustanove koje ne ispunjavaju uvjete iz cl. 38. do 41. ovog zakona, ne mogu se upucivati na izdraavanje kazne zatvora osudene osobe o cemu odlucuje federalni ministar. 2. Odijevanje i ishrana osudenih osoba Clan 43. Osudenim osobama kojima nije doputeno noenje vlastite odjece osigurava se odjeca i obuca koja je prikladna klimatskim uvjetima tako da im se ne ugroava zdravlje. Odjeca osudenih osoba, koju osigurava ustanova ne smije djelovati degradirajuce i poniavajuce. Pravilnik o odjeci i obuci osudenih osoba donosi federalni ministar. Clan 44. Osudenim osobama se osigurava hrana u pravilnim razmacima koja je pripremljena u obrocima koji kvalitetom i kolicinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a ujedno su primjereni dobi, zdravlju, vrsti posla koji obavljaju i njihovim vjerskim i kulturnim zahtjevima. Punoljetnim osudenim osobama osigurava se hrana kaloricne vrijednosti najmanje 12.500 dula dnevno, a maloljetnicima 14.500 dula dnevno. Pravilnik o ishrani osudenih osoba, kao i tablicama kaloricne vrijednosti hrane donosi federalni ministar. 3. Zdravstvena zatita Clan 45. Osudenim osobama osigurava se ljekarska pomoc i bolnicko lijecenje. Trokove lijecenja snosi ustanova, osim ako se utvrdi da se osudeni namjerno ozlijedio. 10

11

Clan 46. Svaka ustanova treba da ima svoga ljekara i po mogucnosti organizovanu zdravstvenu zatitu. O smjetaju osudenog u bolnicu ustanove ili u ambulantnu sobu iste ustanove odlucuje ljekar. U slucaju da ne postoji mogucnost lijecenja u ustanovi, oboljela osudena osoba upucuje se u ustanovu u kojoj postoji mogucnost lijecenja, a u slucaju hitnosti ili kad postoji opasnost zbog dueg prevoza u tu ustanovu, kao i kad ne postoji mogucnost potrebnog specijaliziranog lijecenja u toj ustanovi, oboljela osudena osoba uputit ce se u zdravstvenu ustanovu, o cemu odlucuje rukovodilac ustanove. Vrijeme provedeno u opcoj zdravstvenoj ustanovi uracunava se u izvrenje kazne zatvora. Clan 47. Oboljela osudena osoba ima pravo traiti da ga na njegov troak pregleda ljekar specijalista, ako takav pregled nije vec odredio ljekar ustanove. Clan 48. Trudnim osudenim enama i porodiljama osigurava se strucna ljekarska njega. Dijete moe ostati uz majku, na njezin zahtjev, do navrene tri godine zivota, a nakon toga predaje se, u sporazumu s majkom, porodici ili nadlenom organu socijalne skrbi, koji ce poduzeti potrebne mjere za smjetaj djeteta. Osudena ena moe se za vrijeme trudnoce zaposliti samo na lakim radovima, a za vrijeme od est sedmica prije, a isto toliko poslije porodaja, samo na radovima koje dozvoli ljekar. Clan 49. Osudena osoba koja za vrijeme izdravanja kazne zatvora duevno oboli ili pokazuje teke psihicke smetnje, uputit ce se u odgovarajucu zdravstvenu ustanovu. Clan 50. Medicinska intervencija nad osudenom osobom, kad za to postoje medicinske indikacije nece se primjenjivati bez njegova pristanka, osim u slucajevima predvidenim propisima iz oblasti zdravstva. Clan 51. U slucaju nesrece na poslu ili profesionalnog oboljenja, osudene osobe imaju pravo na invalidsko osiguranje po propisima o invalidskom osiguranju. 4. Ogranicenje u kretanju osudenih osoba i pravo na kontakte Clan 52. Upotreba sredstava za ogranicavanje kretanja kao to su lisice, koulje stezulje i ostala sredstva za ogranicenje kretanja mogu se koristiti samo kao mjera za sprijecavanje bijega za vrijeme sprovodenja osudene osobe, ili iz zdravstvenih razloga po nalogu i kontroli ljekara da bi se osudena osoba zatitila od samopovrijedivanja ili nasrtanja na druge osudene osobe, kao i u slucajevima da se sprijeci unitavanje imovine od strane osudene osobe. 12

Sredstva za ogranicenje kretanja ne mogu se upotrebljavati kao kazna za osudene osobe. Clan 53. Osudenim osobama omogucit ce se da razgovaraju sa inspektorom nadlenim za izvrenje kazne zatvora ili drugim ovlatenim osobama koje posjecuju ustanovu. Razgovor iz stava 1. ovog clana obavlja se bez prisustva slubenog osoblja ustanove. Osudenim osobama mora se omoguciti upucivanje molbi, albi i drugih podnesaka nadlenim organima radi zatite njihovih prava. Molbe i pritube moraju se rjeavati bez odgadanja. Clan 54. Osudenim osobama omogucit ce se kontaktiranje sa njihovim porodicama, osobama ili predstavnicima organizacija koje mogu pomoci u njihovom tretmanu. Clan 55. Osudene osobe imaju pravo da se informiu o novostima u svijetu putem dnevne ili periodicne tampe, radija, televizije i na drugi pogodan nacin o cemu se stara rukovodilac ustanove. Osudenim osobama stranim dravljanima omogucit ce se da budu informisani o njihovom pravu da stupe u kontakt sa diplomatskim ili konzularnim predstavnikom zemlje ili diplomatskog ili konzularnog predstavnitva zemlje koja zastupa interese njihove zemlje ili sa nacionalnim ili medunarodnim organom cija je dunost djelovanje u interesu takvih osoba. Clan 56. U slucaju tee bolesti ili smrti osudene osobe, uprava ustanove ce o tome odmah obavijestiti njegovu uu porodicu ili drugu osobu koju je osudena osoba ranije odredila. Osudena osoba mora biti obavijetena o smrti ili teoj bolesti clanova ue porodice. U slucajevima iz stava 2. ovog clana osudenoj osobi ce se, po mogucnosti, dozvoliti posjeta da vidi preminulog clana ue porodice ili da prisustvuje sahrani. Posmrtni ostaci osudene osobe se isporucuju njenoj porodici ili se sahranjuju u groblje koje odredi ustanova. IV - PREKID IZDRAVANJA KAZNE ZATVORA I PREMJETAJ 1. Prekid izdravanja kazne zatvora Clan 57. Osudenoj osobi moe se dozvoliti prekid izdravanja kazne zatvora. Odredbe cl. 27., 28., 29. i 31. ovog zakona shodno se primjenjuju i na prekid izdravanja kazne zatvora. Prekid izdravanja kazne zatvora izvrit ce se i u slucaju kada sud odredi mjeru pritvora za drugo krivicno djelo. 13

O prekidu izdravanja kazne zatvora rjeenjem odlucuje sud koji je izrekao prvostepenu presudu. U slucaju iz stava 4. ovog clana sud odlucuje u vijecu sastavljenom od trojice sudija. Clan 58. Molba osudene osobe i miljenje ustanove dostavlja se sudu u roku od 15 dana. Clan 59. Protiv rjeenja iz clana 57. ovog zakona osudena osoba moe izjaviti albu drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje doneseno po albi je konacno i protiv njega se ne moe pokrenuti upravni spor. Vrijeme provedeno na prekidu izdravanja kazne zatvora ne racuna se u vrijeme izdravanja kazne zatvora. Clan 60. Ako se za vrijeme trajanja prekida izdravanja kazne zatvora utvrdi da su prestale okolnosti zbog kojih je prekid dozvoljen ili je dozvoljen na osnovu lanih isprava ili drugih dokaza, odnosno da se prekid ne koristi u svrhu u koju je dozvoljen, rjeenje iz clana 59. ovog zakona ce se ukinuti, a osudenoj osobi naloiti da se javi na dalje izdravanje kazne zatvora odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje iz stava 1. ovog clana dostavlja se ustanovi i osudenoj osobi. Ako se osudena osoba ne javi na dalje izdravanje kazne zatvora u roku odredenom u rjeenju, ustanova ce postupiti po odredbama iz st. 7. do 9. clana 24. ovoga zakona. 2. Premjetaj osudenih osoba Clan 61. Nakon izdrane jedne trecine kazne zatvora, na molbu osudene osobe ili na prijedlog rukovodioca ustanove moe se odobriti premjetaj osudene osobe iz jedne u drugu ustanovu. O premjetaju osudene osobe iz jedne u drugu ustanovu odlucuje Federalno ministarstvo pravde (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) uz pribavljeno miljenje ustanove. Protiv rjeenja iz stava 2. ovog clana osudena osoba moe uloiti albu federalnom ministru. Ako je odbijena molba iz stava 1. ovog clana, nova molba moe se podnijeti nakon isteka roka od est mjeseci od dana donoenja rjeenja iz stava 2. ovog clana. O premjetaju osobe osudene od strane Suda Bosne i Hercegovine moe se odluciti iskljucivo u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine o izvrenju krivicnih sankcija. V - POSTUPANJE SA OSUENIM OSOBAMA 1. Rad osudenih osoba i naknada za rad Clan 62. 14

Osudenim osobama se odreduje vrsta posla u skladu sa potrebama njihovog tretmana, njihovim psihofizickim sposobnostima, sklonostima, licnim svojstvima i stecenim strucnim sposobnostima, prema mogucnostima koje postoje u ustanovi i prema potrebama odravanja discipline. U odredivanju vrste posla vodit ce se racuna i o elji osudenih osoba da rade odredeni posao. Organizacija i metode rada u privrednim jedinicama ustanove treba da odgovaraju savremenim radnim standardima i tehnikama, kao i modernim sistemima rukovodenja proizvodnim procesima. Clan 63. Osudenim osobama sposobnim za rad omogucit ce se rad u privrednim jedinicama (pogonima, radionicama, ekonomijama i drugim organizacionim jedinicama) ustanove, na radilitima izvan kruga ustanove, kao i izvan ustanove. Pojedinacno upucivanje osudenih osoba izvan ustanove moe se vriti samo uz saglasnost Federalnog ministarstva. Clan 64. Osudena osoba koja na izdravanju kazne zatvora treba da provede do est mjeseci, a koja je u radnom odnosu, moe za vrijeme izdravanja kazne zatvora nastaviti rad u preduzecu u kojem je dotad radila, ukoliko se s tim saglasi preduzece i osudena osoba i ako je to izvodljivo s obzirom na udaljenost preduzeca o cemu odlucuje federalni ministar. Medusobna prava i obaveze u slucaju iz stava 1. ovog clana regulisat ce se ugovorom koji zakljucuju rukovodilac ustanove i ovlatena osoba preduzeca. Clan 65. Dobit koja se ostvaruje radom osudenih osoba ne treba da bude prioritetna u odnosu na njihov tretman. Clan 66. Radno vrijeme osudenih osoba odreduje se po propisima o radnim odnosima koji se odnose na radnike u preduzecima (u daljem tekstu: propisi o radnim odnosima). Clan 67. Mjere zatite na radu osudenih osoba treba da odgovaraju zatiti na radu u preduzecima u kojima se obavljaju slicni poslovi. Clan 68. Osudene osobe imaju pravo na osiguranje od nesrece na poslu i profesionalnog oboljenja pod istim uvjetima kao i radnici u preduzecima. Clan 69. Dnevni i sedmicni maksimum radnih sati osudenih osoba treba da odgovara radnom vremenu utvrdenom prema propisima o radnim odnosima. Clan 70. Osudene osobe imaju pravo na dnevni odmor, najmanje jedan dan odmora u sedmici i dovoljno vremena za obrazovanje i druge aktivnosti u skladu sa njihovim programom tretmana. 15

Clan 71. Osudenim osobama koje rade i borave u zatvorenim prostorijama mora se omoguciti da provedu na otvorenom prostoru najmanje tri sata dnevno. Clan 72. Osudene osobe imaju pravo na naknadu za svoj rad. Visina naknade za rad zavisi od vrste posla, kolicine i kvaliteta rada, duine radnog vremena kao i doprinosa ostvarivanju produktivnosti i ekonomicnosti poslovanja. Naknada za rad iznosi od jedne cetvrtine do jedne polovine place koja se moe ostvarivati na istim ili slicnim poslovima u preduzecima. Naknada za produni rad, rad nocu i rad pod oteanim uvjetima obracunava se u skladu sa propisima o radnim odnosima ili na osnovu ugovora, ako je to povoljnije za osudene osobe. Osudene osobe koje pohadaju prakticnu nastavu imaju pravo na 70% prosjecne naknade iz stava 3. ovog clana. Clan 73. Rukovodilac ustanove donosi Pravilnik o nakandama za rad osudenih osoba uz saglasnost federalnog ministra. Clan 74. Osudenim osobama koje ne rade, a nemaju vlastitih sredstava, osigurat ce se podmirivanje najnunijih potreba davanjem potrebnih stvari (za odravanje licne higijene, dopisivanja i sl.). Clan 75. Osudenoj osobi koja oboli na radu ili u vezi s radom u ustanovi pripada naknada za vrijeme sprijecenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, osim u slucaju namjernog samopovrjedivanja. Clan 76. Osudena osoba slobodno raspolae naknadom koju prima za svoj rad. Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog clana, predmet izvrenja moe biti polovina naknade za rad na osnovu izvrne odluke nadlenog suda po kojoj je osudena osoba obavezna davati izdravanje djeci, bracnom drugu, odnosno roditeljima, naknaditi tetu prouzrocenu krivicnim djelom ili podmiriti druge obaveze. Clan 77. Rukovodilac ustanove moe donijeti rjeenje da se od naknade za rad osudene osobe, kao i novca koji je osudenoj osobi oduzet prilikom dolaska u ustanovu ili mu je poslan, naplati teta koju je osudena osoba namjerno ili grubom nepanjom prouzrokovala za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kao i trokovi sprovodenja osudene osobe do kojih je dolo usljed njenog bjekstva i drugim slucajevima sprovodenja kad ih po ovom zakonu snosi osudena osoba. 16

