Sie sind auf Seite 1von 273

Kronologija raspada SRJ i stvaranje Republike Hrvatske do 15. sijenja 1992.

Ivan Bili Neki vaniji datumi i dogaanja na podruju bive S.RJ): 1981.:
11. oujka: Poinju demonstracije u Pritini i drugim veim gradovima irom Kosova s jasno istaknutom parolom: Kosovo Republika. 26. oujka: Na Kosovu su izbile jo jae demonstracije. Isti je dan u Pritinu stigla i tafeta mladosti. 28. oujka: Aslan .azliu, etniki Albanac, predsjednik GK SK
1

Pritine, opisujui navedene demonstracije, uveo je pojam kontrarevolucija. 30. oujka: Bojkot nastave objavljuju studenti triju najveih pritinskih fakulteta: Prirodoslovno-matematikog, Pravnog i Ekonomskog. 1. travnja: Pokrajinski komitet za ONO i DSZ, a pod predsjedanjem Mahmuta Bakalia, trai i postie izlazak postrojba JNA na ulice irom Kosova. Demonstracije u kojima su poginuli desetci demonstranata, traju do 3. travnja. 2. travnja: Predsjednitvo S.RJ donijelo je odluku o uvoenju izvanrednog stanja na Kosovu i formiranju Zdruenog odreda policijskih snaga SSUP koji je upuen na Kosovo. 17. travnja: Albanski dnevnik Zeri i Popullit objavljuje nepotpisani (pretpostavlja se da je njegov autor tadanji predsjednik albanske Vlade Mehmet Shehu) komentar u kojem se zahtjev Kosova za dobivanjem statusa Republike dri opravdanim. lanak izaziva snanu reakciju u Beogradu.
1

Page 2

1984./1985./1986.:
Tijekom 1984./1985., kako pie Branko Mamula, tadanji savezni sekretar za narodnu obranu, JNA je postepeno izgraivala procjene mogueg ponaanja subjekata drutva i
2

najznaajnijih vanjskih politikih i vojnih faktora, ukoliko se stigne do Rubikona, i JNA bude primorana otvoreno izai na politiku pozornicu i preuzeti odgovornost za sudbinu Jugoslavije.
2

1. svibnja 1985.: ore Martinovi, podoficir JNA, prijavljuje napad NN osoba albanske nacionalnosti koji su mu nabili staklenu bocu u debelo crijevo. Sluaj je izazvao veliku pozornost, razliitim tumaenjima te je ujedno postao primjer silovanog i ugnjetenog srpstva na Kosovu. 23. svibnja 1985.: Na Skuptini SANU jednoglasno je odlueno da se zbog potrebe isticanja najaktuelnijih drutvenih, politikih, ekonomskih, socijalnih, naunih i kulturnih problema pristupi izradi Memoranduma SANU . U izradi su, izmeu ostalih, sudjelovali: Pavle Ivi, Antonije Isakovi, Duan Kanazir, Mihajlo Markovi, Milo Macura, Dejan Medakovi, Miroslav Panti, Nikola Panti, Ljubia Raki, Radovan Samardi, Miomir Vukobratovi, Vasilije Kresti, Ivan Maksimovi, Kosta Mihajlovi, Nikola obelji, Stojan eli.
3

Tom popisu vidljivo nedostaje i Jovan Rakovi, u ijem je stanu u ibeniku i u kui u Primotenu Memorandum dovravan.
3

Vodstvo SANU-a dobilo je politiku potporu tadanjeg politikog vodstva CK SK SR Srbije iji je predsjednik bio Ivan Stamboli.
4

29. srpnja 1985.: Odrana je sjednica predsjednitva CK SKJ na kojoj je prihvaeno tzv. Kuanovo izvjee o stanju na Kosovu, u kojem se istie kako pravo srpskog naroda da stvori svoju vlastitu dravu na isti nain kao i ostali narodi u S.RJ nije jo u potpunosti ispunjeno jer ustavni principi, po kojima su pokrajine unutar Srbije, nisu uvijek bili dosljedno provoeni u politikoj stvarnosti. 24./25. rujna 1986.: Beogradski dnevni list Veernje novosti dobio je presliku nedovrenog Memoranduma SANU koju je i objavio. Memorandum je pribavljen djelovanjem hrvatske Slube dravne sigurnosti.
5

Ivan Stamboli tvrdi da je Memorandum slatkoreiv uvod u krvavi obraun te smrtonosni ovinistiki proglas, ratni manifest za ve zavrbovane komesare srpstva.
6

74
Page 3

1987.:
20. travnja: Slobodan Miloevi posjetio je Kosovo polje gdje je
4

odrao glasovit govor okupljenim Srbima iz kojeg se esto izvlaila izjava: Ovaj narod niko ne sme da bije. Na Kosovo polje doao je kao predsjednik predsjednitva CK SK Srbije, a vratio se u Beograd kao vod, srpski narodni voa. 20. kolovoza: U razgovoru generala Kadijevia i admirala Mamule, Kadijevi prepriava sadraj izlaganja Milana Kuana na sjednici skuptinske komisije za promjenu Ustava, u kojoj Kuan kae da razbijanju S.RJ moe voditi ne samo olabavljena federacija nego i pokuaj da se oduzmu prava republikama.
7

2./3. rujna: Dogodio se incident u vojarni JNA u Parainu kad je pripadnik JNA albanske nacionalnosti Aziz Kelmendi ubio 4 vojnika, a ranio njih 7 pucajui iz svoje automatske puke u zajednikoj spavaonici. 10. rujna: Skuptina SR Srbije prihvatila je prijedlog izmjena Ustava Srbije. 12. rujna: Pod pritiskom srbijanskih politikih krugova, a zbog njegove veze s .ikretom Abdiem, tadanjim direktorom Agorkomerca optuenim za izdavanje mjenica bez pokria u milijunskim iznosima, Hamdija Pozderac (BiH), tadanji potpredsjednik predsjednitva S.RJ, podnosi ostavku. 18./19. rujna: Odrana je dvodnevna zatvorena sjednica Predsjednitva CK SK Srbije: Slobodan Miloevi, predsjednik
5

Predsjednitva, od 20 lanova toga tijela dobiva 11 glasova (dobiva tri kljuna glasa kosovskih Albanaca te jedan iz Vojvodine
8

), 5 lanova je suzdrano, a svega su 4 lana Predsjednitva glasovala protiv kandidature/izbora Slobodana Miloevia za predsjednika SK Srbije. Na sjednici CK SK Srbije njegov je izbor samo potvren. Miloeviev glavni lobist bio je Borisav Jovi. Tada je Ivan Stamboli, do tada najmoniji ovjek u Srbiji i predsjednik Predsjednitva SR Srbije, izgubio politiku bitku s Miloeviem. 23./24. rujna: Odrana je Osma sednica CK SK Srbije. Miloevi se, uz pomo Petra Graanina, Nikole Ljubiia, Vidoja arkovi a, Marka Orlandi a, Stipe uvara i drugih, uspjeno rijeio Ivana Stambolia i Dragie Pavlovia (predsjednik GK SK Beograda). Sam Stamboli za ovu sjednicu kae: ....famozna sednica oznaila poetak kraja itave jedne epohe, jedan sunovrat, moda i najdublji u istoriji srpskog naroda. ... Osma sednica jeste zaista bila ratna truba iji je zov podigao na noge srpske nacionaliste u pohod na 75
Page 4

razaranje Jugoslavije. Jugoslavija je ve tada bila osuena na smrt.


6

8. prosinca: Odrana je 11. sjednica CK SKJ na kojoj je razmatran ustavni poloaj Srbije u odnosu na njezine autonomne pokrajine. Iz SK je iskljuen .adil Hoxha, bivi lan Predsjednitva S.RJ.
10

1988.:
Tijekom ove godine, a pripremajui se za proslavu 600 godinjice bitke na Kosovu polju, SPC se odluila prenijeti moti kneza Lazara u manastir Graanica. Moti su putovale Srbijom podiui nacionalni i vjerski zanos velikog broja Srba. Jovan Velimirovi, tadanji vladika abako-valjevski, izdao je poslanicu u kojoj se spominje nebeska Srbija, izraz koji e se udomaiti u ratnohukakoj terminologiji.
11

7. sijenja: Na sjednici Predsjednitva SR Srbije postignut je dogovor o potrebi mijenjanja republikog Ustava. 12. veljae: Odbor za obranu slobode misli i izraavanja trai uspostavljanje stvarne ravnopravnosti naroda Jugoslavije odnosno osnivanje samoupravnih oblasti za srpski narod, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. lanovi su
7

Odbora, osnovanog u rujnu 1984.: akademik Matija Bekovi, akademik Dimitrije Bogdanovi, dr. Kosta avoki, Dobrica osi, prof. dr. Andrija Gams, Zagorka Golubovi, dr. Ivan Jankovi, prof. dr. Neca Jovanov, Vojislav Kotunica, akademik Mihajlo Markovi, Borislav Mihajlovi Mihiz, akademik Dragoslav Mihajlovi, Nikola Miloevi, akademik Gojko Nikoli, Vesna Pei, akademik Mia Popovi, akademik Radovan Samardi, akademik Mladen Srbinovi, akademik Predrag Palavestra, akademik Dragoslav Srejovi, Tanasije Mladenovi i akademik Ljubomir Tadi (otac sadanjeg predsjednika Republike Srbije i Crne Gore Borisa Tadia). 25. oujka: Odrana je sjednica Vojnog saveta oruanih snaga na kojoj je izvrena temeljita ocjena pogoranog stanja u zemlji, i Sloveniji posebno. Slovensko rukovodstvo reagiralo je na ovu izjavu optuujui vrh JNA za pripremu i namjeru dravnog udara u Sloveniji. 1. travnja: U Knjievnim novinama (glasilo UKS) od 15. srpnja izlazi povelja pod nazivom Uspostavljanje drave u kojoj se trai ukidanje autonomije Kosova i stvaranje srpske drave u prirodnim, istorijskim i etnikim granicama. 76
Page 5

19. svibnja: Slobodan Miloevi ponovno je izabran za predsjednika Predsjednitva CK SK Srbije. 31. svibnja: Na podruju Slovenije JNA je uhitila Janeza Janu i Ivan Bortnera zbog odavanja i objavljivanja vojne tajne. 4. lipnja: JNA je nastavila s uhienjima u Sloveniji. Uhieni su David Tasi i .ranci Zavrl. Ta su uhienja, zajedno s uhienjima od 31. svibnja, potakla slovensku javnost na snanu politiku borbu protiv JNA u Sloveniji. 9. srpnja: Odran je prvi protestni miting u Novom Sadu na koji dolazi oko 1000 Srba i Crnogoraca s Kosova. Prosvjednici istiu zahtjeve za smjenom pokrajinskog rukovodstva. Miting slubeno predvodi Miroslav olevi
12

dok Miloevi vue stvarne poteze, ali iz pozadine.


13

20./21. kolovoza: U Titogradu i Kolainu odrani su mitinzi istine na kojima se trai smjena politikog vodstva Crne Gore. 5./6. listopada: Na mitingu u Novom Sadu trai se ostavka tadanjeg Predsjednitva Pokrajinskog komiteta SK Vojvodine. Predsjednitvo podnosi ostavku nakon bezuspjenog traenja
9

vojne intervencije protiv demonstranata. Tadanji predsjednik saveznog Predsjednitva Lazar Mojsov odbija dati suglasnost za angairanje JNA s ciljem sprjeavanja ulinih demonstracija. 7. listopada: Antibirokratska revolucija ili jogurt revolucija pokuala je, na slian nain na koji su juer sruili vojvoansko rukovodstvo, organiziranjem mitinga u Titogradu sruiti crnogorsko rukovodstvo. 17. listopada: Odrana je 17. sjednica CK SKJ na kojoj je uvar pokuao ukloniti Slobodana Miloevia iz CK SKJ. Meutim, zbog nepoznavanja procedure i pravila izbora za lanove tog tijela, uvarov je pokuaj propao. General Veljko Kadijevi koji se ve, od 15. svibnja 1988., nalazi na dunosti saveznog sekretara za narodnu obranu, izjavljuje: Jugoslavija moe postojati samo kao istinska federacija ili je nee biti. Zato federativnom ureenju ne mogu biti alternative niti unitarno, niti konfederalno ureenje.
14

17. studenoga: Na sjednici PK SK Kosova i Metohije smijenjena je dotadanja predsjednica Predsjednitva PK SK Kosova i Metohije Kaqusha Jashari. Azem Vlasi je razrijeen dunosti lana PK SK Kosova i Metohije.
15

10

Nakon toga poinju masovne demonstracije Albanaca.


I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave

77
Page 6

19. studenoga: Slobodan Miloevi na Uu u Beogradu dri govor pred oko milijun okupljenih, gdje izravno prijeti svima koji ne misle kao on: Jugoslavija je velikom borbom stvorena, velikom e se borbom braniti. 25. studenoga: U skuptini S.RJ su prihvaeni Amandmani IX XLVIII na Ustav S.RJ kojima se proiruju osnove jedinstvenog trita u S.RJ bez diranja u naelo konsenzusa.
16

Temeljem odluke saveznog Predsjednitva, nakon neto manje od 6 godina, Alija Izetbegovi naputa zatvor (uhien je 23. oujka 1983., osuen 20. kolovoza iste godine na 14 godi11

na zatvora na poznatom Sarajevskom procesu mladomuslimanima i muslimanskim fundamentalistima).

1989.:
10./11. sijenja: Odrani su mitinzi u Titogradu pod ijim pritiskom pada tadanje vodstvo SK Crne Gore. 2. veljae: Na .ilozofskom fakultetu u Zagrebu osnovan je UJDI
17

(Udruenje za jugoslavensku demokratsku inicijativu glavni pokretai ideje ouvanja Jugoslavije; osnivai su dr. Branko Horvat, dr. arko Puhovski i jo nekolicina intelektualaca ljeviarske, praksisovske, unitaristike orijentacije.
18

Prema Slavku Goldsteinu, UJDI u prvi plan stavlja revitalizaciju jugoslavenske ideje.
19

21. veljae: Rudari (njih 1350) iz Starog trga (Trepa, Kosovo) poinju svoj sedmodnevni trajk koji izaziva novu politiku krizu u tadanjoj S.RJ. 27. veljae: Predsjednitvo S.RJ donijelo je odluku o uvoenju izvanrednog stanja na Kosovu. - U Kninu je odran miting solidarnosti sa Srbima na Kosovu. Govornici Jovo Opai i Simo Dubaji svojim su govorima aktuelizovali pitanje poloaja Srba u Hrvatskoj.
12

20

- Slovenski politiari organiziraju skup potpore kosovskim rudarima u Cankarjevom domu u Ljubljani. Na skupu su govornici vrlo otro govorili o aktivnostima Srbije te represiji prema Albancima, tako da je TV snimka tog skupa podigla protuslovensku politiku temperaturu u Srbiji do samog usijanja. 28. veljae: U Drutvu knjievnika u Zagrebu, pred oko 300400 osoba, dr. .ranjo Tuman iznio je osnovne nacrte programa budueg HDZ-a. - Slobodan Miloevi odrao je govor studentima-demonstrantima iz Studentskog grada u Beogradu u kojem je obeao odluno sreivanje stanja na Kosovu.
21

78
Page 7

1. oujka: Srbija poinje gospodarski rat sa Slovenijom. 2. oujka: Odlukom Predsjednitva S.RJ na Kosovu su uvedene izvanredne mjere i policijski sat. Uhien je voa kosovskih Albanaca i donedavni predsjednik SSOJ i lan PK SK Kosova i Metohije, etniki Albanac, Azem Vllasi. Osim njega uhieni su i Burhan Kavaja i Aziz Abrashi pod optubom da su organizirali trajk rudara od 21. veljae.

13

4. oujka: Udruenje knjievnika Srbije upozorava kako se antisrpstvo iri Kosovom, Slovenijom i Hrvatskom. Na tom sastanku UKS-a Vuk Drakovi javno iznosi tezu o zapadnim granicama Srbije koje seu sve dokle ima srpskih grobova odnosno gdje su bila stradanja Srba za vrijeme ustakog poretka u Hrvatskoj.
22

16. oujka: General Veljko Kadijevi, uz suglasnost tadanjeg predsjednika saveznog Predsjednitva Raifa Dizdarevia, a nakon ostavke dotadanjeg premijera Branka Mikulia, razgovarao je sa Slobodanom Miloeviem te mu nudio mjesto mandatara budue savezne Vlade. Miloevi je tu ponudu odbio.
23

17. oujka: Za saveznog premijera izabran je Ante Markovi. Protukandidat Markoviu bio je Borisav Jovi. 28. oujka: Skuptina SR Srbije proglasila je amandmane na Ustav SR Srbije. Amandmanima su ukinuti statusi pokrajina Vojvodini te Kosovu i Metohiji, kao i status konstitutivnih jedinica S.RJ (iako im nije oduzeto mjesto, a samim time i glas u saveznom Predsjednitvu). - Na Kosovu i dalje traju neredi. Poginula su dvadeset i dva Albanca te dva pripadnika SUP-a SR Srbije.
24

8. svibnja: Miloevi je prvi put izabran za predsjednika SR Srbije.


14

U tom je trenutku bio predsjednik CK SK Srbije. 15. svibnja: Na sjednici Skuptine Jugoslavije proglaeni su lanovi novog saziva Predsjednitva S.RJ: Borisav Jovi (Srbija), Stipe uvar (Hrvatska), Janez Drnovek (Slovenija), Dragutin Zelenovi (Vojvodina), Nenad Buin (Crna Gora), Riza Sapunxhiu (Kosovo).
25

lanovi Predsjednitva iz BiH i Makedonije jo nisu odreeni te su ih povremeno predstavljali predsjednici Predsjednitava tih republika. Prvi predsjednik Predsjednitva po nacionalnom je kljuu slovenski predstavnik dok je njegov zamjenik iz Srbije. Mandat im traje godinu dana nakon ega potpredsjednik postaje predsjednik dok se imenuje novi potpredsjednik, takoer po prije utvrenom nacionalnom kljuu. - Odrana je sjednica CK SKJ o pitanju Kosova. Umjesto dotadanjeg predsjednika Stipe uvara, koji je postao lan saveznog Predsjednitva, na dunost predsjednika 79
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a
15

hrvatsk e drave
Page 8

Predsjednitva CK SKJ izabran je Milan Panevski (Makedonija).


26

17. lipnja: U prostorijama NK Borac na Jarunu osnovana je Hrvatska demokratska zajednica. Za predsjednika je izabran dr. .ranjo Tuman. - Slovenski je parlament prihvatio nove ustavne amandmane. 21. lipnja: Sabor RH proglasio je amandmane na Ustav SRH kao i Ustavni zakon za njihovo provoenje. 22. lipnja: Objavljen je slovenski Temeljni dokument koji podupire slovensku suverenost, ali unutar granica S.RJ. 25. lipnja: Na referendumu u BiH izabran je Bogi Bogievi, za lana Predsjednitva S.RJ iz BiH. 28. lipnja: Miloevi je na Gazimestanu, pred - prema nekim izvjeima - i do 2 milijuna ljudi, u povodu 600. godinjice Kosovske bitke, najavio mogunost oruanog naina rjeavanja problema u S.RJ: est stoljea kasnije, danas, opet smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oruane, premda i takve jo nisu iskljuene. Ali, bez obzira kakve da su one,
16

bitke se ne mogu dobiti bez odlunosti, hrabrosti i portvovnosti.


27

Proslavi su nazoile brojne delegacije predvoene njihovim elnim ljudima: Janez Drnovek (Predsjednitvo S.RJ), Milan Panevski (Predsjednitvo CK SKJ), Slobodan Gligorijevi (Skuptina S.RJ), Ante Markovi (Savezna vlada-SIV), Janez Stanovnik (SR Slovenija), Ivo Latin (SR Hrvatska), Obrad Piljak (SR Bosna i Hercegovina), Branko Kosti (SR Crna Gora), Jezdislav Bogdanovski (SR Makedonija) te patrijarh SPC German. - U SAD-u je pop Momilo uji, etniki vojvoda i osueni ratni zloinac iz 2. svjetskog rata, imenovao etnikim vojvodom dr. Vojislava eelja. 5. srpnja: Delegacija Srbije u Saveznoj skuptini odbila je prijedlog rebalansa saveznog prorauna. 8. srpnja: U Kninu je posveena nova zgrada pravoslavne bogoslovije. Odrana je sveana akademija povodom 600 godina Kosovske bitke. U mjestu Kistanjama, a u organizaciji Jove Opaia iz mjesta Plavno, osnovano je srpsko kulturno drutvo Zora. 9. srpnja: U Lazaricama kod Knina odran je skup povodom 600.
17

godinjice Kosovske bitke koji je obilovao velikosrpskom i etnikom ikonografijom i parolama. 10. srpnja: Predsjednitvo CK SKH osudilo je srpski nacionalistiki skup u Lazaricama kod Knina. 11. srpnja: Odrana je 24. sjednica CK SKJ na kojoj je Zdravko Grebo, lan Predsjednitva CK SKJ iz BiH, podnio ostavku na 80
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 9

tu dunost jer nije izabran za predstavnika BiH u Predsjednitvu S.RJ.


28

12. srpnja: Predsjednitvo SRH osudilo je dogaaj u Lazaricama kod Knina, dok je uro Bilbija, kninski sudac za prekraje,
18

osudio Jovu Opaia na 40 dana zatvora zbog odravanja javnog skupa bez prijavljivanja i drskog ponaanja na javnom mjestu.
29

26. srpnja: Odrana je prva sjednica Predsjednitva S.RJ u punom sastavu jer je savezna Skuptina u meuvremenu imenovala Bogia Bogievia (BiH) i Vasila Tupurkovskog (Makedonija) za lanove saveznog Predsjednitva. Na sjednici se raspravljalo o dogaajima u Kninu o tijeku proslave 600 godina Kosovske bitke. Predstavnici Hrvatske bili su nervozni zbog velikosrpske ikonografije.
30

- Poetak kolovoza (1.-12.), Kupari - Tijekom godinjeg odmora, Borisav Jovi ima vie susreta i intimnih razgovora
31

sa Slobodanom Miloeviem, generalom Veljkom Kadijeviem


32

i Bogdanom Trifunoviem (potpredsjednik Predsjednitva CK SKS) o budunosti S.RJ. Tijekom razgovora iskristaliziran je isti stav Armije i Srbije budunosti S.RJ. 14. rujna: U prostorijama Udruenja knjievnika Srbije (.rancuska 7) odran je skup na kojem se Vuk Drakovi zauzeo za formiranje srpske Krajine u Hrvatskoj.
33

19

19. rujna: Tijekom susreta Borisava Jovia i Veljka Kadijevia razmatrane su i druge mogunosti za rjeavanje problema (sprjeavanje ruenja ustavnog poretka) u Sloveniji, ako slovensko rukovodstvo ne odustane od uvoenja amandmana na Ustav Slovenije,
34

to je Jovi i slubeno ponovio na sjednici Predsjednitva S.RJ od 21. rujna. 27. rujna: Skuptina SR Slovenije prihvatila je amandmane na svoj republiki Ustav kojim je uvrstila republiki suverenitet. - Na sastanku Borisava Jovia i Slobodana Miloevia prevladava pesimizam zbog Kadijevieve neodlunosti i proputanja prilike za, uporabom vojne akcije, nasilnom smjenom slovenskog rukovodstva. Smatraju da je poeo kraj Jugoslavije.
35

29. rujna: U Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Vojvodini odrani su protestni mitinzi protiv Slovenije i slovenskog rukovodstva. 8. listopada: U organizaciji HSLS-a, u Zagrebu je poelo potpisivanje peticije za povratak spomenika banu Jelaiu na glavni trg u Zagrebu, gdje je on sve do ruenja 1946. stajao i ije je ime trg nosio. 81
I.
20

Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave


Page 10

18. listopada: Ante Markovi predstavio je paket gospodarskih reforma na kojem su intenzivno radili prof. dr. Bajt, Kiro Gligorov i prof. dr. Vojni. 20. listopada: Sluba dravne sigurnosti SR Srbije upala je u sigurnosni sustav BiH to je vidljivo iz njihove biljeke od 24. kolovoza 1989. Predsjednitvo CK SK BiH taj je dogaaj ocijenilo kao napad na suverenitet Republike i pokuaj kosovizacije BiH.
36

22. listopada: Na sjednici Saveznog savjeta za zatitu ustavnog poretka doneseni su stavovi koji stvaraju osnove za izradu kontraobavjetajnog plana i akcije (protiv djelovanja slovenskog i hrvatskog rukovodstva, a to nije izrijekom spomenuto). 23. listopada: Nakon dvogodinjega pritvora na slobodu je
21

puten .ikret Abdi, dotadanji direktor velikokladukog Agrokomerca. 30. listopada: Na Kosovu je poelo suenje Azemu Vllasiju i 14orici drugih kosovskih Albanaca zbog kontrarevolucije. Nakon trodnevnog trajka, policija je na silu izvukla rudare iz rudnika Stari Trg kod Trepe. trajk je poeo zbog uhienja A. Vllasija i drugih. 3. studenoga: Nekoliko demonstranata na Kosovu je ubijeno. Demonstracije traju ve nekoliko dana. 10. studenoga: Sruen je Berlinski zid. 17. studenoga: U razgovoru Borisava Jovia i Slobodana Miloevia potvreno je nezadovoljstvo Srbije radom saveznog premijera Ante Markovia. Poduzimaju se aktivnosti s ciljem neproduljivanja jednogodinjeg mandata Anti Markoviu (koji istjee u svibnju 1990.) te predlaganje Veljka Kadijevia za novog mandatara kojemu bi zamjenik bio Oskar Kova iz Srbije.
37

20. studenoga: U Ljubljani je zabranjeno odravanje Mitinga istine Srba i Crnogoraca, najavljenog za 1. prosinca (na dan stvaranja Kraljevine SHS), u organizaciji udruenja Bour s Kosova. 29. studenoga: Kao protumjeru, predsjednitvo Republike konferencije SSRN Srbije pozvalo je na bojkot drutvenih i gospo22

darskih veza sa Slovenijom. 1. prosinca: Unato zabrani odravanja skupova, koju je potpisao tadanji republiki sekretar UP Toma Ertl, u Ljubljani se okupilo nekoliko desetaka prosrpski orijentiranih prosvjednika na Mitingu istine. Policija je uhitila 13 osoba. - U Niu su kamenovane prodavaonice u vlasnitvu tvrtki iz Slovenije. 82
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 11

6. prosinca: Na izbornoj sjednici Skuptine SR Srbije za predsjednika Predsjednitva SR Srbije izabran je Slobodan Miloevi, to je bilo potvrda rezultata referenduma provedenog prije mjesec dana i na kojem je Miloevi dobio 86 posto glasova.
38

23

10. prosinca: U dvorcu Breice (prema pisanju njemakog tjednika Der Spiegel) odran je tajni sastanak predsjednika predsjednitava Hrvatske i Slovenije, Ive Latina i Janeza Stanovnika, s ciljem postizanja dogovora oko traenja europske garancije za preobraaj Jugoslavije u savez drava.
39

12. prosinca: Savez komunista Hrvatske odluuje se za viestranaki sustav. Obnovljen je rad Matice hrvatske nakon to je 18 godina bila zabranjena. 13. prosinca: Ivica Raan postaje predsjednik SK Hrvatske. JNA je podupirala njegova protukandidata Ivu Druia. 14. prosinca: Na izbornoj konferenciji SSRN Vojvodine, odranoj u Novom Sadu, iznesen je prijedlog po kojem bi se u novom Ustavu S.RJ otvorila mogunost stvaranja novih autonomnih pokrajina, prije svega u SR Hrvatskoj, a koja bi trebala imati, po dr. Savi Grujiu, bar 4 pokrajine: Dalmaciju, Istru, Slavoniju i Baranju te Baniju i Kordun.
40

25. prosinca: Ivica Raan, prvi put od 1945., javno estita Boi katolikim vjernicima u SRH. - Kongres slovenskog SK donio je odluku o predlaganju kon24

federalnog ustrojstva SKJ na saveznoj razini. - U Rumunjskoj je sruen Causescu. 27. prosinca: Slovenska skuptina donijela je novi izborni zakon. 31. prosinca: U Banskim dvorima odran je neformalni ruak tadanjeg hrvatskog politikog vodstva i hrvatskih kadrova sa savezne razine. Tijekom razgovora istaklo se kako je strah od Tumana neopravdan jer je on potpuno nebitan po svojoj snazi. S tim je izjavama i gleditima prednjaio tadanji savezni premijer Ante Markovi.
41

- Sabor SR Hrvatske je trei put odbio inicijativu za legaliziranjem organiziranja alternativnih pokreta i grupa.
42

- Tijekom novogodinjeg prijama u Beogradu Slobodan Miloevi najavio je prekid isporuke struje (koja se proizvodi u Srbiji) potroaima u Hrvatskoj te nepotivanje zabrane rasta plaa kako je predvieno saveznim stabilizacijskim programom.
43

- U intervjuu, danom listu Borba, talijanski mvp Gianni de Michelis naziva Slovence i Hrvate ekstremistima koji, odijeljeni od Jugoslavije, nemaju nikakvih izgleda biti primljeni u Europi.
44

25

83
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 12

1990.:
1. sijenja: Vlada S.RJ poela je provoenje programa svoje gospodarske ok-terapije. 5. sijenja: U Zagrebu je, nakon 18 godina, pokrenuta inicijativa za obnovom djelovanja srpskog kulturnog drutva Prosveta. 6. sijenja: U Novoj Pazovi osnovana je Srpska narodna obnova (SNO) Mirka Jovia. 9. sijenja: Prema podatcima Vijea sindikata S.RJ, tijekom 1989. na podruju S.RJ bilo je oko 1900 trajkova na kojima je sudjelovalo oko 470 000 radnika.
26

10. sijenja: Ispred zgrade Skuptine CG odran je miting potpore tamonjem rukovodstvu, a protiv vodstva SR Slovenije i SR Hrvatske. Mitingu je nazoilo desetak tisua ljudi. -Kod Slobodana Miloevia odran je sastanak kojem su jo nazoili Petar Graanin, Bogdan Trifunovi i Zoran Sokolovi (predsjednik Skuptine Srbije). Razmiljaju o uhienju Vuka Drakovia i istovremeno trae uhienje dr. .ranje Tumana u Hrvatskoj te Dimitrija Rupela u Sloveniji.
45

11. sijenja: Sabor SR Hrvatske podupro je inicijativu SIV-a za promjenom saveznog Ustava. 16. sijenja: Budui da Slovenija nije dala suglasnost za promjenom saveznog Ustava, zakonodavno-pravna komisija Saveznog vijea Skuptine S.RJ zakljuila je da nema uvjeta za pokretanjem ustavnih promjena. 19. sijenja: General Kadijevi iznosi Borisavu Joviu miljenje JNA kako je stanje u S.RJ sve tee jer se Hrvatska i BiH, u svojim stajalitima, pribliavaju Sloveniji. 20. sijenja: Poeo je izvanredni 14. kongres SKJ u Savacentru u Beogradu. Kongresu nazoi 1457 izabranih delegata. 22. sijenja: Odlaskom slovenske delegacije, u 22.45 sati,
27

zavrio je posljednji, 14. kongres SKJ nakon kojega vie nita ne e biti kao prije. Slovenska je delegacija, nakon to vie nije htjela trpjeti agresivnost u nastupu srbijanske delegacije i elei sprijeiti majorizaciju u glasovanju, napustila Kongres (ni jedan od 458 amandmana predloenih od slovenskog SK nije prihvaen). Potom je i delegacija SKH napustila Kongres. Predsjedavajui sjednice, Crnogorac Momir Bulatovi, dao je petnaest minuta pauze. Kongres, u takvom obliku, vie nije nastavljen. Ante Markovi, tadanji predsjednik Vlade S.RJ, ponosno istie da S.RJ moe opstati i bez SKJ. Za razliku od njega, general Kadijevi izjavio je: Braniti Partiju znai braniti zemlju.
46

23. sijenja: SK Slovenije zamrzava svoje odnose sa SKJ do svoje konferencije, sazvane za 2. veljae. 24. sijenja: Nekoliko desetaka tisua kosovskih Albanaca demonstrira na Kosovu zahtijevajui ukidanje izvanrednog 84
Page 13

stanja, trai prestanak suenja i putanje na slobodu uhienog Azema Vllasia te proglaenje Republike Kosovo. 26. sijenja: Zbog slovenskog naputanja 14. kongresa SKJ, Kadijevi izjavljuje da treba pojaati vojnu nazonost u Sloveniji. JNA izrauje planove i priprema mjere za bezbed28

nost zemlje i za ustavni poredak u nacionalno mjeovitim sredinama, kao to su Hrvatska i BiH.
47

27. sijenja: Televizija Beograd objavila je najavu dr. Jovana Rakovia o osnivanju srpske politike stranke u Hrvatskoj, danu prilikom odravanja vjerskog skupa kod jame Kuk u blizini Lapca. 29. sijenja: Iz Vojvodine su poslani pozivi stanovnitvu Korduna za organiziranjem mitinga 4. veljae na autobusnoj postaji u Karlovcu. - Na Kosovu je poeo generalni trajk. Nastavljeni su sukobi kosovskih demonstranata s policijom. 31. sijenja: Na sjednici Predsjednitva S.RJ donesena je odluka o angairanju postrojba JNA na Kosovu i o uvoenju policijskog sata. U veljai dolazi do prvog susreta izmeu Alije Izetbegovia i .ranje Tumana posredovanjem Stjepana Mesia. Razgovor je obiljeio njihov odnos do kraja njihovih ivota. Izetbegovi, oito nesvjestan opasnosti koja se nadvila nad Hrvatsku kao i nad Bosnu i Hercegovinu, nije spreman na suradnju s Hrvatskom jer eli zadrati BiH u sastavu S.RJ, a to moe uspjeti jedino ako
29

Hrvatska ostane u toj ili nekoj novoj Jugoslaviji. S druge strane, Tuman se u tom trenutku glede budunosti BiH jo uvijek ponaa kao povjesniar, a ne kao politiar, to je posluilo kao izlika za naknadne, negativne reakcije Alije Izetbegovia prema .ranji Tumanu i Republici Hrvatskoj. 1. veljae: U namjeri sprjeavanja daljnjeg razvijanja nemira na Kosovu, JNA naputa vojarne i demonstrirajui silu izlazi na ulice. Za etiri dana demonstracija, 11 je demonstranata preminulo, a 64 su ranjena. - U Novom Sadu odran je miting na kojem se prijavilo oko 5000 dragovoljaca za odlazak na Kosovo s namjerom slamanja albanske kontrarevolucije. 2. veljae: U Kninu je spontano organiziran skup lokalnih Srba pod nazivom za Jugoslaviju.
48

4. veljae: SK Slovenije donio je odluku da SKJ za njih vie ne postoji te poinju nastupati kao samostalna politika organizacija. - U Vojniu je na skupu Jugoslavenske samostalne demokratske stranke njezin predsjednik Mile S. Daki 85
30

I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave


Page 14

najavio mogunost formiranja srpske autonomne pokrajine u Hrvatskoj.