Protiv rjeenja rukovodioca ustanove o visini i naplati tete osudena osoba moe u roku od 15 dana od dana urucenja rjeenja izjaviti albu Federalnom ministarstvu. Protiv rjeenja iz stava 2. ovog clana moe se voditi upravni spor. Ako teta premauje vrijednost od 300 KM, a osudena osoba ne pristaje da je plati, ustanova moe naknadu tete ostvariti tubom kod nadlenog suda. Clan 78. Za pronalaske i tehnicka unapredenja ostvarena tokom izdravanja kazne zatvora, osudenim osobama pripadaju prava shodno opcim propisima. Clan 79. Osudeni koji su proveli na redovnom radu ukupno est mjeseci, ukljucujuci i vrijeme provedeno na lijecenju, osim u slucaju namjernog samopovredivanja, imaju pravo na neprekidni odmor najmanje 18, a najvie do 30 radnih dana tokom jedne godine. Naknada za odmor osudenim osobama utvrduje se po propisima o radnim odnosima. Visina i nacin koritenja godienjeg odmora propisuje se pravilnikom o kucnom redu ustanove. Clan 80. Kad se po propisima o radu i samo vrijeme provedeno na radu u odredenoj vrsti posla priznaje kao osnov za sticanje kvalifikacije, priznat ce se za tu kvalifikaciju i vrijeme provedeno na istoj vrsti posla u ustanovi. 2. Obrazovanje osudenih osoba Clan 81. Za osudene maloljetnike i mlade punoljetne osobe koje nemaju zavrenu osnovnu kolu u osmogodinjem trajanju, ustanova je obavezna organizovati nastavu u cilju sticanja osnovne izobrazbe i nastavu za strucnu izobrazbu i osposobljavanje osudenih, u skladu sa propisima o osnovnom i srednjem obrazovanju. Nastava iz stava 1. ovog clana organizuje se i za ostale osudene osobe za koje je to korisno i potrebno. Ukoliko se pokae pogodnijim, ustanova moe organizovati nastavu iz stava 1. ovog clana u saradnji sa mjesnim kolama, o cemu se sklapa poseban ugovor. Osudene osobe mogu biti dopisni izvanredni daci i studenti kola i tecajeva van ustanove, ako to razlozi sigurnosti dozvoljavaju i ako se programom tretmana ocijeni da je to potrebno i korisno za postizanje svrhe izvrenja kazne. Osudene osobe koje zavre odredenu kolu ili steknu kvalifikacije u ustanovi dobivaju svjedodbu. Iz svjedodbe se ne smije vidjeti da je opca ili druga naobrazba stecena u ustanovi. Clan 82. Na rad kola koje se osnivaju u ustanovama primjenjuju se propisi o osnovnom i srednjem obrazovanju kantona na cijem se podrucju nalazi ustanova. 17

Clan 83. Svaka ustanova treba da ima biblioteku koja je na raspolaganju svim kategorijama osudenih osoba. Biblioteka treba da bude snabdjevena irokim asortimanom knjiga za razonodu kao i naucnom literaturom, koju, u skladu sa mogucnostima, treba neprekidno dopunjavati. Osudenim osobama treba omoguciti da koriste svoje knjige za citanje. Ukoliko je moguce biblioteku treba organizovati u saradnji sa loklanom bibliotekom. Clan 84. U okviru slobodnog vremena u ustanovi organizuju se slobodne aktivnosti, (fizicka kultura i razni oblici kulturnoprosvjetnog rada), kao dopunski oblik opceg, fizickog i strucnog obrazovanja i radi sticanja pozitivnih navika za racionalno koritenje slobodnog vremena poslije putanja na slobodu. U cilju ostvarivanja aktivnosti iz stava 1. ovog clana, osudene osobe mogu osnivati sportske, dramske, literarne, muzicke i druge sekcije i odravati priredbe i takmicenja. 3. Prava i pogodnosti Clan 85. Osudene osobe imaju pravo primati pismena od organa vlasti i drugih institucija i upucivati im podneske u svrhu zatite svojih prava i zakonom zasticenih interesa, bez ogranicenja i kontrole. Strani dravljani mogu se obracati i konzularnim organima svoje drave ili drave koja titi njihove interese, ukoliko posebnim zakonom nije drugacije odredeno. Osobe bez dravljanstva i izbjeglice mogu se obracati institucijama koje po pravilima medunarodnog prava tite interese tih osoba. Clan 86. Osudene osobe imaju pravo dopisivati se sa clanovima svoje porodice bez ogranicenja. Clan 87. Osudene osobe imaju pravo primati posjete clanova ue porodice, a po odobrenju ustanove mogu ih posjecivati i druge osobe, u skladu sa pravilnikom o kucnom redu ustanove. Ako je osudena osoba strani dravljanin, konzularni predstavnik njegove drave ili drave koja titi interese njegove drave, ima pravo, u granicama kucnog reda, posjecivati osudenu osobu. Pravo iz stava 2. ovog clana moe se uskratiti samo ako se takvo pravo uskracuje diplomatskim ili konzularnim prestavnicima Bosne i Hercegovine u dravi ciji je dravljanin osudena osoba, ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno. Ako je osudena osoba bez dravljanstva ili izbjeglica, predstavnik medunarodne organizacije koja titi interese osoba bez dravljanstva, odnosno izbjeglica, ima pravo, u granicama kucnog reda, posjecivati te osudene osobe. Clan 88. 18

Osudene osobe imaju pravo primati od clanova ue porodice poiljke sa rubljem, predmetima za licnu upotrebu, tampu i knjige, te novac koji mogu troiti, u skladu sa pravilnikom o kucnom redu ustanove. Clan 89. Osudenoj osobi se mogu odobriti koje se koriste van ustanove i to: a) slobodno kretanje van kruga ustanove u trajanju do 24 sata nakon svakih izdranih sedam dana kazne zatvora (cetiri puta u mjesecu koje u principu treba iskoristiti neradnim danom); b) slobodan izlaz u grad u trajanju do pet sati jednom u mjesecu; c) dopust do est dana u toku jedne godine izdravanja kazne zatvora. Nakon svakih dva mjeseca provedenih na izdravanju kazne zatvora osudenom se moe odobriti do jedan dan dopusta; d) dopust do sedam dana u toku jedne godine izdravanja kazne zatvora u slucaju teke bolesti ili smrti clana porodice, elementarnih nepogoda ili tekih socijalnih slucajeva; e) slobodno kretanje van kruga ustanove do dva dana u toku jedne godine za vjerske praznike; f) za svaki dravni praznik slobodno kretanje van kruga ustanove do jedan dan u toku jedne godine; g) godinji odmor u krugu porodice. Clan 89a. Nadzor je obavezan ako je pogodnost koja se koristi izvan ustanove odobrena: a) osobi osudenoj na kaznu zatvora do deset godina za krivicno djelo genocida, zlocina protiv covjecnosti, ratnog zlocina, terorizma, neovlatene proizvodnje i prometa opojnim drogama, sprjecavanja povratka izbjeglih i raseljenih osoba; b) osobi osudenoj na kaznu zatvora duu od deset godina, bez obzira na vrstu krivicnog djela; c) alkoholicaru, ovisniku o drogama ili viestrukom povratniku. Ako se pogodnost koja se koristi van ustanove odobrava osobi koju je osudio Sud Bosne i Hercegovine, o tome se to prije obavjetava Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, ali najkasnije prije pocetka koritenja pogodnosti. Clan 90. Sljedecim se osobama nece odobriti koritenje pogodnosti izvan ustanove prije isteka jedne polovine zatvorske kazne: a) osobama osudenim na kaznu zatvora u trajanju do deset godina za krivicno djelo genocida, zlocina protiv covjecnosti, ratnog zlocina, terorizma, neovlatene proizvodnje i prometa opojnim drogama, sprjecavanja povratka izbjeglih i raseljenih osoba; b) svim osobama osudenim na kaznu zatvora duu od deset godina, bez obzira na vrstu krivicnog djela; c) alkoholicarima, ovisnicima o drogama ili viestrukim povratnicima. 19

Osobama osudenim na kaznu zatvora od pet do deset godina, koje nisu pocinile krivicna djela iz stava 1. tacka a) i b) ovog clana i koje nisu viestruki povratnici, alkoholicari ili ovisnici o drogama, moe se odobriti pogodnost koja se koristi van kruga ustanove, nakon izdrane jedne trecine zatvorske kazne. Drugim osudenicima moe se odobriti pogodnost koja se koristi van kruga ustanove nakon izdrane jedne cetvrtine zatvorske kazne. Miljenje nadlenog policijskog organa i nadlene opcinske slube za socijalnu zatitu potrebno je prilikom odlucivanja o odobravanju koritenja pogodnosti iz clana 89. ovog zakona osudenicima koji su pocinili krivicno djelo iz stava 1. tacka a) i b) ovog clana, ili osudenicima za koje se procijeni da bi boravkom na slobodi izazvali javne nerede ili ukoliko je to potrebno iz sigurnosnih razloga. Kriteriji iz stavova 1., 2., 3. i 4. ovog clana ne primjenjuju se na odobrenje pogodnosti iz clana 89. tacke d) ovog zakona koje se koriste iskljucivo u iznimnim slucajevima. Pored zahtjeva za odobrenje pogodnosti iz clana 89. tacke d) ovog zakona, osudenik je duan podnijeti pismeno obrazloenje razloga za traenje dopusta; Nevracanje sa dopusta u roku od 24 sata po isteku odobrenog perioda, bez odgovarajuceg i po mogucnosti prethodnog opravdanja, smatrat ce se bjekstvom. Pogodnosti iz clana 89. ovog zakona ne smiju se koristiti izvan teritorije Bosne i Hercegovine. Clan 91. Uvjeti i nacin koritenja pogodnosti iz clana 89. ovog zakona, kao i onih koje se koriste unutar ustanove, propisuju se kucnim redom. Za dobro ponaanje, zalaganje na radu, kao i kad se ocijeni da bi to moglo pozitivno uticati na osudene osobe, ustanova moe osudenim osobama davati i druge pogodnosti utvrdene pravilnikom o kucnom redu ustanove. lan 91a. Osuene osobe se za vrijeme koritenja vanzavodskih pogodnosti mogu elektronski nadzirati. lan 91b. Federalni ministar propisat e nain provoenja elektronskog nadzora u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Clan 92. Pritube protiv odluka o koritenju pogodnosti mogu se podnositi Ombudsmenu za ljudske prava Bosne i Hercegovine. Osudena osoba ima pravo pritubi Federalnom ministarstvu, odnosno odgovarajucem organu uprave kantona, na rad slubenih osoba ustanove zbog povrede njenih prava. 4. Disciplinska odgovornost Clan 93.

20

Osudene osobe disciplinski odgovaraju za ponaanja ucinjena suprotno zakonu, pravilniku o kucnom redu i naredenjima slubenih osoba ustanove. Ponaanja iz odredbe stava 1. ovog clana, predstavljaju disciplinski prekraj. Disciplinski prekraji mogu biti teki i laki. Teki disciplinski prekraji su: 1) odbijanje naredenja slubenih osoba; 2) pruanje aktivnog ili pasivnog otpora slubenim osobama; 3) bjektstvo ili pripremanje bjekstva sa izdravanja kazne ili pomaganje drugim osobama pri bjekstvu ili pripremanju bjekstva; 4) udaljavanje iz ustanove ili sa radilita bez odobrenja slubene osobe; 5) uivanje i unoenje u ustanovu alkohola i opojnih droga; 6) posjedovanje kod sebe nedozvoljenih predmeta; 7) neopravdano kanjenje sa slobodnih izlazaka, odsustvovanja ili odmora; 8) medusobne svade i tuce; 9) izrada ma kakvih predmeta i obavljanje privatnih poslova za sebe ili drugog bez naloga slubene osobe; 10) pjevanje, galama, dovikivanje iz sobe u sobu, odnosno kroz prozor ili po hodnicima, stvaranje nepotrebne guve prilikom postrojavanja, ulaska ili izlaska iz zgrade; 11) nepristojno ponaanje prema slubenim osobama; 12) izbjegavanje pozdravljanja slubenih osoba; 13) neuredno odravanje prostorija za boravak, posteljine, odjece i obuce; 14) puenje na nedozvoljenom mjestu, bacanje otpadaka i cikova po hodnicima ili u krugu organa; 15) ulaenje u spavace sobe i druge prostorije u vrijeme kada je to zabranjeno; 16) medusobna preprodaja ili trampa bilo kakvih stvari, krada, kockanje, igranje nedozvoljenih igara; 17) unoenje u ustanovu predmeta koje osudene osobe ne smiju kod sebe imati; 18) krenja odredbi o elektronskomnadzoru 19) sve druge radnje koje su zabranjene pravilnikom o kucnom redu, uputstvima i naredbama rukovodioca ustanove. Laki disciplinski prekraji ureduju se pravilnikom o kucnom redu ustanove. Clan 94. 21

Postupak za utvrdivanje disciplinske odgovornosti osudene osobe mogu pokrenuti rukovodilac ustanove i rukovodioci organizacionih jedinica ustanove. Osudene osobe ne mogu biti skupno kanjene za ucinjeni disciplinski prekraj, niti mogu biti kanjene dva puta za istu radnju. Clan 95. Ako osudena osoba za vrijeme izdravanja kazne zatvora ucini u ustanovi novo krivicno djelo za koje je propisana novcana kazna ili kazna zatvora do godinu dana, kaznit ce se kaznom predvidenom za teki disciplinski prekraj. Clan 96. Za lake disciplinske prekraje mogu se izreci kazne: 1) ukor; 2) javni ukor. Za teke disciplinske prekraje mogu se izreci kazne: 1) novcana kazna; 2) upucivanje u samicu do 20 dana. Novcana kazna moe iznositi najvie 15% od prosjecne mjesecne naknade za rad osudenih osoba u prethodnom mjesecu u ustanovi. Disciplinska kazna upucivanja u samicu moe se izreci samo za disciplinske prekraje iz stava 4. tac. 1. do 8. clana 93. ovog zakona. Clan 97. Disciplinski postupak i izricanje disciplinskih kazni vri komisija koju imenuje rukovodilac ustanove. U postupku utvrdivanja odgovornosti osudenoj osobi se mora omoguciti da iznese svoju odbranu. Pri izricanju disciplinske kazne iz stava 2. clana 96. ovog zakona moe se uvjetno odloiti izvrenje disciplinske kazne za vrijeme do est mjeseci. Uvjetno odlaganje izvrenja disciplinske kazne opozvat ce se ako uvjetno kanjena osoba u roku za koji je odloeno izvrenje bude ponovo disciplinski kanjena. Protiv rjeenja komisije o izricanju disciplinske kazne osudena osoba ima pravo albe rukovodiocu ustanove u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje rukovodioca ustanove doneseno po albi je konacno i protiv njega se ne moe voditi upravni spor. Clan 98. Disciplinska kazna upucivanja u samicu ne moe se primjenjivati ako se njenim izvrenjem ugroava zdravlje osudene osobe, o cemu pismeno miljenje daje ljekar ustanove. 22

U toku izdravanja disciplinske kazne upucivanja u samicu, osudenoj osobi moraju biti osigurani odgovarajuci higijenski i zdravstveni uvjeti. Clan 99. Prema osudenim osobama koje zbog svojih postupaka predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost osoba i imovine ustanove, moe se odrediti mjera usamljenja u trajanju do jedne estine izrecene kazne, s tim da usamljenje ne moe neprekidno trajati due od tri mjeseca. Osudena osoba ce se drati za vrijeme trajanja mjere usamljenja odvojeno od ostalih osudenih osoba. Izvrenje mjere usamljenja prekinuce se ako se ljekarskim nalazom utvrdi da tjelesno i duevno stanje osudene osobe ne dozvoljava dalje usamljenje. Mjera usamljenja moe se ukinuti i prije isteka vremena za koje je odredena, ako se u toku njenog izvrenja utvrdi da su prestali razlozi zbog kojih je odredena. Za vrijeme izdravanja kazne upucivanja u samicu i mjere usamljenja, osudenu osobu svaki dan kontrolie ljekar ustanove. Rjeenje u slucaju iz stava 1. ovog clana donosi rukovodilac ustanove uz saglasnost Federalnog ministarstva, a rjeenje iz st. 3. i 4. ovog clana donosi rukovodilac ustanove. Protiv rjeenja iz stava 1. ovoga clana osudena osoba ima pravo albe federalnom ministru, u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje iz stava 7. ovog clana donesenog po albi je konacno i protiv njega se ne moe voditi upravni spor. Pravilnik o uvjetima i nacinu izdravanja kazne upucivanja u samicu i mjere usamljenja, donosi federalni ministar. 5. Pravilnik o kucnom redu Clan 100. Pravilnikom o kucnom redu ustanove blie se ureduje organizacija i nacin ivota osudenih osoba na izdravanju kazne zatvora u ustanovama, a narocito: prijem, upoznavanje sa kucnim redom i drugim propisima; smjetaj, ishrana i odijevanje; nacin koritenja zdravstvene zatite i sprovodenje higijenskih mjera; nacin i uvjeti zadovoljavanja vjerskih potreba; dopisivanje, prijem posjeta i poiljki, vrsta i kolicina prehrambenih artikala koje mogu primati; uvjeti i nacin raspolaganja novcem od naknada za rad, nagrada i od novcanih poiljki; nacin koritenja neprekidnog odmora; odravanja reda i discipline; postupak za izricanje disciplinskih kazni i mjere usamljenja; uvjeti i nacin izvrenja izrecenih disciplinskih kazni; vrste pogodnosti i uvjeti za sticanje i njihovo koritenje; ovlatenja slubenih osoba u ustanovama za davanje pogodnosti; ogranicenja na prijem poiljki, posjeta i koritenje pogodnosti; nacin organizovanja kulturnoprosvjetnog, zabavnog i sportskog ivota, slobodne aktivnosti; nacin otputanja i pomoc prilikom otputanja sa izdravanja kazne zatvora i druga pitanja koja mogu biti od znacaja za uvjete i nacin izdravanja kazne zatvora. Pravilnik o kucnom redu ustanove donosi rukovodilac ustanove uz saglasnost federalnog ministra. VI - IZVRENJE KAZNE MALOLJETNICKOG ZATVORA Clan 101. 23

Odredbe ovog zakona o izvrenju kazne zatvora primjenjuju se i na izvrenje maloljetnickog zatvora, ako odredbama cl. 101. do 107. ovog zakona nije drukcije propisano. Clan 102. Kaznu maloljetnickog zatvora osudeni maloljetnici izdravaju u posebnim ustanovama ili u posebnim odjeljenjima za maloljetnike u ustanovama, u kojima mogu ostati do navrene 23. godine zivota, a ako do tada ne budu izdrali kaznu, uputit ce se u ustanovu u kojoj punoljetne osobe izdravaju kaznu zatvora. Izuzetno od odredbi iz stava 1. ovog clana, u ustanovi za maloljetnike, odnosno u posebnom odjeljenju za maloljetnike ustanove, moe ostati osoba koja je navrila 23. godine ivota, ako je to potrebno radi zavretka njenog kolovanja ili strucnog osposobljavanja, ali najdue do navrene 25. godine ivota. Osudene maloljetne osobe moraju imati odvojene prostorije za boravak od ostalih osudenih osoba, ako se nalaze u posebnom odjeljenju. Clan 103. U ustanovi za osudene maloljetnike, odnosno u ustanovi u kojoj se nalazi posebno odjeljenje za maloljetnike, postoji osnovna i srednja skola, u skladu sa propisima o osnovnoj koli i propisima o srednjoj koli ili se u suradnji sa odgovarajucom osnovnom, odnosno srednjom kolom osnivaju odjeljenja osnovne, odnosno srednje kole za obrazovanje i odgoj osudenih maloljetnih osoba. Osudena maloljetna osoba moe izuzetno pod nadzorom odgajatelja, radi zavretka zapocetog kolovanja, pohadati kolu izvan ustanove, ako to dozvoljavaju razlozi sigurnosti i tretmana. Clan 104. U ustanovi osudenim maloljetnicima osigurava se bavljenje fizickom kulturom. Clan 105. Osudenim maloljetnicima ne moe se ograniciti dopisivanje sa roditeljima i drugim bliskim srodnicima. Clan 106. Osudenom maloljetniku koji se dobro ponaa i zalae u ucenju i radu rukovodilac ustanove moe odobriti dopust radi posjecivanja roditelja i drugih bliskih srodnika. Dopust se moe odobriti dva puta u toku godine i moe trajati svaki put do 20 dana. Clan 107. Osudenom maloljetniku moe se izreci disciplinska kazna upucivanja u samicu najvie do pet dana. Osudenom maloljetniku koji pohada kolu omogucit ce se da za vrijeme izdravanja kazne samice redovito pohada nastavu, cita strucnu literaturu i radi kolsku zadacu. Prema osudenom maloljetniku ne moe se primijeniti mjera usamljenja. VII - UVJETNI OTPUST, OTPUTANJE OSUENIH OSOBA I POMOC NAKON IZDRANE KAZNE ZATVORA 24

1. Uvjetni otpust Clan 108. Uvjetni otpust predstavlja otputanje zatvorenika sa izdravanja kazne zatvora prije njenog isteka pod uvjetima propisanim Krivinim zakonom Federacije, s tim da se za vrijeme trajanja neizdranog ostatka kazne zatvora nad njim moe odrediti elektronski nadzor, a moe ga se obavezati i na nastavak mjera propisanih programom tretmana. Otputanje zatvorenika u smislu odredbe stava 1. ovog lana vri se radi poticanja osobnih napora osuenih osoba za ukljuivanje u ivot na slobodi ukoliko se procijeni da zatvorenik vie nee initi krivina djela, da je kazna postigla svrhu kanjavanja i da osoba koja se otputa ne predstavlja neprihvatljiv rizik za zajednicu.". Clan 109. Molbu za uvjetni otpust moe podnijeti zatvorenik ili lanovi njegove ue porodice u skladu sa odredbama lana 108. ovog zakona. Prijedlog za uvjetni otpust moe podnijeti i direktor ustanove. Molba, odnosno prijedlog za uvjetni otpust dostavlja seKomisiji za uvjetni otpust (u daljnjem tekstu: Komisija) putem ustanove Clan 110. O uvjetnom otpustu zatvorenika kojima su kaznu zatvora izrekli sudovi u Federaciji odluuje Komisija koju imenuje federalni ministar. Komisija ima predsjednika i est lanova i njihove zamjenike od kojih su predsjednik i jedan lan iz Federalnog ministarstva, po jedan lan iz reda sudija i tuilaca a tri lana iz relevantnih strunih oblasti (krivino pravo, socijalna zatita, psihologija, andragogija i sl.). lanovi Komisije imenuju se na period od etiri godine sa mogunou ponovnog izbora. Komisija donosi poslovnik o radu kojim e se poblie odrediti nain rada, okvirna mjerila za odobravanje uvjetnog otpusta, opoziva rjeenja o uvjetnom otpustu i nain provoena nadzora nad osuenom osobom Clan 111. Uz molbu, odnosno prijedlog za uvjetni otpust, ustanova Komisiji dostavlja podatke o postignutom uspjehu u programu tretmana zatvorenika, podatke o eventualnim ranijim osudama, opis krivinog djela, podatke o ponaanju zatvorenika, kao i ostale izvjetaje drugih strunih osoba koje su angairane u radu sa zatvorenikom, te druge podatke znaajne za odluku. Uz molbu zatvorenika prilae se i miljenje ustanove o osnovanosti molbe, odnosno prijedloga za uvjetni otpust. Pri donoenju odluke o uvjetnom otpustu Komisija uzima u obzir i procjenjuje podatke i injenice koje se odnose na: 25

1) raniju osuivanost; 2) ponaanje tokom izdravanja kazne; 3) osobno uestvovanje u programu tretmana; 4) stav prema poinjenom krivinom djelu i rtvi krivinog djela; 5) rizik ponovnog injenja krivinih djela; 6) ostatak neizdranog dijela kazne; 7) miljenje zavoda o osnovanosti molbe, odnosno prijedloga za uvjetni otpust i 8) mjere u okviru postpenalne zatite 2. Otputanje osudenih osoba Clan 112. Direktor ustanove po slubenoj dunosti obavezno upuuje Komisiji prijedloge za uvjetni otpust za svakog osuenika koji se moe uzeti u razmatranje i to u roku od 30 dana prije datuma isteka dvije treine od izreene kazne i koji ispunjavaju zakonom predviene uvjete za uvjetni otpust. Direktor ustanove dostavljat e Komisiji prijedloge iz stava 1. ovog lana u skladu sa lanom 111. ovog zakona