49

5. veljae: U Republikom sekretarijatu za pravosue i upravu registrirane su sve politike stranke koje su podnijele prijavu osnivanja: SKH, SSRNH, HSLS, SDSH, HKDS, Radikalna stranka za sjedinjene evropske drave, HDS i HDZ. 6. veljae: U demonstracijama na Kosovu ubijeno je 26, ranjeno 94, a zatvoreno oko 1000 Albanaca. Pripadnici Zdruenog odreda Saveznog SUP-a iz Slovenije su napustili Kosovo i vratili se u Sloveniju gdje su doekani kao heroji.
50

- Miloevi je na sjednici Predsjednitva SR Srbije optuio SR Hrvatsku i SR Sloveniju za potporu kontrarevolucionarima i


31

teroristima na Kosovu. 13. veljae: Nakon odrane sjednice proirenog sastava Predsjednitva S.RJ (s predsjednicima Republika), a tijekom razgovora izmeu Borisava Jovia, Veljka Kadijevia, Petra Graanina i Dragutina Zelenovia, Slobodan Miloevi rekao je: Bie rata, bogami.
51

14. veljae: Sabor SRH donio je ustavne amandmane kojima se u SRH legalizira viestranaki sustav. lanovi SKJ u JNA ne prihvaaju razbijanje SKJ na vie partija. 16. veljae: Na sjednici Saveznog savjeta za zatitu ustavnog poretka, ef savezne Slube dravne bezbednosti Zdravko Musta tvrdi kako je pretnja da e (HDZ-op.a.) za 48 sati posle izborne pobede nainiti pogrom i likvidirati sve protivnike ozbiljna. Ujedno kae kako Srbi u Hrvatskoj idu na samoorganizovanje radi samoobrane
52

. 17. veljae: U Kninu su dr. Jovan Rakovi i Jovan Opai osnovali Srpsku demokratsku stranku (SDS). Idejni tvorac i inicijator osnivanja SDS-a u Hrvatskoj, a potom i u BiH, po vlastitom je priznanju, Dobrica osi.
53

20. veljae: Predsjednitvo S.RJ donijelo je odluku o angairanju


32

postrojba JNA na Kosovu, a pod utjecajem stajalita Veljka Kadijevia da se S.RJ nalazi pred graanskim ratom. 21. veljae: Na Kosovu je uvedeno izvanredno stanje i policijski sat. Skuptina BiH donijela je Zakon o graanskim udrugama kojim se uvodi viestranaki ivot u BiH. 22. veljae: Predsjednik Sabora SR Hrvatske, Anelko Runji raspisao je izbore za zastupnike Sabora SR Hrvatske. Prvi krug izbora treba se odrati 22. i 23. travnja, a drugi 6. svibnja. 24./25. veljae: U Zagrebu je, u dvorani Vatroslav Lisinski, odran 1. opi sabor HDZ-a. Na saboru HDZ-a, kao jedini kandidat za predsjednika izabran je dr. .ranjo Tuman. Od 1760 delegata s pravom glasa, glasovalo je njih 1426 od kojih je 1382 dalo svoj glas dr. .ranji Tumanu. 86
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
33

Page 15

Istu veer, u sredinjem dnevniku Radio-televizije Zagreb, objavljen je komentar u kojem komentator, Gradimir Agbaba, a po naputku CK SKH i Ivice Raana, istie da je HDZ stranka opasnih namjera. Poetkom oujka Ivica Raan, preko tadanje predsjednice SUBNOR-a Hrvatske, Borke Kora, poziva Branka Mamulu na razgovore u Zagreb. Nakon nekoliko dana dolazi do njihova susreta u sjeditu SKH-SDP, tzv. Kockici. Raan nudi Mamuli da na predstojeim izborima u SR Hrvatskoj predvodi listu SK Hrvatske, to Mamula odbija
54

. 1. oujka: Osnovana je Koalicija narodnog sporazuma (KNS) koja okuplja HSLS, HDS, SDSH i HKDS te nestranake osobe Savku Dapevi-Kuar, Miku Tripala, Dragutina Haramiju i Sreka Bijelia. 4. oujka: Na Petrovoj gori odran je prosvjed oko 50 000 Srba pristiglih iz raznih dijelova Hrvatske, a ponajvie iz Vojvodine i Srbije. Traeno je ouvanje teritorijalnog integriteta S.RJ, a
34

protiv ustae .ranje Tumana. 5. oujka: Predsjednitvo S.RJ pokrenulo je, pred Ustavnim sudom Jugoslavije, postupak za ocjenu ustavnosti Zakona u unutarnjim poslovima Slovenije, a glede zabrane mitinga koji se trebao odrati u Ljubljani dana 1. prosinca 1989. 6. oujka: U tjedniku Danas novinarka Jelena Lovri usporeuje i ukazuje na slinosti dr. .ranje Tumana s dr. Vojislavom eeljem.
55

7. oujka: Miting na Petrovoj gori od 4. oujka Predsjednitvo SRH je osudilo kao napad na SR Hrvatsku. 8. oujka: Skuptina Slovenije donijela je odluku kojom se iz naziva Slovenije brie rije socijalistika. 9. oujka: U Zagrebu je, u prostorijama Kulturnoinformativnog centra, osnovan zagrebaki ogranak Srpske demokratske stranke. Za predsjednika ogranka izabran je odvjetnik Vlado Ivkovi. 10. oujka: BBC istie da su odnosi Srba i Hrvata, presudni za opstanak Jugoslavije, pogorani nakon protesta srpskih nacionalista na Petrovoj gori. 13. oujka: Vlada SRH alje pismo saveznoj Vladi u Beograd u
35

kojem istodobno izjednaava i osuuje Sabor HDZ-a i skup na Petrovoj gori. Trae razumijevanje i pomo u zajednikom djelovanju protiv svakog budueg djelovanja koje, po njima, ima za cilj poveanje meunacionalne nesnoljivosti. 17. oujka: Na dr. Tumana je, dok je drao govoru na javnoj tribini u Benkovcu, lokalni Srbin Duko ubrilovi pokuao izvriti atentat. 87
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 16

21. oujka: U selima zadarskog zalea naseljenim Srbima osnivaju se none strae koje presreu i zaustavljaju redovite autobusne linije. - Tijekom razgovora Borisava Jovia i Slobodana Miloevia iskristalizirala se procjena o rezultatima izbora u Hrvatskoj. Obojica oekuju pobjedu Koalicije narodnog sporazuma
36

kojoj su na elu Savka Dabevi-Kuar i Miko Tripalo, a iji je prilaz jugoslavenskoj problematici ili konfederacija ili otcepljenje.
56

23. oujka: HDZ upuuje Poruku mira i prijateljstva Srbima u Hrvatskoj. 26. oujka: Odran je sastanak svih elnih ljudi srbijanskih institucija s nekim predstavnicima Srbije u saveznim institucijama (republiki dunosnici, Savez komunista, SSRN, Sindikat, Gospodarska komora, grad Beograd), tzv. Koordinacije u Srbiji. Istaknuto je postojanje procesa raspadanja Jugoslavije te je time dolo do potrebe za uspostavljanjem granice unutar koje se nee ratovati. Shvaaju da e se rat u BiH i RH teko moi izbei, a sve usled neslaganja srpskog naroda u Hrvatskoj i BiH sa takvom nacionalnom pozicijom (odvajanja od matice i pretvaranju u nacionalnu manjinu).
57

27. oujka: Alija Izetbegovi je na tiskovnoj konferenciji, odranoj u sarajevskom hotelu Holiday Inn, najavio osnivanje SDA (Stranke demokratske akcije) kao stranke koja ima namjeru ujediniti te predstavljati sve muslimane iz S.RJ. Najava je poznata kao Saopenje 40-orice. Inicijativni odbor za osnivanje SDA, stranke muslimanskog kulturnog kruga, a u orga37

nizaciji Salema abia i dr. emse Tankovia (obojice iz Zagreba), odrao je poetkom oujka sastanak u sporednim prostorijama zagrebake damije.
58

29. oujka: CK SKH-SDP istie kako je jo prije tri dana prihvatio stajalite da se, za 30. oujka, najavljena sjednica CK SKJ ne moe smatrati legitimnom i da u njezinom radu ne e sudjelovati. 30. oujka: Poela je sjednica CK SKJ u Beogradu na koju nije doao nitko iz Slovenije. Iz SR Hrvatske je doao jedino Bora Mikeli. Iz Makedonije su dola samo tri lana, dok je iz BiH dolo 12 lanova. Veina je, nakon pauze, napustila sjednicu nakon ega su ostali samo lanovi iz Srbije, Crne Gore te Komiteta SKJ u JNA. - Na sjednici Predsjednitva S.RJ general Kadijevi zatraio je primjenu ustavnih mjera prema svima koji rue Jugoslaviju jer zemlji prijeti graanski rat. S tom su se ocjenom sloili i republiki sekretari unutarnjih poslova na sastanku koji su odrali sa saveznim sekretarom za unutarnje poslove. 88
NA TIONAL S ECURITY AND
38

T HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 17

3. travnja: Kosovo su napustili i hrvatski pripadnici Zdruenog odreda Saveznog SUP-a.


59

7. travnja: Tijekom svog posjeta Sloveniji general Kadijevi je najavio vojno suprotstavljanje svima onima koji ele razbijati teritorijalnu cjelovitost S.RJ. 8. travnja: Odrani su prvi slobodni, viestranaki parlamentarni i predsjedniki izbori u Sloveniji (drugi krug odran je 22. travnja). Pobijedile su stranke ujedinjene oporbe okupljene u DEMOS-u (Demokratska opozicija Slovenije) s neto vie od 55% dobivenih glasova dok je za predsjednika, prvi put izravnim izborom, izabran Milan Kuan, dotadanji ef slovenskog Saveza komunista. 10. travnja: U Kninu je donesena Odluka o zakljuivanju Dogovora o udruivanju optina dalmatinskog podruja i osnivanju Koordinacije, to je poetak srpskog autonomnog organiziranja.
60

- Na predstavljanju djelovanja Srpske narodne obnove


61

u
39

Panevu (Srbija), njezin predsjednik Mirko Jovi javno istie: Jadranska obala oduvijek je bila srpska od Bojane do Rijeke te da su najvee srpske luke Split i Rijeka. 14. travnja: U Kninu je odran predizborni skup SDS-a na kojem je najavljen dolazak proljea srpskog naroda. 16. travanj: Republiki SUP Srbije preuzeo je sve poslove javne i dravne bezbednosti na Kosovu.
62

22. travnja: Odran je prvi krug demokratskih, slobodnih i viestranakih parlamentarnih izbora u SRH. HDZ je osvojio 193 mjesta u sva tri doma hrvatskog Sabora (od 365 mjesta). Bivi SKH, koji je u meuvremenu promijenio naziv u SKH-SDP, dobio je 81 zastupniko mjesto. 24. travnja: Veliko vijee Okrunog suda u Titovoj Mitrovici (dananja Kosovska Mitrovica ili samo Mitrovica), nakon 69dnevnog suenja, oslobodilo je optube Azema Vllasia i ostale optuene Albance. - 26. travnja: Tijekom razgovora Borisava Jovia i generala Veljka Kadijevia, a zbog situacije u pojedinim republikama gdje Republike ak imaju neke nadlenosti u odnosu na teritorijalnu odbranu dogovoreno je da to Armija mora maksimalno da stavi pod svoju kontrolu. Kadijevi izvjeuje Jovia da je JNA pripremila planove za upotrebu JNA, i to
40

pre svega u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje je osigurano da u najkraem roku sve da stave pod svoju kontrolu.
63

- 1. svibnja: Zabranjen je prvi broj asopisa Srpske rei (list Srpskog pokreta obnove, Vuka Drakovia) zbog otvorenih nacional-ovinistikih izjava i teritorijalnih pretenzija iskazanih prema RH i BiH. 89
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 18

6. svibnja: Odran je drugi krug izbora za Sabor SRH na kojem je samo potvrena izborna pobjeda HDZ-a. 12. svibnja: U Beogradu je osnovana Srpska demokratska stranka koja treba okupljati Srbe iz Hrvatske koji ive u Srbiji. Glavni govornik skupa bio je dr. Jovan Rakovi.
41

13. svibnja: Nogometna utakmica Dinama i Crvene Zvezde, odrana u Zagrebu, nasilno je prekinuta. Navijai beogradskog kluba, tzv. Delije, poeli su razbijati stadion i napadati navijae Dinama, to je izazvalo opu tunjavu u kojoj su s jedne strane bili pripadnici tadanje milicije i Delija, dok su s druge strane bili zagrebaki navijai. Ozlijeeno je sedamdeset i devet pripadnika tadanje milicije te pedeset i devet gledatelja. 15. svibnja: Borisav Jovi, predstavnik SR Srbije, potujui naelo nacionalnog kljua, postao je novi predsjednik Predsjednitva S.RJ. Potpredsjednik postaje Stipe uvar, predstavnik SR Hrvatske. U svom nastupnom govoru Jovi prvi put javno izjavljuje da ko god eli moe da izae iz Jugoslavije mirnim putem, ali uz uvjet da o tome na referendumu glasuju narodi koji imaju, po srbijanskom tumaenju saveznog Ustava, pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje. 17. svibnja: JNA je zapoela proces razoruavanja TO Slovenije, manje-vie neuspjeno jer je nakon dva dana, 19. svibnja, Kuan naredio zadravanje naoruanja. Glede oduzimanja oruja TO Hrvatske, JNA je postigla potpuni uspjeh jer su svo naoruanje stavili pod svoj nadzor, a ubrzo ga i premjestili u svoje vojarne.
42

26. svibnja: U Sarajevu je u hotelu Holiday Inn osnovana SDA. 30. svibnja: Prvi demokratski izabrani viestranaki saziv Sabora SRH izabrao je dr. .ranju Tumana za predsjednika Predsjednitva SRH, a Stjepana Mesia (dan kasnije) za predsjednika Izvrnog vijea Sabora SRH (Vlade RH). - Dovren je 14. kongres SKJ bez sudjelovanja delegacija Saveza komunista iz Slovenije, Hrvatske i Makedonije, tako da se o pravom zavretku stvarnog Kongresa teko moe govoriti. - U Beogradu se okupljaju glavne stranke srbijanske politike oporbe i potpisuju zajedniku povelju o izborima. Srpska demokratska stranka iz RH suspendira odnose s Hrvatskim saborom. 6. lipnja: Skuptina grada Knina predloila je osnivanje Zajednice opina sjeverne Dalmacije i Like. 8. lipnja: General Kadijevi izvjeuje Borisava Jovia da je JNA donijela odluku o formiranju posebnih motorizovanih korpusa u regionima Zagreba, Knina, Banje Luke i Hercegovine 90
NA TIONAL S ECURITY
43

AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 19

koji e biti sposobni, po potrebi, da budu u funkciji kao na Kosovu.


64

12. lipnja: Odrana je sjednica Predsjednitva S.RJ, prvi put s novim predsjednicima iz Hrvatske i Slovenije. Raspravljalo se o buduem ureenju S.RJ te su predloeni razgovori u svim republikama i pokrajinama radi razmjene mi-ljenja i prijedloga. 15. lipnja: General Kadijevi izvjeuje Borisava Jovia da JNA razmilja o uhienju Milana Kuana jer je prekoraio svoje ovlasti glede postupka razoruavanja TO Slovenije. Kadijevi ujedno tvrdi da je Kuan bio evidentirani suradnik KOS-a JNA
65

. 23. lipnja: U Petrinji je, na skupu SDS-a, dr. Jovan Rakovi najavio dolazak te stranke na podruje BiH. 27. lipnja: SO Knin donijela je Odluku o formiranju Zajednice
44

optina sjeverne Dalmacije i Like.


66

28. lipnja: U razgovoru s Borisavom Joviem, Slobodan Miloevi zastupa ova stajalita: - cepanje Hrvatske izvriti tako to e liko-banijske optine koje su stvorile zajednicu ostati sa nae strane - na tom se podruju kasnije narod na referendumu izjasni hoe li da ostane ili izae.
67

29./30. lipnja: Na sjednici Sabora RH, dr. Tuman izlae prijedloge o promjeni Ustava kojim se mijenja naziv drave u Republika Hrvatska te uklanjaju socijalistika obiljeja s hrvatskoga dravnog grba. Potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir eks istie kako se S.RJ treba organizirati na konfederalnim osnovama kao zajednica samostalnih i nezavisnih drava.
68

1./2. srpnja: U Srbiji je odran referendum o novom Ustavu. Od 78 posto izalih, 97,35 posto je podralo predloene promjene srbijanskog Ustava. 1. srpnja: U mjestu Kosovu kod Knina, a na Vidovdanskoj proslavi, slubeno je najavljeno osnivanje srpske autonomne krajine i predstavljen njezin prvi predsjednik dr. Milan Babi. Temeljem odluke o formiranju Zajednice optina sjeverne
45

Dalmacije i Like, donesene 27. lipnja 1990., proglaeno je postojanje te Zajednice (ali dokumentom koji je M. Babi potpisao dana 16. kolovoza 1990. u Dvoru na Uni).
69

- Skuptina Republike Slovenije donijela je Deklaraciju o nezavisnosti. - Albanski lanovi kosovske Skuptine, okupljeni ispred ulaza u Skuptinu (nije im bio omoguen ulazak) donijeli su Ustavnu deklaraciju o proglaenju Republike Kosovo. 91
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 20

3. srpnja: U Zagrebu je dolo do susreta lanova predsjednitava Hrvatske i S.RJ. Postignuta je suglasnost da se kriza u S.RJ rijei mirnim demokratskim putem. 4. srpnja: General Kadijevi prvi je put spomenuo mogunost, tijekom razgovora s Borisavom Joviem, da JNA djeluje u
46

odbrani integriteta zemlje i temeljem nareenja grupe lanova Predsjednitva iako nisu kvalifikovana veina.
70

5. srpnja: Skuptina SR Srbije donijela je odluku o rasputanju kosovske Skuptine zbog donoenja nezakonitog akta o proglaenju Republike Kosovo. - Grupa pripadnika SUP-a Knina alje pismo-peticiju saveznom sekretaru za unutarnje poslove Petru Graaninu u kojem odbijaju noenje ahovnice i drugih ustakih simbola na svojim odorama. Pokretai te pobune su Milan Marti, Duan Zelembaba, Nikola Manovi i drugi.
71

8. srpnja: Na skupu Srpskog pokreta obnove u Vrcu (Srbija), Vuk Drakovi je najavio zajedniki pohod, na Hrvatsku, sa Slobodanom Miloeviem. 11. srpnja: Predsjednitvo S.RJ podupire aktivnosti SR Srbije na Kosovu. 17. srpnja: Savez komunista Srbije i SSRN Srbije na Kongresu ujedinjenja ujedinjuju se u Socijalistiku partiju Srbije pod vodstvom Slobodana Miloevia koji je izabran za njezina predsjednika sa 1228 glasova od 1294 mogua. - Na sastanku delegacija RH i BiH u Zagrebu podran je suverenitet BiH.
47

18. srpnja: Predsjednitvo RH donijelo je odluku kojom se Saboru RH predlae izrada novog Ustava. 20. srpnja: Skuptina Srbije donijela je zakon kojim se uvodi viestranaki politiki sustav. 23. srpnja: U Uredu PRH, odran je susret predsjednika Tumana sa dr. Jovanom Rakoviem, voom SDS-a. Razgovoru je nazoio tadanji savjetnik PRH dr. Slaven Letica. Razgovor je postao poznat jer je, nakon krivih tumaenja dr. Rakovia, u stenogramskom obliku objavljen u medijima. Objavljivanje tog stenograma potaknuo je posljie duboke podjele unutar SDS na Rakovieve i Babieve pristae. 25. srpnja: Sabor RH je prihvatio ustavne amandmane predloene na sjednici od 29./30. lipnja. - Na skupu u mjestu Srb u RH, Srpska demokratska stranka (SDS RH) izdaje deklaraciju o neovisnosti i suverenitetu Srba u RH i organiziranju Srpskog nacionalnog vijea kao predstavnikog tijela hrvatskih Srba. Izabrani lanovi SNV su: Milan Babi kao predsjednik, Jovan Rakovi, Duan Zelembaba, David Rastovi, Vojislav Luki, Ratko Liina, Duan Ergarac, Slavko Dokmanovi, Velibor Matijaevi, Radoslav Tanjga, Jovan Opai, Simo Raji, Mile S. Daki 92
48

NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 21

kao potpredsjednik i sveenik Sava Bosanac.


72

Tajnik SNV je Duan Vjetica.


73

29. srpnja: Na skupu oko sto tisua osoba, odranom na Kozari (BiH), Ante Markovi je najavio osnivanje politike stranke Saveza reformskih snaga Jugoslavije koja nije postigla nikakav izborni rezultat na izborima na koje je izala. 30. srpnja: Na putu u mjesto Berak, opina Vukovar, napadnuta je kolona vozila s lanovima HDZ-a. 31. srpnja: Na svojoj prvoj sjednici SNV je donijelo odluku o provoenju referenduma o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj - Skuptina BiH prihvatila je ustavne amandmane kojima se BiH naziva demokratskom dravom jednakopravnih graana
49

BH, Muslimana, Srba, Hrvata i drugih. 2. kolovoza: Borisav Jovi je zavrio seriju od tri novinska teksta pod naslovom Istina o Anti Markoviu (savezni premijer) koji su, uz pomo Slobodana Miloevia, objavljeni u dnevniku Politika 5./6./7. kolovoza pod pseudonimom. Cilj objavljenih tekstova bio je proglaavanje Ante Markovia obinim prevarantom i neprijateljem srpskog naroda
74

. 5. kolovoza: U Banjoj Luci je osnovana Srpska demokratska stranka BiH. Glavni govornik bio je dr. Jovan Rakovi. 8. kolovoza: Savezna je Skuptina donijela nekoliko amandmana na savezni Ustav ime omoguava uvoenje viestranakog sustava. List JNA, Narodna armija, u svom komentaru pie kako konfederalna Jugoslavija vie ne bila Jugoslavija. 10. kolovoza: Tijekom izleta na Mljet, general Kadijevi, Borisav Jovi, Slobodan Miloevi i Bogdan Trifunovi razgovarali su o krizi u Jugoslaviji. Zakljuili su da je Ante Markovi nepouzdan i neprihvatljiv. Procijenili su da se rasplet jugoslavenske krize mora zavriti u vrijeme dok na elu Predsjednitva bude Borisav Jovi. Dre da Srbija i Crna Gora trebaju tvoriti jednu dravu kojoj e se pridruiti i graani iz pograninih dijelova
50

Bosne i Hercegovine kao i iz RSK.


75

13. kolovoza: Predsjednik Predsjednitva S.RJ Borisav Jovi, temeljem Miloevieve intervencije, primio je delegaciju Srba iz Knina koji ga izvjeuju o stanju ugroenosti Srba u Hrvatskoj.
76

Delegaciju, u kojoj su bili i David Rastovi i Bogoljub Popovi, predvodi dr. Milan Babi. Sastanku je nazoio i tadanji savezni sekretar za unutranje poslove Petar Graanin. Na sastanku su razgovarali o pitanjima sigurnosti Srba u Hrvatskoj te o politikom rjeenju budue krize. Jovi je istaknuo da opine odluuju o ostanku ili odlasku iz sastava S.RJ. 16. kolovoza: Na sjednici u Dvoru SNV je donijelo odluku o raspisivanju referenduma o autonomiji koji se treba odrati od 19. kolovoza do 2. rujna iste godine. 93
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e
51

drave
Page 22

17. kolovoza: Naoruani lokalni Srbi (s podruja Benkovca, Obrovca, Knina), potpomognuti od JNA i dijela sastava tadanjeg SUP-a RH, podigli su barikade na cestama i poeli oruanu pobunu protiv Vlade RH. U Kninu je dr. Milan Babi proglasio ratno stanje. General Blagoje Adi, naelnik generaltaba JNA, prijeti da e vojska intervenirati ako u RH padne i jedna glava. 18. kolovoza: Predsjednitvo RH daje priopenje za javnost sa zakljucima u kojima se trai odgovornost postrojba JNA zbog sudjelovanja u pobuni, poziva se na mir, razboritost i toleranciju svih strana u S.RJ. Na izvanrednoj sjednici Vlade RH i predsjednitva Sabora RH predloeno je da se SDS u RH, kao teroristika stranka stavi izvan zakona.
77

- U Sarajevu je, pred oko 10 000 delegata i gostiju, osnovan HDZ BiH. Za predsjednika je izabran dr. Davorin Perinovi. 19. kolovoza: Slobodan Miloevi se pismom u kojem optuuje vlast u RH da Srbima u Hrvatskoj ukida pravo na slobodno izraavanje miljenja obratio saveznom Predsjednitvu. Predsjednitvo RH trai od saveznog Predsjednitva i SIV-a potovanje ustavnog poretka u itavoj zemlji. 20. kolovoza: Savezna Vlada i vojni vrh ultimativno zahtijevaju od
52

Vlade RH da ne sprjeava pobunu Srba na podruju tzv. Krajine. Otvoreno prijete posljedicama te izravnim i potpunim upletanjem JNA, naravno, na strani pobunjenih Srba. Saborski zastupnici, lanovi SDS-a RH, odbijaju nazoiti zasjedanju Sabora. 21. kolovoza: Na sjednici SIV-a (koja je trajala dva dana) donesena je odluka o neposrednom sprovoenju Zakona o narodnoj odbrani od strane SSNO na teritoriju Slovenije ime su stvoreni uvjeti za napad JNA na republiku Sloveniju. 24. kolovoza: Na izvanrednom zasjedanju Hrvatski sabor je donio Rezoluciju o zatiti manjinskih prava u RH, kao i o zatiti ustavnog poretka. Umjesto dotadanjeg predstavnika SRH u saveznom Predsjednitvu Stipe uvara, odlukom Sabora RH na tu dunost imenuje se Stjepan Mesi kao novi predstavnik RH. Na upranjeno mjesto predsjednika Vlade RH dolazi Josip Manoli. - Predsjednik Tuman, preko posrednika Borisava Jovia kojeg je sreo na zasjedanju proirenog sastava Predsjednitva S.RJ, trai razgovor sa Slobodanom Miloeviem. 27. kolovoza: U Splitu je dr. .ranjo Tuman otvorio XV. europsko atletsko prvenstvo. 30. kolovoza: Ustavni sud RH ponitio je odluke SO Knin,
53

Benkovac, Obrovac, Donji Lapac, Glina, Vojni, Dvor i Graac o osnivanju zajednice opina Sjeverna Dalmacija i Lika. 94
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 23

3. rujna: Na Kosovu Albanci kreu u opi trajk.


78

U mjestu Litici (danas iroki Brijeg) Ivan Zvonimir iak i Marinko Boi (tadanji glavni urednik prvog tabloida u RH pod nazivom "Slobodnog tjednika") organiziraju "Hrvatsku domoljubnu organizaciju" i vre postroj "obrambenih formacija mladia u crnim odorama" koji su u beogradskom tisku odmah proglaeni "crnokouljaima" i "ustaama".
79

4. rujna: Na susretu s Borisavom Joviem, Veljko Kadijevi nezadovoljan je pozitivnim pristupom koji SAD i Njemaka pokazuju prema Republici Hrvatskoj i samom predsjedniku dr. Tumanu. Istie oekivanje uporabe postrojba JNA u Sloveniji
54

ve u rujnu, na podruju Hrvatske tijekom listopada iste godine, a na Kosovu u svakom trenutku. Zakljuuju da vie ne treba razmiljati o preventivnom djelovanju, nego ih ostaviti da izbiju neredi, pa ih iskoristiti za skidanje onih koji su doveli do takvog stanja. ... Zato ih treba pustiti da odigraju prave karte, onda emo imati argumente da svetu objasnimo opravdanost nae akcije.
80

6. rujna: Na izvanrednom saboru HDZ-a BiH s dunosti predsjednika smijenjen je dr. Davorin Perinovi. Za v.d. predsjednika izabran je Stjepan Kljuji. 7. rujna: Ministar unutarnjih poslova RH, Josip Boljkovac, letkom tiskanim latininim i irilinim pismom poziva graane Knina i drugih podruja koji su naruili suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske na obustavu svih radnji kojima se naruava ustavno-pravni poredak i ugroava javni red i mir te da najkasnije do 11. rujna u 12.00 sati vrate oruje i municiju.
81

- Na tajnom zasjedanju u mjestu Kaanik na Kosovu, albanski lanovi rasputene kosovske skuptine donose Ustav Republike Kosovo. 8. rujna: Radne skupine saveznog Predsjednitva, a po nalogu Borisava Jovia, pripremaju koncept izlaza iz krize na nain da se u svakoj republici odri referendum na kojem e se
55

glasai odluiti ili za federaciju ili za konfederaciju, s time da svaki konstitutivni narod u svakoj republici odluuje o svojoj sudbini. 9. rujna: Regionalni odbor SDS-a trai od Predsjednitva S.RJ zatitu saveznih organa. 10. rujna: Hrvatska i Slovenija izradile su prijedlog konfederalnog ugovora kojim se S.RJ treba pretvoriti u savez suverenih drava. - U mjestu Donji Lapac, na hrvatsku inicijativu, dolo je do susreta mup Josipa Boljkovca i predstavnika Srpskog nacionalnog vijea, s dr. Milanom Babiem na elu. Dogovoren je povrat oruja priuvnog sastava SJS iz Knina. 95
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 24

Na prijedlog hrvatske strane, Jerko Vukas, tadanji predsjed56

nik opine Sinj, i Milan Babi potpisuju sporazum o mirnom i institucionalnom rjeavanju svih otvorenih pitanja 11. rujna: Na sastanku s Borisavom Joviem Dobrica osi kae da je osobno utjecao na dr. Jovana Rakovia u Hrvatskoj i na dr. Radovana Karadia u BiH da osnuju srpsku politiku stranku SDS, kako bi se zaokruio budui prostor Srbije. osi misli da se Kosovo ne moe sauvati ve se kao stvarnost namee potreba razgranienja zadravajui za nas ugalj i neke svetinje (Graanicu, Gazimestan).
82

- Izbio je sukob Srba i muslimana u .oi (BiH).