Clan 113. Uvjetni otpust odobrava se, odbija ili odbacuje rjeenjem. Rjeenje mora biti obrazloeno. Rjeenje Komisije o uvjetnom otpustu dostavlja se ustanovi koja je duna po jedan primjerak dostaviti podnosiocu, osueniku, nadlenom sudu koji je uvjetno otputenog zatvorenika uputio na izdravanje kazne, policijskoj upravi I organu socijalne zatite nadlenim po mjestu prebivalita, odnosno boravita. Ako je podnosilac molbe lan porodice osuenika, o ishodu ga obavjetava Federalno ministarstvo Clan 114. Ako u periodu nakon donoenja rjeenja o uvjetnom otpustu a prije dana otpusta sa izdravanja kazne zatvora na uvjetni otpust osuenik uini teki disciplinski prekraj, Komisija moe, na prijedlog ustanove, rjeenje o uvjetnom otpustu staviti izvan snage. Osuenik za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta moe biti elektronski nadziran o emu odluku donosi Komisija. Prije donoenja odluke o uvjetnom otpustu Komisija moe uvjetovati uvjetno otputanje pisanim pristankom zatvorenika na elektronski nadzor. Rjeenje o stavljanju rjeenja o uvjetnom otpustu van snage dostavlja se ustanovi koja je obavezna po jedan primjerak rjeenja uruiti osueniku, sudu koji je uvjetno otputenog osuenika uputio na izdravanje kazne zatvora, nadlenoj policijskoj upravi i nadlenom organu socijalne zatite. Po prijemu rjeenja iz stava 3. ovog lana osuenik je duan odmah se javiti u ustanovu na izdravanje preostalog dijela neizdrane kazne zatvora. Kao preostali dio neizdrane kazne zatvora rauna se vrijeme od dana otpusta na uvjetni otpust do dana redovnog isteka kazne zatvora. 26

Ukoliko se osuenik ne javi u ustanovu nakon opoziva uvjetnog otpusta, ustanova je duna poduzeti radnje na raspisivanju potjernice Clan 115. Protiv odluka Komisije iz l. 113. i 114. ovog zakona ne moe se izjaviti alba, niti pokrenuti upravni spor. Osuenik ima pravo ponovo podnijeti molbu za uvjetni otpust nakon isteka tri mjeseca od posljednje odluke Komisije 3. Pruanje pomoci osobi otputenoj sa izdrane kazne zatvora Clan 116. Prilikom otputanja iz ustanove uvjetno otputena osoba naznait e mjesto gdje e boraviti za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta. Po dolasku u mjesto boravka uvjetno otputena osoba duna je prijaviti se nadlenoj policijskoj upravi u roku od 24 sata od dana otputanja. U sluaju promjene mjesta boravka uvjetno otputenog osuenika, ustanova je duna obavijestiti policijsku upravu iz stava 1. ovog lana. O prijavi uvjetno otputene osobe iz stava 1. ovog lana nadlena policijska uprava dostavlja informaciju direktoru ustanove iz koje je ta osoba otputena.". Clan 117. Komisija federalnom ministru dostavlja godinji izvjetaj o svom radu. Clan 118. Osuenika koji se primjereno ponaa, istie se na radu i aktivno uestvuje u procesu resocijalizacije, a izdrao je najmanje etiri petine (4/5) kazne zatvora, direktor ustanove moe uvjetno pustiti na slobodu do tri mjeseca prije isteka kazne. Uvjetni otpust iz stava 1. ovog lana ne primjenjuje se na zatvorenike kojima je novana kazna zamijenjena kaznom zatvora VIII - USTANOVE ZA IZVRENJE KAZNE ZATVORA 1. Opca odredba Clan 119. Za izvrenje kazne zatvora, u skladu sa ovim zakonom, osnivaju se ustanove za izvrenje kazne zatvora kao posebne federalne ustanove. Ustanove iz stava 1. ovog clana su kaznenopopravni zavodi koji se osnivaju i ukidaju ovim ili drugim posebnim federalnim zakonom. Kaznenopopravni zavodi imaju svojstvo pravnog lica. 27

O pitanjima organizacije i nacina rada ustanova iz stava 2. ovog clana, primjenjuju se propisi koji se odnose na federalne organe uprave, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno. U kaznenopopravnim zavodima izvravaju se sve kazne zatvora izrecene u krivicnom postupku. 2. Organizacija kaznenopopravnih zavoda Clan 120. Kaznenopopravni zavodi osnivaju se kao: 1) kaznenopopravni zavod za muke osobe, 2) kaznenopopravni zavod za maloljetnike, 3) kaznenopopravni zavod za ene, 4) kaznenopopravni zavod za maloljetnice, 5) kaznenopopravni zavod bolnica. U kaznenopopravnim zavodima iz tac. 1. i 3. stava 1. ovog clana mogu postojati posebna odjeljenja za izvrenje maloljetnickog zatvora i posebna odjeljenja za izvrenje odgojne mjere upucivanja u odgojnopopravni zavod. Clan 121. Prema stupnju osiguranja i ogranicenja slobode kretanja osudenih osoba, kao i primijenjenim mjerama postupanja prema tim osobama, kaznenopopravni zavodi mogu biti zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa. U kaznenopopravnim zavodima zatvorenog tipa mogu postojati odjeli poluotvorenog tipa, a u poluotvorenim kaznenopopravnim zavodima odjeli otvorenog tipa. Clan 122. Unutranja organizacija kaznenopopravnog zavoda utvrduje se Pravilnikom o unutranjoj organizaciji koji donosi rukovodilac zavoda uz saglasnost Vlade Federacije. U kaznenopopravnom zavodu, po pravilu, postoje organizacijske jedinice koje se bave poslovima osiguranja, odgoja tretmana, zdravstvene zatite i zapoljavanja osudenih osoba, kao i opcim i zajednickim poslovima. Pravilnikom o unutranjoj organizaciji mogu se, u zavisnosti od potrebe i prirode poslova, formirati i druge organizacijske jedinice u skladu sa propisima o nacelima za utvrdivanje unutranje organizacije federalnih organa uprave i federalnih ustanova. 3. Rukovodenje ustanovama i slubenici ustanove Clan 123. Kaznenopopravnim zavodom rukovodi direktor. U kaznenopopravnom zavodu postoji zamjenik direktora koji zamjenjuje direktora u slucaju njegove odsutnosti i sprijecenosti i pomae direktoru u izvravanju poslova iz njegove nadlenosti. 28

Direktora i zamjenika direktora kaznenopopravnog zavoda, bez konkursa, postavlja i razrjeava Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra. Direktor i zamjenik direktora kaznenopopravnog zavoda postavljaju se na cetiri godine i nakon isteka tog roka mogu biti ponovo postavljeni. Za direktora i zamjenika direktora kaznenopopravnog zavoda moe se postaviti osoba koja ima visoku kolsku spremu i najmanje pet godina radnog iskustva nakon sticanja te spreme. Direktor i zamjenik direktora kaznenopopravnog zavoda ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Direktor kaznenopopravnog zavoda, organizuje rad zavoda, uskladuje rad organizacionih jedinica, nadzire pravilnost i zakonitost rada, predstavlja zavod i vri druge poslove za koje je nadlean po zakonu i drugim propisima. Direktor i zamjenik direktora kaznenopopravnog zavoda za svoj rad odgovaraju Vladi Federacije i federalnom ministru. Clan 124. Direktoru kaznenopopravnog zavoda u rukovodenju pojedinim podrucjima rada pomau rukovodeci slubenici. Rukovodeci slubenici u kaznenopopravnom zavodu mogu biti pomocnici i savjetnici direktora. Pomocnike i savjetnike direktora kaznenopopravnog zavoda postavlja i razrjeava direktor bez konkursa uz saglasnost federalnog ministra. Radna mjesta rukovodecih slubenika iz ovog clana i poslove koje obavljaju utvrduju se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji kaznenopopravnog zavoda. Clan 125. U cilju ostvarenja svrhe izvrenja kazne zatvora iz clana 10. ovog zakona, organizaciona jedinica ustanove nadlena za tretman osudenih osoba programira i koordinira odgojni rad i ispituje licnost osudenika, izraduje program tretmana za svaku osudenu osobu, neposredno putem drugih organizacionih jedinica i strucnih instruktora prati rad i ponaanje osudenih osoba u toku izdravanja kazne zatvora, prikuplja i objedinjuje podatke i zapaanja strucnih instruktora, nastavnika i drugih osoba koje neposredno rade sa osudenim osobama, o vladanju i ponaanju osudenih osoba, analizira i proucava postignute rezultate i uticaj preduzetih odgojnih mjera, te na osnovu postignutih rezultata preduzima potrebne mjere i unapreduje odgojni rad u ustanovi, primjenjujuci savremene oblike i metode rada. Na poslovima odgoja radi potreban broj odgajatelja s odgovarajucom visokom kolskom spremom, tako da na jednog odgajatelja dolazi, po pravilu, do 50 osudenih osoba. U kaznenopopravnom zavodu postoji grupa strucnjaka za ispitivanje licnosti i utvrdivanje programa tretmana osudenih osoba (psiholog, pedagog, socijalni radnik, ljekar, dipl. pravnik i drugi strucnjaci). Odgajatelji, psiholozi, pedagozi i socijalni radnici polau strucni ispit pred komisijom koju imenuje federalni ministar. Pravilnik o polaganju strucnog ispita osoba iz stava 4. ovog clana, donosi federalni ministar. 29

Clan 126. Rad osudenih osoba u kaznenopopravnom zavodu organizuje se u privrednim jedinicama (pogonima, radionicama i ekonomijama). Radnici na radu u privrednim jedinicama brinu se o organizovanju privrednih jedinica i njihovom poslovanju, organizuju strucnu obuku osudenih osoba na radnim mjestima u privrednim jedinicama, te obavljaju i druge poslove utvrdene aktom o unutarnjoj organizaciji ustanove. Radi strucnog osposobljavanja osudenih osoba u ustanovama se osigurava potreban broj strucnih instruktora. Clan 127. Radi pruanja ljekarske pomoci osudenim osobama, u ustanovama se organizuje zdravstvena zatita. U kaznenopopravnom zavodu osigurava se, po potrebi, i psihijatrijska sluba za dijagnostiku i primjenu odgovarajucih mjera. U kaznenopopravnom zavodu za ene postoje porodiljski odjel i prikladne prostorije za djecu. Clan 128. Obavljanje upravnih, pravnih, finansijskih, kancelarijskih, kadrovskih i opcih poslova vre slubenici ustanove, u skladu sa pravilnikom o unutranjoj organizaciji ustanove. Clan 129. Osobe koje zasnivaju radni odnos u ustanovi na poslovima zatvorskog policajca straara (u daljem tekstu: straar), pored uvjeta predvidenih za slubenike u federalnim organima uprave, treba da ispunjavaju zdravstvene i psihofizicke uvjete propisane za policajce Federalnog ministarstva unutranjih poslova / Federalnog ministarstva unutarnjih poslova. Zdravstvene i psihofizicke sposobnosti kandidata iz stava 1. ovog clana ocjenjuje zdravstvena ustanova koju odredi federalni ministar. Provjera zdravstvenih i psihofizickih sposobnosti radnika ustanove koji obavljaju poslove osiguranja obavlja se jedanput godinje. Clan 130. Slubenici ustanova i Federalnog ministarstva, koji rade na poslovima kojim se vri neposredan uticaj na osudene osobe i straari, u pravima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i drugim pravima po osnovu rada izjednacavaju se sa sudskom policijom i policijom Federalnog ministarstva unutranjih poslova / Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, u skladu sa federalnim zakonom. Zbog posebnih uvjeta rada i prirode poslova i zadataka sredstva za place iz stava 1. ovog clana, osiguravaju se u uvecanom iznosu u odnosu na sredstva koja se osiguravaju za place drugih federalnih organa uprave. Federalno ministarstvo vodi evidenciju o osobama iz stava 1. ovog clana i izdaje im uvjerenja o vremenu provedenom na tim poslovima.