83

12. rujna: Srpski radio Knin objavljuje dopis tzv. Savjeta narodnog otpora (osnovan 18. kolovoza 1990. s ciljem koordiniranja poetnih vojnih aktivnosti pobunjenih Srba te kasnijih napada na nesrbe s podruja SAO Krajine) u kojem se apelira na graane da ne vjeruju hrvatskom vrhovnitvu i da ne vraaju ranije im podijeljeno oruje. Neki od lanova tog Savjeta su: Milan Babi, Milan Marti, Duan Zelembaba, Neboja Mladini (Mandini), Jovan Opai, Marko Dobrijevi, Branko Perica, Duan Duko Orlovi, Jovo Vitas.
84

14. rujna: Na skupu SDS-a u Krnjaku (kod Karlovca) dr. Jovan Rakovi najavio je, u sluaju da doe do konfederacije, osni57

vanje nove samostalne drave Krajine koja e imati vie od 3 milijuna stanovnika. 18. rujna: Adil Zulfikarpai i Muhamed .ilipovi zvan Tunjo pokuavaju nasilno preuzeti SDA od Alije Izetbegovia tvrdnjama da SDA skree u fundamentalizam. Izetbegovi uspijeva zadrati potpuni nadzor nad strankom. 19. rujna: Skuptina SR BiH opredijelila se za federativnu Jugoslaviju. 26. rujna: Srbi s podruja Petrinje, Siska, Pakraca i Srba poinju viednevne provokacije i nasilno obustavljaju promet na tom podruju. 28. rujna: Skuptina SR Srbije prihvatila je novi Ustav kojim je SR Srbija definirana kao demokratska drava svih svojih graana. Obje autonomne pokrajine izgubile su dotadanji status i potpuno su teritorijalno integrirane u Srbiju, u skladu s velikosrpskim ambicijama. Predstavnici pokrajina ostali su u saveznom Predsjednitvu i dalje svaki sa svojim glasom. 29. rujna: Ante Markovi, savezni premijer, osniva vlastitu politiku stranku - Savez reformskih snaga Jugoslavije. 30. rujna: SNV je, temeljem rezultata provedenog referenduma, utvrdio da se srpski narod izjasnio za srpsku autonomiju na
58

etnikim i istorijskim teritorijama na kojima ivi, a koje se nalaze unutar sadanjih granica Republike Hrvatske kao federalne jedinice S.RJ.
85

96
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 25

- Prema slubenim rezultatima, na referendumu su krajiki Srbi s vie od 90 posto glasova (od 756 780 evidentiranih glasaa, za autonomiju je glasovalo 756 549 glasaa, 172 glasaa su bila protiv dok je 60 listia proglaeno nevaeim; na podruju Krajine za je glasovalo 567 127 glasaa, 144 protiv dok je 46 listia proglaeno nevaeim), poduprli teritorijalnu autonomiju tzv. Krajine u odnosu na RH. Listopad je mjesec u kojem se budi srpska pobuna u RH. Lokalni ekstremni Srbi, potpomognuti dobrovoljcima iz Srbije,

59

naoruavaju se orujem dobivenim od JNA i iz policijskih priuva. Nasilno suprotstavljanje hrvatskim vlastima dogaa se na podrujima Knina, Bukovice, Petrinje, Dvora na Uni, Gline, Obrovca, Srba, Graaca. Zatvaraju se cestovne i eljeznike komunikacije iz Dalmacije prema Zagrebu koje vode preko kninskog podruja kao i preko unskog podruja gdje je pruga vie puta minirana. 1. listopada: Srpsko nacionalno vijee u RH donosi odluku o proglaenju Srpske autonomne oblasti (SAO) Krajina. Srbi blokiraju promet na prometnicama oko Knina. Na marginama sastanka UN-a, Borisav Jovi je odrao sastanak s predsjednikom SAD-a Georgeom Bushom koji je rekao da eli da podvue da SAD pruaju punu podrku jedinstvu, nezavisnosti, teritorijalnom integritetu Jugoslavije i politikim i ekonomskim reformama vlade Jugoslavije.
86

2. listopada: Odrana je sjednica Predsjednitva S.RJ na kojoj je donesena odluka o preuzimanju, od SSNO-a, sustava zapovijedanja TO Slovenije. Takoer je doneseno nareenje kojim se trai da Hrvatska prestane da maltretira Srbe specijalnom policijom na Baniji i da pusti pritvorene. - Borisav Jovi prima 30-ak najuglednijih Srba iz Hrvatske koji tvrde da je oruani sukob izmeu Srba i hrvatske vlasti na
60

pomolu.
87

3. listopada: Predsjednitva Republike Hrvatske i Republike Slovenije predlau saveznom Predsjednitvu konfederalni model ureenja jugoslavenske zajednice. - Tijekom razgovora s Borisavom Joviem, Veljko Kadijevi iznosi da, s ciljem rjeavanja krize u S.RJ, treba maknuti samo sto ljudi i sve e biti u redu. Vojska, za sluaj potrebe, sprema takve planove.
88

4. listopada: JNA nareuje izuzimanje svog oruja TO koje se ve nalazilo u posjedu JNA i preostalog u posjedu TO Hrvatske i Slovenije. U Sloveniji je svega oko 40% sredstava izuzeto dok je u Hrvatskoj, velika veina izuzeta od TO ve u svibnju, a prije primopredaje vlasti. 97
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
61

Page 26

- Slovenski parlament ponitava 27 saveznih zakona na slovenskom teritoriju. - Nakon odrane sjednice Predsjednitva S.RJ, predsjednik Tuman prigovara Borisavu Joviu, na sastanku odranom u Jovievu uredu, da ono to ja i Miloevi radimo (misli na pobune Srba u Krajini) vodi ka graanskom ratu i razbijanju zemlje i da emo mi u Srbiji snositi istorijsku odgovornost.
89

Tuman predlae organiziranje sastanka s Joviem i Miloeviem jer od sastanka tih osoba ovisi sudbina Jugoslavije. 5. listopada: Miloevi prihvaa Tumanov prijedlog, ali na inzistiranje Borisava Jovia ipak odustaje od organiziranja sastanka. 8. listopada: Savezni sekretar za narodnu obranu general Veljko Kadijevi izdaje naredbu kojom zabranjuje svako politiko organiziranje u JNA. 10. listopada: Na sjednici Predsjednitva S.RJ u proirenom sastavu, Slovenija i Hrvatska su podrale koncept konfederacije, Srbija i Crna Gora podravaju koncept iste federacije, dok Makedonija i BiH nude neto izmeu. Slobodan Miloevi izjavljuje da se uopte ne moe razgovarati o tome da srps62

ki narod ivi podeljen u vie drava.


90

11. listopada: Radnici novosadske tvrtke Naftagas preuzeli su Inine benzinske crpke u Kninu i Kistanjama. 12. listopada: Borisav Jovi dobio je potpuno pouzdanu i proverenu informaciju
91

o stajalitima i namjerama hrvatskoga politikog vodstva, odnosno HDZ-a. Informacija govori o razradi plana od strane Vrhovnitva Hrvatske kojim se eli uvrstiti savez sa Slovenijom, plana o razbijanju JNA i organiziranju oruanih snaga, za to je zaduen Martin pegelj. Polazine toke plana i jesu pegeljeve procjene o nesposobnosti JNA da izvede briljantnu operaciju poput vojne intervencije u Poljskoj. .ranjo Tuman je u sve ovo jo ugradio politiku tzv. cik-cak linije ija je sutina stalno optuivanje Beograda, JNA i Srba da su scenaristi razbijanja Jugoslavije, kako bi se time Armija dovela u poziciju da se ona boji nas a ne mi nje.
92

16. listopada: Odrana je sjednica Predsjednitva S.RJ na kojoj su Hrvatska i Slovenija nastavile konfederalni model organiziranja budue zajednice. Srpskom i crnogorskom o federalnom modelu ureenja Jugoslavije priklonili su se predstavnici BiH i Makedonije u federalnoj Jugoslaviji ostanu Slovenija i Hrvatska. Dodatno su Srbija i Crna Gora traile
63

ponovnu podelu teritorija onih republika koje ele otcepljenje, na etnikim principima.
93

Prihvaen je i referat Borisava Jovia koji e, umjesto 17. listopada, odrati 21. listopada u Saveznoj skuptini. 98
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 27

- Na glavni zagrebaki trg vraen je spomenik banu Josipu Jelaiu, uklonjen nakon zavretka 2. svjetskog rata. Trg ponovno dobiva stari naziv: Trg bana Josipa Jelaia. 19. listopada: Usprkos srbijanskim namjerama da proglaavanje Stjepana Mesia lanom Saveznog predsjednitva na to dui rok sprijee, on je ipak, na sjednici Savezne skuptine, postao lanom Predsjednitva S.RJ, i to potpredsjednik.

64

22. listopada: U SSNO u Beogradu odran je sastanak Borisava Jovia s generalom Veljkom Kadijeviem, admiralom Stanom Brovetom, generalom Blagojem Adiem i jo nekoliko njihovih suradnika o stanju u Jugoslaviji. Razmatran je nain mogueg rjeavanja krize vojnom akcijom, ako ne bude drugog izlaza. 23. listopada: Srbijanska skuptina, tajnim glasovanjem, uvodi poreze na svu robu koja u Srbiju dolazi iz Slovenije i Hrvatske. Kako tvrdi Borisav Jovi, to je korak dalje ka raspadu zemlje. - Na vojnoj vjebi, odranoj na poligonu Krivolak u Makedoniji, general Kadijevi tvrdi, u razgovoru s Borisavom Joviem, da je vojni tuilac pripremio detaljnu dokumentaciju za pokretanje postupka protiv generala pegelja.
94

25. listopada: Predsjednitvo RH polae nade u strpljivu i miroljubivu politiku te istie da ona ve daje pozitivne rezultate. 26. listopada: Tijekom razgovora sa Slobodanom Miloeviem Borisav Jovi prenosi gledita i namjere vojnog vrha prema Hrvatskoj i Sloveniji. Miloevi predlae da se akcija preduzme to pre, ali samo prema Hrvatskoj, da Sloveniju ostavimo na miru, i to u Hrvatskoj samo tamo gde ive Srbi, ako do sukoba doe, a doi e.
65

95

31. listopada: Hrvoje arini, ef Ureda predsjednika RH .ranje Tumana, brzojavom obavjetava umirovljenoa admirala Branka Mamulu o Tumanovoj molbi za odravanjem zajednikog sastanka. Mamula je poziv odbio. 11. studenoga: Odran je prvi krug viestranakih izbora u Makedoniji. 18. studenoga: Odrani su viestranaki izbori u BiH. Najvei broj zastupnika dobile su nacionalne stranke: SDA 86 (35 posto glasova), SDS BiH 72 (29 posto glasova), a HDZ 44 zastupnika mjesta (sa 18 posto glasova). SK BiH dobio je 6 posto glasova. Od sedam lanova Predsjednitva, SDA je dobila 3 lana: .ikreta Abdia, Aliju Izetbegovia i Ejupa Gania, HDZ je dobio 2 lana: Stjepana Kljujia i .ranju Borasa, kao i SDS BiH: Nikolu Koljevia i Biljanu Plavi. 19. studenoga: U beogradskom Sava-centru osnovan je Savez komunista-Pokret za Jugoslaviju (SK-PJ) iji su lanovi 99
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ
66

i nastank a hrvatsk e drave


Page 28

uglavnom umirovljeni i aktivni pripadnici JNA. Vodei su ljudi SK-PJ: - generali i admirali: Branko Mamula, Veljko Kadijevi, Stevan Mirkovi (koji je javno preuzeo ulogu organizatora), Peruni, Mile Babi, Vojo Radovi, ika Mir eti , Aleksandar Vasiljevi, Blagoje Adi, Andrija Raeta, Simeon Tumanov, Jovan Popovi, Brana Kuzmanovi, Radojica Nenezi, Duan Peki, Todor Vraarevi, Milosav orevi te - pukovnici: Boko Todorovi, Duan Vili, Slobodan Rakoevi (poznat iz afera Opera i Labrador). Za predsjednika SK-PJ izabran je Dragan Atanasovski. Tajnik jugoslavenskog odbora SK-PJ je Vukota Popovi, dok je predsjednica Koordinacijskog odbora SK-PJ za Hrvatsku Mirjana Jakeli. Predsjednik SK-PJ za BiH je Gajo Sekuli. Znaajnu ulogu u stvaranju SK-PJ imala je Mirjana Markovi,
67

lanica ueg rukovodstva SK-PJ gotovo od poetka, supruga Slobodana Miloevia. Upravo je njezinim djelovanjem, poslije, ujedinjenjem 14 manjih stranaka ukljuujui i SK-PJ, organizirana nova politika stranka u Srbiji: JUL (Jugoslovenska udruena levica). Branko Mamula je, prema svjedoenju Nijaza Durakovia
96

aktivno radio na kolektivnom ulanjivanju SK BiH u SK-PJ. ele i ojaati SK-PJ, Mamula je sastanke koji su prethodili osnivanju SKPJ odravao u Beogradu (Topider, Dom garde, Palata .ederacije). Durakovi, koji je nazoio na 27 tih sastanaka, tvrdi da su, njega, osim sastancima nazoili i Veljko Kadijevi, Raif Dizdarevi, Lazar Mojsov, Ivan Brigi, Krstan Maleevi te jo 27 aktivnih i umirovljenih generala i admirala. Nijaz Durakovi ak je pristao da u u rukovodstvo SK-PJ uu Brigi, Berberovi i Vukovi. Ovog zadnjeg vidjelo se kao mogueg predsjednika SK-PJ. Uoi osnivake skuptine, nenadano ih je povukao i napao SK-PJ.
97

68

Nasuprot njemu, Momir Bulatovi, koji je takoer nazoio tim sastancima, ukljuivao je pripadnike DPS-a u rukovodstvo SK-PJ.
98

Cilj osnivanja stranke SK-PJ, prema kazivanju generala Stevana Mirkovia, bio je da ona bude oslonac Armiji da sauva Jugoslaviju poto vie nije postojala nijedna jugoslovenska partija.
99

SK-PJ je osnovao zatitarsku tvrtku Komet (danas Protekt)


100

iji je direktor bio Milivoje Milja Tomaevi, jedan od osnivaa SK-PJ, a kasnije Ratko Krsmanovi, glavni tajnik JUL-a. Tvrtka je bila ukljuena i u ilegalnu kupovinu naoruanja. 22. studenoga: U Novom Marofu (Slovenija) odran je susret slovenskog i hrvatskog predsjednika na kojem su dogovorene aktivnosti na zajednikom putu osamostaljivanja. 100
NA TIONAL S ECURITY AND T
69

HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 29

23. studenoga: General Kadijevi izvjeuje Borisava Jovia o nastavku priprema za pokretanje sudskog postupka protiv generala pegelja kojeg namjeravaju vrlo brzo uhititi i optuiti pred vojnim sudom JNA. Operacija uhienja Martina pegelja, Josipa Boljkovca, Josipa Perkovia, eljka Tomljenovi a, Ivana Dodika, Marjana Balabana, Gorana Pavlova, Ivana Jelia, Ante Bujasa, Ante Petrievia, Branimira Glavaa, Ivana Merepa, ure Deaka, Ivana Belanija, .ranje Kovaa i Vlade arabia nosi naziv tit.
101

25. studenoga: Odran je i drugi krug viestranakih izbora u Makedoniji na kojima je najvei broj glasova dobila VMRODPMNE (37 zastupnika), dok su bivi komunisti dobili 31 zastupnika. 28. studenoga: Janez Drnovek trai, i dobiva, suglasnost Srbije (koju predstavlja Borisav Jovi, a temeljem nedavnog razgovora sa Slobodanom Miloeviem) za slobodan i neometan izlazak Slovenije iz sastava S.RJ ako se veina graana Slovenije na referendumu izjasni za takvu mogunost. 29. studenoga: U Zagrebu su se susreli predsjednici Tuman i Kuan sa saveznim premijerom Markoviem. Na susretu je od
70

Markovia zatraena depolitizacija JNA. - U Dvoru na Uni uhien je eljko Ranatovi Arkan sa suradnicima zbog posjedovanja vee koliine automatskog oruja i etnikog znakovlja. - CIA je, prema pisanju lista New York Times, iznijela prosudbu o raspadu jugoslavenske federacije u roku od 18 mjeseci. 30. studenoga: Poeo je izvanredni sabor SPC (zavrio je 6. prosinca) zbog unutarnjeg sukoba izmeu mitropolita Jovana i justinovaca (koji su skloni Miloeviu i agresivnoj politici s jasno izraenim teritorijalnim pretenzijama prema RH i BiH). Sabor SPC, zbog bolesti tadanjeg patrijarha Germana, prerastao je i u izborni sabor. Za novog je patrijarha (tek nakon devet krugova biranja) izabran tadanji episkop rakoprizrenski Pavle.
102

- U Zagrebu je odran posljednji dogovor pripadnika KOS-a JNA i pripadnika postrojba JNA za posebne namjene. Vodio ga je tadanji zamjenik naelnika Uprave bezbednosti JNA, pukovnik Aleksandar Vasiljevi, o postupcima i vremenskom rasporedu provoenja operacije tit od 23. studenoga 1990. 3. prosinca: General Kadijevi, budui da nije dobio politiku suglasnost Predsjednitva S.RJ koju, po njegovu miljenju, mora dobiti, privremeno obustavlja izvoenje operacije
71

tit.
103

101
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 30

7. prosinca: Veljko Kadijevi daje intervju TV Beograd u kojem estoko napada Hrvatsku i predsjednika Tumana zbog obnavljanja faizma i genocida protiv Srba.
104

U Hrvatskoj su te izjave doekane kao signal za izvrenje vojnog udara. General Martin pegelj trai od hrvatskoga politikog vrha opi napad na JNA, ukljuujui i napade na obitelji oficira JNA koje se nalaze po gradovima i selima u Hrvatskoj, to predsjednik Tuman i hrvatski vrh u potpunosti odbacuju. 9. prosinca: Odran je prvi krug viestranakih izbora u Srbiji i
72

Crnoj Gori. Najvei broj glasova u Srbiji dobila je Miloevieva SPS. Najvei broj glasova u Crnoj Gori dobili su lanovi SK CG. Albanci su bojkotirali izbore u Srbiji (Kosovu). Slobodan Miloevi je, kao predsjedniki kandidat, dobio 65,35 posto glasova.
105

11. prosinca: SSNO dostavlja Predsjednitvu S.RJ Informaciju o neovlaenom formiranju oruanih paravojnih sastava u S.RJ. 12. prosinca: U Okrunom zatvoru u Zagrebu odrana je tiskovna konferencija povodom pokretanja istrage protiv uhienih srpskih terorista meu kojima su eljko Ranatovi zvan Arkan, Goran Hadi i Zoran Stevanovi
106

. - U razgovoru s generalom Kadijeviem, Borisav Jovi predlae, a Kadijevi prihvaa, da se bar desetak dana odgodi sjednica saveznog Predsjednitva, na kojoj treba biti razmotreno stanje u Hrvatskoj i podatci o organiziranju paravojnih postrojba HDZ-a, a prema operativnim podatcima JNA. Jovi potpuno tono zakljuuje: Odlaemo, mada nam vreme nije saveznik. Vreme radi protiv nas.
107

73

18. prosinca: Do tada zabranjena, Matica hrvatska obnavlja rad. 20. prosinca: U BiH su imenovani elni ljudi: predsjednik Predsjednitva BiH postao je Alija Izetbegovi-SDA, predsjednik Skuptine je Momilo Krajinik-SDS, potpredsjednik Skuptine Mariofil Ljubi-HDZ, prvi mandatar za sastav nove Vlade je Jure Pelivan-HDZ. - U Kninu je donesen Statut autonomne oblasti Krajine, a Knin je postao njezinim glavnim gradom. - Na prvoj konferenciji SK-PJ u lanstvo je, kolektivno, ula armijska organizacija SK. 21. prosinca: U Kninu je proglaeno osnivanje Srpske autonomne oblasti Krajina. 22. prosinca: Sabor Republike Hrvatske donosi odluku o proglaenju i stupanju na snagu novog Ustava
108

i pripadajueg Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH. Proglaenju Ustava nazoili su Milan Kuan i Alija Izetbegovi.
109

23. prosinca: U Republici Sloveniji odran je plebiscit na kojem je 88,2 posto glasaa (od 93,2 posto onih koji su na referen102
NA
74

TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 31

dum izali) poduprlo nezavisnost i suverenost Republike Slovenije. - Odran je drugi krug viestranakih izbora u Srbiji. Miloevieva SPS je s 48,06 posto osvojenih glasova, a zahvaljujui veinskom izbornom sustavu, osvojila uvjerljivu veinu: 192 od 250 zastupnikih mjesta. Slobodan Miloevi je izabran za predsjednika sa 65,35 posto glasova. - Za predsjednika Predsjednitva Crne Gore izabran je kandidat Saveza komunista Crne Gore, Momir Bulatovi, blizak Miloeviev suradnik, dobivi 76,9 posto glasova ukupnog broja biraa. 26. prosinca: Srbija je tajno upala u monetarni sustav S.RJ (iako je odluka objavljena u Slubenom glasniku SR Srbije, ali tajnom izdanju od 28. prosinca) uzimanjem od NBJ oko 18,3 mlrd dinara (2,6 mlrd njemakih maraka ili 1,8 mlrd amerikih dolara) ime je probila financijski sustav S.RJ. Novac je potreban kako bi se namirile potrebe za plaanjem mirovina
75

i privremeno dizanje standarda graana uoi izbora. Ovaj upad je izazvao estoke reakcije u tadanjoj S.RJ.
110

Ujedno je Skuptina Srbije donijela odluku kojom je odluila zadrati iznos od 50 posto poreza na promet za financiranje vlastitih potreba (iako ne bi smjela zadrati vie od 25 posto). 31. prosinca: Ustavni sud RH donio je Rjeenje (objavljeno dana 1. sijenja 1991.) po kojem tzv. SAO Krajina pravno ne postoji.
111

- Predsjednik slovenskog parlamenta .rance Buar proglasio je nezavisnost Slovenije.

1991.:
4. sijenja: Predsjednik Republike Hrvatske dr. .ranjo Tuman osniva Vijee obrane i nacionalne sigurnosti (VONS). - Izvrno vijee Krajine formira SUP Krajine. - Veljko Kadijevi trai prijam kod Borisava Jovia te ga izvjeuje o najnovijim podatcima i procjenama JNA te stajalitima i planovima koje namjeravaju ostvariti u vremenu koje dolazi. Trai da: - se narodi odrede kao nositelji suvereniteta, a ne republike ni narodnosti - narodi odluuju o svojoj sudbini i svom (ne)ostanku u federativnoj Jugoslaviji
76

- se ne dopusti Hrvatskoj stvaranje paravojnih postrojba pod krinkom priuvnog sastava MUP-a. General Kadijevi tvrdi da je spremljen polusatni film koji e zgranuti svet.
112

- Borisav Jovi trai ubrzano djelovanje JNA protiv Republike Hrvatske. 103
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 32

9. sijenja: Borisav Jovi trai odobrenje saveznog Predsjednitva za uporabu JNA protiv RH i Slovenije. Bogi Bogievi i Vasil Tupurkovski usprotivili su se tom prijedlogu pa nije dobio dovoljan broj glasova (rezultat glasovanja bio je 4:4). Meutim, prihvaena je odluka o desetodnevnom roku koji se daje za razoruanje svih paravojnih grupa, organizacija i
77

postrojba koje nezakonito djeluju na podruju Slovenije i Hrvatske. JNA se autorizira za izvrenje te zadae. 10. sijenja: Predsjednitvo S.RJ zasjeda u proirenom sastavu. Vrh JNA trai i dobiva, odluku o razoruanju svih paravojnih formacija u RH, mislei na tadanji ZNG. Predsjednik RH dr. .ranjo Tuman istie da je zajednitvo nametnuto silom nemogue te predlae preobrazbu jugoslovenske federacije u savez suverenih drava i ukljuenje ovog saveza u europsku zajednicu ravnopravnih, demokratskih naroda i drava.
113

Predstavnici BiH (Izetbegovi, Bogievi) kau kako BiH hoe federaciju, ali moe da bude meka.
114

S njihova prvog susreta, Izetbegovi se u Sarajevo vraa sa sljedeim miljenjem o generalu Kadijeviu
115

: To je bio moj prvi susret sa generalom Kadijeviem. Vrlo obrazovan oficir, Jugoslaven po ubjeenju, za razliku od njegovog zamjenika Adia, koji je sasvim sigurno bio srpski ovinist. Kadijevi je pokuavao sauvati Jugoslaviju. Vidjeli smo se tada prvi put. I dogovorili se da doem kod njega u Generaltab. Nisam o njemu ponio negativne utiske. On je branio stvar Jugoslavije, i tu smo se slagali, ali ja sam tvrdio da se drava mora rekon78

struirati, i tu se nismo slagali. - Slobodan Miloevi naputa, silom srbijanskog Ustava, poziciju predsjednika Socijalistike Partije Srbije (SPS). Na tu poziciju predlae tadanjeg predsjednika Predsjednitva S.RJ Borisava Jovia. - Predsjednik SDS-a BiH dr. Radovan Karadi najavio je smjenu Bogia Bogievia s funkcije lana Predsjednitva S.RJ koji dolazi iz BiH. 12. sijenja: U Titogradu je osnovano Udruenje Srba iz Hrvatske. Za predsjednika je izabran Velimir Radinovi.
116

Na sastanke u ured tog Udruenja u Beogradu, u Cvijievoj ulici, dolazili su - s namjerom organiziranja slanja svih vrsta pomoi, a prvenstveno dobrovoljaca - predstavnici Srpske radikalne stranke Vojislava eelja, Srpskog pokreta obnove Vuka Drakovia, Srpske narodne obnove Mirka Jovia i Demokratske stranke Zorana inia (u ime ove stranke na sastanke dolazio je Gojko ogo).
117

13. sijenja: Poela je operacija Pustinjska oluja u Kuvajtu. 15. sijenja: Veljko Kadijevi, u razgovoru Borisavom Joviem, procjenjuje novonastalo stanje u RH, istiui da Srbi u Hrvatskoj predaju oruje, a Hrvati ne. Stoga se Hrvatima 104
79

NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 33

oruje mora silom oduzeti. Vojska je raspoloena da ide na radikalnu opciju do ruenja hadezeovske vlasti. Svjesni su problema pronalaenja osobe(a) koje bi trebale obnaati nametnutu vlast. Zakljuuju da bi se vojna vlast u Republici Hrvatskoj trebala zadrati najmanje godinu dana. Krv emo prolivati, ako drugaije ne bude moglo, samo za teritorije gde ive oni narodi koji ele da ostanu u Jugoslaviji.
118

17. sijenja: Na sastanku u Mokricama Hrvatska i Slovenija donose sporazum o zajednikoj suradnji u pitanjima obrane. - Veleposlanik SAD-a u Beogradu Waren Zimmermann prenosi Borisavu Joviu poruku slubenog Washingtona u kojoj se istie protivljenje svakoj uporabi sile, posebno od JNA, u rjeavanju politike krize u S.RJ. Naglasio je da SAD podravaju jedinstvo S.RJ, ali ne i jedinstvo koje ugroava demokraciju.
80

18. sijenja: Stjepan Mesi u razgovoru s Borisavom Joviem pristaje da RH preda 20 000 automatskih puaka. Mesi i Jovi izvjeuju Kadijevia o tom dogovoru. Miloevi, vrlo nezadovoljan tim dogovorom, vrlo runim rijeima prigovara Joviu i Kadijeviu to su nasjeli na jo jedan Tumanov trik.
119

19. sijenja: Tijekom razgovora s Borisavom Joviem, generali Kadijevi i Adi takoer iskazuju nezadovoljstvo postignutim dogovorom jer razmiljaju isto kao i Slobodan Miloevi. Joviu prikazuju snimljeni film o aktivnostima generala pegelja glede kupnje naoruanja. Joviev je komentar: Neverovatno je kako su to snimili. Uli su im u koske.
120

- Stjepan Mesi trai produljenje roka za predaju oruja do 21. sijenja. 20. sijenja: Na zahtjev Vlade RH, Predsjednitvo S.RJ produava rok za predaju oruja i razoruanje paravojnih grupa i organizacija u RH. Na skupu HDZ-a tadanji potpredsjednik predsjednitva S.RJ S. Mesi istie da je RH kupila naoruanje i podijelila ga priuvnom sastavu policije koji se smatra regularnim djelom MUP-a. Jedine su paravojne strukture u RH snage Srba iz Knina.
81

- Predsjednici Tuman i Kuan potpisuju Sporazum o zajednikoj obrani u sluaju intervencije JNA.
121

21. sijenja: U Sarajevu je odran sastanak dravnih delegacija RH i BiH radi traenja zajednikih stajalia u rjeavanju krize u S.RJ. - Nakon zavretka hrvatsko-bosanskih razgovora u Sarajevu, Izetbegovi od Borisava Jovia trai sazivanje sjednice Predsjednitva S.RJ radi odlaganja sprovoenja naredbe o razoruavanju, trai i da se pregovara s Tumanom i Kuanom. - Nakon to je Stjepan Mesi obavijestio Borisava Jovia o hrvatskim stajalitima glede potrebe razoruanja srpskih pa105
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 34

ravojnih grupa, a ne pripadnika MUP-a RH, Jovi ta stajalita prenosi Kadijeviu i Miloeviu. Kadijevi istie da je potreb82

no slomiti hrvatsku vlast, dok se Miloevi i Jovi zauzimaju za zatitu srpskog stanovnitva u Krajini,
122

odnosno za ciljano djelovanje. 21./22. sijenja: Savezna vlada zahtijeva od Narodne banke Jugoslavije odobravanje zajma iz primarne emisije (odnosno tiskanjem) u iznosu od 5.5 mlrd dinara za potrebe financiranja JNA.
123

22. sijenja: Admiral Stane Brovet, u govoru koji je odrao pripadnicima Centra visokih vojnih kola u Beogradu, zaprijetio je kako e bez posla ostati svi oni koji ne potpiu pristupnicu SK-PJ.
124

- U Beogradu je odran sastanak delegacija BiH i Srbije radi traenja zajednikih stajalita u rjeavanju krize u S.RJ. Nakon istaknute pune suglasnosti da se sauva Jugoslavija,
125

Izetbegovi izjavljuje: Srbija uvjetuje suverenitet BiH opstankom Jugoslavije.