30

Na kojim radnim mjestima osobama pripadaju prava iz stava 1. ovog clana, utvrduje Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra. Clan 131. Osoba iz stava 1. clana 130. ovog zakona, koja u vrenju ili povodom vrenja slubenog posla ili zadatka izgubi ivot, sahranit ce se o troku ustanove, odnosno ministarstva, u mjestu koje odredi njegova porodica. Porodici koju je poginula osoba izdravala pripada jednokratna novcana pomoc u visini place koju je ostvarila posljednih est mjeseci prije nastanka smrti. 4. Odgovornost slubenika za povrede slubene dunosti Clan 132. Slubenici ustanove odgovaraju za povredu slubene duznosti. Slubenici ustanove disciplinski odgovaraju za povrede slubene dunosti utvrdene ovim i drugim zakonom, drugim propisom i pravilnikom o unutarnjoj organizaciji ustanove. Povrede slubene dunosti mogu biti lake i teke. Kao tea povreda slubene dunosti smatra se narocito: 1) zloupotreba slubenog poloaja i prekoracenja slubenog ovlatenja; 2) povreda obaveze cuvanja slubene tajne; 3) nesavjesno vrenje sluzbe; 4) neopravdan izostanak sa rada u neprekidnom trajanju duem od tri dana; 5) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje propisanih mjera usljed cega su nastale ili su mogle nastati tetne posljedice; 6) svaka radnja ili proputanje radnje kojom se onemogucava ili oteava pravilno i brzo funkcionisanje ustanove; 7) odbijanje izvrenja slubenog zadatka; 8) svaki odnos sa osudenom osobom koji je izvan propisanih zadataka i naredenja rukovodioca ustanove i koji ne doprinosi normalnoj primjeni izvrenja kazne zatvora niti je vezan sa odgojem osudenih osoba; 9) nepristojno ponaanje u ustanovi ili van nje koje nanosi ociglednu tetu i ugledu ustanove; 10) povreda propisa o osiguranju od opasnosti od poara, eksplozije ili drugih elementarnih nepogoda; 11) nemaran odnos prema povjerenoj imovini, uniformi, naoruanju i opremi; 12) dolazak na rad u napitom stanju ili upotreba alkohola ili drugog narkotickog sredstva koje smanjuje sposobnost za obavljanje slubenih zadataka; 13) neovlatena posluga opreme i sredstava povjerenih za izvrenje slubenih zadataka; 31

14) nedostavljanje ili neblagovremeno dostavljanje izvjetaja, isprava i podataka na zahtjev ovlatenih organa ili organizacija; 15) ucestalo ponavljanje lakih povreda radnih obaveza i discipline, izvrenje radnje koja po krivicnom zakonu predstavlja krivicno djelo protiv slubene dunosti ili drugo krivicno djelo kojim se nanosi teta ugledu ustanove. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji ustanove propisuju se lake povrede slubene dunosti. Clan 133. Odredbe Zakona o radnim odnosima i placama slubenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 13/98), shodno se primjenjuju na slubenike ustanova, osim u pitanjima koja su ovim zakonom drukcije uredena. 5. Posebne odredbe o slubi osiguranja a) Zatvorska policija - straa Clan 134. Slubu osiguranja u ustanovama vri zatvorska policija - straa (u daljem tekstu: straa).

Straa osigurava ustanove, radilita i prostorije u kojima se nalaze, borave i rade osobe liene slobode, cuvaju te osobe u ustanovama i izvan njih, odravaju unutranji red i discipline medu osobama lienim slobode, sprovode te osobe i vre druge poslove odredene zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i opcim aktima ustanove.

U kazneno-popravnom zavodu za ene unutranje osiguranje vre ene straari. Clan 135. Straari su duni vriti poslove i zadatke i u slucaju kad je izvrenje tih poslova i zadataka skopcano sa opasnocu po njihov ivot. Clan 136. Straari su naoruani i uniformisani. Straari imaju pravo na besplatnu uniformu, opremu za vrenje poslova osiguranja i naoruanje. Straari imaju posebnu slubenu legitimaciju koja im slui za dokazivanje njihove slubene funkcije i prava noenja i upotrebe oruja. Slubenu legitimaciju imaju direktori i zamjenici direktora kazneno-popravnih zavoda. Sadraj i obrazac slubene legitmacije iz st. 3. i 4. ovog clana propisuje federalni ministar. 32

Clan 137. Osoba koja se prima na rad u slubu osiguranja kao pripravnik, pored uvjeta iz clana 129. ovog zakona za prijem na rad, mora da ispunjava i slijedece posebne uvjete: 1) da je regulisao vojnu obvezu; 2) da nije stariji od 25 godina; 3) da je zavrio kolu koja daje srednje obrazovanje. Clan 138. Osoba koja se prvi put prima u slubu osiguranja prima se kao pripravnik straar. Pripravnicki sta traje est mjeseci. Za strucno obrazovanje pripravnika straara organizuje se prakticna obuka putem kurseva, seminara i drugih oblika obrazovanja. Za vrijeme pripravnickog staa, pripravnik straar se kroz praktican rad u ustanovi na odgovarajucim poslovima i zadacima, uz strucnu pomoc i pod strucnim nadzorom, osposobljava za samostalno vrenje poslova i zadataka straara. Pripravnik je duan da u roku od tri mjeseca po isteku pripravnickog staa pristupi polaganju strucnog ispita za zvanje straara. Strucni ispit iz stava 5. ovog clana polae se pred komisijom koju imenuje federalni ministar. Clan 139. Pripravnik straar koji sa uspjehom ne zavri prakticnu obuku nece pristupiti polaganju strucnog ispita.

Pripravniku straaru iz stava 1. ovog clana, kao i pripravniku straaru koji nakon zavrene prakticne obuke ne poloi strucni ispit, prestaje rad u ustanovi. Pripravnik straar koji poloi strucni ispit, rasporeduje se na poslove i zadatke straara. Clan 140. Izuzetno za straara moe se bez svojstva pripravnika primiti osoba koja je radila kao sudski policajac, s tim da je duna poloiti strucni ispit iz dopunskih predmeta za zvanje straara u roku od est mjeseci od dana stupanja na rad. Ispit iz stava 1. ovog clana polae se pred komisijom iz stava 6. clana 138. ovog zakona, po programu koji utvrdi federalni ministar. Osobi koja ne poloi strucni ispit iz dopunskih predmeta u roku iz stava 1. ovog clana, prestaje rad u ustanovi. 33

Clan 141. Oznaku i znacku, uniformu, boju i oznake vozila, slubena zvanja, oznake zvanja i uvjete za sticanje slubenih zvanja straara, utvrduje Vlada Federacije na prijedlog federlanog ministra. Propise o nacinu vrenja slube osiguranja, naoruanju i opremi, njihovim rokovima trajanja i naknadi kad se upropaste, organizaciji prakticne obuke, nacinu i programu polaganja strucnih ispita, donosi federalni ministar. Clan 142. Za strucno obrazovanje straara i drugih slubenika koji rade na poslovima izvrenja kazne zatvora federalno ministarstvo moe organizovati tecajeve, seminare, savjetovanja i druge oblike strunog usavraanja. Federalno ministarstvo moe odluciti da se strucno osposobljavanje i usavravanje pripadnika strae i odredenih slubenika koji rade na poslovima izvrenja kazne zatvora obavlja po posebnom programu u odgovarajucoj koli. Clan 143. Kada to interesi slube zahtijevaju, federalni ministar moe straara privremeno uputiti na rad iz jedne u drugu ustanovu u trajanju do est mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Uz pristanak straara iz stava 1. ovog clana, ovaj rad moe trajati i due od est mjeseci. Straar koji je, u smislu st. 1. i 2. ovog clana, privremeno upucen na rad u drugu ustanovu pripadaju dnevnice u visini odredenoj opcim aktom ustanove u kojoj je pripadnik strae zaposlen, ako je na rad upucen do 30 dana, a ako je upucen na rad preko 30 dana pripada mu naknada za odvojeni ivot. Straaru koji je, u smislu st. 1. i 2. ovog clana upucen na rad ne moe imati manju placu od prosjecne place koju je ostvario u posljednja tri mjeseca prije upucivanja.

34

Trokovi nastali u vezi sa privremenim upucivanjem na rad u drugu ustanovu padaju na teret ustanove u koju se vri premjetaj. b) Upotreba sredstava prinude i druga ovltenja slubenih osoba Clan 144. Sredstva prinude straar moe upotrijebiti samo kada je to neophodno da se sprijeci bjekstvo, fizicki napad na osoblje ili osudene osobe, nanoenje povrede drugoj osobi, otpor osudene osobe prema zakonitom postupanju slubene osobe, samopovrijedivanje ili prouzrokovanje materijalne tete od strane osudenih osoba. Clan 145. Pri vrenju slubenih poslova iz clana 144. ovog zakona, straari mogu upotrijebiti vatreno oruje samo ako drugacije ne mogu: 1) da zatite ivot ljudi; 2) da odbiju neposredni napad kojim se ugroava njihov ivot ili ivot slubenih osoba; 3) da odbiju napad na objekat koji osiguravaju; 4) da sprijece bjekstvo osudene osobe iz ustanove za izvrenje kazne zatvora zatvorenog tipa ili iz posebnog odjeljenja zatvorenog tipa; 5) da sprijece bjekstvo osudene osobe koju sprovode ili osiguravaju. U slucajevima iz stava 1. ovog clana, straari mogu upotrijebiti vatreno oruje samo ako upotrebom fizicke snage, gumene palice ili drugih sredstava prinude predvidenih propisima ne mogu osigurati izvrenje slubenog zadatka. Straari koji vre slubu u prisustvu rukovodioca strae, mogu upotrijebiti vatreno oruje samo po njegovom naredenju ili naredenju osobe koja ga zamjenjuje. Naredenje za upotrebu oruja, rukovodilac strae, odnosno njegov zamjenik, moe izdati samo u slucajevima iz stava 1. ovog clana. Rukovodilac ustanove ima ovlatenje da naredi upotrebu vatrenog oruja kada ocijeni da je nastupio jedan od razloga iz stava 1. ovog clana. Clan 146. Pri neposrednom bjekstvu osudene osobe iz ustanove ili koja je prilikom sprovodenja pobjegla i sklonila se u stan, odnosno drugu prostoriju, straar moe uci bez naredbe za pretres u stan ili druge prostorije i vriti pretres radi pronalaenja i hvatanja ove osobe. U slucaju ulaska u stan, odnosno drugu prostoriju, nece se sastavljati zapisnik, nego ce se korisniku, odnosno vlasniku stana ili prostorije odmah izdati potvrda u kojoj ce se naznaciti razlog ulaska u stan odnosno druge prostorije. Ako je izvreno pretresanje stana, odnosno prostorija, sastavit ce se zapisnik.

35

Pretresanje se moe izvriti i bez prisustva svjedoka, ako nije moguce osigurati njihovo prisustvo. Radi hvatanja odbjegle osudene osobe koju neposredno goni kao i radi prevodenja u najbliu zdravstvenu ustanovu osobe koja je ranjena prilikom upotrebe vatrenog oruja, pripadnik strae ima pravo da se poslui saobracajnim sredstvima i sredstvima veze do kojih moe da dode, ako to ne moe izvriti na drugi nacin. O upotrebi saobracajnog sredstva i sredstva veze izdaje se potvrda vlasniku saobracajnog sredstva ili sredstava veze radi naknade trokova od ustanove. Clan 147. O svakoj upotrebi sredstava prinude, (fizicka snaga, gumena palica, mrkovi i hemijska sredstva), i vatrenog oruja prema osudenim osobama, rukovodilac ustanove duan je odmah izvijestiti Federalno ministarstvo. Clan 148. Ako su sredstva prinude upotrijebljena u granicama ovlatenja iz clana 144. ovog zakona, a vatreno oruje u granicama ovlatenja iz clana 145. ovog zakona, iskljucena je disciplinska i krivicna odgovornost straara koji je takvo sredstvo upotrijebio. Federalni ministar donosi blie propise o upotrebi vatrenog oruja i drugih sredstava prinude, sadraju zapisnika o pretresu stana i drugih prostorija, potvrde o ulasku u stan i druge prostorije i potvrde o upotrebi saobracajnog sredstva i sredstva veze. Clan 149. Ako se protiv straara ili rukovodioca ustanove vodi krivicni postupak zbog upotrebe sredstava prinude, vatrenog oruja, ili drugih radnji pri vrenju slubenog posla, ustanova ce mu osigurati pravnu pomoc u vezi sa vodenjem postupka. Clan 150. Osobe koje na zahtjev osoba iz st. 3. i 4. clana 136. ovog zakona prue pomoc u savladivanju ili hvatanju osudene osobe, koje pruaju otpor, koje su se pobunile ili koje su pobjegle, pa tim povodom budu povrijedene, razbole se ili trajnije ostanu van radnog odnosa, imaju sva prava iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja kao i osobe u stalnom radnom odnosu. Ako osoba iz stava 1. ovog clana, prilikom pruanja pomoci izgubi ivot, sahranit ce se na troak ustanove cijem je radniku pruila pomoc u mjestu koje odredi njegova porodica. U slucaju iz stava 2. ovog clana, porodici ili osobi koju je izdravala poginula osoba pripada jednokratna pomoc, koja ne moe biti manja od est prosjecnih placa ostvarenih u ustanovi u posljednja tri mjeseca. Ako se protiv osobe koja je pruila pomoc iz stava 1. ovog clana povede krivicni postupak, osigurat ce mu se pravna pomoc. Za ostvarivanje prava iz ovog clana koristit ce se sredstva predvidena u clanu 156. ovog zakona. 6. Cuvanje slubene tajne Clan 151. 36