126

23. sijenja: Slobodan Miloevi primio je u Beogradu Milana Babia i Milu Dakia kao predsjednika i potpredsjednika Srpskog nacionalnog vijea.
83

- U Beogradu je odran sastanak Slobodana Miloevia i Borisava Jovia na kojem je postignuta suglasnost o potrebi vojne akcije u Hrvatskoj, ali na ogranienom, srpskom dijelu Hrvatske. Kadijevi prenosi Joviu spremnost JNA da izvri nuna uhienja (koja su ve poela) kao i druge aktivnosti. - tab vrhovne komande JNA izdaje priopenje za javnost o tome kako e, ne raspusti li Hrvatska mobilizirane sastave, podii borbenu gotovost jedinica na nivo koji e garantovati sprovoenje na zakonu zasnovanog krivinog postupka i izvrenja sudskih odluka.
127

- KOS JNA, pod optubom sudjelovanja u tajnom i nezakonitom naoruavanju hrvatskih paravojnih postrojba, uhitio je vojna lica, Kovaa i abaria
128

. - U Zagrebu su se sastale delegacije Hrvatske i Crne Gore radi traenja moguih rjeenja krize u S.RJ. Predsjednici Tuman i Bulatovi istaknu su da je dijalog mogu i uz razliita stajalita. - Predsjednik RH dr. .ranjo Tuman obraa se Proglasom svim Hrvatima i prijateljima hrvatskog naroda irom svijeta u kojem istie ozbiljnu opasnost od vojnog udara u RH. 24. sijenja: Na susretu u Beogradu predsjednici Srbije i Slovenije, Slobodan Miloevi i Milan Kuan, postiu spo84

razum kojim se Sloveniji omoguava neometano naputanje S.RJ. Zajedniki je konstatirano da se u razreavanju krize mora polaziti od prava naroda na samoopredelenje, koje ne 106
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 35

moe biti niim ogranieno, osim jednakim i istim takvim pravom drugih naroda. (...) Slovenija uvaava interes srpskog naroda da ivi u jednoj dravi i da budui jugoslavenski dogovor taj interes treba potivati.
129

- Stjepan Mesi trai od Borisava Jovia da prenese Slobodanu Miloeviu Tumanovu poruku u kojoj Tuman predlae odravanje sastanka njih etvorice kako bi se pokualo nai rjeenje krize koja potresa S.RJ. - Predsjednik RH dr. .ranjo Tuman alje pismo predsjedniku SAD-a Georgeu Bushu u kojem tvrdi da su prijetnje JNA o vojnom udaru u RH vrlo stvarne.
85

- JNA uhiuje nekoliko osoba zbog, po njima, nezakonitog uvoza oruja u RH i poticanja oruane pobune (uro Deak, Antun Habijanec, Vinko Belobrk i drugi. Osim njih i Martina pegelja, za ista djela optueni su i .ranjo Kova, Vlado abari, Ivan Baleni, Josip Kova). 25. sijenja: Na izvanrednoj sjednici Sabora RH dr. Tuman istie kako je RH spremna za dijalog i obranu. Hrvatska delegacija, koja treba otputovati Beograd, dvoji glede osobne sigurnosti jer u Beogradu oekuju mogua uhienja pa i likvidiranja. Jedino je pegelj rekao kako smatra da nema opasnosti od odlaska u Beograd.
130

- U Sarajevu je odran sastanak delegacija Crne Gore (Momir Bulatovi, Svetozar Marovi) i BiH (Alija Izetbegovi, Bogi Bogievi, Momilo Krajinik) radi traenja zajednikih stajalita u rjeavanju krize u S.RJ. Delegacije su saglasne da kao manje republike u buduoj Jugoslaviji ne smijemo biti podreeni.
131

- Prije sjednice saveznog Predsjednitva, a na inicijativu dr. Tumana,


132

odran je susret i razgovor hrvatske i srpske delegacije radi traenja zajednikih stajalita u rjeavanju krize u S.RJ.
86

- JNA izdaje nalog za uhienje generala Martina pegelja, tadanjeg ministra obrane RH, te trai odobrenje saveznog Predsjednitva za nasilno razoruanje paravojnih postrojbi u RH. Borbena gotovost JNA podignuta je na najvii stupanj. Prijedlog JNA nije dobio suglasnost potrebne veine lanova Predsjednitva. Janez Drnovek je napustio sjednicu Predsjednitva. Kadijevi predlae prekid sjednice da bi se mogao pogledati dnevnik TV Beograd
133

koji prikazuje tajno snimljenog ministra pegelja kako od suradnika KOS-a, kapetana JNA Vladimira Jagara
134

(koji je navodno i rodbinski povezan s Martinom pegeljem), pokuava kupiti oruje i uvesti ga u RH. Tijekom snimljenog razgovora pegelj spominje i odrede za likvidaciju ija bi zadaa bila da ubijaju vie srpske asnike i otimaju njihove obitelji.
135

Kasno uveer, na sjednici proirenog sastava Predsjednitva (iz RH su nazoili 107


I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i
87

nastank a hrvatsk e drave


Page 36

.ranjo Tuman, arko Domljan, Josip Manoli ), postignut je dogovor o rasputanju postrojba priuvnog sastava MUP-a RH te istovremeno ukidanje borbene gotovosti JNA. - Srpsko nacionalno vijee Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema uputilo je zahtjev, ali i podrku, Slobodanu Miloeviu da svi Srbi ostanu u jednoj dravi.
136

- Sobranje Republike Makedonije donijelo je Deklaraciju o nezavisnosti i Platformu za pregovore o budunosti Jugoslavije.
137

26. sijenja: Po dolasku u zagrebaku zranu luku (oko 1.30 sati poslije ponoi) predsjednik Tuman je odrao konferenciju za tisak. Na sjednici Sabora RH je rekao: Bili smo na rubu graanskog rata. Istakao je nunost nastavka razgovora kako bi se na demokratski i miroljubiv nain nalo rjeenje o mogunosti zajednikog suivota, ili o razlazu.
138

- Slobodan Miloevi je nepovjerljiv prema najavi susreta s Tumanom te istie kako samo vjeruje u akcije koje e ih (Hrvatsku - op.a.) prisiliti
139

88

na poputanje. Nezadovoljan je budui da je propala prilika da JNA izvede vojni udar i brzo zauzme granice zamiljene velike Srbije. - Nakon susreta delegacija BiH i Slovenije u Sarajevu Izetbegovi istie kako je BiH najpozvanija da ponudi novi koncept pregovora u Jugoslaviji. - Za predsjednika Makedonije, glasovanjem u makedonskom Sobranju, izabran je Kiro Gligorov. - Na konferenciji za tisak u Beogradu Vuk Drakovi, predsjednik SPO, kae: Moe slobodno iz Jugoslavije otii tko god eli i ponijeti sa sobom ono to je samo njegovo. Hrvati mogu otii, ali na svojim opancima ne mogu ponijeti ni pare srpske zemlje. Dubrovnik ne mogu odnijeti. SPO se zalae da se Dubrovniku vrati vjekovni autonomni status.
140

28. sijenja: Nakon izbora za predsjednika Predsjednitva Makedonije, Kiro Gligorov je u susretu s Borisavom Joviem izjavio da smatra da Jugoslavija moe da opstane. 29. sijenja: U Sarajevu su odrani razgovori Izetbegovi Gligorov kojima se istie stajalite BiH i Makedonije o ostanku tih dviju federalnih jedinica u sastavu S.RJ odnosno o ouvanju Jugoslavije, ali bitno preureene. 30. sijenja: U Ljubljani su odrani razgovori slovenske i crnogorske delegacije o budunosti Jugoslavije. 31. sijenja: Vojni sud u Zagrebu izdaje nalog za uhienjem Martina pegelja, to Vlada RH ne prihvaa.
89

- U Beogradu je odrana druga sjednica proirenog sastava Predsjednitva S.RJ


141

na kojoj su teme bile stanje u S.RJ i stajalita Politike uprave JNA.


142

108
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 37

2. veljae: Rastu napetosti u Slavoniji, inicirane djelovanjem SDSa. 6. veljae: Delegacija Vijea Europe (.ernadez Ordones i Catherine Lalumiere) u svojoj izjavi tijekom posjeta S.RJ, istie nunost viestranakih izbora na saveznoj razini i mirno rjeenje krize kao uvjet ulaska S.RJ u Vijee Europe. 7. veljae: Na sjednici Predsjednitva S.RJ Janez Drnovek izjavljuje da e Slovenija i formalno pokrenuti postupak raz90

druivanja, to potvruje i Milan Kuan koji, prigodom prijama uprilienog za konzularni zbor akreditiran u Ljubljani, najavljuje istu mogunost. 11. veljae: Vrh JNA dopunjenje postojei plan djelovanja protiv republika Hrvatske i Slovenije, a pod izlikom zatite od vanjske intervencije. - Vojni vrh iznosi nacrt Stavova OS S.RJ o razreenju krize u zemlji, s politikim stajalita identinim srbijanskom politikom vodstvu o: pravu naroda, a ne republika kao konstitutivnih elemenata .ederacije i/ili narodnosti na samoopredjeljenje; o potrebi organiziranja referenduma naroda u republikama, potrebi napadnog djelovanja JNA s ciljem zatite Ustava S.RJ i ustavnog poretka. 12. veljae: SDS BiH odbija potpisati Deklaraciju o suverenosti i nedjeljivosti BiH. 13. veljae: Vuk Drakovi, predsjednik SPO-a, alje otvoreno pismo predsjedniku RH dr. Tumanu u kojem istie da neovisna Hrvatska ne moe odnijeti sa sobom ni djeli zemlje nastanjene Srbima. Krvlju srpskom, koja je tekla sa ustake kame i logorima i jamama naim, postavljene su vjene i nepomine, mee Srpskoj Krajini.
143

14. veljae: Prije zasjedanja Skuptine S.RJ, prilikom kontrole zas91

tupnika, njima je oduzeto 5 komada vatrenog oruja.


144

15. i 16. veljae: Na susretima


145

srpskih i bonjakih intelektualaca, odranima u hotelu Holiday Inn u Sarajevu, na temelju dogovora postignutog tijekom razgovora Izetbegoviosi odranog u sijenju u Beogradu, razgovaralo se o budunosti BiH. Predstavnici Srba iz Srbije i BiH na razgovorima su Predrag Palavestra, Slobodan Seleni, Darko Tanaskovi i Rajko Petrov Nogo iz Beograda te Milorad Ekmei, Slavko Leovac i Sveta Koljevi iz Sarajeva. Domaini, BH muslimani, bili su u sastavu Avdo Sueska, Muhsin Rizvi, Hasan Sui, Enes Durakovi i Alija Isakovi. Zakljuak Dobrice osia, nakon zavrenog susreta, glasi: preti nam rat i s muslimanima. - Dobrica osi nudi Aliji Izetbegoviu, tijekom sarajevskog susreta, sljedee: Gospodine Izetbegoviu, nemojte da se delimo. Izmeani smo i uslovljeni jedni drugima. Dajte da sauvamo zajedniku dravu. Mi, srpske demokrate, borie109
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i
92

nastank a hrvatsk e drave


Page 38

mo se da vi budete predsednik te zajednike Jugoslavije koju e initi Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Doite u Beograd, boriemo se zajedno. Izetbegovi taj prijedlog nije prihvatio.
146

16. veljae: U Donjem Lapcu donesena je Deklaracija o poloaju i pravima srpskog naroda u Hrvatskoj. 18. veljae: Na susretu predsjednika Hrvatske i Makedonije, dr. Tumana i Gligorova, istaknuto da je zajednica suverenih republika jo uvijek mogua te je postignuto jedinstvo o pitanju nepromjenjivosti unutarnjih granica. 19. veljae: Njemaki kancelar Helmuth Kohl alje pismo Anti Markoviu u kojem daje potporu jedinstvu S.RJ te izraava nadu da e se to jedinstvo i novi oblici suivota naroda i narodnosti S.RJ postii bez uporabe sile. 20. veljae: Skuptina Slovenije prihvaa izmjene Ustava kojima se Slovenija definira kao nezavisna drava koja e s drugim zemljama lanicama S.RJ utvrditi svoje veze na temelju meunarodnih zakona.
93

- Borisav Jovi, na molbu Dobrice osia, prima Radovana Karadia s kojim razgovara o stanju u BiH te daljnjim planovima za djelovanje SDS-a BiH. 21. veljae: Sabor RH donosi odluku o ponitenju svih saveznih zakona koji su u suprotnosti s republikima te se istie da e RH napustiti S.RJ dana 30. lipnja 1991. godine. Pokrenut je postupak razdruivanja. Predsjednik Tuman tada iznosi sukus politike tog vremena: Politika se ne vodi samo srcem, politika se mora voditi i razumom, i ak i one sile koje imaju silu da nametnu svoju volju moraju razgovarati, a kamo li one snage koje svoju volju ne mogu nametnuti, koje svoje pravo ne mogu izboriti silom.
147

- Lawrence Eagleberger, zamjenik dravnog tajnika SAD prvi put iznosi da ovakva Jugoslavija nije u interesu SAD te treba promeniti stanje na Balkanu kroz raspad Jugoslavije, a potom formirati dravu kakva njima odgovara.
148

- Dobrica osi prenosi Borisavu Joviu dojmove s nedavnog susreta srpskih i bosanskih intelektualaca, odranog u Sarajevu, kojemu je nazoio i Izetbegovi. osi tvrdi da Izetbegovi samo eli samostalnu bosansku dravu i da ne e ostati u Jugoslaviji odu li iz nje Slovenci i Hrvati. Ujedno napominje postojanje Izetbegovievog straha od Srba i Srbije. 22. veljae: Na sjednici predsjednika svih republika iz S.RJ
94

odranoj u Sarajevu, Izetbegovi iznosi ideju o asimetrinoj federaciji odnosno: Srbija i Crna Gora su u klasinoj federaciji, Slovenija i Hrvatska u konfederaciji prema prvim dvjema, a BiH i Makedonija jednako blizu i jednako udaljene od sviju. 110
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 39

23. veljae: U Beogradu je osnovana Srpska radikalna stranka za ijeg je predsjednika izabran etniki vojvoda dr. Vojislav eelj. 25. veljae: U razgovoru s Borisavom Joviem Veljko Kadijevi iznosi novi, prilino podroban, plan JNA za nasilno obaranje vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji. Trai se politiko odobrenje za ruenje vlasti u Sloveniji i Hrvatskoj na sjednici Predsjednitva
95

koja se treba odrati 1. oujka. Poinju se javljati naznake povezivanja samo s onima koji ele Jugoslaviju bez obzira gdje ive. Ako Makedonija i BiH ne ele milom ostati u Jugoslaviji, potrebno je kombinovanim politikim merama demonstracijama i pobunama sruiti njihovo rukovodstvo ili ih preokrenuti u drugom pravcu. Kadijevi ipak, to u potpunosti ne odgovara srbijanskom vrhu, ne odustaje od napada na Sloveniju jer posle akcije u Hrvatskoj, krenulo bi se na Sloveniju.
149

U Hrvatskoj bi se uvela vojna uprava. 26. veljae: Srpsko nacionalno vijee Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema donosi Deklaraciju o suverenoj autonomiji srpskog naroda. 27. veljae: Izetbegovi izjavljuje postojanje spremnosti za obranu nezavisnosti BiH. SDA i HDZ predlau Deklaraciju o suverenosti koju SDS odbija. Na skupu svih tijela HDZ BiH odranom u Bugojnu, iskristalizirao se stav da BiH treba postati suverena drava ravnopravnih naroda i narodnosti.
150

- Kiro Gligorov izjavljuje da je i Makedonija za savez samostalnih i suverenih drava. To znai da Srbija i Crna Gora ostaju same, a Hrvatska dobiva saveznike ako se sa Slovenijom razie u nainu i tempu djelovanja. 28. veljae: Srpsko nacionalno vijee SAO Krajine prihvaa
96

Deklaraciju o razdruivanju Republike Hrvatske i SAO Krajine, proglaava secesiju od RH i ostanak u Jugoslaviji.
151

- Tijekom oujka poinju pobune lokalnih Srba na podruju Pakraca i Borova Sela koje rezultiraju veim brojem poginulih i ranjenih osoba; poinje i aktivno angairanje JNA na srpskoj strani. Poinje se primjenjivati kninski scenarij dizanja pobune iz kolovoza prole godine i to na ciljanim podrujima, kako bi JNA dobila priliku da legalistiki, aktivnim posredovanjem izmeu zaraenih strana izae na granice tzv. velike Srbije. Izetbegovi putuje u Libiju da bi osigurao pozajmicu oko 50 milijuna amerikih dolara za BiH. 1. oujka: Predsjednik Republike Hrvatske dr. .ranjo Tuman na konferenciji za strane novinare ista je da postoji namjera srbijanskog vodstva da stvori veliku Srbiju na teritoriju BiH i dijelovima Hrvatske.
152

111
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk
97

e drave
Page 40

- Poela je pobuna Srba u Pakracu razoruavanjem policajaca hrvatske nacionalnosti u policijskoj postaji u Pakracu. Pobuna je sutradan uguena akcijom redarstvenih snaga. 2. oujka: U Beogradu je, u organizaciji SPS-a, odran miting pod nazivom Jasenovac se nee ponoviti.
153

3. oujka: Pod izlikom smirivanja stanja, oklopne postrojbe JNA izale su na ceste grada Pakraca. Srbi potiu nerede u Osijeku i Bilju. 6. oujka: Borisav Jovi odobrava, bez sjednice Predsjednitva i bez provedenih konzultacija s lanovima Predsjednitva, uporabu JNA na podruju Pakraca. Naknadno su, uz manje negodovanje, svoju suglasnost za donoenje te odluke dali Janez Drnovek i Vasil Tupurkovski (uz stalna etiri glasa Srbije i Crne Gore). - U Makedoniji se javljaju zahtjevi da JNA napusti podruje Makedonije. 7. oujka: Slovenija prestaje slati svoje novake u JNA.

98

8. oujka: U razgovoru za talijanski list Repubblica, dr. Tuman istie: U fazi smo otrog psiholokog rata, koji vode komunisti-dogmate, koji podravaju hegemonistike ciljeve Srbije.
154

9. oujka: Najmanje 100 000 posvjednika na ulicama Beograda, prvi dan protestira, pod vodstvom Vuka Drakovia i drugih elnika tadanje oporbe, protiv Miloevia i SPS-a. Jake policijske snage napadaju demonstrante. Najmanje dva demonstranta su ubijena. Uhien je Vuk Drakovi, voa vodee oporbene stranke SPO (Srpski pokret obnove). Tenkovi JNA su oko 19.30 sati izali na ulice, nakon telefonske sjednice Predsjednitva S.RJ (suglasnost za koritenje JNA dali su tadanji lanovi saveznog Predsjednitva: Borisav Jovi Srbija, Nenad Buin - Crna Gora, Jugoslav Kosti Vojvodina, Vasil Tupurkovski - Makedonija, Bogi Bogievi BiH, Riza Sapunxhiu - Kosovo; Janez Drnovek iz Slovenije i Stjepan Mesi iz Hrvatske nisu pitani za miljenje po zamisli Borisava Jovia, tada predsjedajueg Predsjednitva S.RJ). Uhieno je 213 osoba, meu kojima i organizator mitinga Vuk Drakovi.
155

99

- Protesti su nastavljeni i sutradan kad su se proirili i u drugim gradovima u Srbiji. Policija upotrebljava suzavac. - Milan Babi je bio meu prvima koji su Slobodanu Miloeviu poslali brzojav podrke. 11. oujka: Odrana je izvanredna sjednica Skuptine Srbije. Miloevi pregovara s demonstrantima i studentskim voama. Patrijarh SPC Pavle obraa se okupljenim studentima-demonstrantima i trai od njih da se povuku s ulice i pokuaju rijeiti probleme u institucijama vlasti, nakon ega biva izvidan i ispraen povicima: Crvena bando. Okupljenim se studenti112
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 41

ma u Patrijarhovo ime ispriao Atanasije Jevti (dekan Bogoslovnog fakulteta u Beogradu) zbog ega je dobio pljesak nazonih.
156

100

12. oujka: Izvanredna sjednica Predsjednitva S.RJ odrana je na zapovjednom mjestu JNA, u podzemnim prostorijama objekta u Uikoj 15 u Beogradu, bez Drnoveka. Nazoni su generali Kadijevi, Adi, ui, ubra, admiral Brovet i pukovnik Vuk Obradovi. JNA drugi put trai odobrenje za nasilno ruenje vlasti u RH i Sloveniji uz proglaenje stanja neposredne ratne opasnosti na podruju cijele S.RJ, donoenje odluke o podizanju borbene gotovosti i dodatnu mobilizaciju pripadnika JNA, razoruavanje i rasformiranje nelegalnih oruanih formacija te nastavak politikih razgovora o buduem ureenju S.RJ, referendume na kojima e se narodi - a ne republike - oitovati o svojim eljama. Prijedlog je odbijen (protiv su glasovali Mesi, Sapunxhiu, Tupurkovski i Buin) a za Borisav Jovi i Jugoslav Kosti, (umjesto Dragutina Zelenovia koji je otiao na drugu dunost). Bogi Bogievi odbio je glasovati. Tadanji ministar obrane Veljko Kadijevi kasno nou, nakon odranog prvog dijela sjednice Predsjednitva, a nakon tajnih konzultacija s Borisavom Joviem, leti u Moskvu na tajni sastanak s ruskim ministrom obrane maralom Jazovim, gdje trai njegovu potporu za izvoenje, kako to naziva Branko Mamula vojno-dravnog udara. Kadijevi ne dobiva potporu oekivao. Odmah nakon susreta s maralom Jazovim, Kadijevi se nonim letom vraa u Beograd.
157

Upravo je Branko Mamula trebalo


101

postati novi Tito, prvo na podruju Hrvatske, a potom i na podruju cijele Jugoslavije. 13. oujka: Na sastanku sa Slobodanom Miloeviem i Borisavom Joviem, generali Kadijevi i Adi tvrde da e Predsjednitvo ne prihvati njihove prijedloge, vojni udar tako to izvriti e smijenili Vladu i Predsjednitvo dok bi Skuptina ostala, ali bez prava na zasjedanje. Budui da se oekuje odbijanje traenih odluka, Jovi namjerava, nakon odrane sjednice, dati ostavku ime e se otvoriti i pravni put da JNA izvri planirani vojni udar
158

. - Parlament EU donosi rezoluciju kojom se istie mogunost da Republike iz S.RJ samostalno odlue o svojoj sudbini. - Ministar unutarnjih poslova Republike Srbije Radmilo Bogdanovi podnosi ostavku, to je posljedica demonstracija odranih prije nekoliko dana. - Sa RTV Srbije otputeno je pet urednika iz informativnog programa. 14. oujka: Nastavljajui sjednicu od 12. oujka, savezno Predsjednitvo ponovno odbija prijedlog vodstva JNA o uvoenju izvanrednog stanja u S.RJ. Drnovek istie da je 113
I. Bili: Kronologija
102

raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave


Page 42

Slovenija, temeljem donesenih odluka, de iure izvan federalnog sustava S.RJ. Riza Sapunxhiu povlai svoju suglasnost za predloeni plan djelovanja JNA, pa plan dobiva samo tri glasa a ak ih je pet protiv. 15. oujka: Sjednica Predsjednitva je nastavljena; za Srbiju, Crnu Goru i JNA i ovaj put neuspjeno. Bogievi je najavio da e na predloeni Plan pristati jedino ako doe do izbijanja meunacionalnog sukoba ili graanskog rata. Posljednju izjavu je na sjednici dao Veljko Kadijevi rekavi: tab Vrhovne komande uzima sebi pravo i obvezu da odmah, nakon ove odluke, procijeni situaciju i povue konzekvencije koje iz nje proizlaze.
159

Na zasjedanju je odluka o uvoenju izvanrednog stanja konano odbijena, a donesena je odluka o razoruavanju nelegalnih paravojnih formacija. Nakon sjednice Predsjednitva Borisav Jovi podnosi ostavku
103

na dunost lana saveznog Predsjednitva. - List SPC Pravoslavlje objavljuje tekst vladike slavonskog Lukijana pod naslovom Antisrpsko nastupanje ustake drave.
160

16. oujka: Ostavku na lanstvo u saveznom Predsjednitvu, voeni primjerom Borisava Jovia, ali i u dogovoru s njim, podnose Kosti i Buin (predstavnici Vojvodine i Crne Gore u saveznom Predsjednitvu). - Predsjednik Miloevi istie da e Srbija potovati savezne organe ako se dopusti da JNA titi ustavni poredak u S.RJ. Na skupu u prostorijama beogradskog sveuilita izjavljuje da e legalno naoruavati Srbe u Hrvatskoj.
161

- Hrvatski Srbi na podruju tzv. Krajine proglaavaju svoju dravu i donose odluku o neprihvaanju i nevaenju zakona RH na podruju Krajine, a koji su u suprotnosti sa saveznim zakonima. - Srbijanski parlament glasuje o smjeni Rize Sapunxiua s mjesta kosovskog lana saveznog Predsjednitva. 17. oujka: Veljko Kadijevi, s Blagojem Adiem i Stanetom Brovetom, pozivaju Slobodana Miloevia i Borisava Jovia na razgovor u SSNO, da bi im izloio novi - ali temeljen na starom - Plan djelovanja JNA koji i dalje preferira opstanak S.RJ. Miloevi samo trai, i dobiva, spremnost JNA da
104

ponovno intervenira na beogradskim ulicama, ako bude novih demonstracija. General Kadijevi odbio je u ime SSNO, poslati predstavnika na zakazanu sjednicu SIV-a. - Slobodan Miloevi saziva sjednicu srbijanske Skuptine, proirenu naelnicima svih opina u Srbiji, kako bi dobio potporu za svoje djelovanje prema Hrvatskoj. Izjavljuje da e Armija ustavno postupiti ako sutra razorua HDZ jer oekuje intervenciju pripadnika MUP-a Republike Hrvatske protiv osoba koje su juer proglasile dravu Krajinu u Hrvatskoj.
162

114
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 43

18. oujka: Skuptina opine Knin donosi odluku o potpunom i trajnom odvajanju od Republike Hrvatske. 19. oujka: tab vrhovne komande JNA izdaje priopenje u kojem istie namjeru nemijeanja u politike dogovore, ali i
105

to da ne e dopustiti graanski rat ili meurepublike sukobe. 20. oujka: Borisav Jovi povlai svoju ostavku na lanstvo u saveznom Predsjednitvu, a na nagovor Skuptine Srbije koja nije prihvatila ostavku. Ostavku je zapravo povukao zato to JNA nije intervenirala, a realnom je postala mogunost djelovanja Predsjednitva i bez njega. - Na susretu s Milanom Kuanom i slovenskim mvp Dimitrijem Rupelom, njemaki mvp Hans-Dietrich Genscher (kuni prijatelj mvp S.RJ Budimira Lonara
163

) ponavlja slubeno stajalita EZ o potrebi ouvanja S.RJ, iako je svjestan agresivne politike Srbije prema RH i Sloveniji.
164

- Skuptina SR Srbije, umjesto Rize Sapunxhiua, smijenjenog lana Predsjednitva S.RJ, izabire Sejdu Bajramovia kojeg Albanci ne priznaju kao svog predstavnika. 21. oujka: Odrana je sjednica proirenog sastava Predsjednitva S.RJ (7. JU-samit). Dogovorena je potreba organiziranja izravnih pregovora predsjednika republika o budunosti Jugoslavije
165

. 24. oujka: Srbija je poela masovno plijeniti imovinu hrvatskih tvrtki na svom podruju (neke oteene tvrtke su: INA,
106

Bagat, Varteks, Gavrilovi...). 25. oujka: Susret Slobodana Miloevia i .ranje Tumana u Karaorevu
166

na kojem je, navodno, dogovorena podjela BiH i rat u RH. Meutim, po svemu sudei, tema njihova razgovora, kao i onog u Tikveu 15. travnja, bilo je traenje, prvenstveno s hrvatske strane, mogunosti za mirnim rjeavanjem krize u RH, pri emu je Miloevi pokuao usporiti obrambene pripreme RH. Kao posljedica razgovora, koji nije skrivan jer su i Tanjug i HINA objavili vijest o susretu, stvorena je neformalna radna grupa koja je trebala doi do prijedloga o mirnom rjeavanju krize, a ne o podjeli BiH. Cilj grupe je vidljiv iz njezina sastava: dr. Duan Bilandi, dr. Zvonimir Leroti, Josip entija, dr. Smiljko Sokol, s hrvatske te dr. Ratko Markovi, dr. Smilja Avramov, dr. Kosta Mihajlovi i dr. Vladan Kutlei, sa srpske strane. Grupa je odrala tri sastanka (u Osijeku, u Beogradu, u Zagrebu). Budui da su srpska stajalita bila iskljuiva (inzistiranje na uspostavi zapadnih granica velike Srbije), grupa se raspala ne postigavi nikakav dogovor. Sam Miloevi o ovom susretu kae: Tuman mi je rekao da eli neovisnu Hrvatsku. Ali se jednostavno nismo mogli sloiti on je htio unititi savezne institucije, a ja nisam mogao na to pristati. Predlagao sam, kao i prije, promjenu Ustava kojom e se dopustiti samoodreenje. Bilo je
107

115
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 44

nagaanja da smo se dogovorili o podjeli Jugoslavije. Sad vam kaem, da smo to ondje odluili, mogli smo odmah i uiniti.
167

Milan Babi, tadanji predsjednik tzv. RSK, prepriao


168

je svoj razgovor s Miloeviem koji je voen neposredno nakon susreta u Karaorevu: Najozbiljniji dokaz da se odstupa od teze svi Srbi u jednoj dravi, ve marta 1991. je sadraj dogovora izmeu predsjednika Srbije i Tumana u Karaorevu. Miloevi mi je tada, pokazujui na mapi, koje dijelove Krajine e prepustiti
108

Hrvatskoj, rekao da e zauzvrat Tuman njemu pomoi u eliminaciji Ante Markovia. Nedugo zatim, saznao sam i to da mu je Miloevi obeao da nee dirati u putni pravac Zagreb-KninSplit. Ove politike dogovore trebalo je da nauno utemelje lanovi tzv. ekspertske grupe. Borisav Jovi o istom sastanku iznosi sljedee: Informacije koje ja imam bitno odudaraju od onoga o emu se stalno pria. Meni Miloevi nije rekao da li su zaista razgovarali o podeli Bosne, ali ja lino u to ne verujem. On je meni tada uvek govorio, kao i ja njemu, sve o emu je s drugima razgovarao i prosto ne mogu da verujem da se takav razgovor vodio. On je meni rekao da su razgovarali o tome da li da idemo na promenu predsednika savezne vlade. S obzirom da se ni Hrvatska nije slagala sa Markoviem, i ona je imala neke primedbe i Slovenija je imala neke primedbe i Srbija je imala primedbe, oni su razgovarali o tome da li da se promeni predsednik savezne vlade i dogovorili su

109

se da se to jo malo odloi Za mene bi to bilo ogromno iznenaenje, jer bi takav pristanak Miloevia (na podjelu BiH op.a.), u tom trenutku, znaio bitno odstupanje od nae celokupne politike. Ja zato u to ne mogu da verujem...
169

26. oujka: U Zagrebu je zavrena istraga protiv uhienih eljka Ranatovia zv. Arkan, Zorana Stevanovia, Duana Bandia i Duana Caria zbog pripremanja oruane pobune u Hrvatskoj. 27. oujka: Ante Markovi preivljava glasovanje o (ne)povjerenju u saveznoj Skuptini. - lanovi SANU-a pod vodstvom Dobrice osia izlaze u javnost s inicijativom o stvaranju Srpskog nacionalnog saveta, za to dobivaju potporu SANU-a, UKS-a i SPC-a kao i nekoliko politikih stranaka. Zbog razlike u pogledu ureenja velike Srbije i odnosa prema povratku kralja, SNS se nakon nekoliko mjeseci raspada.
170

28. oujka: U Vili Dalmacija u Splitu odran je prvi od est predvienih sastanaka predsjednika svih republika iz sastava S.RJ.
110

Pokualo se dogovoriti uvjete pod kojima je mogue doi do zajednikog dogovora o budunosti S.RJ. Alija Izetbegovi 116
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 45

izjavljuje: Jugoslavija moe opstati bez Slovenije, ali ne bez Hrvatske.


171

- Na podruje Plitvikih jezera stiglo je vie od 50 pripadnika tzv. kninske milicije. 29. oujka: Mile Marti zabranio je svaki kontakt pripadnicima MUP-a stacioniranim u policijskoj postaji na Plitvikim jezerima sa sjeditem MUP-a RH u Zagrebu. 31. oujka: Krvavi Uskrs u Hrvatskoj. Na podruju Plitvikih jezera pripadnici MUP-a RH pokuali su uspostaviti red. Meutim, prilikom dolaska na Plitvice, vozila pripadnika
111

MUP-a nala su se u unakrsnoj paljbi. Tom prilikom poginuo je Josip Jovi, pripadnik MUP-a RH iz mjesta Arano kod Sinja. Meutim, teroristika pobuna je ipak skrena. Prema slubenim podatcima, u akciji je ubijeno 29 terorista od toga 8 u uniformama tzv. SUP krajine, a 21 je bio naoruani civil.
172

Uhieni su Goran Hadi i Borivoje Savi, obojica voe SDS-a s podruja Vukovara. Na podruje Plitvica stigle su, oko 18.00 sati, oklopne postrojbe JNA iz smjera Slunja. - Savezno Predsjednitvo donosi odluku kojom se nalae povlaenje pripadnika MUP-a RH s Plitvica. Predsjednik RH dr. .ranjo Tuman izbjegava odlazak u Beograd jer ga vojni vrh JNA eli uhititi. Istu veer u Zagreb dolazi trojka iz saveznog Predsjednitva (Bulatovi, Tupurkovski i Bogievi) da bi se postigao sporazum o prekidu neprijateljstava. - U Borovu Selu donesena je odluka o ujedinjenju Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Republici Srbiji.
173

- Varavski pakt, vojna organizacija zemalja Istonog bloka za vrijeme hladnog rata, prestaje postojati. Travanj Srbi postavljaju barikade na podruju gotovo cijele Slavonije. Kao i u dijelovima Dalmatinske zagore, Srbi i JNA unitavaju kue u kojima stanuju Hrvati, ime pokuavaju stvoriti etniki ista podruja u zamiljenim granicama velike
112

Srbije. RH i Slovenija potpisuju sporazum o zajednikoj obrani. 1. travnja: Izvrno vijee SAO Krajine donosi odluku o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji
174

i raspisuje referendum. 2. travnja: Na Svjetskom saboru hrvatske mladei, odranom u Zagrebu, predsjednik RH dr. .ranjo Tuman najavio je obranu svakog pedlja hrvatskog teritorija. 4. travnja: U Beogradu je odran drugi sastanak predsjednika republika. Tema: Referendumi i modaliteti razdruivanja; Tuman i Gligorov predlau savez suverenih i nezavisnih drava. - Tijekom susreta s europskom trojkom, Jacques Poos, mvp Luxemburga istie: elim da vas uverim da EZ ne e podrati 117
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk
113

e drave
Page 46

raspad Jugoslavije, niti e prihvatiti posebne pregovore sa njenim pojedinim delovima, ukoliko bi dolo do toga.
175

5. travnja: Odran je jedan od kljunih sastanaka Slobodana Miloevia i Borisava Jovia s Veljkom Kadijeviem i Blagojem Adiem u Jovievu uredu. JNA jami zatitu od hrvatske policije srpskim gradovima koji su sad pod srpskom vlau u Hrvatskoj. JNA vie ne trai odluku Predsjednitva, ve samo naputak o djelovanju koji im treba izdati predsjednik Predsjednitva Borisav Jovi. - Osnovana je Narodna zatita RH. - Udruga 11 parlamentarnih i izvanparlamentarnih srpskih oporbenih politikih stranaka, Srpski nacionalni front, donosi odluku o formiranju Srpske nacionalne garde radi odbrane novouspostavljene zapadne granice Srbije.
176

6. travnja: Boravei u Kninu, predsjednik Srpske radikalne stranke dr. Vojislav eelj najavio je dolazak svojih 10 000 etnika koji e pomoi Krajini. 8. travnja: Predsjednitvo Sabora RH prosvjedovalo je zbog pro114

tuustavnog mijeanja Narodne skuptine Srbije u unutarnju problematiku RH te poticanja na nasilnu promjenu republikih granica i oruanu pobunu protiv RH. 10. travnja: Na sjednici Vrhovnog dravnog vijea predloeno je osnivanje Zbora narodne garde (ZNG) s osnovnom zadaom zatite ustavnog poretka i teritorijalnog integriteta RH. - Temeljem razgovora iz Karaoreva, u lovakom dvorcu kod Osijeka odran je prvi radni sastanak hrvatsko-srpske grupe strunjaka (Leroti, entija, Bilandi, Sokol Avramov, Mihajlovi, Markovi, Kutlei). Razgovori su trebali pridonijeti mirnom rjeenju krize u Hrvatskoj.
177

11. travnja: Odran je trei susret predsjednika republika na Brdu kod Kranja (Slovenija). Tema: razrada modela razdruivanja i referendum. Potvreno je postojanje dvaju bitno razliitih stajalita. - Na sjednici Skuptine BiH govori se o namjeri nekoliko opina s podruja sjevernozapadne Bosne da se prikljue tzv. Krajini u RH. 12. travnja: Predsjednik RH dr. .ranjo Tuman sazvao je drugu sjednicu meustranakog vijea na kojem je elnike oporbenih stranaka izvijestio o politikoj situaciji u Jugoslaviji. Ujedno je postignut i visok stupanj dogovora o raspisivanju
115

referenduma o razdruivanju. 13. travnja: Temeljem razgovora iz Karaoreva, u Beogradu (na Dedinju) odran je drugi radni sastanak hrvatsko-srpske grupe strunjaka (Leroti, entija, Bilandi, Sokol Avramov, Mihajlovi, Markovi, Kutlei) sa istom temom kao i prvi: traenja naina za postizanjem mirnog rjeenja krize u Hrvatskoj.
178

118
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 47

15. travnja: Odran je susret Slobodana Miloevia i .ranje Tumana u Tikveu, sa slinim ciljem kao i prethodni koji je odran u Karaorevu 25. oujka. 16. travnja: U Zagrebu je odran susret Tuman-Izetbegovi. Tema je ouvanje Bosne i Hercegovine.
179

116

17. travnja: Sabor RH je donio Deklaraciju o osudi Narodne skuptine Republike Srbije zbog mijeanja u unutarnje stvari RH. Ujedno je prihvaen zakljuak o ubrzavanju postupka razdruivanja RH od S.RJ. 18. travnja: Odran je etvrti susret predsjednika republika u Vili Biljana u Ohridu (Makedonija). Tema: predloeno je odravanje referenduma u svim republikama u S.RJ do kraja svibnja. 20. travnja: Predsjednik RH donosi odluku kojom od redarstvenih snaga MUP-a RH ustrojava Zbor narodne garde (ZNG) RH. - Temeljem razgovora iz Karaoreva, u Zagrebu je odran trei, i posljednji, radni sastanak hrvatsko-srpske grupe strunjaka (Leroti, entija, Bilandi, Sokol Avramov, Mihajlovi, Markovi, Kutlei) sa istom temom kao i prva dva: traenja naina za postizanjem mirnog rjeenja krize u Hrvatskoj. Nije postignut nikakav dogovor zbog vrstih, velikosrpskih, stajalita lanova srbijanske delegacije koji nisu odustajali od srpske okupacije dijela Republike Hrvatske.
180

21. travnja: Skupu u selu Jagodnjak (Slavonija) nazoili su dr. Vojislav eelj, Milan Paroki, zastupnik u srbijanskoj skuptini, i Stanko Cvijan, ministar Srba izvan Srbije iz Vlade RS.
117

eelj je optuio slubeni Beograd jer ne eli pripojiti Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem Srbiji, a Paroki je poruio da sve one koji kau da ovo nije srpsko treba ubiti kao kera kod tarabe.
181

Zbog toga je govora dr. eelj bio na kratko uhien. Nakon tri dana, 24. travnja, podnesena je kaznena prijava protiv eelja, Parokog i Jovana Ostojia zbog izazivanja vjerske i nacionalne mrnje te pozivanja na razbijanje teritorijalne cjelovitosti RH. 23. travnja: Skuptina Crne Gore izabire Branka Kostia za novog lana saveznog Predsjednitva.
182

26. travnja: Srbi iz BiH osnivaju Skuptinu zajednica optina Bosanska Krajina sa sjeditem u Banjoj Luci.
183

28. travnja: Pripadnici tzv. krajinske milicije uz pomo oklopnih postrojba JNA mariraju kroz Kijevo (selo kod Knina nastanjeno Hrvatima). JNA je izvela oklopno-mehanizirana sredstva i na ire podruje Zadra (kod Obrovca i kod Benkovca). 29. travnja: Odran je peti sastanak predsjednika republika, u Plavom dvorcu na Cetinju (Crna Gora). Tema: razdruivanje. Izetbegovi i Gligorov najavljuju svoj zajedniki, kompromisni prijedlog o rjeenju krize u S.RJ.
184

118

Predsjednik RH 119
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 48

napustio je konferenciju za tisak jer su ga stalno vrijeali novinari koji podupiru stvaranje velike Srbije. Svibanj JNA se u potpunosti stavlja na stranu srpskih pobunjenika i terorista. Njihove bojne aktivnosti usmjerene su prema hrvatskim ciljevima na gotovo cijelom podruju RH (od Slavonije preko Banije i Dalmacije do krajnjega juga Hrvatske). Sve vie Hrvata s privremeno okupiranih podruja RH naputa svoje domove. Etniko ienje uzima maha i postaje dio politikih stajalita i naina djelovanja srbijanskih voa. 1. svibnja: Srpski pobunjenici kod Borova Sela ubijaju dva pri119

padnika MUP-a RH, a dvojicu zadravaju kao zarobljenike. 2. svibnja: U zasjedi koju su organizirali srpski pobunjenici i eeljevci pridoli s podruja Srbije, kod Borova Sela ubijeno je 14 pripadnika MUP-a RH a 23 su ranjena. Naknadno je, 28. svibnja, za sudjelovanju u tom zloinu osumnjieno 40 osoba. - Tijekom leta prema opkoljenom Kijevu, izreetali su pobunjenih Srbi helikopter kojim je letio Vladimir eks, potpredsjednik Hrvatskog sabora, je od strane pobunjenih Srba.
185

- Osnovana je Patriotska liga, vojno krilo SDA iz kojega e kasnije nastati Armija BiH. 3. svibnja: Srpska narodna stranka, koja djeluje na slobodnom podruju RH, izdala je proglas kojim se srpski narod u RH poziva na odricanje od nasilja kao sredstva i metode djelovanja. - JNA ulazi na podruje Borova Sela i postavlja svoje oklopno-mehanizirane postrojbe prema Vukovaru. - etniki pokret iz Srbije izdaje priopenje kojim tvrdi da se pripadnici njihovih dobrovoljakih postrojbi ve nalaze u istonoj Slavoniji te potvruju njihovo sudjelovanje u masakru pripadnika MUP-a RH od 2. svibnja.
186

4. svibnja: Savezno Predsjednitvo odobrava posredavanje JNA u hrvatsko-srpskim sukobima na podruju Republike Hrvatske.
120

- Naelnik Generaltaba JNA, general Blagoje Adi, telefonski prijeti predsjedniku Tumanu da je podignuta borbena gotovost JNA i da e JNA postupati po pravilima borbene upotrebe u sluaju napada na pripadnike i objekte JNA.
187

5. svibnja: Oklopno-mehanizirane postrojbe JNA (oko 40 tenkova) krenule su sa ireg podruja Mostara prema srednjoj Dalmaciji to je izazvalo velike prosvjede lokalnoga hrvatskog stanovnitva (kod mjesta Prolog koje se nalazi na cesti Mostar - iroki Brijeg). To je usporilo, ali i djelomino zaustavilo vojne aktivnosti. Na intervenciju Alije Izetbegovia, tenkovska kolona je proputena.
188

120
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 49

- U izjavi novinskoj agenciji .rance press, Kiro Gligorov


121

izjavljuje kako e se Makedonija konstituisati kao nezavisna drava, ukoliko se Slovenija i Hrvatska budu otcepile od Jugoslavije.
189

6. svibnja: tab vrhovne komande JNA naredio je mobilizaciju odgovarajuih postrojba JNA te podizanje stupnja borbene gotovosti zbog potrebe uinkovite zatite mira. - SDS BiH u selu Bosansko Petrovo Selo (ispod planine Ozren) proglaava SAO Ozren. 7. svibnja: Poela je sjednica Predsjednitva S.RJ u proirenom sastavu koja je, s prekidima, trajala tri dana. Sjednica je pokazala praktiki nepremostive razlike u stajalitima koja se zastupaju na sjednicama. Ipak je u ranim jutarnjim satima 9. svibnja donesen niz zakljuaka kojima se nastoji smiriti razbuktalo ratno stanje u Republici Hrvatskoj uzrokovano agresijom JNA i pobunom dijela lokalnih Srba te njihovim meusobnim potpomaganjem. - Mirko Jovi, voa Srpske narodne obnove, u TV intervjuu YUTEL
190

-u potvrdio nazonost i sudjelovanje dobrovoljaca koje je organizirala njegova stranka u ubojstvima pripadnika MUP RH dana 2. svibnja u Borovom selu.

122

8. svibnja: Vlada Republike Srbije u pismu saveznoj Vladi trai zatitu srpskog naroda u RH i utvrivanje svih oblika kojima hrvatske vlasti vre teror nad Srbima. Ujedno se pokree inicijativa za smjenom savezne Vlade pred saveznom Skuptinom. 9. svibnja: Savezno Predsjednitvo donijelo je odluku da se u Hrvatskoj odmah zaustavi svako kretanje oruanih formacija i naoruanih graana, osim legalnih organa unutarnjih poslova. JNA je dobila ovlatenje za djelotvorno provoenje te odluke koja je donesena jednoglasno. - Nakon povratka s lijeenja u Karaorevu, Veljko Kadijevi
191

poziva Borisava Jovia i Slobodana Miloevia i ponovno im iznosi namjere vojnog vrha o izvoenju vojnog udara u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji. Kao jednu od mogunosti, Kadijevi predlae da Komitet za obranu Jugoslavije admirala Branka Mamule privremeno, na rok do jedne godine, preuzme ulogu koju sada ima Predsjednitvo S.RJ. Kadijevi ustraje na stvaranju ustavnih i zakonskih uvjeta koji mogu dovesti do potrebe za izvoenjem vojnog udara. Miloevi opet trai da se Slovenija legalno odvoji, to Kadijevi teko prihvaa jer bi s odlaskom Slovenije Titova Jugoslavija prestala postojati. - Na podruju BiH, kod mjesta Prolog i uica, uglavnom nas123

tanjenih Hrvatima, ponovno su zaustavljene oklopno-mehanizirane postrojbe JNA na svom putu prema junoj Hrvatskoj. 121
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 50

10. svibnja: Skuptina S.RJ odbija proglaavanje novih lanova Predsjednitva S.RJ: Jugoslava Kostia, Branka Kostia i Sejde Bajramovia. Odluka o njihovu proglaenju ipak je naknadno donesena. Poinju konzultacije meu srpskim lanovima Predsjednitva, zajedno s Miloeviem, o neizboru Stjepana Mesia za predsjednika Predsjednitva S.RJ.
192

12. svibnja: Srbi na podruju tzv. Krajine odravaju referendum o ostanku u S.RJ i prikljuenju Srbiji. U Zagrebu je osnovano Drutvo hrvatsko-srpskog prijateljstva.
124

13. svibnja: Na sastanku srpsko-crnogorskog politikog i vojnog vrha (Borisav Jovi, Slobodan Miloevi, Momir Bulatovi, Veljko Kadijevi, Jugoslav Kosti, Vukain Jovanovi, koji mijenja smijenjenog lana Predsjednitva i koji se u tom trenutku nalazio na dunosti potpredsjednika Skuptine Srbije) predlagana su dva mogua pristupa izboru Stjepana Mesia za predsjednika Predsjednitva. Jedino je Veljko Kadijevi predlagao da se Mesi svakako izabere, dok su svi ostali bili protiv. - Tadanji zapovjednik banjaluke logistike baze obavjetava tadanjeg pukovnika JNA Stjepana ibera da je Blagoje Adi preuzeo svu vlast u JNA te da s Nikolom Uzelcem, tadanjim komandantom banjalukog korpusa (5. korpus JNA) radi to god eli, posebno na podrujima Banja Luke, Mrkonji Grada i Manjae.
193

- Na sastanku politikog vodstva SDA i MBO, koje su vodili predsjednici stranaka Alija Izetbegovi i Adil Zulfikarpai, o krizi u BiH, Izetbegovi je, kao jedno od moguih rjeenja, spomenuo i da se Srbima dadne srpsko, Hrvatima hrvatsko, a da nama Muslimanima ostane ono to mi prosperitetno moemo kontrolirati.
194

14. svibnja: Vlada RH poslala je otar prosvjed Vladi Republike


125

Srbije zbog toleriranja protuhrvatskih demonstracija i boravka na podruju Srbije osoba koje su poinile ubojstva i zloine na podruju RH. 15. svibnja: Srbija odbija prihvatiti Stjepana Mesia za novog predsjednika saveznog Predsjednitva, a sukladno pravilima i poslovniku rada saveznog Predsjednitva o rotirajuem predsjedavajuem. Mesi je dobio etiri glasa (Mesi, Drnovek, Bogievi i Tupurkovski), dok su tri lana bili protiv. Crnogorski je predstavnik bio suzdran. Nakon Mesieva neizbora Kadijevi i Adi bili su vrlo ljuti. Adi je, najvjerojatnije u poluali, rekao kako bi istog trena slatko uhapsio Miloevia i Jovia.
195

16. svibnja: tab vrhovne komande JNA, pod vodstvom naelnika generala Blagoja Adia, izradio je i dostavio zapovjednicima operativnih postrojba JNA u Sloveniji Plan mjera protiv Slovenije.
196

122
NA TIONAL S ECURITY AND T HE
126

.UTURE 1-2(6) 2005.


Page 51

19. svibnja: U Republici Hrvatskoj odran je Referendum o nezavisnosti. Od ukupnog broja biraa (3.652.255), na referendum je izalo njih 3.030.288 (odnosno 82,97 posto). Referendumsko je pitanje glasilo: Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna drava, koja jami kulturnu autonomiju i sva graanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, moe stupiti u savez s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rjeenje dravne krize u S.RJ). Za nezavisnost glasovao je 2.853.631 glasa (to je 94,17 posto glasaa. Protiv su bila svega 126.572 glasa (ili 4,18 posto). Na drugo postavljeno pitanje o elji za ostankom u Jugoslaviji, a sukladno prijedlogu Srbije i Crne Gore, 2.786.814 glasaa (91,97 posto) je glasovalo protiv, dok ih je za ostanak u Jugoslaviji glasovalo 164.949 (odnosno 5,44 posto). Srbi iz tzv. Krajine su ga bojkotirali. - U mjestu Golubi kod Knina martievci (pripadnici milicije RSK) su odrali vojnu paradu. 20. svibnja: Na vojnom sudu u Zagrebu izreene su presude uhienim Virovitianima, optuenima za oruanu pobunu. Antun Habijanec je dobio 3,5 godine, uro Deak 3
127

godine, .ranjo Kova 2,5 godine, Vlado abari 15 mjeseci, Vinko Belobrk 12 mjeseci Josip Kova 39 mjeseci. - Na sjednici Glavnog odbora SPS-a, Slobodan Miloevi i slubeno naputa dunost predsjednika stranke. Za predsjednika je izabran Borisav Jovi (dana 24. listopada 1992. postaje potpredsjednik stranke, Miloevi ponovno postaje njezin predsjednik). 21. svibnja: U komentaru Glasa Amerike istie se kako je autonomija, a ne nezavisnost, moda ono emu bi Hrvati i Slovenci trebali teiti. Srbi trebaju shvatiti da nisu najbrojniji u Jugoslaviji, a kosovski bi Albanci trebali prihvatiti injenicu da Albanija nije njihova drava. 22. svibnja: Vlada RH donosi odluku o neprimjenjivanju Zakona o openarodnoj obrani na podruju RH. - Zastupnici u srbijanskom parlamentu prihvatili su prijedlog da se na sljedeoj sjednici podupre tzv. SAO Krajina i njezino pripajanje Srbiji.
197

23. svibnja: Oko 20 pripadnika pulske policijske uprave odbilo je otii u pomo kolegama u slavonskim PU, a potporu su zatraili u pulskom sjeditu Srpske demokratske stranke, kao i od Slobodana Miloevia i Vlade Republike Srbije. Dio njih se odmah prikljuio tzv. martievcima u Kninu.
128

- Oklopno-mehanizirane postrojbe JNA izale su na ulice u Mariboru i opkolile sjedite TO Slovenije odakle je otet jedan od zapovjednika TO Slovenije. Skuptina Slovenije stavlja 123
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 52

moratorij na odlazak dravljana Slovenije na sluenje vojnog roka u JNA. 24. svibnja: Predsjednitvo Slovenije priopava kako JNA vie nije slovenska. 25. svibnja: tab vrhovne komande JNA naredio je zaustavljanje djelovanja postrojba JNA na podruju Slovenije i dostavu podrobnih analiza djelovanja angairanih postrojba. 27. svibnja: Srbija preko Sejde Bajramovia pokuava sazvati, nelegalnu, sjednicu Predsjednitva S.RJ za 29. svibnja. Pozivu
129

se nisu odazvali S. Mesi, J. Drnovek, B. Bogievi i V. Tupurkovski. 28. svibnja: Na nogometnom stadionu u Kranjevievoj ulici u Zagrebu javno je predstavljen Zbor narodne garde (ZNG) Republike Hrvatske, zametak buduih oruanih snaga Republike Hrvatske (OS RH). - Narodna skuptina Republike Srbije izdala je priopenje o susretu njezinih predstavnika i predstavnika srbijanske vlade s delegacijom SAO Krajine o temi odranog referenduma o prikljuenju SAO Krajine Srbiji, a kojeg su rezultati izraz politike volje srpskog naroda u Krajini.
198

- .rancuski predsjednik .rancois Mitterrand i njemaki kancelar Helmuth Kohl poslali su zajedniko pismo svim lanovima saveznog Predsjednitva i svim predsjednicima republika u S.RJ, u kojemu ponovno istiu potrebu ouvanja S.RJ i traenja miroljubivog rjeenja novih oblika suivota u S.RJ.
199

29. svibnja: Prvi posjet delegacije EZ Beogradu sa svrhom izbora Stjepana Mesia za predsjednika Predsjednitva. Posjet je bio neuspjean. Zanimljiva je izjava Borisava Jovia tijekom razgovora s delegacijom EZ, da Hrvatska snosi veliku krivicu jer ne prihvata bilo kakvu promenu granice. Jovi tada iznosi i stajalita da Slovenija moe izii jer nema teritorijal130

nih problema ni sa jednom republikom.


200

30. svibnja: U svom govoru u srbijanskoj skuptini Slobodan Miloevi istie da su unutranje granice proizvoljne i da nikad nisu bile dravne. 31. svibnja: Hrvatski sabor prihvatio je Deklaraciju o krenju prava hrvatske manjine u Republici Srbiji i AP Vojvodini i Kosovu. 1. lipnja: Radovan Karadi je na skupu SDS-a BiH u Trebinju (BiH) pozvao Dubrovnik da se pridrui Zajednici opina Istone i stare Hercegovine.
201

- Predsjedajui EZ-a, mvp Luksemburga Jacques Poos izjavio kako bi cijepanje Jugoslavije bio anakronizam te da EZ ne smije uiniti nita ime bi to postigla: Jugoslaviju vidi kao savez drava koji nastaje na demokratski nain.
202

124
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 53
131

3. lipnja: Alija Izetbegovi i Kiro Gligorov objavljuju zajedniki prijedlog pod nazivom Platforma o buduoj jugoslovenskoj zajednici.
203

4. lipnja: U Kninu je poelo prikupljanje potpisa za povratak ratnog zloinca, etnikog vojvode Momila ujia. - Vijee ministara EZ-a sa svoga je dnevnog reda izbrisalo toku o prijamu S.RJ u EZ.
204

6. lipnja: Odran je esti sastanak predsjednika republika u Vili Stojevac kod Sarajeva. Predsjednici BiH i Makedonije, Izetbegovic i Gligorov, nude kompromisno rjeenje o federalnoj konfederaciji kako bi opstala S.RJ (Platforma o buduoj jugoslovenskoj zajednici). 7. lipnja: General Kadijevi potvruje Slobodanu Miloevu i Borisavu Joviu namjeru JNA da svojom intervencijom sprijei ruenje vlasti u Srbiji ako doe do takve situacije na oekivanom mitingu srbijanske oporbe 9. lipnja. 9. lipnja: Oko 200 pripadnika Martievih specijalaca postrojilo se u Bosanskom Grahovu i Drvaru. Marti izjavljuje da je time granica izmeu RSK i RS ukinuta. Alija Izetbegovi tim povodom da Bosna i Hercegovina nije u stanju braniti samu
132

sebe. 10. lipnja: SDA na skupu u sarajevskom Domu milicije organizira Nacionalno vijee odbrane iz kojeg naknadno spajanjem s Patriotskom ligom, u treoj fazi, nastaje Armija BiH.
205

11. lipnja: Pripremajui se za susret u Splitu, Miloevi se sastao s Borisavom Joviem, Dobricom osiem i Radovanom Karadiem. Zauzeto je ovo stajalite: trai se ouvanje Jugoslavije u kojoj e biti i BiH jer se ne e dozvoliti da se srpski narod silom izdvoji iz Jugoslavije.
206

12. lipnja: U Splitu je odran sastanak: Tumana, Izetbegovia i Miloevia o ouvanju mira na podruju S.RJ. Izetbegovi je tijekom razgovora u Splitu prihvatio kantonalno unutarnje ureenje BiH, ali se, po dolasku u sarajevsku zranu luku, predomislio i odbio ga.
207

14. lipnja: U Zagrebu su objavljene presude uhienim srpskim teroristima. eljko Ranatovi Arkan je osu en na kaznu od 20 mjeseci zatvora. Svi osueni puteni su na slobodu do pravomonosti presude. - Savezna je Vlada zbog injenice da Slovenija vie ne uplauje prihode od carina u savezni proraun, donijela odluku kojom zabranjuje uvoz robe prije plaanja carina
133

izravno saveznoj Vladi. 15. lipnja: Na susretu predsjednika Tumana i Kuana u Zagrebu dogovoreno je da obje republike proglase nezavisnost najkasnije s danom 26. lipnja 1991. 125
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 54

19. lipnja: U Beogradu je nastavljen sastanak iz Splita Tumana, Izetbegovia i Miloevia o ouvanju mira na podruju S.RJ. I ovaj put bez ikakvoga dogovora. 19./20. lipnja: Odrana je ministarska konferencija KESS-a u Berlinu na kojoj se daje podrka jedinstvu i teritorijalnom integritetu S.RJ. Dan prije ameriki dravni tajnik James Baker na Aspen institutu u Berlinu podupire jedinstvenu S.RJ. Bundestag (gotovo konsenzusom njemakih politikih
134

stranaka: CDU, CSU, .DP, SPD, Zeleni) donosi rezoluciju kojom se prvi put prihvaa ideja da narodi u S.RJ sami odlue o svojoj budunosti, uz spominjanje prava na odcjepljenje (radi se veim dijelom o izvjeu zastupnika Norberta Gansela (SPD) od 23. svibnja 1991.).
208

Talijanski mvp Gianni de Michelis izjavio da bi jednostrano proglaenje nezavisnosti od Hrvatske i Slovenije bilo krenje naela KESSa.
209

U svom izlaganju Budimir Lonar, savezni sekretar za vanjske poslove, poziva na ouvanje cjelovitosti S.RJ
210

. 20. lipnja: Srpsko-crnogorski vrh (Slobodan Miloevi, Borisav Jovi, Branko Kosti, Jugoslav Kosti, Momir Bulatovi), zbog oekivanih odluka Hrvatske i Slovenije o izlasku iz S.RJ, plai se mogue zlouporabe situacije na financijskom tritu S.RJ od strane Hrvatske i Slovenije. Istie i potrebu stvaranja srpske vojske ako JNA ne eli postaviti svoje postrojbe na nove srpske granice Jugoslavije. Dogovoreno je da se Sloveniji i Hrvatskoj omogui izlazak iz Jugoslavije. Slovenija moe izai
135

iz S.RJ cijela, a Hrvatska moe izai iz S.RJ samo bez srpskih dijelova Hrvatske. - Predsjednik RH imenovao je general-pukovnika Martina pegelja zapovjednikom Zbora narodne garde RH.
211

21. lipnja: Iznenada u jednodnevni posjet Beogradu stie dravni tajnik SAD-a James Baker koji istie jasnu potporu SAD-a jedinstvenoj S.RJ. Ta je izjava dovela do toga da su nade nas koji smo teili preureenoj, ali ouvanoj federativnoj dravi, bile dodatno ohrabrene.
212

- Na konferenciji za tisak predstavnici SDS-a BiH izjavljuju kako samo Slobodan Miloevi ima pravo predstavljati Srbe iz BiH u pregovorima o budunosti Jugoslavije.
213

23. lipnja: EZ jednoglasno odluuje da ne e priznati nove drave koje nastanu raspadom S.RJ ako Slovenija i Hrvatska proglase svoju nezavisnost. Hans-Dietrich Genscher upozorava Budimira Lonara i trai da JNA ne poduzima nepromiljene aktivnosti te dri da bi se savezna Vlada, prije donoenja svih odluka vezanih na odluke slovenskog i hrvatskog sabora, trebala posavjetovati sa EZ-om ili s posebice zainteresiranim zemljama lanicama.
214

24. lipnja: Nastavljen je sastanak zapoet 20. lipnja Slobodana


136

Miloevia, Borisava Jovia, Momira Bulatovia, Branka 126


NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 55

Kostia, Jugoslava Kostia, ali ovaj put s Veljkom Kadijeviem i Blagojem Adiem. Kadijevi se u svojim planovima djelovanja JNA oslanja na ruskog ministra obrane Jazova i na uspjeh pobune protiv Gorbaova, to bi i njega dodatno potaknu na vojni udar. Kao i Adi, ustraje na izboru Mesia za predsjednika Predsjednitva, dok Adi dri da JNA treba braniti sve jugoslovenske narode, a ne samo Srbe. - Srbi s okupiranih podruja RH i BiH (Vlada RSK i Izvrno vijee SAO Bosanske Krajine) u Banjoj Luci potpisuju sporazum o suradnji s krajnjim ciljem ujedinjavanja tih podruja u jednu dravnu tvorevinu. Referendum o pitanju ujedinjenja treba biti odran ne kasnije od 1. rujna 1992. Time se i
137

formalno potvruje jedinstvenost podruja (okupirani dijelovi RH kao i veliko podruje BiH) s kojih se napadaju slobodna podruja RH. - U svom govoru pred Hrvatskim saborom Ante Markovi zaloio se za nepromjenjivost unutarnjih i vanjskih granica S.RJ. U Bruxellesu je potpisan do tada najopseniji financijski protokol izmeu S.RJ i EZ, teak gotovo 1 milijardu amerikih dolara. 25. lipnja: Na 17. zajednikoj i skupnoj sjednici svih vijea (trajno zasjedanje), koja je poela 18. lipnja, Sabor RH, izmeu ostalog, donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH te Povelju o pravima Srba i drugih nacionalnosti u RH. Republika Slovenija takoer proglaava samostalnost i nezavisnost.
215

- Tijekom rasprave u Saveznom vijeu Skuptine S.RJ zastupnik iz Crne Gore Mijat ukovi zatraio je intervenciju vojske Hrvatskoj i Sloveniji. Prihvaen zakljuak kojim se od savezne Vlade i JNA trai poduzimanje mjera i radnja za sprjeavanje prekrajanja Jugoslavije.
216

- Savezno izvrno vijee donijelo je odluku o neposrednom obezbeivanju izvravanja saveznih propisa o prelaenju dravne granice na teritoriji Slovenije budui da su slovenske institucije poele proces preuzimanja graninih prijelaza pod
138

svoj nadzor. U toki 2. te odluke predvieno je angaovanje i odreenih jedinica JNA. - U noi izmeu 25. i 26. lipnja JNA organizira i titi prebacivanje oko 400 saveznih policajaca i 270 saveznih carinika koji moraju preuzeti nadzor nad graninim prijelazima S.RJ na podruju Slovenije.
217

26. lipnja: Savezna Skuptina ne prihvaa secesiju Hrvatske i Slovenije. - Slobodan Miloevi i Borisav Jovi odvraaju JNA (generala Veljka Kadijevia) od napada na Sloveniju. - Predsjednik Tuman odbija pegeljev zahtjev po kojem bi Hrvatska trebala objaviti rat JNA i povezati se sa Slovenijom 127
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 56

jer smatra da se radi o triku kojim se Hrvatska eli isprovocirati na djelovanje da bi, pred meunarodnom javnou, JNA
139

dobila pravni temelj za ruenje hrvatske vlasti. - Srbijanska skuptina postavila je ultimatum saveznoj Vladi da e ako ne intervenira u sukobima u Hrvatskoj, Vlada Srbije poduzeti sve mjere u zatiti srpskog naroda u svim dijelovima Jugoslavije.
218

- Tijekom susreta Miloevi-osi, na inicijativu Dobrice osia, izbio je ozbiljan sukob razliitih politikih miljenja. Miloevi je zadovoljan jer se ispunjavaju njegova oekivanja razvoja politike situacije u S.RJ, dok je osi nezadovoljan jer je s odlaskom Slovenije i Hrvatske propala Jugoslavija.
219

27. lipnja: U zoru poinje vojna intervencija JNA u Sloveniji.