Slubenici i namjetenici ustanove su duni cuvati slubenu tajnu. Obaveza cuvanja slubene tajne traje i po prestanku radnog odnosa u ustanovi za izvrenje kazne zatvora. Kao slubene tajne, u smislu ovog zakona, smatraju se: 1) podaci i dokumenti do kojih je slubenik i namjetenik doao u vrenju ili povodom vrenja slubenih poslova, odnosno radnih zadataka koji su zakonom, odnosno propisom donesenim na osnovu zakona i opceg akta, predvideni kao slubena tajna; 2) podaci, dokumenti, mjere i radnje do kojih je slubenik I namjetenik doao u vrenju ili povodom vrenja slubenih poslova, odnosno radnih zadataka, a cijim saoptavanjem ili odavanjem na drugi nacin neovlatenoj osobi bi se mogao osujetiti ili oteati rad ustanove, ili bi to bilo tetno po interes ustanove, ili opravdan interes pojedinca ili pravne osobe; 3) podaci i dokumenti koji se po propisima o upravi smatraju slubenom tajnom. Rukovodilac ustanove blie odreduje to se smatra slubenom tajnom, nacin cuvanja slubene tajne i oslobodenje od obaveze cuvanja slubene tajne. 7. Nadzor nad radom ustanova Clan 152. U cilju osiguranja jedinstvenog sistema izvrenja kazne zatvora, prenoenja pozitivnih iskustava, analiziranja i proucavanja rada pojedinih organizacionih jedinica i pruanja strucne pomoci tim jedinicama, Federalno ministarstvo vri nadzor nad radom ustanova. Nadzor nad izvrenjem kazne zatvora obuhvata narocito: zakonito i pravilno postupanje sa osudenim osobama, nadzor nad organizovanjem i radom ustanova, nacin odgoja osudenih osoba, stanje sigurnosti i samozatite, funkcionisanje slube osiguranja, privredno poslovanje, nacin sprovodenja zdravstvenohigijenskih mjera, ishranu i odjevanje osudenih osoba, kao i uvjete iz cl. 38. do 41. ovog zakona. Nadzor iz stava 2. ovog clana vri Federalno ministarstvo preko ovlatenih radnika (u daljem tekstu: inspektor). U vrenju inspekcijskog nadzora inspektori iz stava 3. ovog clana, imaju prava i dunosti i odgovornosti koje po zakonu imaju inspektori federalnih organa uprave, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno. Clan 153. O izvrenom inspekcijskom pregledu sastavlja se pismeni izvjetaj u koji se unose narocito inspekcijski nalazi i nareduju mjere i rokovi za otklanjanje utvrdenih nepravilnosti, kao i mjere za unapredenje rada ustanove. Izvjetaj se dostavlja rukovodiocu ustanove. Ustanova je duna da postupi po naredenim mjerama. Na naloene mjere ustanova ima pravo albe federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema izvjetaja. 37

Clan 154. Ustanova je duna da Federalnom ministarstvu omoguci uvid u sve predmete koji se odnose na sprovodenje zakona i drugih propisa i da o tome daju potpune podatke i obavjetenje. Ustanova je duna za svaku godinu podnijeti izvjetaj o svom radu organu iz stava 1. ovog clana, kao i periodicne i druge statisticke izvjetaje. Clan 155. Kad je to u javnom interesu ili kad to nade za potrebno, radi upoznavanja javnosti, Federalno ministarstvo moe davati informacije o pojedinim pitanjima u vezi s izdravanjem kazne zatvora predstavnicima tampe i drugih sredstava javnog informisanja. Davanja obavjetenja i podataka uskratit ce se kad se radi o dravnoj ili slubenoj tajni, kad bi to bilo nepoeljno zbog sigurnosti ili odravanja reda u ustanovi ili ako bi to tetilo ostvarivanju svrhe izvrenja kazne zatvora. Podatke i obavjetenja o radu i stanju u ustanovi kao i drugim pitanjima u oblasti izvrenja kazne zatvora daju organi iz stava 1. ovog clana. 8. Sredstva za rad kaznenopopravnih zavoda Clan 156. Sredstva za rad kaznenopopravnih zavoda, osiguravaju se u Budetu Federacije, u skladu sa Zakonom o Budetu Federacije. IX - PRIVREDNE JEDINICE KAZNENOPOPRAVNIH ZAVODA Clan 157. Radi ostvarivanja svrhe izvrenja kazne zatvora i svrhe rada, odredenih ovim zakonom u kaznenopopravnim zavodima postoji privredna jedinica koja u svom sastavu moe imati pogone, radionice, ekonomije i druge slicne organizacione jedinice. Clan 158. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji kaznenopopravnog zavoda, ureduje se postojanje privredne jedinice i utvrduje naziv, sjedite, djelatnost, nacin osiguranja sredstava, prava i obaveze osnivaca i druge odredbe potrebne za osnivanje i rad privredne jedinice. Osnivanje privredne jedinice kaznenopopravnog zavoda upisuje se u registar preduzeca (drutava) kod nadlenog suda, u skladu sa federalnim propisom. U sporovima koji nastaju iz poslovanja privredne jedinice, privrednu jedinicu zastupa Federalno pravobranilatvo. Clan 159. Ako se iz prihoda ostvarenih poslovanjem privredne jedinice ne mogu izmiriti obaveze nastale zbog obavljanja funkcije privredne jedinice, izmirenje tih obaveza vrit ce se iz Budeta Federacije. Clan 160. 38

Program rekonstrukcije i modernizacije, kao i investicionih ulaganja radi proirenja djelatnosti privredne jedinice, donosi direktor ustanove uz saglasnost Vlade Federacije. Clan 161. Privredna jedinica moe kod banaka koristiti zajmove i kredite pod uvjetima koji vae za preduzece. Clan 162. Privredne jedinice kaznenopopravnih zavoda ne placaju: 1) porez na dobit preduzeca, 2) doprinos za gradsko zemljite, 3) vodni doprinos, 4) druge obaveze za koje je to posebnim zakonom odredeno. Na ukalkulisanu vrijednost rada osudenih osoba ne placaju se nikakvi doprinosi i porezi. Naknade za rad iz clana 72. ovog zakona smatraju se trokovima poslovanja. Clan 163. Privredna jedinica duna je obracunavati porez na dobit iz stava 1. clana 162. ovog zakona i uplatiti u Fond za razvoj ustanova (u daljem tekstu: Fond) koji se vodi na posebnom racunu Federalnog ministarstva. Sredstva iz stava 1. ovog clana koriste se za invensticije u privrednim jedinicama; izgradnju, dogradnju, adaptaciju i opremanje objekata za osudene osobe; uece u izgradnji objekata za izvrenje kaznenih sankcija; obezbjedenje sredstava privrednim jedinicama u smislu clana 159. ovog zakona; finansiranje izdravanja kazni zatvora osudenih osoba; rjeavanje stambenih pitanja, kao i druge potrebe u oblasti izvrenja kazne zatvora. O utroku sredstava Fonda iz stava 1. ovog clana odlucuje rjeenjem federalni ministar. Clan 164. Privredna jedinica moe stupati u poslovnotehnicku saradnju sa preduzecima i drugim pravnim osobama, vodeci racuna o ciljevima utvrdenim ovim zakonom. Clan 165. Privredna jedinica kaznenopopravnog zavoda duna je voditi posebno racunovodstvo po propisima o racunovodstvu. Finansijsko poslovanje privredna jedinica vri preko posebnog racuna kod Zavoda za platni promet. Clan 166. Odredbe ovog zakona o poslovanju privrednih jedinica ne odnose se na uslune djelatnosti koje kaznenopopravni zavod obavlja u vlastitoj reiji za svoje potrebe. 39

Prihodi i rashodi u vezi sa djelatnosti iz stava 1. ovog clana predvidaju se finansijskim planom i predracunom kaznenopopravnog zavoda. X - IZVRENJE MJERA SIGURNOSTI 1. Obavezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi Clan 167. Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi izvrava se u posebnoj zdravstvenoj ustanovi osnovanoj samo za tu svrhu ili u posebnom odjeljenju zdravstvene ustanove (u daljem tekstu: posebno odjeljenje). Clan 168. Posebna zdravstvena ustanova iz clana 167. ovog zakona osniva se i ukida federalnim zakonom. Federalno ministarstvo zdravstva odlucuje u kojim zdravstvenim ustanovama se osnivaju odjeljenja za izvrenje mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi. Clan 169. Izuzetno od odredbe clana 167. ovog zakona, mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi moe se izvravati u posebnom odjeljenju u kaznenopopravnom zavodu (u daljem tekstu: posebno odjeljenje zavoda). Clan 170. Upucivanje osoba na izvrenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi vri sud iz clana 22. ovog zakona. Clan 171. Prema osobama koje su upucene u zdravstvenu ustanovu radi obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja mogu se primijeniti samo ona ogranicenja kretanja i dodira sa ostalim osobama koja su neophodna radi njihovog cuvanja i lijecenja ili radi odravanja kucnog reda i discipline u zdravstvenoj ustanovi ili u posebnom odjeljenju. Kucni red iz stava 1. ovog clana donosi rukovodilac zdravstvene ustanove uz saglasnost organa nadlenih za vrenje nadzora iz clana 176. ovog zakona. Clan 172. Zdravstvena ustanova u koju je upucena osoba radi obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi duna je da najmanje jedanput godinje obavjetava o zdravstvenom stanju te osobe sud koji je izrekao mjeru. Kad se zavri lijecenje osobe upucene u zdravstvenu ustanovu radi izvrenja mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi, zdravstvena ustanova obavijestit ce o tome sud koji je izrekao mjeru sigurnosti, a moe predloiti uvjetni otpust osobi kojoj jo nije istekla kazna zatvora u skladu sa odredbama Krivicnog zakona Federacije. Ako sud utvrdi da je dalje zadravanje osobe prema kojoj se izvrava mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi nepotrebno, donijet ce odluku o prestanku mjere, a zdravstvena ustanova nakon 40

prijema odluke otpustit ce odmah osobu koja je bila smjetena u zdravstvenu ustanovu, a ako se radi o osobi iz clana 64. Krivicnog zakona Federacije kome jo nije istekla kazna, sudska policija na zahtjev suda, sprovest ce osudenu osobu na izdravanje kazne u odgovarajucu ustanovu. Clan 173. Osobu kojoj je izrecena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi sprovodi u zdravstvenu ustanovu sudska policija. Nalog za sprovodenje osobe iz stava 1. ovog clana, izdaje sud koji je izrekao mjeru sigurnosti. Clan 174. Osoba prema kojoj je izrecena mjera sigurnosti iz clana 173. ovog zakona, moe ostati u pritvoru ili na slobodi najdue mjesec dana od dana pravosnanosti sudske odluke. Ako sud odluci da osobu prema kojoj je izrecena mjera sigurnosti ostavi u pritvoru, u smislu odredbe stava 1. ovog clana, duan je donijeti posebno rjeenje, po prethodno pribavljnom miljenju ljekara psihijatra. Zdravstvena ustanova iz cl. 167. i 169. ovog zakona duna je primiti upucenu osobu i sprovoditi prema njoj mjere odredene cl. 167. do 174. ovog zakona. Clan 175. Spoljno osiguranje zdravstvene ustanove ili posebnog odjeljenja zavoda za izvrenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi vre, po potrebi, cuvari te ustanove. Odredbe ovog zakona o strai shodno se primjenjuju i na cuvare koji vre osiguranje iz stava 1. ovog clana. Clan 176. Nadzor u pogledu izvrenja mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi, kao i posebnog odjeljenja zavoda, vri Federalno ministarstvo zdravstva. Nadzor u pogledu zakonitog i pravilnog postupanja prema osobama iz stava 1. ovog clana vri Federalno ministarstvo, sud koji je izrekao mjeru i sud na cijem podrucju se nalazi posebna zdravstvena ustanova, odnosno posebno odjeljenje, u kome se izvrava mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi. Clan 177. Trokovi sporovodenja i izvrenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi obezbjeduju se u Budetu Federacije. Clan 178. Blie propise o izvrenju mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi i posebnom odjeljenju zavoda, donijet ce Federalno ministarstvo zdravstva. 2. Obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi Clan 179. 41

Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi izvrava se u psihijatrijskim zdravstvenim ustanovama. U kojoj ce se zdravstvenoj ustanovi izvravati mjera sigurnosti iz stava 1. ovog clana, odreduje Federalno ministarstvo zdravstva. Clan 180. Sud iz clana 22. ovog zakona duan je u roku od osam dana od dana pravosnanosti presude, kojom je izrecena mjera obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi, tu osobu uputiti u zdravstvenu ustanovu. Sud ce istovremeno prepis pravosnane sudske odluke dostaviti i organu uprave nadlenom za poslove socijalne zatite, (u daljem tekstu: organ socijalnog staranja), prema mjestu prebivalita, odnosno boravita te osobe. Clan 181. Zdravstvena ustanova u koju je upucena osoba radi obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi duna je primiti tu osobu i svakih est mjeseci obavjetavati o stanju zdravlja te osobe sud koji je izrekao ovu mjeru. Kada se zavri lijecenje osobe iz stava 1. ovog clana, zdravstvena ustanova obavijestit ce o tome sud koji je izrekao mjeru sigurnosti. Clan 182. Trokovi izvrenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi osiguravaju se u Budetu Federacije. 3. Obavezno lijecenje narkomana i alkoholicara Clan 183. Mjera sigurnosti obaveznog lijecenja narkomana i alkoholicara, izrecena uz bezuvjetnu kaznu zatvora, izvrava se u kaznenopopravnom zavodu u kojem postoje uvjeti za takvo lijecenje ili zdravstvenoj ustanovi iz clana 167. ovog zakona. Po zavrenom lijecenju, osudena osoba kojoj jo kazna traje upucuje se na izdravanje ostatka kazne zatvora u ustanovu prema rasporedu upucivanja. Ako do isteka kazne zatvora nije dovreno obavezno lijecenje osudene osobe iz stava 1. ovog clana, ustanova iz koje se otputa takva osoba obavijestit ce o tome sud koji je mjeru izrekao, zdravstvenu ustanovu iz stava 3. ovog clana i organ socijalnog staranja mjesta prebivalita otputene osobe, kako bi se organizovao njen prihvat radi nastavka lijecenja na slobodi. Mjera sigurnosti obaveznog lijecenja narkomana i alkoholicara, izrecena uz uvjetnu osudu, izvrava se u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Federalno ministarstvo zdravstva. U slucaju opozivanja uvjetne osude, izvrenje mjere sigurnosti obaveznog lijecenja narkomana i alkoholicara sprovece se, odnosno nastavit ce se, po odredbama st. 1. i 2. ovog clana. Clan 184. Osoba prema kojoj je, uz kaznu zatvora, izrecena mjera sigurnosti obaveznog lijecenja narkomana i alkoholicara upucuje se u ustanovu u kojoj se izvrava ova mjera. 42