220

JNA pokree oko 1900 vojnika i starjeina, sa zadatkom da tu odluku sprovedu u ivot. U roku od 48 sati JNA i SSUP su preuzeli nadzor i kontrolu nad 133 od 137 zadanih graninih prijelaza. JNA ne kree s veim brojem vojnika i postrojba budui da gotovih jedinica brigadnog ranga formiranih od mirnodopskog sastava u JNA nije bilo slobodnih, jer su potrebe za takvim jedinicama u Jugoslaviji svakodnevno rasle otvaranjem novih kriznih arita posebno u Hrvatskoj.
221

- Republika Hrvatska je pozvala JNA da se vrati u vojarne i prestane ometati pripadnike MUP-a RH u obavljanju svojih dunosti uspostavljanja pravnog poretka.
222

140

- Pripadnici slovenske policije i TO opkolili su vojarne JNA. Uskratili su im struju, vodu i energiju. Izbio je otvoreni sukob, tijekom kojeg je sruen jedan helikopter JNA u Ljubljani. - Slobodan Miloevi i Borisav Jovi jo pritiu Veljka Kadijevia kako bi on odustao od ruenja slovenske Vlade i usmjerio se iskljuivo na ispunjavanje ciljeva srpske politike: izlaenje JNA na granice velike Srbije koje Miloevi i Jovi zovu budue granice Jugoslavije.
223

Kadijevi poinje shvaati, a temeljem odluka donesenih u slovenskom parlamentu i Hrvatskom saboru, da Jugoslavija propada te da Mesiev izbor vie nema smisla. - U Bosanskom Grahovu odrana je zajednika sjednica skuptina SAO Krajine i Bosanske Krajine na kojoj je donesena Deklaracija o ujedinjenju,
224

a na prijedlog Milana Babia iz Knina i Anelka Grahovca iz Banje Luke. Tom je deklaracijom predvieno ujedinjenje SAO krajine i Zajednice opine Bosanske Krajine u jednu politiku cjelinu. Deklaraciju su naknadno, na intervenciju dr. Radovana Karadia, odbili isti oni zastupnici iz BiH koji su je prethodno podrali, sada s obrazloenjem da je natetila razvoju dobrih odnosa izmeu Srba i Muslimana u BiH. Ta je
141

128
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 57

Deklaracija otvoreno pokazala srpske namjere prema Hrvatskoj i BiH. - Pokrenut je tzv. Mehanizam KESS-a za izvanredna stanja, temeljem prijedloga Hansa-Dietricha Genschera, zbog stanja u S.RJ.
225

Savezna Vlada predlae tromjeseni moratorij na sve odluke vezane uz odcjepljenje i razdruivanje. - SAD su pozvale sve strane u S.RJ na suzdranost, ali su prvi put javno istaknu potporu hrvatskim i slovenskim tenjama za autonomijom i suverenitetom. - Propao je jo jedan srpski pokuaj manipulacije saveznim Predsjednitvom i preuzimanja kontrole nad tim tijelom. Sjednici koju je navodno sazvao Vasil Tupurkovski, nisu se odazvali predstavnici Hrvatske, Slovenije i Makedonije, koju
142

predstavlja upravo Tupurkovski. On je kasnije izjavio kako s pozivanjem na sjednicu nema nikakve veze; njegov je potpis krivotvoren. 28. lipnja: EZ odluuje posredovati izmeu JNA i slovenske TO. Predstavnici EZ-a (Jacques Poos iz Luksemburga, Gianni de Michelis iz Italije, Hans van der Broek iz Nizozemske) dolaze u Beograd i Zagreb, traei da se odluka o nezavisnosti odgodi za tri mjeseca. - Britanski premijer John Mayor izjavljuje kako je najvanije sauvati jugoslovensku federaciju.
226

30. lipnja: Stjepan Mesi, u funkciji ustavnog predsjednika Predsjednitva S.RJ, naredio je tabu Vrhovne komande JNA obustavu vojnih operacija, kao i povlaenja postrojbi JNA u vojarne. - Odrana je zatvorena sjednica Savjeta za zatitu ustavnog poretka Predsjednitva S.RJ na kojoj je prvi put, javno, od Borisava Jovia istaknuto pravo Slovenije da mirnim putem napusti S.RJ. Protiv takve su odluke JNA i Hrvatska. Hrvatska zato to bi ostala sama protiv monih, zdruenih, Srbije, Crne Gore i JNA, a vrh JNA zato to i dalje podrava Titovu Jugoslaviju. Iz istog razloga kao i Hrvatska, tome se poinju opirati i lanovi Predsjednitva iz BiH i Makedonije. 30. lipnja/1. srpnja: Odrana je maratonska sjednica saveznog Predsjednitva na kojoj se, pod pritiskom delegacije EZ-a,
143

ipak donosi odluka o izboru Stjepana Mesia na dunost predsjednika Predsjednitva u sljedeih godinu dana. Mesi je dobio dodatne glasove Jugoslava Kostia i Sejde Bajramovia, to je bilo u skladu s prethodnim dogovorima Miloevia sa srpskim lanovima Predsjednitva. U srpnju su poeli snani sukobi u RH izmeu hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi, s jedne, te JNA, potpomognute mnogobrojnim i razliitim srpskim i srbijanskim paravojnim grupama 129
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 58

i postrojbama, s druge strane. JNA otvoreno prelazi s podruja Srbije na podruje RH. Posebno se estoko napadaju mjesta i gradovi u Slavoniji. Nasilna iseljavanja i pokuaji stvaranja etniki istih srpskih podruja dobivaju zamah. Slobodna podruja Hrvatske poinju prihvaati velik broj prognanika i
144

izbjeglica. Izetbegovi putuje po islamskim zemljama traei pomo za BiH, Turska otvara konzulat u Sarajevu. 1. srpnja: JNA poinje s povlaenjem u vojarne na podruju Slovenije. - Rasputen je Varavski pakt. 1./2. srpnja: U SSNO S.RJ odran je kasni noni sastanak u organizaciji ministra obrane generala Veljka Kadijevia. Sastanku su nazoili admiral Branko Mamula,
227

general Blagoje Adi, admiral Stane Brovet, general Marko Negovanovi, general Aleksandar Vasiljevi, general Vuleti, pukovnik Vuk Obradovi te jo nekoliko generala i odgovornih asnika iz taba vrhovne komande JNA i Ministarstva obrane. Za neuspjeh JNA u Sloveniji prvog su krivca nali u konfuznosti generala Adia, a potom u Vladi Ante Markovia. Dogovoreno je pripremanje JNA za ponovno provoenje vojnog udara u Sloveniji i stvaranja uvjeta za napadno vojno djelovanje prema Hrvatskoj: ..biti spreman za sljedei skok u rejon Zagreba, ako bi to situacija u Sloveniji i Hrvatskoj zahtijevala. U irem rejonu Zagreba - Karlovac, Varadin, Krievci, Dugo Selo, Zagreb bilo je dovoljno oklopnih, artiljerijskih, pjeadijskih i policijskih snaga da se odupru svakom pritisku do pristizanja snaga iz dubine.
228

145

2. srpnja: Naelnik taba vrhovne komande JNA general Blagoje Adi najavljuje nastavak rata protiv Slovenije, temeljem zakljuaka nonog sastanka u SSNO, po kojima prvo treba vojniki poraziti vojne formacije Slovenije, a potom napustiti Sloveniju. Ponovno dolazi do sukoba JNA i slovenske TO u Kokovskoj umi kod slovensko-hrvatske granice. - Pri pokuaju naputanja zagrebake vojarne Maral Tito, oklopno-mehanizirane postrojbe i pjeatvo JNA napalo je okupljene prosvjednike koji su pokuali sprijeiti njihov izlazak iz Zagreba i odlazak u Sloveniju. Tom je prilikom ubijen jedan (Raveno uvalo), a ranjeno devet civila. Poginula su dva pripadnika JNA. - Na zasjedanju EZ-a u Rimu odlueno je da se u Jugoslaviju poalju promatrai. 3. srpnja: Na podruju Baranje dolazi do operativnog razvoja 12 K JNA (Novi Sad) uz topniko djelovanja na Erdut (RH) s podruja Bogojeva (Srbija). Iz Beograda kree kolona od 180 tenkova i drugih oklopnih vozila, navodno prema Sloveniji, ali se zadrava na granici s Hrvatskom jer je njihov 130
NA TIONAL
146

S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 59

pravi zadatak bio zauzeti poloaje kod hrvatsko-srpske granice za predstojei rat protiv Hrvatske.
229

- Glavni tajnik CDU Volker Ruehe trai od EZ priznanje RH i Slovenije. 4. srpnja: Savezno Predsjednitvo nareuje povlaenje slovenskih postrojba s granice S.RJ, to Slovenija odbija. Meutim, ipak su prekinuti oruani sukob. Miloevieva SPS priznaje Sloveniji pravo na nezavisnost. 5. srpnja: Vlada RH zahtijeva od JNA povlaenje u vojarne. - U uvjetima kad je JNA poniena u Sloveniji, kad je moral vrlo nizak, kad srbijanska oporba trai od Miloevia osnivanje srpske vojske koja treba braniti Srbe u Hrvatskoj, Miloevi i Jovi organiziraju odluujui sastanak s Kadijeviem. Od Kadijevia se trai: povlaenje JNA iz Slovenije, koncentriranje glavnih snaga JNA na liniji: Karlovac - Plitvice na zapadu; Baranja, Osijek, Vinkovci
147

Sava na istoku i Neretva na jugu; potpuno uklanjanje Hrvata i Slovenaca iz JNA. Veljko Kadijevi je te prijedloge bez ikakve diskusije prihvatio. Kadijevi trai i dobiva pozitivno obeanje, pomo u dodatnoj mobilizaciji u Srbiji te organiziranje mitinga za Jugoslaviju u Sarajevu.
230

- Na Vojnoj akademiji JNA u Beogradu general Blagoje Adi, naelnik VK JNA, odrao je predavanje asnicima (njih oko 150) koji su prebaeni na svoje poloaje u postrojbe JNA u Sloveniji do 8. srpnja, to je bila priprema za novu intervenciju protiv slovenskih vlasti. U govoru je istakao potrebu vojne intervencije zbog ouvanja S.RJ koja je u ratu zbog, i sa njima, secesionista iz Slovenije i Hrvatske. - EZ uvodi embargo na oruje svim republikama s podruja S.RJ. 6. srpnja: Na TV Beograd Slobodan Miloevi daje sljedeu izjavu: Srbija ne smije povjerovati da rata nee biti. Zauzeo se za obranu svih Srba ma gdje oni ive.
231

Gotovo istovrsnu izjavu, iste veeri na TV Beograd, daje i general Veljko Kadijevi koji, kao jamstvo mira, najavljuje mobilizaciju. 7./8. srpnja: Potpisan je Brijunski sporazum hrvatskih, slovenskih, srpskih, saveznih i vojnih predstavnika (rije je o treem
148

posjetu tzv. Trojke EZ-a podruju S.RJ od 28. lipnja), koji de facto priznaje neovisnost Slovenije te promatra RH i Sloveniju kao subjekte meunarodnog prava i obiaja. Dogovoreno je sljedee: narodi Jugoslavije e sami odluiti o svojoj budunosti, u razgovore postizanju mirnog rjeenja krize trebaju biti ukljuene sve strane, savezno Predsjednitvo mora preuzeti potpunu odgovornost nad JNA, sve sukobljene strane moraju se kloniti bilo kakvog oblika uporabe sile, sve baze JNA moraju se deblokirati, a JNA se mora povui u vojarne te mora doi do demobilizacije svih postrojba TO. EZ postav131
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 60

lja svoje vojne promatrae. Dogovoren je tromjeseni moratorij na odluku Hrvatske i Slovenije o proglaenju nezavisnosti. - Predstavnik Srba iz BiH trai od JNA zatitu za Srbe u BiH.
149

- General Kadijevi trai uvoenje eljezne stege u postrojbama JNA te mobilizaciju JNA na dobrovoljnoj osnovi. 9. srpnja: U Crnoj Gori poela je mobilizacija pripadnika JNA. Tijekom srpnja i kolovoza, uspjenost odziva na mobilizaciju iznosila je 110 posto. U agresiju na Hrvatsku uputilo se oko 60 000 pripadnika JNA iz Crne Gore.
232

- Veljko Kadijevi izvjeuje Borisava Jovia o svom nedavnom, ali i dananjem, telefonskom razgovoru s ruskim ministrom obrane Jazovim koji mu je negativno odgovorio na zahtjev za tajnom kupovinom dodatnog naoruanja od Rusa. Ministar Jazov najavljuje Jugoslaviji samo diplomatsku pomo SSSR-a. 10. srpnja: Slovenski je parlament prihvatio Brijunski sporazum. - Izetbegovi ustrojava Vijee za obranu kao dio SDA. Na podruju BiH poela se provoditi nasilna mobilizacija pripadnika JNA. 11. srpnja: Parlament BiH prihvatio je Brijunski sporazum. - Na sastanku sa Slobodanom Miloeviem, Borisavom Joviem i Brankom Kostiem, Veljko Kadijevi iznosi nove procjene i namjere vrha JNA. Na meunarodnom planu eli se osloniti na .rancusku i SSSR kako obranio buduu Jugoslaviju. Prihvaa povlaenje JNA iz Slovenije, ali po vojnim pravilima. Kadijevi je ponovno izloen kritikama nazonih zbog sporosti u povlaenju JNA iz Slovenije, ka150

njenja reorganizacije i posrbljivanja JNA, kao i kanjenja u postavljanju na granice budue Jugoslavije, s posebnim naglaskom na istonoslavonsku liniju fronta. 12. srpnja: Alija Izetbegovi i Adil Zulfikarpai postiu dogovor o inicijativi za traenjem sporazuma sa Srbima s namjerom sprijeavanja raspada Jugoslavije.
233

13. srpnja: Predsjednitvo S.RJ prihvaa Brijunski sporazum. - Nizozemska, kao zemlja predsjedatelj EZ-a, predlae drugim zemljama lanicama razmatranje mogunosti dogovornih promjena unutarnjih granica izmeu postojeih Republika iz sastava S.RJ.
234

1. Predsjedajui i dalje smatra da je nuno pomiriti razliita naela Zavrnog dokumenta iz Helsinkija i Parike povelje koja bi se mogla primijeniti na stanje u Jugoslaviji. On posebno vanim smatra izbjegavanje selektivne primjene naela. Naelo samoodreenja npr. ne moe se odnositi iskljuivo na postojee republike i istovremeno biti smatrano neprimjenjivim na nacionalne manjine unutar tih republika. 132
NA TIONAL S
151

ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 61

2. Jednako je teko zamisliti da bi se Jugoslavija mogla mirno raspasti na est nezavisnih republika u njihovim sadanjim granicama. I Srbija i srpski elementi u federalnoj upravi, a isto tako i JNA, jasno su dali do znanja da se nee nikada pomiriti s nastankom nezavisne Hrvatske sa 11 posto Srba unutar njezinih granica. 3. Nije izgledno niti da bi labavo ustrojena Jugoslavija, sastavljena od est suverenih republika, ublaila ovu srpsku zabrinutost. to je vei stupanj hrvatske suverenosti, to je vea potreba za vrstim garancijama za srpsku manjinu u Hrvatskoj. to je labavija federalna struktura, to e tee biti dati takva jamstva. 4. ini se da trenutana zbivanja upuuju na dobrovoljnu promjenu unutranjih granica kao mogue rjeenje. - Ostale zemlje lanice EZ-a ovaj su prijedlog odbile. Meutim, David Owen, koji je kasnije postao supredsjedatelj Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji, u nastavku teksta, tvrdi kako je uporno ostajanje kod meunarodnih granica
152

est republika bive Jugoslavije, ... , bila ludost vea od sama preuranjena priznanja. - U Sarajevu su, u uredu Nikole Koljevia, poeli razgovori predstavnika Bonjaka, Muhameda .ilipovia i Adila Zulfikarpaia, s vodstvom SDS-a BiH, Radovanom Karadiom, Nikolom Koljeviem i Momilom Krajinikom.
235

Tei se postizanju srpsko-muslimanske nagodbe o buduem statusu BiH u buduoj dravnoj zajednici. Razgovori su nastavljeni poslijepodne u uredu Alije Izetbegovia, koji se sloio sa svim to je izneseno i odobrio sutranji susret Miloevia i Zulfikarpaia. Radovan Karadi je rekao kako se vie ne moe zaustaviti ideja o spajanju srpske krajine u Hrvatskoj s krajinom bosanskom.
236

14. srpnja: U Beogradu je Slobodan Miloevi primio na razgovor Adila Zulfikarpaia kako bi postigli sporazum izmeu Srba i Muslimana u BiH sa svrhom ostajanja BiH u sastavu nove dravne zajednice. Dogovorili su sljedee: Muslimani Sandaka dobiti e kulturnu i administrativnu autonomiju; MBO eli posredovati izmeu sukobljenih strana u Hrvatskoj, imenovanje Muslimana zapovjednicima postrojba JNA u Mostaru, Tuzli, Sarajevu i Banjoj Luci, da prvi predsjednik Predsjednitva Jugoslavije bude iz BiH te da ima ovlasti sline onima koje ima predsjednik .rancuske.
237

153

- DS i SPO predlau, a zbog ratne situacije u Republici Hrvatskoj, stvaranje Vlade nacionalnog jedinstva u Srbiji. 133
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 62

15. srpnja: U Zagreb je stigla prethodnica Promatrake misije EZa. 17. srpnja: U Hrvatskoj poinje djelovati promatraka misija EZa sa 48 promatraa i 61 slubenikom. 18. srpnja: Predsjednitvo S.RJ sa est je glasova za prihvatilo odluku o povlaenju JNA iz Slovenije u roku od 90 dana. Protiv odluke je glasovao jedino Stjepan Mesi, a po nalogu iz Zagreba, jer je Tuman procijenio da je to posljedica tajnog dogovora Miloevi-Kuan kojim se Slovenija puta iz Jugoslavije dok Hrvatska ostaje sama protiv Srbije i Crne
154

Gore. Prilikom glasovanja suzdran je bio Bogi Bogievi jer se JNA povlai na podruje BiH. - Na susretu u Bonnu dr. .ranjo Tuman trai od Helmutha Kohla i Hansa-Dietricha Genschera snanije ukljuenje EZ u politike procese koji se dogaaju u S.RJ zbog straha od vjerojatnog djelovanja JNA i Srbije. 19. srpnja: JNA se poinje povlaiti iz Slovenije. U BiH je, nedugo nakon povlaenja iz Slovenije, veliki broj pripadnika JNA okrenutih prema RH. Osim trija postojeih korpusa JNA sa sjeditem u BiH, u toj se republici nalaze jo etiri korpusa JNA (Uiki i Podgoriki korpus koji su na podruje BiH upali iz Srbije odnosno iz Crne Gore te 14. ljubljanski i 10. zagrebaki).
238

Stvorena je ad hoc radna skupina o S.RJ na razini strunjaka zemalja lanica EZ-a. 20. srpnja: Vukovarski Srbi napustili grad uz pratnju postrojbi JNA koje su se u tom trenutku nalazile na samim prilazima gradu. 21. srpnja: Veleposlanik Henry Weinandts imenovan je pregovaraem EZ-a za podruje S.RJ. 22. srpnja: U Ohridu je odrana sjednica proirenog sastava saveznog Predsjednitva koju je napustio hrvatski predsjednik zbog kontinuiranih teroristikih djelovanja protiv Hrvatske.
155

25. srpnja: JNA poinje s topnikim napadima na Erdut s podruja Vojvodine. Hrvatska Vlada osuuje djelovanje JNA, odnosno njihovu otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku. 26. srpnja: Predsjednitvo BiH zabranjuje slanje novih ronika u JNA. - Ministri EZ-a, predloili su organiziranje mirovne konferencije o Jugoslaviji. 28. srpnja: Po nalogu Vlade Republike Hrvatske, u kratkom je roku, izgraena cesta Bogdanovci - Marinci koja se tijekom opsade Vukovara pokazala stratekom cestom za opskrbu tog podruja MTS i ljudstvom.
239

29. srpnja: lan Predsjednitva S.RJ Branko Kosti posjetio je Borovo Selo, mjesto koje slui kao baza srpskim teroristima u Slavoniji, koji svakodnevno pobiju vie desetak hrvatskih branitelja. 134
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE
156

1-2(6) 2005.
Page 63

- Makedonski parlament (Sobranje) zahtijeva povlaenje vojnika JNA makedonske nacionalnosti s bojita u RH. 30. srpnja: Prije sjednice Predsjednitva S.RJ, Veljko Kadijevi izvjeuje Miloevia i Jovia o procesu transformacije JNA u vojsku onih koji ele da ostanu u Jugoslaviji.
240

Miloevi prekorava Kadijevia zbog sporosti promjena koje se prema Kadijevievim rijeima provode. - Na sjednici Predsjednitva S.RJ Branko Kosti izabran je za predsjednika Komisije za nadgledanje prekida vatre u Hrvatskoj. Mesi je napustio sjednicu Predsjednitva zbog izbora Kostia koji se svrstao na agresorovu stranu. - U Hrvatskoj je na djelu otvorena agresija Srbije i Crne Gore u suradnji s JNA kojima, slabije opremljene i slabije organizirane, hrvatske redarstvene i vojne snage pruaju grevitu obranu. Borbe se vode gotovo na svim podrujima Hrvatske, a najtee i dalje vode na podruju Slavonije (Vukovar, Vinkovci, Osijek, Gradika, Pakrac), Banije i Dalmacije. 1. kolovoza: Tijekom 18. zajednike sjednice svih vijea Hrvatskog sabora predlae se uvoenje ratnog stanja i objava rata Srbiji to predsjednik RH dr. .ranjo Tuman ne prih157

vaa. Sastavljanjem Vlade demokratskog jedinstva, s premijerom dr. .ranjom Greguriem, stvara se iroka politika koalicija. U Vladu su uli predstavnici stranaka SDPH, HNS, HSLS, HKDS i nekoliko izvanstranakih ministara. Vlada je sastavljena 4. kolovoza.
241

2. kolovoza: Stjepan Mesi zahtijeva povlaenje JNA u vojarne na podruju RH. Srpsko-crnogorski blok u Predsjednitvu ne prihvaa taj zahtjev. 3. kolovoza: Savezno Predsjednitvo objavilo je novu rezoluciju o prekidu vatre i osiguravanju primirja. Protiv rezolucije je glasovao jedino S. Mesi. 4. kolovoza: Miloevi bojkotira razgovore s predstavnicima EZ-a i odbija dati suglasnost za proirenje mandata Promatrake misije EZ-a i na podruje RH. 5. kolovoza: .rancuska u VS UN-a predlae uvoenje interposition forces u S.RJ. Prijedlog odbija SSSR. - Potpredsjednik Predsjednitva S.RJ Branko Kosti i admiral Stane Brovet posjeuju Knin. 6. kolovoza: Vlada RH trai oslobaanje hrvatskih dravljana koji
158

se jo nalaze u JNA. Savezno Predsjednitvo trai prekid neprijateljstava i primirje. Vijee ministara EZ-a trai od EK uvoenje gospodarskih i financijskih sankcija za strane koje ne potuju primirje. 135
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 64

7. kolovoza: Predsjednik RH dr. .ranjo Tuman susreo se s predstavnicima Srpske narodne stranke u Hrvatskoj iji lanovi osuuju etniki pokret i velikosrpske ambicije. - U Hrvatskoj je potpisano primirje. 8. kolovoza: Vlada RH zahtijeva mjere za zamrzavanje odnosa sa Srbijom.
159

- Nakon to su zrakoplovi JNA nekoliko puta povrijedili maarski zrani prostor da bi borbeno djelovali po hrvatskim ciljevima, Maarska ulae formalni protest. - Na sastanku sa Slobodanom Miloeviem, Borisavom Joviem i Kostiem, generali Kadijevi i Adi izvjeuju o tijeku procesa reorganizacije JNA i pregrupiranja na podruju BiH i Srbije. Miloevi ih upozorava da je taj proces i dalje neprihvatljivo spor jer se Hrvatska svakim danom sve vie naoruava. 8./9. kolovoza: Izvanredna skuptina OESS-a trai potovanje primirja. Na Odboru visokih dunosnika KESS-a predstavnici SSSR-a trae nemijeanje u unutarnja pitanja S.RJ, kao to, je pitanje unutarnjih granica ime ide na ruku srpskim namjerama promjena granica, primjenom sile, a to je neprihvatljivo za EZ. 12. kolovoza: Na susretu u Beogradu predstavnici Srbije i Crne Gore potpisali su Memorandum o stvaranju tree Jugoslavije. - U Beogradu je dolo do susreta Slobodana Miloevia, Radovana Karadia, Nikole Koljevia, Momila Krajinika te Adila Zulfikarpaia i Muhameda .ilipovia. Tijekom susreta postignuta je suglasnost o Inicijativi za mirno i demokratsko reenje jugoslovenske krize (tzv. Beogradska inicijativa
242

ili
160

pak Istorijski sporazum izmeu Muslimana i Srba). Na prijedlog Slobodana Miloevia, bonjaki su predstavnici prihvatili ponudu da prvi predsjednik zamiljene nove Jugoslavije bude Bonjak iz Bosne.
243

Nakon to su Hrvati iz BiH, nedugo nakon tog sastanka, javnost obavijestilo postojanju tog sporazuma i potpuno ga odbacili, Izetbegovi povlai suglasnost koju je prije dao .ilipoviu i Zulfikarpaiu.
244

14. kolovoza: U Beograd su na trosatni susret s Dobricom osiem doli predsjednik Skuptine Slovenije .ranc Buar i Dimitrije Rupel.
245

Susret je organiziran na zahtjev Slovenaca, uz saglasnost i dogovor s Kuanom i Drnovekom. Cilj je razgovora pokuaj prevladavanja srpsko-slovenskog sukoba te iskazana namjera Slovenaca spremnih na striktnu neutralnost u hrvatsko-srpskom sporu da bi od Srbije dobili podrku za svoje otcepljenje. Miloevi, nakon to ga je osi obavijestio o rezultatima razgovora, zadovoljan prihvaa razgovor s predstavnicima Slovenije. 136
NA TIONAL S
161

ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 65

Podloga za te razgovore izgleda ovako: 1. Slovenija se ne mea u unutranje odnose drugih naroda i pitanja unutranjih granica, niti e se postavljati na stranu bilo kojeg jugoslovenskog naroda u reavanju jugoslovenske agonije. Slovenija nee dozvoliti da se instrumentalizuje u jugoslovenskim meunacionalnim sporovima. 2. Slovenija se na osnovu nacionalnih interesa, bez predrasuda i emocije, dogovara sa Srbijom o meusobnim odnosima. Pri tome, ona potuje odluujuu ulogu Srbije u reavanju jugoslovenske situacije i kompatibilnosti slovenakih i srpskih interesa. 3. Slovenija smatra da je mogue reenje srpsko-hrvatskih odnosa samo na temelju samoopredeljenja naroda iz kojeg treba da proizau razliiti oblici autonomija. 4. Slovenija smatra realnim i razumnim da doe do federativnog
162

povezivanja Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Slovenija priznaje pravo Hrvatskoj da se opredeli prema toj federaciji. 5. Slovenija e se samostalno i suvereno opredeljivati prema tim dravnim subjektima. Slovenija je spremna da aktivno sarauje u procesima konstituisanja tih subjekata, ako oni tu saradnju ele. 6. U smislu prethodnih naela, Slovenija i Srbija ele razreavati meusobne jugoslovenske odnose bez posredovanja stranih faktora, a pogotovu federacije. - Provodi se mobilizacija priuvnog sastava JNA i milicije u Srbiji. Mobilizirane prevoze na podruje RH. 16. kolovoza: Srpski teroristi na podruju sela Medari rue helikopter s promatraima EZ-a. Pilot Roy Pyffers lake je ranjen. - Alija Izetbegovi najavljuje odravanje referenduma o budunosti BiH u S.RJ. Po nareenju generala JNA Nikole Uzelca, naoruanje i streljivo deset opina iz Bosanske krajine preuzeto je iz skladita JNA i podijeljeno lokalnim i mobiliziranim Srbima246

17. kolovoza: Predsjednik RH dr. Tuman u Beogradu potpisuje mirovni sporazum koji Srbi odbijaju potpisati.
163

18. kolovoza: Milan Marti ultimativno zahtjeva od Hrvata iz Kijeva da napuste svoje mjesto. Oklopno-mehanizirane postrojbe JNA preko most Savi kod Gradike i s podruja BiH prelaze na podruje RH. 19. kolovoza: U Zagrebu su se dogodile dvije jake eksplozije: na idovskom dijelu zagrebakoga groblja Mirogoj i ispred ulaza u zgradu idovske op ine u Zagrebu.
247