Upucivanje radi izvrenja mjere iz stava 1. ovog clana, vri sud iz clana 22. ovog zakona, a ako se osudena osoba nalazi u pritvoru, upucivanje vri nadleni sud na cijem se podrucju osudena osoba nalazi u pritvoru. Nadzor nad izvrenjem mjere iz stava 1. ovog clana vri Federalno ministarstvo. Clan 185. Ako je mjera sigurnosti obaveznog lijecenja narkomana i alkoholicara izrecena uz uvjetnu osudu, sud upucuje ucinioca krivicnog djela u odredenu zdravstvenu ustanovu u kojoj ce se sprovesti bolnicko ili ambulantno lijecenje. Ako se ucinilac ne javi odredenoj zdravstvenoj ustanovi na lijecenje ili samovoljno napusti zapoceto bolnicko ili ambulantno lijecenje, ili odbije da se podvrgne ili izbjegava to lijecenje nepridravanjem odredene terapije, zdravstvena ustanova obavijestit ce o tome sud. Zdravstvena ustanova obavjetava o uspjehu lijecenja sud koji je ucinioca krivicnog djela uputio, kao i sud koji je izrekao mjeru sigurnosti iz stava 1. ovog clana. Clan 186. Trokove obaveznog lijecenja narkomana i alkoholicara u kaznenopopravnom zavodu snosi ta ustanova. Trokove obaveznog lijecenja narkomana i alkoholicara u zdravstenoj ustanovi, za osobe koje su zdravstveno osigurane, snosi nadleni zavod zdravstvenog osiguranja. Trokovi obaveznog lijecenja za osobe koje nisu zdravstveno osigurane, kao i dio trokova koje po posebnim propisima snosi sam osiguranik, padaju na teret Budeta Federacije. Clan 187. Ovlacuje se federalni ministar da, uz pribavljeno miljenje Federalnog ministarstva zdravstva, po potrebi, donese blie propise za izvrenje mjere sigurnosti obaveznog lijecenja narkomana i alkoholicara kada se ta mjera izvrava u kaznenopopravnim zavodima, a Federalno ministarstvo zdravstva kada se ta mjera izvrava u zdravstvenim ustanovama. 4. Protjerivanje stranca iz Federacije Clan 188. Sud koji je donio presudu kojom je strancu izrecena mjera sigurnosti protjerivanja stranca iz Federacije, obavjetava o tome nadleni organ za unutranje poslove na cijem podrucju osudeni ima prebivalite, odnosno boravite. Ako je takvom strancu izrecena i kazna zatvora, kad kazna istekne ili bude oprotena ili ocudena strana osoba bude putena na uvjetni otpust, ustanova ce o tome obavijestiti organ za unutranje poslove na cijem podrucju se nalazi ta ustanova. Strancu kome je izrecena mjera sigurnosti protjerivanja iz zemlje, organ za unutranje poslove koji izvrava ovu mjeru sigurnosti odredit ce primjeren rok do koga treba da napusti teritoriju Federacije. Ako stranac koji je dravljanin susjedne drave ne napusti teritoriju Federacije u odredenom roku, sprovest ce se do granice i predati pogranicnim organima susjedne drave. 43

Stranac koji nije dravljanin susjedne drave ili je osoba bez dravljanstva, uputit ce se na boravak u odredeno mjesto do naputanja teritorije Federacije. Stranac ne smije napustiti mjesto iz stava 5. ovog clana, bez odobrenja nadlenog organa za unutranje poslove. Clan 189. Dok traje mjera protjerivanja stranca iz zemlje, strancu je zabranjen dolazak na teritoriju Federacije. Clan 190. Pored odredaba ovog zakona, u izvrenju mjere sigurnosti protjerivanja stranaca iz Federacije, primjenjivat ce se i odredbe federalnog zakona kojim su utvrdena pitanja kretanja i boravka stranaca u Federaciji. XI - IZVRENJE ODGOJNIH MJERA Clan 191. Svrha izvrenja odgojnih mjera je da se pruanjem zatite, pomoci i nadzora maloljetnim pociniocima krivicnih djela u najvecoj mjeri obezbjeduje njihovo odgajanje, popravljanje i pravilan razvoj, a kad je to potrebno i da se sprijece u vrenju krivicnih djela. Clan 192. U izvravanju odgojnih mjera s maloljetnicima treba postupati na nacin koji odgovara njihovom uzrastu i osobnim svojstvima, pridravajuci se u radu pedagokih, andragoskih i psiholokih principa. Maloljetnike treba podsticati da aktivno sudjeluju u svom odgajanju, mijenjanju svojih stavova i loih navika i u razvijanju osjecaja odgovornosti za vlastite postupke. Tokom izvravanja odgojnih mjera maloljetnicima ce se u skladu sa njihovim uzrastom i sposobnostima kao i sklonostima prema odredenim zanimanjima, osigurati osnovno i srednje obrazovanje, kao i radno osposobljavanje. Clan 193. Sud koji je vodio krivicni postupak protiv maloljetnika moe odrediti da se s izvrenjem pojedinih odgojnih mjera moe poceti i prije pravosnanosti sudske odluke, ako je to za odgoj maloljetnika korisno i istovremeno potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio, radi pruanja pomoci, zatite ili smjetaja maloljetnika, a kad taj smjetaj nije moguce osigurati na drugi nacin, ili kad je to potrebno da ga se sprijeci u vrenju krivicnih djela ili asocijalnog ponaanja. Clan 194. Nadzor nad zakonitim izvrenjem odgojnih mjera vri sud koji je izrekao mjeru. Clan 195. Odredbe ovog zakona koje se odnose na maloljetnike primjenjuju se i na osobe koje su u toku primjene odgojnih mjera postale punoljetne, kao i na mlade punoljetne osobe kojima je sud izrekao odgojnu mjeru. Clan 196. 44

Odgojne mjere, osim odgojne mjere upucivanja u odgojnopopravni zavod, izvrava nadlena ustanova socijalne skrbi na nacin i po postupku predvidenim cl. 191. do 195. ovog zakona i kantonalnim zakonom. XII - IZVRENJE ZAVODSKIH MJERA 1. Upucivanje u odgojnu ustanovu Clan 197. Zavodska mjera upucivanja u odgojnu ustanovu izvrava se u odgojnoj ustanovi osnovanoj za tu svrhu, saglasno zakonu. Clan 198. Odgojna ustanova prua maloljetniku zatitu, pomoc i nadzor radi pravilnog odgoja i razvoja, a prema potrebi poduzima i odgovarajuce mjere. Clan 199. Po prijemu u odgojnu ustanovu, maloljetnik se rasporeduje u odgovarajucu odgojnu grupu, zavisno od uzrasta, zavrenog razreda kole, psihotjelesnih svojstava i stepena njegove odgojne zaputenosti. Odgojna grupa iz stava 1. ovog clana. obuhvata najvie 10 maloljetnika i ima posebnog odgajatelja. Clan 200. U odgojnoj ustanovi maloljetnik se ukljucuje u osnovnu kolu, a u okviru mogucnosti odgojne ustanove i uz saglasnost roditelja i maloljetnika ukljucuje se u odgovarajucu kolu srednjeg obrazovanja. 2. Upucivanje u odgojnopopravni dom Clan 201. Odgojnopopravni zavod je namijenjen za izvrenje odgojne mjere upucivanja u odgojnopopravni zavod, koji se osniva za tu svrhu i koji u procesu odgoja maloljetnika obezbjeduje ostvarivanje svrhe izvrenja ove odgojne mjere. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana, u kaznenopopravnom zavodu iz tac. 1. i 3. stava 1., clana 120. ovog zakona, moe postojati posebno odjeljenje za izvrenje odgojne mjere upucivanja u odgojnopopravni dom. Clan 202. Prema stepenu osiguranja i ogranicenja slobode maloljetnika i mjerama koje se primjenjuju u odgoju i postupanju prema maloljetnicima, odgojnopopravni zavod moe biti otvorenog i poluotvorenog tipa. U slucaju potrebe u poluotvorenom zavodu moe postojati i zatvoreno odjeljenje. Clan 203. Odgojnopopravni zavod se osniva i ukida federalnim zakonom kao odgojnopopravni zavod za muke maloljetne osobe i kao odgojnopopravni zavod za enske maloljetne osobe. 45

Sredstva za rad odgojno popravnog zavoda iz stava 1. ovog clana osiguravaju se u Budetu Federacije. Clan 204. Odgojnopopravni zavod prua maloljetniku zatitu, pomoc i nadzor radi izobrazbe, odgoja i daljnjeg pravilnog razvoja. Jedan odgajatelj u odgojnopopravnom zavodu, u pravilu, radi sa 10 maloljetnika. Clan 205. Dnevna ishrana maljoljetnika u odgojnopopravnom zavodu sastoji se od najmanje tri obroka cija vrijednost ne smije biti manja od 16.000 dula. Clan 206. Oboljeli maloljetnik za cije lijecenje ne postoje uvjeti u odgojnopopravnom zavodu uputit ce se na lijecenje u odgovarajucu zdravstvenu ustanovu. Clan 207. U odgojnopopravnom zavodu maloljetnicima se osigurava osnovna i srednja izobrazba. Maloljetnici mogu sticati strucne kvalifikacije i izvan zavoda, a moe im se omoguciti i izvanredno kolovanje i strucno usavravanje. Kvalifikacije koje maloljetnici sticu u kolama, tecajevima i radionicama iz stava 1. ovog clana imaju vanost kao i kvalifikacije koje se sticu u odgovarajucim kolama i radionicama izvan odgojnopopravnog zavoda, a iz svjedodbi o stecenom obrazovanju ne smije se vidjeti da je stecena u odgojnopopravnom zavodu. Vrijeme koje je maloljetnik proveo na strucnim i drugim radovima u odgojnopopravnom zavodu racuna se kao vrijeme provedeno na radu kad je to potrebno radi sticanja odredenih kvalifikacija. Clan 208. Radno vrijeme maloljetnika koji pohadaju kolu i rade u radionicama odreduje se po propisima koji vae za ucenike srednjih kola za kvalificirane djelatanosti. Maloljetnici se izvan radnog vremena mogu zapoljavati dnevno jedan sat na poslovima nunim za uredenje odgojnopopravnog zavoda. Maloljetnicima se osigurava devet sati neprekidnog odmora u toku od 24 sata, kao i dva dana odmora u sedmici. Clan 209. Maloljetnicima, koji pohadaju kolu i postiu zadovoljavajuci uspjeh u ucenju, koji se zalau na radu i dobrog su vladanja, pripada odmor od 15 dana za vrijeme zimskog raspusta i 45 dana za vrijeme ljetnog raspusta. Ostali maloljetnici i maloljetnici koji ne pohadaju nastavu za sticanje strucne spreme, a na radu su proveli ukupno est mjeseci, ukljucujuci tu vrijeme provedeno na lijecenju, osim u slucajevima namjernog ozlijedivanja, imaju pravo na odmor od 24 do 30 radnih dana godinje. 46

Vrijeme provedeno na raspustu i odmoru uracunava se u vrijeme provedeno u odgojnopopravnom zavodu. Pravilnikom o kucnom redu odgojnopopravnog zavoda blie se propisuje nacin odredivanja duljine i koritenja raspusta i odmora maloljetnika. Clan 210. Maloljetnik ima pravo na odsustvo do sedam dana u toku jedne godine u slucaju smrti ili tee bolesti clana ue porodice. Clan 211. Maloljetnicima u odgojnopopravnom zavodu pripada naknada za obavljeni rad. Ako maloljetnik radi puno radno vrijeme, pripada mu naknada u visini jedne cetvrtine do tri cetvrtine zarade koju primaju za isti rad radnici u preduzecima (drutvima). Maloljetnicima koji pohadaju kolu i rade u radionicama pripada naknada za rad u iznosu od 70% naknade koju primaju ucenici odgovarajuce srednje kole van ustanove. Clan 212. Maloljetnicima koji bez svoje krivnje ne rade, a nemaju vlastitih sredstava, osiguravaju se sredstva za podmirenje najnunijih potreba. Maloljetniku koji oboli na radu ili u vezi s radom, pripada naknada za vrijeme sprijecenosti za rad po propisima o radnim odnosima. Clan 213. Maloljetnici mogu slati i primati pismene poiljke bez ogranicenja. Posjete clanova ue porodice i osoba koje odobri direktor zavoda, kao i primanje novcanih i drugih poiljaka omogucit ce se maloljetnicima u skladu sa pravilnikom o kucnom redu zavoda. Clan 214. Maloljtnicima se mogu davati nagrade za postignute uspjehe u ucenju, na radnom mjestu, te za primjerno vladanje, a mogu im se davati i druge pogodnosti u skladu sa pravilnikom o kucnom redu. Clan 215. Maloljetnici su obavezni pridravati se odredaba zakona i propisa donesenih na osnovu njih, izvravati naredenja slubenih osoba u zavodu i paljivo cuvati imovinu i predmete koji su im dati na rukovanje i upotrebu. Za povrede radne discipline i nepravilan odnos prema drugim maloljetnicima ili osoblju zavoda, maloljetnicima se moe, pored disciplinskih kazni predvidenih zakonom, izreci i disciplinska kazna izdvajanja u posebnu prostoriju do pet dana. Clan 216.