- U SSSR-u je pokuan dravni udar i smjenjivanje Mihaila Gorbaova. Vlast preuzima Dravni komitet za izvanredno 137
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 66

stanje (potpredsjednik Janjajev, potpredsjednik Vijea obrane Oleg Baklanov, premijer Vladimir Pavlov, ef KGB-a general Vladimir Kriukov, mup maral Dimitri, ministar obrane maral Jazov, Boris Pugo, Starodubev i Ticijakov).
164

- Na podruju BiH djeluje 20 brigada Teritorijalne obrane (TO), a ne 14 koliko bi ih trebalo biti.
248

20. kolovoza: Na proirenoj sjednici saveznog Predsjednitva dogovorena su naela voenja razgovora o traenju rjeenja krize politikim putem: pravo naroda na samoopredjeljenje do odcjepljenja, nepriznavanje nasilnih promjena granica. - Vlada tzv. RSK, pod predsjedanjem njezina predsjednika Milana Babia, donosi odluku o ustrojavanju jedinstvenog sustava teritorijalne obrane (TO) kao Oruanih snaga Krajine koje bi inile dio jedinstvenog sistema Oruanih snaga S.RJ.
249

Zapovjednik je TO, po poloaju, Milan Babi, a Milan Marti postavljen je za njegova zamjenika, zaduenog za jedinice milicije u tabu TO. 21. kolovoza: Pokuaj pua protiv Gorbaova koji su izvrili komunisti nezadovoljni novim programom, tzv. perestroikom, nije uspio. Gorbaov se vratio na vlast. Organizatori pua su uhieni. 22. kolovoza: Predsjednik RH dr. .ranjo Tuman ultimativno od JNA trai trenutno naputanje RH ili e JNA proglasiti okupatorskom vojskom. Izetbegovi optuuje Miloevia da eli uzeti BiH. Pripadnici tzv. vRSK upadaju na podruje Velike
165

Kladue (BiH). 24. kolovoza: Ministar vanjskih poslova SR Njemake HannsDietrich Genscher najavljuje veleposlaniku S.RJ u Njemakoj da e Njemaka priznati Sloveniju i RH ako JNA ne prestane s agresivnim ratnim aktivnostima, iako je prije tri dana, na susretu s potpredsjednikom BiH Ejupom Ganiem, Genscher podrao pregovore o labavoj povezanosti republika unutar S.RJ.
250

25. kolovoza: Poinje bitka za Vukovar - JNA pojaana srpskim paravojnim postrojbama poinje opi napad na podruje vukovarske opine. 26. kolovoza: Zdruene snage krajikih Srba i JNA, pod zapovjednitvom Milana Martia i potpukovnika JNA Ratka Mladia, napadaju selo Kijevo kod Knina. Vlada RH poinje mobilizaciju. - Napadom na hrvatsko selo Kijevo, kod Knina, krajem avgusta, JNA se definitivno priklanja jednoj od zaraenih strana - srpskoj, a rat ulazi u novu fazu, koju karakteriu velike rtve i razaranja.
251

27. kolovoza: Na Brijunima se hrvatski predsjednik dr. Tuman susreo s generalom Kadijeviem. Razgovarao sam i raspravljao, a i nastavit u sve dotle dok osjeam da mogu spasiti
166

138
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 67

makar jedan ivot, bez obzira s kim bih morao pregovarati, izjavio je dr. Tuman. Razgovor je proao bez dogovora i zakljuaka.
252

- Na svojoj sjednici ministri vanjskih poslova EZ-a istiu da se ne e priznati nasilne promjene granica te predlau sazivanje Mirovne konferencije o Jugoslaviji za 1. rujna. Osnovano je Arbitrano povjerenstvo EZ-a od pet lanova, pod predsjedanjem predsjednika francuskog ustavnog suda Roberta Badintera, glede arbitriranja u pravnim pitanjima. 29. kolovoz: Na poziv francuskog predsjednika .. Mitterranda, iu njegovoj nazonosti, u Parizu su se susreli dr. .ranjo Tuman i Slobodan Miloevi.
253

167

31. kolovoza: Dva zrakoplova MIG JRV prisilno, u vojni dio zagrebake zrane luke, spustili civilni zrakoplov Uganda airlines zbog sumnje, koja se pokazala opravdanom, verc oruja. Uhien je Anton Kika, kanadski dravljanin hrvatskoga podrijetla Anton Kika i odveden u Srbiju gdje je zatvoren. Cijeli rujan vode se nesmiljene borbe za obranu Republike Hrvatske. JNA napada poloaje branitelja, ali i naseljena mjesta i gradove na cijelom podruju RH. Teke bitke vode se na podrujima Vukovara, Osijeka, Vinkovaca, Daruvara, Kostajnice, Petrinje, Siska, Gospia, Okuana, Peruia, Likog Osika, Nove Gradike, Pakraca, Sunje, Zadra, ibenika, Ploa, Slavonskog Broda, Otoca, Novske, Karlovca, Ogulina, Splita, Solina, Katela, Dubrovnika, upe Dubrova ke. Sva mjesta i gradovi koji se, kao unutarnji i pogranini pojas nalaze u okviru podruja poznatog pod nazivom velika Srbija. Tijekom rujna (ali i listopada) dobrovoljci Srpske radikalne stranke Vojislava eelja, pre-

168

bacuju se iz Srbije na privremeno okupirana podruja Hrvatske transportnim zrakoplovima JNA koji polijeu iz vojne zrane luke na Batajnici (Srbija), a slijeu u zranu luku Udbina koja je pod kontrolom SAO Krajine.
254

1./2. rujna: Potpisano je primirje za podruje RH (na sastanku u Beogradu), a Promatrakoj misiji EZ omogueno je djelovanje na podruju RH. Na zrakoplov kojim se predsjednik Tuman vraao iz Beograda u Zagreb pucano je s poloaja JNA.
255

3. rujna: EZ prihvaa Deklaraciju o nepovredivosti granica i, na prijedlog nizozemskog mvp Hansa van den Broeka, imenuje lorda Petera Caringtona predsjednikom Mirovne konferencije o Jugoslaviji. Iako su predsjednici Tuman i Kuan uvjeravali mvp EZ da Srbija ne e obustaviti svoje operacije, oni im nisu povjerovali vjerujui u sposobnosti lorda Carringtona
256

. - Vlada RH zahtijeva hitan sastanak Predsjednitva S.RJ da bi sprijeila agresiju JNA na Hrvatsku. 139
169

I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave


Page 68

4. rujna: OESS se pridruuje embargu EZ na uvoz oruja u zemlje bive Jugoslavije. 5. rujna: Slovenija organizira prihvatne centre jer zbog napada JNA i srpskih paravojnih grupa i organizacija oekuje dolazak izbjeglica iz Hrvatske. - Na sastanku sa Slobodanom Miloeviem, Borisavom Joviem, Momirom Bulatoviem, Brankom Kostiem i Blagojem Adiem, Kadijevi ponovno iznosi procjenu stanja i namjere vrha JNA. Trai dodatnu mobilizaciju u Srbiji i Crnoj Gori, uz usklaenost politike i propagande te prijelaz na ratno financiranje JNA (u tom su trenutku imali na raunu u NBJ oko 60 mlrd dinara ratne priuve).
257

170

- Na zajednikoj sjednici vlada SAO Krajine i SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema odano je puno priznanje vladama Srbije i Crne Gore, Saveznoj Vladi te celokupnom srpskom narodu to su nesebino moralno i materijalno podrali ugroene Srbe Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banije, Slavonije, Baranje, Zapadnog Srema, kao i Srbe Hrvatske. u njihovoj sadanjoj tekoj borbi za slobodu.
258

7. rujna: Poela je Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji u Haagu na koju su doli svi lanovi saveznog Predsjednitva kao i svi predsjednici republika. Potpisana je Deklaracija o mirnom rjeavanju jugoslavenske krize. - U Kninu je, na razgovorima s vodstvom tamonjih Srba predvoenih Milanom Babiem, boravio veleposlanik Wijnaendts.
259

8./9. rujna: Na podruju Bosanske Krupe (u mjestu Bosanska Otoka) uhien je Mile Marti, tadanji ministar unutranjih poslova RSK. S njim je uhien i pukovnik KOG JNA Duan Smiljani, zaduen za nabavu naoruanja za potrebe vRSK. Nakon 16-satnog zadravanja, Mari je puten, po nalogu tada-njeg saveznog sekretara za unutranje poslove Petra Graanina i ministra unutarnjih poslova BiH Alije Delimustafia
260

, pa nije izruen Hrvatskoj, nego Komisiji


171

SSUP-a i SSNO-a, na elu s naelnikom Uprave sigurnosti JNA generalom Aleksandrom Vasiljeviem, koja ga je vojnim helikopterima vratila u Knin.
261

9. rujna: Odran je referendum za nezavisnost u Makedoniji. Od oko 95 posto izalih glasaa, njih oko 71 posto odluilo se za nezavisnost. Referendumsko je pitanje glasilo: Podravate li suverenu i samostalnu makedonsku dravu sa pravom da stupi u budui savez suverenih drava Jugoslavije?.
262

10. rujna: Opine s podruja BiH uz rijeku Savu, uglavnom naseljene Srbima, od republikog taba TO BiH trae financijsku naknadu za svoje pripadnike koji su ratovali na podruju RH (Bosanska Gradika, Bosanski Novi, Bosanska Dubica, ipovo, Mrkonji Grad) protiv hrvatskih obrambenih snaga. 140
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
172

Page 69

Pomou logistike 17 K JNA (Tuzla) popunjava se ljudstvom kninski korpus JNA.


263

- EZ je imenovao lanove Arbitrane komisije (tzv. Badinterova komisija) koji e sudjelovati u radu Mirovne konferencije. lanovi su suci ustavnih sudova (ustavnih vijea) iz Belgije, .rancuske, Italije, Njemake i panjolske. 11. rujna: Predsjednik Tuman pismom izvjetava lorda Carringtona i Hansa van den Broeka o nastavku rata Srbije i JNA protiv Hrvatske. - U Kninu je na razgovorima s vodstvom tamonjih Srba, ponovno boravio veleposlanik Wijnaendts.
264

12. rujna: Nastavak sastanka Slobodana Miloevia, Borisava Jovia, Momira Bulatovia, Branka Kostia, Veljka Kadijevia i Blagoja Adia od 5. rujna. Henry Wijnaendts pokazao je Veljku Kadijeviu pismo predsjednika Tumana Hansu van den Broeku.
265

- Lord Carrington alje .itzroya MacLeana na sastanak s Kadijeviem i Brovetom. MacLean im prenosi poruku da bi vie trebalo pritisnuti .rancusku, jer je .rancuska kolebljiva, a sve kako bi .rancuska i Velika Britanija, zajedno zaustavile Njemaku.
266

Carrington se protivio preranom priznanju neovisnosti Hrvatske i Slovenije jer je inzistirao da se neo173

visnost ne prizna sve dok se ne nae ustavno rjeenje, na razini cijele Jugoslavije, koje bi bilo prihvatljivo svim republikama
267

to je potpuno pogodovalo samo i iskljuivo srpskoj strani. Carrington u svom pismu Hansu van den Broeku izravno povezuje problem preuranjenog priznanja Hrvatske koje e djelovati kao iskra koja e zapaliti BiH jer ni Miloevi ni JNA to nee prihvatiti.
268

13. rujna: Predsjednik Tuman donio je odluku o blokiranju vojnih postrojba JNA, vojarna i zranih luka kojima se slue jer se JNA gotovo u potpunosti stavila na stranu Srbije. 14. rujna: Poinje blokada vojarna u RH. - Na susretu u Veneciji njemaki mvp Genscher i talijanski mvp Gianni de Michellis razgovaraju o situaciji u Jugoslaviji. Genscher izjavljuje da e propadnu li pregovori zbog nastavka agresije, nastupiti vrijeme za priznanje. Nizozemska, predsjedajua EZ, tu je izjavu protumaila kao jednostrano naputanje zajednikog gledita EZ ime e se obeshrabriti glasove umjerenosti u Sloveniji i Hrvatskoj. Time je Nizozemska stala na stranu Srbije i srpske agresivne politike.
269

15. rujna: U borbama s hrvatskim braniteljima na podruju Gospia ubijen je ore Boovi zv. Gike, zapovjednik srpske paravojne dobrovoljake postrojbe poznate pod
174

nazivom Srpska dobrovoljaka garda.


270

141
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 70

16. rujna: Osnovana je SAO Krajina sa sjeditem u Banjoj Luci. Potom je osnovana SAO Hercegovina pa SAO Romanija sa sjeditem u Sarajevu. - Stjepan Mesi izjavljuje: Jugoslavija vie ne postoji. - U Crnoj Gori je izvrena nova mobilizacija zbog pogoranja stanja u zemlji.
271

17. rujna: U Igalu (Crna Gora), uz posredovanje lorda Carringtona, potpisano je novo primirje za podruje Hrvatske. Potpisnici su predsjednici Tuman i Miloevi te general Veljko Kadijevi. JNA se povlai iz Osijeka. Zrakoplovstvo JNA djeluje na podruju cijele Hrvatske, dok je
175

JRM zaprijeila sve hrvatske luke i zaustavila sav pomorski promet du hrvatske obale. Pobunjeni Srbi su zauzeli HE Perua. 18. rujna: Sobranje Makedonije i formalno proglaava nezavisnost. - Oko 20 000 pripadnika JNA
272

dolazi na podruje grada Mostara gdje se razmjetaju na strateka mjesta (ukupno je na podruje BiH iz Srbije i Crne Gore ulo oko 100 000 pripadnika JNA od kojih je 50 000 nastavilo put kroz BiH prema Hrvatskoj, dok su ostali zauzeli poloaje u BiH). 19. rujna: Gardijski korpus JNA, s brojnim drugim postrojbama naputa Beograd i kree prema granici s RH, smjerom preko ida. S dolaskom na podruje Hrvatske (u Slavoniju) prelaze u operativni raspored. Njihov je cilj izbijanje na ire podruje Zagreba (preko Slavonije) i spajanje s drugim postrojbama JNA koje se kreu iz pravaca BiH kao i iz unutranjih dijelova RH.
273

- Nepriznati (od srbijanskih vlasti) parlament Kosova proglaava nezavisnost i istie namjeru organiziranja referenduma. - U Bonnu je nakon susreta francuskoga predsjednika
176

Mitterranda i njemakog kancelara Kohla dana izjava o potpori opstanku S.RJ istaknut zahtjev da se priznanje vee s pravima etnikih manjina, to potpuno odgovara Miloevievim eljama.
274

- U Beogradu je na zatvorenoj sjednici Vlade S.RJ Ante Markovi predstavio prikupljene podatke o povezanosti Slobodana Miloevia, Radovana Karadia i generala Nikole Uzelca s ciljem naoruavanja Srba s podruja BiH (koje se aktivno i vrlo uspjeno, sudei prema podatcima ovog autora, provodi tijekom cijele godine).
275

20. rujna: Nastavak sastanka Slobodana Miloevia, Borisava Jovia, Momira Bulatovia, Branka Kostia, Veljka Kadijevia i Blagoja Adia od 12. rujna. Adi izvjeuje nazone o razvoju ratne situacije u Hrvatskoj. Budui da mobilizacija nije uspjela nisu se ostvarili svi postavljeni ciljevi:
276

142
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE
177

1-2(6) 2005.
Page 71

a) presijecanje Slavonije pravcem Okuani-Pakrac-Daruvar b) izbijanje na liniju Vinkovci-Osijek i dolinom Drave spajanje s vojskom do Daruvara c) probijanje pravcem Petrovac-Karlovac i spajanje s postrojbama s tog podruja, kojima bi se prikljuile postrojbe koje dolaze iz Slovenije, s ciljem presijecanja Zagreba s june strane d) probijanje prema Jadranu na liniji Zadar-ibenik-Split e) presijecanje Hercegovine i Hrvatske na liniji MostarPloe.
277

- Zapovjednik banjalukog korpusa JNA, general Nikola Uzelac proglaava opu mobilizaciju vojnih obveznika u dobi od 20 do 60 godina na podruju Bosanske krajine.
278

20./21. rujna: Postrojbe JNA s mobiliziranim Crnogorcima (ukupno oko 60 000 ljudi) pod zapovjednitvom generala Radomira Eremije, zapovjednika Podgorikog korpusa, kreu iz Crne Gore prema Trebinju odakle poinju napade na juni dio RH. - Europski parlament zahtijeva od svojih lanica da razmatre mogunost meunarodnog priznanja republika Hrvatske i Slovenije.
178

22. rujna: Predsjednik Tuman i general Kadijevi su dogovorili, deseti po redu, poetak prekida vatre za 15.00 sati. JNA djeluje napadnim operacijama velike snage na podrujima Zagreba i Zadra. 23. rujna: Uspjenim djelovanjem hrvatske protuzrakoplovne obrane na cijelom podruju Republike Hrvatske sruena su ak 22 zrakoplova JRV. 24. rujna: Veljko Kadijevi je tijekom razgovora sa Miloeviem, Joviem i Kostiem pokazao zbunjeno, skoro izgubljeno lice. Razoaran je zbog neuspjeha JNA, brojnih dezertera, zbog potrebe smjenjivanja 2000 oficira. Upozorava da e JNA izgubiti rat protiv Hrvatske bez motivacije i uspjene mobilizacije, iako je u posljednje vrijeme JNA mobilizacijom
279

dobila 50 000 ljudi. Jovi i Miloevi iz politikih razloga odbijaju preimenovanje JNA u vojsku Srbije i Crne Gore, to trai tab vrhovne komande JNA. - U napadima na Vinkovce upotrijebio je JRV bojne otrove. JNA je iz pravca istone Hercegovine i Crne Gore napala Dubrovnik i upu Dubrova ku. 25. rujna: Rezolucija broj 713 VS UN-a uvodi embargo na oruje za sve republike iz sastava bive S.RJ, uz isticanje da se nikakva teritorijalna korist ili mijenjanje granica u Jugoslaviji
179

ne moe provoditi silom. - Predsjednici Tuman i Miloevi, zajedno s generalom Kadijeviem, nastavili su, u Igalu zapoete, pregovore o primirju u Hrvatskoj. 143
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 72

27. rujna: Srbijanski parlament objavljuje djelominu mobilizaciju. 27./28. rujna: Slobodan Miloevi nasiln pokuava smijeniti neodlunog projugoslavenski orijentiranog Veljka Kadijevia i postaviti Blagoja Adia na mjesto saveznog ministra obrane. etrdesetak asnika, pripadnika gardijske brigade, nou upada u SSNO i preuzima kontrolu nad zgradom Ministarstva te tabom vrhovne komande, traei promjenu na vrhu SSNO. Zanimljivo je da grupu Miloevievih poslunika pred180

vodi Veselin ljivananin, tadanji major KOS-a, pripadnik iste brigade. Pokuaj smjene propao je jer je zbog Adi odbio sudjelovati u tom planu. 28. rujna: Na Kadijevievo traenje odran je sastanak Slobodana Miloevia, Borisava Jovia, Momira Bulatovia, Branka Kostia, Veljka Kadijevia i Blagoja Adia. Kadijevi izvjeuje nazone da su svi srpski krajevi u Hrvatskoj osloboeni. Kadijevi se ali da su u prola tri dana pokuana tri pua svuda s istim parolama i zahtjevima
280

(u ratnom zrakoplovstvu, u VMA i u Gardijskoj brigadi). Kadijevi optuuje Mihalja Kertesa da stoji iza zahtjeva za njegovom i Brovetovom smjenom. 29. rujna: Kontraadmiral JRM Vladimir Barovi na otoku Visu poinio je samoubojstvo. U oprotajnom je pismu, izmeu ostalog, napisao da je agresija JNA protiv Hrvatske za njega djelo suprotno crnogorskoj asti.
281

- Na sastanku
282

odranom u uredu predsjednika srbijanske Vlade D. Zelenovia, a kojem su uz njega nazoili Goran Hadi, eljko Ranatovi zvan Arkan te osoba poznata pod nadimkom Kum (blizak Arkanu), bila je i Dobrila GajiGlii,
181

po nalogu ministra obrane Srbije generala Tomislava Simovia. Ona je dobila zadau medijske promocije Gorana Hadia kao novog voe pobunjenih Srba u istonoj Slavoniji te potom i u svim okupiranim dijelovima Republike Hrvatske. Tijekom mjeseca listopada u Ministarstvo unutranjih poslova Republike BiH u viemjeseni nadzor i pomo dolaze strunjaci iz saveznog SUP-a. Njihova je zadaa prikupljanje podataka o sposobnostima i mogunostima rada SDS RBiH. Doli su temeljem dogovora mup BiH Alije Delimustafia (aktivnog suradnika KOSa) i saveznog mup Petra Graanina. U inspekciji su ostali sve do sijenja 1992. godine.
283

1. listopada: JNA u 02.00 sata alje ultimatum RH u kojem prijeti unitavanjem svih vitalnih objekata na podruju RH. JNA poinje granatiranje Dubrovnika. Napala je sela Marinci i Cerii u vukovarskoj opini. Nakon okupacije tih sela JNA je zapravo zatvorila obru smrti oko Vukovara. 144
NA TIONAL
182

S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.


Page 73

- Predsjednik Tuman odgovorio je na ultimatum da JNA moe napustiti RH na nain utvren potpisanim sporazumom u Haagu, a pod nadzorom EZ.
284

- Postrojbe JNA popunjene Crnogorcima, napadaju i unitavaju sela Hrasno i Ravno (BiH, uglavnom naseljena stanovnitvom hrvatske nacionalnosti kao i drugih pet hrvatskih sela u junoj Hercegovini) na svom putu prema Dubrovniku. - Crnogorski pisac Jevrem Brkovi biljei: Desilo se ono to nitko normalan nije elio: Crna Gora je od jutros u ratu s Hrvatskom! Jugo armija i crnogorski rezervisti napali Hrvatsku du itave granice sa Crnom Gorom.
285

- Na 143. sjednici krnjeg Predsjednitva S.RJ (nazoili su Borisav Jovi, Branko Kosti, Jugoslav Kosti, Sejdo Bajramovi, generali Veljko Kadijevi i Blagoje Adi te admi183

ral Stane Brovet) utvreno je da se zemlja nalazi u stanju neposredne ratne opasnosti.
286

2. listopada: U S.RJ, odlukom Predsjednitva S.RJ (u kojem djeluju samo 4 lana (Srbija, Crna Gora, Vojvodina, Kosovo), uvedeno je izvanredno stanje, odnosno stanje neposredne ratne opasnosti. Prihvaene su Polazne osnove za rjeavanje dravno-pravne krize u Jugoslaviji s Platformom o poloaju Krajine u buduoj Jugoslaviji.
287

- Predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi zahtijeva promjenu hrvatsko-crnogorske granice. - Predsjednik Tuman trai od predsjednika SAD-a Georgea Busha i pape Ivana Pavla II pomo i pokretanje diplomatskih koraka koji bi onemoguili daljnju agresiju JNA na RH. 3. listopada: Na 144. sjednici krnjeg Predsjednitva S.RJ (nazoili su: Borisav Jovi, Branko Kosti, Jugoslav Kosti, Sejdo Bajramovi, generali Veljko Kadijevi i Blagoje Adi, admiral Stane Brovet), odlueno je da Predsjednitvo prelazi na uslove rada za vreme neposredne ratne opasnosti ime se otklanja mogunost blokade rada i preuzima na sebe odreene ingerencije Skuptine S.RJ, koja se ne moe sastati.
288

184

- Veljko Kadijevi daje izjavu kojom istie cilj JNA: svrgavanje neofaistike hrvatske vlasti. - Ministarsko vijee EZ-a zahtijeva uran sastanak s predsjednicima Hrvatske i Srbije, kao i generalom Kadijeviem u Haagu. 4. listopada: Lord Carrington se u Haagu susree s predsjednicima Tumanom i Miloeviem te s generalom Kadijeviem. Zatraen je prekid neprijateljstava i vatre te rjeenje za prevladavanje pitanja o promjeni Ustava. Dogovorena je deblokada vojarna JNA u RH i prestanak ratnih sukoba. 145
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 74

- Predsjednik Vlade Crne Gore Milo ukanovi izjavljuje: Hrvatska vlast je, po svaku cijenu, htjela rat i ima ga. Samo

185

ovog puta emo ih pobijediti i zavriti zajedniki ivot sa njima nadam se za sva vremena.
289

- Krnje Predsjednitvo S.RJ donosi odluku o mobilizaciji priuvnog sastava.


290

- Vlada Republike Srbije alje otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske. Pismo je potpisao predsjednik Vlade Dragutin Zelenovi:
291

"Na svojoj sednici od 4. oktobra 1991. godine, Vlada Republike Srbije upoznala se sa opasnostima kojima je izloeno civilno stanovnitvo i grad Dubrovnik, koji predstavlja deo istorije srpskog i hrvatskog naroda, kao i velianstveni spomenik svetske kulturne batine. Vaa odluka da u gradu od neprocenjive istorijske i kulturne vrednosti smestite vae paravojne formacije, crne legije i mnogobrojne strane plaenike i da sa tog prostora zaponete oruane napade na naseljena mesta u Hercegovini i Boki Kotorskoj predstavlja krajnje necivilizovan, nehuman i nedostojan in. Nadamo se da ste i sami postali toga svesni i da ete uloiti potreban napor da spreite te vae oruane formacije da razore Dubrovnik, kao to su to
186

uinile i sa mnogim drugim gradovima. Upuujui vam ovaj poziv da spreite razaranje Dubrovnika, Vlada Republike Srbije izraava vrsto uverenje da e svi pripadnici JNA i TO uloiti maksimalne napore da se sauva ovaj istorijski grad." - U Ministarstvo obrane Republike Srbije
292

s vukovarskog ratita dolazi eljko Ranatovi zvan Arkan. Trae i generala orevia, nakratko ga prima ministar general Simovi, na iji upit to rade sa zarobljenicima, Arkan, pokazujui pokretom ruke rez po grlu, kae kako oni ne uzimaju zarobljenike. 5. listopada: Predsjednik Tuman pozvao je sve hrvatske graane na obranu Republike Hrvatske. - Vlada Republike Srbije pozvala je graane Dubrovnika da napuste grad kako bi ga spasili od daljnjih razaranja. 5./6. listopada: Ministri vanjskih poslova EZ-a na sastanku u dvorcu Haarzuoilens (Nizozemska) izdaju deklaraciju u kojoj osuuju djelovanje krnjeg Predsjednitva S.RJ i istiu da nisu spremni priznati ni jednu odluku koju donese takvo Predsjednitvo. Poduprta je ideja kako politiko rjeenje treba traiti u perspektivi priznanja.
293

187

6. listopada: Tijekom sastanka Maarske, Poljske i ehoslovake, zatraena je intervencija meunarodnih snaga kako bi prestala ratna djelovanja u Hrvatskoj te bila priznata neovisnost Hrvatske i Slovenije. 146
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 75

- U svom TV obraanju bosanskohercegovakoj javnosti, Alija Izetbegovi trai da se graani BiH ne odazivaju pozivima na mobilizaciju istiui Zapamtite, ovo nije na rat. Neka ga vode oni koji ele da ga vode. Mi ne elimo taj rat.
294

- Borisav Jovi predlae Slobodanu Miloeviu prelazak u mirovnu ofenzivu i pripremu za rat ako ne bude drugog izlaza. - Predsjednitvo S.RJ, iako bez Drnoveka i Mesia, donosi jednoglasnu odluku kojom Predsjednitvo prelazi na rad u
188

uslovima neposredne ratne opasnosti to, po Ustavu S.RJ, omoguava ustavno i zakonsko djelovanje u brojano svakom sastavu koji je mogu.
295

Time su pravno stvoreni uvjeti za donoenje legalnih odluka samo srpskih lanova Predsjednitva. Bogievi i Tupurkovski su se kasnije neuspjeno bunili. 7. listopada: Dva zrakoplova JNA raketirala su Banske dvore (Ured Predsjednika Republike Hrvatske) i ue sredite grada Zagreba. Pukim sluajem, predsjednik Tuman preivljava raketiranje, iako se samo nekoliko minuta prije trenutka napada s Antom Markoviem i Stjepanom Mesiem nalazio u dijelu zgrade koji je najvie nastradao u napadu. JNA porie sudjelovanje u tom napadu i tvrdi kako je hrvatska Vlada sama postavila eksploziv unutar zgrade i u okolne ulice.
296

- Predsjednik Predsjednitva S.RJ Stjepan Mesi najavljuje svoju ostavku. - Predsjednik SSSR M. Gorbaov opominje Jugoslaviju i trai zaustavljanje rata protiv Hrvatske. 8. listopada: Sabor RH na tajnom zasjedanju (19. zajednika sjednica svih vijea), odranom u zgradi Ine u ubievoj ulici u Zagrebu, donosi odluku kojom raskida sve dravno-pravne sveze temeljem kojih je s drugim republikama tvorio S.RJ. Donosi i Zakljuke kojim JNA i Republiku Srbiju proglaava
189

agresorima na Republiku Hrvatsku.