47

Odredbe ovog zakona o osnivanju kaznenopopravnih zavoda, unutarnjoj organizaciji, privrednim jedinicama, slubenicima i namjetenicima, o poloaju osudenih osoba, prijemnom odjeljenju, nacinu rasporedivanja u klasifikacione grupe, upoznavanju i primjeni kucnog reda i kucnom redu, materijalnoj odgovornosti osudenih osoba, shodno se primjenjuju na odgojno popravne zavode i na izvrenje odgojne mjere upucivanja u odgojnopopravni dom. 3. Upucivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje Clan 217. Mjera upucivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje izvrava se u odgovarajucim ustanovama socijalne skrbi invalidnih osoba i drugih osoba ometenih u psihofizickom razvoju, koje pruaju djeci i omladini ometenoj u psihofizickom razvoju zbrinjavanje, odgoj i izobrazbu u posebnim uvjetima, usmjeravanje i osposobljavanje, te zdravstvenu zatitu i odgovarajuce oblike strucne pomoci. Clan 218. Kad je mjera upucivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje izrecena umjesto mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi osigurava se cuvanje maloljetnika u odgovarajucoj ustanovi u potrebnoj mjeri, kao i njegovo lijecenje uz stalni nadzor ljekara. XIII - ODGAANJE, PREKID I PRESTANAK ODGOJNIH MJERA Clan 219. Odgadanje i prekid izvrenja zavodske odgojne mjere ureduje se kantonalnim zakonom. Clan 220. Maloljetnik ce se otpustiti iz ustanove za izvrenje zavodske mjere cim ustanova primi sudsku odluku o prestanku ili zamjeni zavodske mjere, odnosno cim protekne zakonom predvideno najdue trajanje odgojne mjere. Prilikom otputanja iz ustanove iz stava 1. ovog clana, maloljetniku ce se osigurati trokovi putovanja do mjesta gdje ce maloljetnik boraviti, kao i sredstva za nunu opremu koja mu nedostaje (odijelo, rublje i sl.). Clan 221. Kada se maloljetnik nalazi u zavrnom razredu kole ili pri kraju strucne izobrazbe, a odputanjem iz ustanove za izvrenje zavodske mjere bi se onemogucio zavretak kolovanja, odnosno strucne izobrazbe, ustanova moe maloljetniku, na njegov zahtjev, omoguciti zavretak kolovanja odnosno strucne izobrazbe. Za vrijeme pohadanja kole ili strucne izobrazbe iz stavka 1. ovog clana, prema maloljetniku se ne primjenjuje zavodska mjera. XIV - POMOC NAKON IZVRENJA ZAVODSKE MJERE Clan 222. Za vrijeme izvrenja zavodske mjere nadleno tijelo starateljstva odrava stalnu vezu s maloljetnikom, s njegovom porodicom i s ustanovom za izvrenje zavodske mjere kako bi se maloljetnik to bolje pripremio za vracanje svojoj porodici i ukljucio u redovni ivot.

48

Ustanova za izvrenje zavodske mjere obavezna je da pravovremeno obavijesti nadleno tijelo starateljstva o otputanju maloljetnika iz ustanove i da tom tijelu predloi mjere koje bi trebalo poduzeti za prihvat maloljetnika. Clan 223. Da bi se po izvrenju zavodskih mjera to bolje organizovalo prihvatanje maloljetnika u sredinu u koju ce se vratiti, nadleno tijelo starateljstva obavezno je da se posebno zaloi za maloljetnika koji nema roditelja ili cije su porodicne prilike nesredene. Clan 224. Ako je maloljetnik bolestan, a treba se otpustiti iz ustanove za izvrenje zavodske mjere i nije sposoban za putovanje, ustanova u kojoj se izvravala odgojna mjera smjestit ce ga u najbliu zdravstvenu ustanovu radi lijecenja. XV - PRIMJENA ZAKONA NA USTANOVE KANTONA Clan 225. Odredbe cl. 1. do 118., cl. 130. do 150., cl. 152. do 155. i clana 188. ovog zakona primjenjuju se i na kantonalne ustanove za izvrenje prekrajnih sankcija i drugih mjera. Odredbe ovog zakona o ovlatenjima direktora kaznenopopravnog zavoda primjenjuju se i na rukovodioce kantonalnih ustanova iz stava 1. ovog clana, ako zakonom kantona nije drukcije odredeno. Odredbe ovog zakona o ovlatenjima Federalnog ministarstva, odnosno federalnog ministra primjenjuju se i na organe uprave kantona nadlenih za izvrenje krivicnih i prekrajnih sankcija i drugih mjera, odnosno rukovodioce tih organa, ako zakonom kantona nije drukcije odredeno. XVI - KAZNENE ODREDBE Clan 226. Novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit ce se za prekraj: 1) zdravstvena ustanova koja postupi suprotno odredbama stava 3. clana 174., stava 1. clana 181. i stava 3. clana 183. ovog zakona; Za prekraj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi novcanom kaznom u iznosu od 200 do 600 KM. Clan 227. Novcanom kaznom u iznosu od 200 do 500 KM kaznit ce se za prekraj osudeni stranac: 1) ako ne napusti teritoriju Federacije ili nece da boravi u mjestu koje mu je odredeno do naputanja teritorije Federacije (st. 4. i 5. Clana 188.); 2) ako postupi suprotno odredbi clana 189. ovog zakona. Clan 228. Novcanom kaznom u iznosu od 50 do 200 KM kaznit ce se za prekraj osudena osoba kojoj je izrecena mjera sigurnosti obaveznog lijecenja narkomana i alkoholicara, ako se ne javi odredenoj 49

zdravstvenoj ustanovi na lijecenje ili izbjegne to lijecenje nepridravanjem odredene terapije, ili napusti zapoceto bolnicko ili ambulantno lijecenje, kao i osudena osoba koja po otputanju iz odredene ustanove za izvrenje kazne zatvora ne nastavi sa obaveznim lijecenjem, koje je po ocjeni ustanove potrebno (stav 2. clana 183. i stav 2. clana 185.). Ako se osoba iz stava 1. ovog clana podvrgne odredenom obaveznom lijecenju, izrecena novcana kazna, ako nije izvrena, moe se ponititi. Clan 229. Novcanom kaznom u iznosu od 20 do 100 KM kaznit ce se za prekraj osudena osoba koja se, po uvjetnom otputanju sa izdrane kazne, ne prijavi u roku od sedam dana od dana otputanja organu za unutranje poslove ili ako ne prijavi promjenu mjesta boravka, odnosno prebivalita (clan 114.). XVII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Clan 230. Po odredbama ovog zakona izvravat ce se i pravosnane odluke inostranih sudova, ukoliko posebnim zakonom Bosne i Hercegovine ili medunarodnim ugovorom nije drukcije odredeno. Po odredbama ovog zakona izvravaju se i sankcije izrecene stranim dravljanima i osobama bez dravljanstva, ukoliko posebnim zakonom Bosne i Hercegovine ili medunarodnim ugovorom nije drukcije odredeno. Clan 231. Kantoni duni su donijeti propise o pitanjima iz stava 2. clana 1. ovog zakona najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Federalni ministri koji su ovim zakonom ovlateni za donoenje propisa za provodenje pojedinih odredaba ovog zakona, donijet ce te propise u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, pravilnik o kucnom redu kaznenopopravnih zavoda, kao i pravilnik o naknadama za rad i pravilnik o zatiti na radu osudenih osoba, donijet ce se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 232. Kazneno-popravni dom u Zenici nastavlja raditi kao Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa sa Odjeljenjem maloljetnikog zatvora za maloljetnike u Zenici i Odjeljenjem u opini Usora. Izvrenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi izvravat ce se za sve osobe sa teritorija Federacije u posebnom odjeljenju pri Kaznenopopravnom zavodu u Zenici, dok Federalno ministarstvo i Federalno ministarstvo zdravstva ne odrede zdravstvenu ustanovu u kojoj ce se izvravati ova mjera. Mjera sigurnosti obaveznog psihijatarskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi izvravace se u posebnom odjeljenju iz stava 2. ovog clana, najdue tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona do kada ce se organizovati izvrenje mjere u ustanovi iz clana 167. ovog zakona. Kazneno-popravni dom poluotvorenog tipa Butmir (dio koji se nalazi na teritoriju Federacije) i Okruni zatvor u Sarajevu nastavljaju raditi kao Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Sarajevu sa odjeljenjima u Ustikolini i opini Pale-Praa. 50

Okruni zatvor u Bihacu nastavlja sa radom kao Kaznenopopravni zavod poluotvorenog tipa u Bihacu. Okruni zatvor u Mostaru nastavlja sa radom kao Kaznenopopravni zavod poluotvorenog tipa u Hercegovackoneretvanskom kantonu sa Odjeljenjem u Zapadnohercegovackom kantonu. Okruni zatvor u Tuzli i Okruni zatvor u Oraju nastavljaju raditi kao Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Tuzli i Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Oraju. Objekti, zemljite i druge stvari na koritenju kod kaznenopopravnih domova u Zenici i Butmiru Sarajevu i okrunih zatvora u Bihacu, Sarajevu, Mostaru i Tuzli, postaju vlasnitvo Federacije, a pitanja vlasnitva objekata, zemljita i drugih stvari koje koriste okruni zatvori u Busovaci i Oraju uredice se posebnim ugovorom izmedu Vlade Federacije i vlada kantona na cijem se podrucju nalaze ti zatvori. Clan 233. Osniva se kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Busovai. Clan 234. Osniva se Kaznenopopravni zavod za ene u Ljubukom sa Odjeljenjem maloljetnickog zatvora za maloljetnice i Odjeljenjem za izvrenje odgojne mjere upucivanja u odgojnopopravni dom za maloljetnice, koji ce poceti sa radom najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do pocetka rada Zavoda iz stava 1. ovog clana, kazna zatvora za ene, maloljetnickog zatvora za maloljetnice i odgojna mjera upucivanja u odgojnopopravni dom za maloljetnice, izvravace se u skladu sa Pravilnikom iz stava 2. clana 26. ovog zakona. lan 234a. Osniva se odgojno-popravni dom u Oraju. Clan 235. Vlada Federacije ce odrediti sjedita kaznenopopravnih zavoda i odjeljenja iz cl. 232. i 233. ovog zakona uz prethodno pribavljeno miljenje vlada kantona, na cijem ce se podrucju nalaziti ti zavodi, odnosno odjeljenja. Clan 236. Do donoenja propisa iz stava 2. clana 1. ovog zakona, kazna zatvora izrecena u prekrajnom postupku, izvravat ce se u posebnim odjeljenjima kaznenopopravnih zavoda iz cl. 232. i 233. ovog zakona. U kaznenopopravnim zavodima iz cl. 232. i 233. ovog zakona mogu postojati posebna odjeljenja za izvrenje mjere pritvora po rjeenju nadlenog suda, do regulisanja uvjeta izvrenja mjere pritvora kantonalnim propisima. U slucaju iz st. 1. i 2. ovog clana trokove izdravanja kazne zatvora i mjere pritvora snosi kanton. Clan 237.

51

Uvjeti iz stava 1. clana 39. ovog zakona osiguravat ce se prema posebnom planu ustanove, u skladu sa materijalnim mogucnostima, a najkasnije u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 238. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona o izvrenju sankcija koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije, izuzev odredaba kojima se ureduju pitanja iz stava 2. clana 1. ovog zakona koje ce se prestati primjenjivati danom stupanja na snagu kantonalnih propisa iz stava 1. clana 231. ovog zakona. Clan 239. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH".

1 Ovaj Integralni tekst sadri tekst Zakona o izvrenju krivicnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubeni novine Federacije BiH, broj 44/98), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvrenju krivicnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 42/99) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvrenju krivicnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine proglaenog Odlukom Visokog predstavnika od 20.2.2009. godine (Slubene novine Federacije BiH broj 12/09). Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom slubene upotrebe ne moe pozivati.

52