297

- Cyrus Vance imenovan je posebnim predstavnikom glavnog tajnika UN-a za S.RJ. 9. listopada: Sabor RH najavljuje izdavanje hrvatske novane jedinice i hrvatske putovnice. - Vlada BiH istie da BiH mora ostati neutralna u ratu koji se vodi na jugoslavenskim prostorima. 10. listopada: OESS izjavljuje da pitanja ljudskih prava u S.RJ nisu iskljuivo unutarnje pitanje S.RJ. - Predsjednik Gorbaov poziva predsjednike Tumana i Miloevia na razgovor u Moskvu. - Na novom susretu, a u organizaciji lorda Carringtona u Haagu, predsjednici Tuman i Miloevi te general Kadijevi dogovorili su se da JNA napusti podruja RH u roku od 30 dana. 147
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e
190

drave
Page 76

11. listopada: Pokuaj prolaza prvog humanitarnog konvoja prema opkoljenom Vukovaru. JNA je zaustavila konvoj i nije omoguila prolazak dogovorenim putem (dogovor Mate Grani, Imra Agoti - general Andrija Raeta). Konvoj se trebao vratiti odmah sutradan, ali ga je JNA zadrala u vukovarskoj vojarni.
298

- JNA nijee potpisivanje ikakvog dokumenta juer u Haagu i istie namjeru ostajanja na podruju Republike Hrvatske. Predsjednitvo EZ-a tvrdi da postoji snimka usmenog dogovora koji je, isto kao i pismeni dogovor, obvezujui za sve strane. - Skuptina BiH (Hrvati i Muslimani) izglasava odluku o suverenosti BiH i o njezinoj demilitarizaciji. 12. listopada: Dva predstavnika RSK u Parizu obavljaju neslubene razgovore s organizatorima Mirovne konferencije. 13. listopada: U 06.00 sati prvi je put pokuana deblokada Vukovara preko sela Marinci. U deblokadi su sudjelovale postrojbe OZ Osijek, pojaane pripadnicima ZNG-a i MUPa RH iz drugih dijelova RH, a pod zapovjednitvom pukovnika Mile Dedakovia zvanog Jastreb. Zbog povratka konvoja iz smjera Vukovara 11. listopada, a pod vodstvom promatraa EZ-a .rancuza Roberta Michela, nareeno je prekidan191

je proboja. U pokuaju proboja i povlaenju, hrvatske snage izgubile su 43 pripadnika (odnos snaga na bojnom polju iznosio je otprilike 5400 pripadnika hrvatskih oruanih snaga te oko 45 000 pripadnika neprijateljskih snaga).
299

- Milan Babi dolazi u Beograd na sastanak sa Slobodanom Miloeviem radi usklaivanja stavova, prije Babieva sastanka s veleposlanikom Wijnaendtsom. Na sastanku su bili Miloeviev savjetnik Kutlei, Smilja Avramov, Ratko Markovi, Kosta Mihajlovi i Vasilije Kresti. Miloevi trai od Babia da pokae kako e, uz odreene uvjete, prihvatiti Carringtonov plan to Babi odbija.
300

14. listopada: U Hrvatskoj su uhieni pripadnici i suradnici srbijanskih obavjetajnih sluba poznati kao grupa Labrador. - Poela je sjednica Parlamenta BiH, na kojoj se Radovan Karadi otro usprotivio najavama traenja meunarodnog priznanja BiH rijeima kako e ta odluka odvesti muslimanski narod u propast, jer se Muslimani u sluaju rata ne mogu braniti.
301

15. listopada: Na sastanku u Moskvi, u nazonosti predsjednika SSSR-a M. Gorbaova, predsjednici Tuman i Miloevi potpisali su sporazum o prekidu vatre.
192

- Nakon to je oko 02.00 sati predsjednik Parlamenta Momilo Krajinik (SDS BiH) prekinuo sjednicu, ona je ipak nastavljena sa zastupnicima iz redova SDA i HDZ BiH. Donosi 148
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 77

se odluka kojom Parlament BiH predlae nezavisnost, prihvaanjem Memoranduma o suverenoj BiH. - Na sastanku u Sarajevu, Alija Izetbegovi i Veljko Kadijevi postigli su dogovor o zajednikim policijskim i vojnim ophodnjama. Izetbegovi je tada rekao Kadijeviu: Bosnu preputam tvom srcu i dui.
302

- JNA je okupirala Cavtat. 16. listopada: Lord Carrington predstavlja Arrangements for a General Settlement.
193

- SANU (u Politici) objavljuje pismo svjetskoj javnosti pod naslovom Nekoliko osnovnih injenica o poloaju srpskog naroda u Hrvatskoj, u kojem podupiru srpsku agresiju na RH i komadanje RH (iako je pismo, prema tvrdnjama tadanjeg glavnog tajnika SANU-a Dejana Medakovia, napisano 9. rujna 1991.).
303

- Republika Crna Gora trai dio hrvatskog teritorija. - JNA slubeno obustaje od crvene zvijezde petokrake i drugih oznaka S.RJ. 17. listopada: Zapoeo je egzodus oko 10 000 hrvatskih prognanika i izbjeglica iz Iloka i susjednih sela. Izbjeglice svjedoe o masovnim ubojstvima hrvatskog stanovnitva; poinitelji su lokalni Srbi, srpske paravojne postrojbe (uglavnom arkanovci) i JNA. 18. listopada: Zastupnici SDS-a u BiH ustanovljuju vlastiti parlament obznanjuju namjeru odravanja referenduma u roku od 30 dana. - Odrana je Mirovna konferencija o Jugoslaviji u Haagu. Miloevi nije prihvatio Carringtonov plan tzv. Arrangements dok ga je Momir Bulatovi prihvatio. Plan predlae neku vrstu konfederativnih veza ti poseban status autonomija za odreene skupine i podruja na cijelom podruju S.RJ.
194

Momiru Bulatoviu odnosno Crnoj Gori, u pauzi sjednice, talijanski mvp de Michellis ponudio je pomo u iznosu od 40 mlrd talijanskih lira u raznim projektima ako prihvati Carringtonov plan.
304

- EZ, SAD i SSSR donose zajedniku Deklaraciju o Jugoslaviji kojom odluno odbacuju promjenu granica uporabom sile. - Papa Ivan Pavao II. trai meunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije. 19. listopada: Prema Vukovaru iz smjera akova kree drugi humanitarni konvoj. Nakon velikih muka, konvojem se iz opkoljenog Vukovara uspijeva spasiti 103 iva ranjenika (jedan je umro na putu zbog dugog povratka okolnim putovima iz Vukovara prema Vinkovcima). JNA je zloupotrijebila konvoj i izala na nove poloaje prema hrvatskim braniteljima koji su morali ukloniti minska sredstva s puta kojim je prolazio konvoj. Konvoj je stigao na slobodno podruje RH tek 149
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank
195

a hrvatsk e drave
Page 78

sutradan oko 02.00 sata ujutro, nakon 14-satnog putovanja.


305

- General piro Nikovi, temeljem naloga SSNO-a, donosi zapovijed o pretpotinjavanju postojeih srpskih dobrovoljakih postrojba s podruja TO Banije i Korduna operativnom zapovjednitvu 1. OG ime postaju organski dio JNA.
306

- Slovenija kao novanu i obraunsku jedinicu uvodi tolar. 20. listopada: U svom beogradskom uredu Slobodan Miloevi primio je Milana Babia. Razlog posjeta je dogovor o stajalitima koja bi Milan Babi trebao zastupati na skorom susretu s predstavnicima meunarodne zajednice. Prema kazivanju Milana Babia, takvu je vrstu susreta imao svaki put neposredno prije i neposredno poslije svojih razgovora s predstavnicima meunarodne zajednice. Na ovom sastanku Miloevi je traio od Babia da slubeno posjeti Banjaluku kako bi podrao bosanske Srbe u odbijanju Carringtonovoga plana. - Skuptina AP Kosovo izabrala je privremenu viestranaku vladu.
196

- Sandaki muslimani najavili su odravanje referenduma za 25. listopad. 21. listopada: Srbija je zabranila odravanje referenduma na Sandaku. Organizatorima prijete uhienja. 22. listopada: Prema procjenama hrvatske vlade, dijelove RH zahvaene plamenom rata i sukoba ve je napustilo oko 320 000 osoba, uglavnom Hrvata, koji su pred srbijanskom agresijom i terorom na privremeno okupiranim podrujima morali napustiti svoje domove. - Albanski parlament priznao je neovisnost Republike Kosovo. 23. listopada: Predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi trai povlaenje crnogorskih rezervista s bojita u Hrvatskoj, izmeu ostalog i zato to su dvije vee postrojbe iz Danilovgrada, s vie od 1000 pripadnika, a neposredno nakon Bulatovievog prihvaanja Carringtonovog plana, prebaene na drugo ratite u Hrvatskoj, na podruje Banije.
307

- U Palai .ederacije u Beogradu Slobodan Miloevi trai od Milana Babia da prilikom susreta, odranog isti dan na istom mjestu ali neto kasnije,
308

s predstavnicima meunarodne zajednice predloi dopunu srpskih stajalita s etiri nove toke, etiri nova prijedloga. Od predstavnika meunarodne zajednice trai se donoenje odluke kojom Jugoslavija i dalje postoji. U tri navrata (14. listopada u Parizu, 18. listopada u
197

Den Haagu te krajem listopada u Parizu), a prije odravanja plenarne sjednice, Milan Babi susreo se s veleposlanikom Wijnaendtsom radi razgovora o prihvaanju Carringtonova plana.
309

150
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 79

24. listopada: Poslanici Kluba Srpske demokratske stranke (u BiH) i Kluba Srpskog pokreta obnove u Skuptini BiH donijeli su odluku o formiranju Skuptine srpskog naroda u BiH.
310

- Vlada RH predstavila je nove hrvatske slubene dokumente: putovnicu, osobnu iskaznicu, prometnu i vozaku dozvolu, krsni list i nove registarske ploice. - Narodna banka Jugoslavije prebacila je devizne rezerve na tajni raun u Kini. 25. listopada: Posljednji vojnik JNA napustio je Republiku
198

Sloveniju crnogorskim trajektom iz luke Kopar. U tom se trenutku u sastavu postrojba JNA koje napadaju Hrvatsku nalazi oko 200 000 vojnika i 100 000 rezervista. U posljednjih nekoliko dana postrojbama JNA su se pridruile dodatne tri brigade za potrebe voenja rata u Hrvatskoj.
311

- Plenarna sjednica hake konferencije zavrila je odbijanjem prijedloga lorda Carringtona od srpske delegacije. General Veljko Kadijevi nije ni doao u Haag. - Pilot JRV Rudolf Perin, letei svojim MIG-om 21, dezertirao je. Krenuvi na ratni zadatak (prema podruju RH) s podruja Bihaa, odletio je u Austriju. - General JNA Pavle Strugar objavljuje ultimatum kojim trai predaju oruja s podruja grada Dubrovnika. - Srpska radikalna stranka Vojislava eelja poinje slati dobrovoljce na ire podruje Podravske Slatine. Do 5. prosinca tamo boravi ukupno 470 njihovih pripadnika.
312

25./27. listopada: Sandaki Muslimani glasuju na referendumu o autonomiji Sandaka. 26. listopada: SDS donosi odluku o naoruavanju srpskog naroda u BiH i obavlja druge pripreme za uspjeno voenje buduih ratnih operacija.
199

- Savezno Predsjednitvo istie potrebu mobiliziranja dodatnih 220 000 osoba za potrebe ratnih djelovanja JNA na podruju Hrvatske. - Savezna Vlada sprijeila je prebacivanje 100 mil amerikih dolara s rauna NBJ u Riznici SAD-a na raun Narodne banke Kine. 27. listopada: Tijekom razgovora etverolanog Predsjednitva S.RJ s lanovima VK (20-ak generala i admirala JNA) zatraena je dodatna mobilizacija oko 250 000 ljudi. 28. listopada: Ministarsko vijee EZ-a daje ultimatum Srbiji: ili e prihvatiti mirovni plan ili e joj nametnuti sankcije, a Konferencija e nastaviti svoj rad bez Srbije. - Zrakoplovi JRV-a bacili su kasetnu bombu na mjesto Barcs u Maarskoj, iako je u to vrijeme u Budimpeti, u slubenom posjetu Maarskoj boravio srbijanski mvp. 29. listopada: Vlada BiH izvjeuje saveznu Vladu u Beogradu o proglaavanju nezavisnosti BiH. 151
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i
200

nastank a hrvatsk e drave


Page 80

- Na referendum o autonomiji Sandaka izalo je oko 80 posto biraa, od kojih je 90 posto glasovalo za autonomiju. - Zrakoplovi JRV-a opet su napali selo Barcs u Maarskoj. Maarska je uloila slubeni protest. - Ministarsko vijee EZ-a poslalo ultimatum Srbiji u kojem, izmeu ostalog, istie da ne e dopustiti iskoritavanje Mirovne konferencije za nastavak ratnih aktivnosti. - Tijekom razgovora srbijanskog (Miloevi, Bakoevi, Jovi) i crnogorskog (Bulatovi, ukanovi, Vukievi, Kosti) politikog vodstva Momir Bulatovi priznaje razloge zbog kojih je podrao Carringtonov plan: Nemamo ta da krijemo. Rekli su nam da emo biti na linoj dobiti, da e naa partija biti tretirana kao demokratska, da emo dobiti pare za razvoj Crne Gore, da emo dobiti Prevlaku mirnim putem, a da Crna Gora nee trpeti blokadu ako do nje doe protiv Srbije.
313

- Slobodan Miloevi trai od Milana Babia da ode u Pariz i razgovara s veleposlanikom Wijnaendtsom koji ga tamo eka.
201

30. listopada: U Parizu je dolo do susreta predstavnika SAO Krajine Milana Babia i Gorana Hadia s veleposlanikom EZ-a Wijnaendtsom (koji je imao dunost pregovaranja sa Srbima iz okupiranih dijelova Hrvatske - op.a.). Na ovaj su nain i Babi i Hadi, bonim pristupom, ukljueni u pregovaraki proces.
314

- Tijekom razgovora Babi je, po nagovoru Sobodana Miloevia, morao, kao prvu toku prijedloga, traiti: da SAO Krajina dobije poseban status unutar Jugoslavije, razmjetaj mirovnih snaga du crte bojinice, ostanak JNA i TO na podruju SAO Krajine te neprimjenjivanje hrvatskih zakona na podruju SAO Krajine. Prema kazivanju Milana Babia, veleposlanik Wijnaendts mu se odmah, prije nego je Babi ita rekao, obratio rijeimai: Gospodine Babi, mi moemo sve prihvatiti. I moemo prihvatiti prvu toku vaeg prijedloga.
315

- Srbija i Crna Gora predlau amandmane na Carringtonov plan koje lord Carrington proglaava neprihvatljivima. - lan saveznog Predsjednitva Branko Kosti, povodom prijetnji EZ, izjavio je da e srpski narod rado jesti korijenje ako EZ nametne sankcije Srbiji.
316

- Miloevi se usprotivio Kadijeviem opem napadu na Hrvatsku i ruenju hrvatskih gradova s ciljem ruenja Vlade u Zagrebu jer i dalje trai samo zatitu granica budue
202

Jugoslavije. 31. listopada: Delegacija Vlade BiH posjetila je uniteno selo Ravno (naseljeno Hrvatima iz BiH). 152
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 81

1. studenoga: Na naslovnoj stranici glasnika SPC-a Pravoslavlje objavljuje se otvoreno pismo koje je patrijarh SPC Pavle poslao lordu Carringtonu, a u kojem ponavlja da Srbi ne mogu ivjeti s Hrvatima u Hrvatskoj te se istie jasna potreba pripajanja dijelova sadanje Hrvatske matici srpskog naroda, Republici Srbiji. Navodno su stvarni autori pisma mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije Jevti.
317

- Ameriki senator Al Gore predlae rezoluciju o priznavanju Hrvatske i Slovenije te zamrzavanje srpske imovine u SAD. 2. studenoga: Drugi put se organizira pokuaj deblokade
203

Vukovara, napadnim djelovanjem preko sela Marinci (kao i prilikom prvog pokuaja deblokade). Operacija poinje 2. studenog i traje, s prekidima, do 16. studenog. Odnos snaga iznosi oko 3100 (OS RH) prema oko 32 000 (neprijateljske, agresorske snage).
318

- Borisav Jovi predlae Slobodanu Miloeviu - kako bi se zadralo postignuto i pripremilo za nadolazee meunarodno priznanje Hrvatske, dovoenje mirovnih snaga UN-a, tzv. plavih kaciga na podruje Hrvatske. 4. studenoga: Ministri vanjskih poslova zemalja lanica EZ-a predlau uvoenje sankcija Srbiji i Crnoj Gori ako i dalje budu nepopustljive prema nastojanjima EZ-a za mirovnim rjeenjem stanja u S.RJ, dok se za kooperativne republike predlae nagraivanje uvoenjem pozitivnih mjera.
319

- Na vukovarskom ratitu poginuo je general JNA Mladen Brati. 5. studenoga: Konferencija o S.RJ u Haagu. Konferencija je odgoena na neodreeno vrijeme jer je Miloevi odbio plan EZ-a. Postignut je i 12. po redu sporazum o prekidu vatre (ovaj put izmeu RH i JNA) koji treba stupiti na snagu sutradan u 17.00 sati. 6. studenoga: Vlada Republike Srbije donosi Zakljuak kojim ukida status izbjeglica mukarcima u dobi od 20 do 60 god204

ina, a koji su sposobni za borbu.


320

- Njemaki kancelar Kohl, spoznavi stvarno stanja na podruje S.RJ, najavljuje njemako priznanje Slovenije i Hrvatske uz traenje priznavanja prava etnikim manjinama u RH od slubenog Zagreba.
321

- Predstavnici RH i saveznih vlasti potpisali su sporazum o razmjeni po naelu svi za sve. 7. studenoga: SSNO donosi naredbu po kojoj je obvezno skidanje Titovih slika sa zidova ureda te promjena dotadanjih simbola JNA na kapama i apkama: skidaju se zvijezde petokrake te se stavlja jugoslavenska zastava, ali bez zvijezde petokrake.
322

- Veljko Kadijevi predlae Predsjednitvu S.RJ da se odmah proglasi ratno stanje i opta mobilizacija.
323

153
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e
205

drave
Page 82

- Republika Srbija izdala je proglas o stvaranju vlastite vojske to je izazvalo uenje meu pripadnicima JNA. 8. studenoga: Na marginama sastanka Vijea NATO saveza u Rimu, odrana je sjednica mvp zemalja lanica EZ-a gdje je donesena odluka o uvoenju trgovakih sankcija Srbiji. Takoer su istaknuli kako the prospect of recognition of the independence of those Republics wishing it, can only be envisaged in the framework of an overall settlement, a na pritisak SAD-a. Tada je, prvi put u svojoj povijesti, NATO objavio vlastitu deklaraciju o krizi u S.RJ u kojoj su ponovljen prijanja stajalita EZ-a bez spominjanja priznanja.
324

9. studenoga: Sabor RH je na svojoj 20. zajednikoj sjednici svih vijea prihvatio Rezoluciju o ratu protiv Hrvatske i potrebi meunarodne intervencije za mir u Hrvatskoj i donio Zakljuke o Hakoj mirovnoj konferenciji i pozivu na obranu domovine
325

kojom se odobrava dosadanje djelovanje RH na Konferenciji. - Na sjednici Predsjednitva S.RJ donesen je prijedlog pozivanja mirovnih snaga UN-a radi zatite Srba u Krajini. 9./10. studenoga: Srbi u BiH odravaju referendum o ostanku u
206

S.RJ. Vlada u Sarajevu ne priznaje rezultate referenduma. Dana 9. studenog, skuptina srpskog naroda u BiH proglaava nezavisnost Srpske Republike u BiH u okviru Savezne drave Jugoslavije. 11. studenoga: Opinski tab TO Banjaluka podnosi izvjee R TO BiH u Sarajevu iz kojeg je vidljivo da je s podruja te opine do 11. studenoga, poginulo 20, a ranjeno 150 pripadnika TO u borbama na podruju RH.
326

- U Vojvodini i BiH prosvjedovalo se protiv ope mobilizacije u JNA, a Vlada BiH mobilizaciju je proglasila nezakonitom. - E.TA i G-24, po uzoru na EZ-u, uvode gospodarske sankcije Jugoslaviji. - Predsjednik Tuman poslao je pismo lordu Carringtonu u kojem trai uran nastavak Mirovne konferencije, zaustavljanje agresije na Hrvatsku uz isticanje posebne pomoi za Vukovar i Dubrovnik jer su ratne operacije JNA i Srba dosegle stupanj sveopeg rata. 12. studenoga: Osnovana je HZ bosanska Posavina. - Ministri vanjskih poslova EZ-a od VS UN-a odluili su zatraiti da razmotri prijedlog o slanju mirovnih snaga UN-a u Jugoslaviju, to je isti dan, takoer od UN, zatraio predsjednik Predsjednitva S.RJ Stjepan Mesi. Cyrus Vance trai od VS UN-a da se Mesiev zahtjev proglasi nezakonitim. 14. studenoga: Lord Carrington i general Kadijevi postigli su
207

dogovor o primirju uz uvjet da se prekine blokada vojarna kojima se slui JNA u RH. Vlada RH daje suglasnost na taj dogovor o primirju. 154
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 83

- Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi trai od lorda Carringtona slanje mirovnih snaga UN-a i u BiH. 15. studenoga: Na sastanku s Mitterrandom Kohl iznosi namjeru Njemake da prizna RH zbog snanih pritisaka iz raznih dijelova njemake javnosti. Mitterrand je izrazio aljenje to se Kohl nije odupro tim pritiscima. Bundestag je jednoglasno podrao prijedlog njemake vlade o priznanju Hrvatske i Slovenije u njihovim konstitucionalnim granicama. - lanovi Predsjednitva S.RJ iz tzv. srpskog bloka pokrenuli
208

su postupak (pred Skuptinom S.RJ) za smjenu Ante Markovia s mjesta saveznog premijera kao i Budimira Lonara s mjesta saveznog sekretara za vanjske poslove, dvojicu posljednjih Hrvata u saveznim institucijama. 16. studenoga: U Crnoj Gori, usprkos protivljenju crnogorskog parlamenta, izvrena je mobilizacija priuvnog sastava JNA. 17. studenoga: Vukovar, nakon tromjesenih razornih napada okupiraju postrojbe JNA i pripadnici TO s podruja Slavonije i Srbije, kao i razne dobrovoljake-paravojne i etnike postrojbe. Izvrena su masovna ubojstva ranjenika i zarobljenika.
327

- Na sjednici EZ-a, njemaki kancelar Kohl i njegov mvp Hans Dietrich Genscher uspijevaju dobiti privolu drugih zemalja lanica EZ za priznanje Hrvatske i Slovenije koje je odgoeno za 15. sijenja 1992. 18. studenoga: JNA, uz pomo dobrovoljakih etnikih postrojba iz Srbije i lokalnih Srba, ulazi i u posljednji dio Vukovara koji se bori: Borovo naselje. Na irem podruju Vukovara prestao je svaki oblik otpora srpskim okupatorima. Napade na Vukovar i njegovo ire, slobodno podruje, od sredine listopada predvodio je general JNA ivota Pani koji je bio i zapovjednik prve vojne oblasti JNA. Pani je potpuno uvezao djelovanje JNA i srpskih paravojnih grupa. - Vrhovno dravno vijee objavljuje da je Stjepan Mesi dao
209

ostavku na mjesto predsjednika saveznog Predsjednitva. - Osnovana je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. - Cyrus Vance je otputovao u Beograd na sastanak sa Slobodanom Miloeviem i generalom Kadijeviem. - Agencija Reuters iz svog beogradskog ureda objavljuje lanu vijest o ubojstvu 41 djeteta srpske nacionalnosti u Vukovaru. Sutradan se ta vijest iz sjedita agencije demantira, a novinar beogradskog ureda, Vjekoslav Radovi, dobiva otkaz. 20. studenoga: Srpske paravojne i dobrovoljake postrojbe, pod zatitom JNA, u predjelu Vukovara zvanom Ovara masovno ubijaju Hrvate i druge nesrbe, zarobljene ranjenike i bolesnike iz vukovarske ratne bolnice kao i iz drugih dijelova grada. - Vlada BiH trai zatitu UN-a. 155
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
210

Page 84

- U Ministarstvu obrane Republike Srbije general-potpukovnik Tomislav Simovi ministar, prima delegaciju Srba iz Republike Srpske, koju mu alje Radovan Karadi, a zaduena je za koordinaciju organiziranja i naoruavanja Srba iz BiH. Postiu se dogovori o povezivanju u skladu sa zajednikim interesima.
328

21. studenoga: JNA je sruila Masleniki most kod Zadra kako bi jug Hrvatske dovela u potpunu prometnu izolaciju. - U Sarajevu je Skuptina srpskog naroda u BiH donijela odluku o verifikaciji proglaenih srpskih autonomnih oblasti u Bosni i Hercegovini (SAO Krajina, SAO Hercegovina, SAO Romanijsko-Biranska, SAO Sjeverna Bosna). Ujedno su donijeli i odluku o priznanju Republike Srpske Krajine kao federalne jedinice Jugoslavije te odluku o pripremama za formiranje Republike Srpske Bosne i Hercegovine.
329

- Na sjednici u Kninu Skuptina SAO Krajine smjenjuje Velibora Matijaevia te bira novog predsjednika Skuptine SAO Krajine, Milu Paspalja iz Gline.
330

- U Ministarstvu obrane Republike Srbije odran je sastanak kako bi se dogovorile oko aktivnosti na vraanju ivota u
211

SAO Krajinu, s posebnim naglaskom na Vukovar. Sastanku su, izmeu ostalih, nazoili ministar general-potpukovnik Tomislav Simovi i general Milan Puji.
331

- Njemako Ministarstvo vanjskih poslova trai urnu sjednicu VS UN-a zbog rata u Hrvatskoj. 22. studenoga: Na susretu s njemakim premijerom Kohlom i mvp Genscherom, u Bonnub Alija Izetbegovi trudi se upozoriti njemaku stranu na opasnosti priznanja, istiui zanimanje da se Hrvatska barem pridrui labavoj federaciji s ostalim republikama
332

jer na svaki mogui nain eli sprijeiti priznanje Republike Hrvatske. 23. studenoga: Potpisan je sporazum o prekidu vatre u enevi. Potpisnici su predsjednici dr. .ranjo Tuman i Slobodan Miloevi, general Veljko Kadijevi te Cyrus Vance kao posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a. Na razgovorima su sudjelovali i Marack Goulding i lord Peter Carrington. HV e deblokirati vojarne, a JNA e se povui iz RH. - Na redovitoj sjednici SANU-a donesena je izjava, koju je objavio glavni tajnik Dejan Medakovi, a kojom se SANU ograuje od proturatnih izjava svojih 18 lanova koji su poetkom studenoga izali u javnost apelom za mirno reenje sukoba u Jugoslaviji. Medakovi je kako je to stajalite
212

pojedinaca, a ne Akademije.
333

- Borisav Jovi naglo je otputovao u jednodnevni radni posjet Kini, gdje ga je primio predsjednik kineske Vlade Li Peng. Svrha je posjeta traenje kineske potpore na predstojeim 156
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 85

zasjedanjima VS UN-a, a sve kako bi Kina iskoristila svoje pravo veta. 24. studenoga: Tijekom susreta u Parizu njemaki kancelar Kohl je rekao da Njemaka ne e ekati ostatak EZ-a kako bi priznala Sloveniju i Hrvatsku. - U svojoj Poslanici hrvatskom narodu i svim graanima Hrvatske, predsjednik Tuman iznosi i sljedee: Zbog nepovoljnog odnosa snaga, i radi izbjegavanja novih razaranja i rtava, inili smo sve, jaajui usporedo nau obranu, da
213

probleme pokuamo rijeiti i pregovorima. Na to nas je poticala i meunarodna zajednica, bez ijeg ukljuivanja, priznanja i pomoi teko moemo izai iz ovoga nametnutoga nam rata.
334

25. studenog: Na neformalnoj sjednici VS UN-a dogovoren je razmjetaj mirovnih snaga UN na kriznim podrujima. - U drugoj je razmjeni zarobljenika za Antona Kikaa, poslovnog ovjeka iz Kanade koji je pokuao prokrijumariti oruje u RH i kojeg je uhitila JNA, hrvatska strana oslobodila generala Aksentijevia i druge ratne zloince iz JNA. - Gradonaelnik Petrinje dr. Radovan Markovi poslao je pismo eljku Ranatovi u zvanom Arkan u kojemu prihva a prijedlog o dolasku pripadnika njegove postrojbe na podruje Petrinje s ciljem sudjelovanja u obrani grada. Predvien je ulazak te postrojbe u sastav 2. motoriziranog bataljona 622. motorizirane brigade. 26. studenoga: Veleposlanik S.RJ pri UN-a u pismu VS UN-a zahtijeva slanje mirovnih snaga UN-a na podruje bive S.RJ. - Vlada RH utemeljuje Ured za prognanike i izbjeglice ija je zadaa zbrinjavanje prognanika i izbjeglica jer se u tom trenutku u Hrvatskoj, na skrbi ovlatenog ministarstva, nalazi oko 200 000 prognanika. - Predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak prima pismo predsjednika MOO-a Juana Antonia Samarancha u kojemu on potvruje nastup hrvatskih portaa na OI u Barceloni 1992.
214

27. studenoga: Vijee sigurnosti UN-a donosi odluku o slavlju mirovnih snaga u RH (UNPRO.OR) Rezolucijom broj 721. - Predsjednik SSSR-a M. Gorbaov optuio je zapadne zemlje za rat protiv Hrvatske, istiui da rata ne bilo da neke zapadne zemlje nisu podupirale separatizam u Jugoslaviji.
335

28. studenoga: JNA poinje povlaenje iz RH. Predsjednik Tuman prihvaa odluku o dolasku mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku. 29. studenog: Njemaka i Italija dogovorile su se o donoenju odluke o priznanju Hrvatske i Slovenije do 18. prosinca. 30. studenog: Izetbegovi je ponovno izabran za predsjednika SDA. 157
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 86

1. prosinca: Odran je sastanak Heksagonale (Italija, ehoslovaka, Maarska, Austrija, Poljska i Jugoslavija) na kojem je
215

donesen zakljuak da S.RJ vie ne postoji, a Hrvatska i Slovenija su dobile status promatraa, to je bila vie nego jasna najava skorog priznanja.
336

2. prosinca: EZ ukida sankcije RH, Makedoniji i BiH. - Cyrus Vance je ponovno u Beogradu razgovarao s Miloeviem i Kadijeviem, ispitujui kakvo je stanje uoi dolaska mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku. 4. prosinca: Po nareenju generala JNA Pavla Strugara, pukovnik Spase Tatalovi odvozi oruje i streljivo iz skladita TO opine Mostar ime je potpuno razoruana TO Hercegovine
337

. 4./5. prosinca: Sabor RH donosi Zakon o zatiti prava manjina u RH, kao ispunjavanje uvjeta EZ za dobivanje meunarodnog priznanja. Mesi, odlukom Sabora RH, 8. listopada podnosi ostavku na dunosti i lanstvo u Predsjednitvu S.RJ. Sabor prihvaa dolazak i razmjetaj snaga UN-a na podruje Hrvatske. - Nakon dvomjesenog sudjelovanja u ratnim operacijama na podruju Hrvatske oko 200 srbijanskih rezervista demonstrira u Beogradu protiv rata u Hrvatskoj. - Tijekom razgovora Slobodana Miloevia i Borisava Jovia
216

iskristalizirala se potreba zamjene pripadnika JNA tako da se oni podrijetlom iz BiH onome i upute da bi posluili osnivanju srpske vojske u BiH. Nalog je odmah predan Veljku Kadijeviu na izvrenje. 6. prosinca: Dubrovnik je izloen najsnanijem topnikoraketnom napadu. - Izetbegovi trai slanje mirovne misije UN-a u BiH. - SAD uvele gospodarski embargo svim republikama bive S.RJ. 7. prosinca: Arbitrano povjerenstvo, tzv. Badinterova komisija, iznosi svoje prvo miljenje: S.RJ je u procesu raspadanja, a postojee Republike postaju drave sljednice. 8. prosinca: Potpredsjednik Vlade RH dr. Mate Grani i general Andrija Raeta u nazonosti predstavnika promatrake misije EZ-a, veleposlanika Van Houtena te predstavnika VS UN-a veleposlanika Okune potpisuju sporazum o uvjetima povlaenja JNA iz Hrvatske. 9. prosinca: Neslubeni sastanak lorda Carringtona s predsjednicima svih est republika bive S.RJ u Haagu. Postignut je dogovor o nastavku Konferencije o Jugoslaviji. 10. prosinca: General Veljko Kadijevi izdaje zapovijed
338

o
217

koritenju postrojba JNA s ciljem: zatite srpskog stanovnitva, mirnog razrjeenja krize u S.RJ i stvaranja uvjeta za ouvanje S.RJ za one narode koji to ele. 158
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 87

- Na granici s BiH, ponovno su razmijenjeni zarobljenici: Hrvatska je oslobodila 123 pripadnika JNA, a prihvatila 661 zatvorenika, uhienog na irem podruju Vukovara. - Predsjednik Makedonije Kiro Gligorov u svom pismu Arbitranoj komisiji EZ-a zahtijeva priznanje Makedonije kao neovisne drave. 11. prosinca: Cyrus Vance podnosi izvjee glavnom tajniku UNa Perezu de Cuellaru u kojem pie da se jo nisu stekli uvjeti za dolazak mirovnih snaga UN-a jer jo nije stupio na snagu prekid vatre to su ga potpisali predsjednici Tuman i
218

Miloevi te general Kadijevi. Zato je Glavni tajnik predloio VS UN-a donoenje odluke kojom se mirovne snage UN-a ne e uputiti u RH te zatraio odgodu procesa priznavanja novih drava.
339

- Skuptina srpskog naroda BiH donosi preporuku JNA o potrebi ouvanja teritorijalne cjelovitosti Jugoslavije
340

i pruanja pune zatite onima koji ele ostati u Jugoslaviji. 11./12. prosinca: U Maastrichtu je potpisan sporazum o stvaranju EU. Nizozemska jo uvijek vjeruje u mogunost stvaranja nove federacije na Balkanu dok Njemaka ne odustaje od priznanja Hrvatske i Slovenije.
341

12. prosinca: U Karlovcu su jo jednom razmijenjeni zarobljenici. Hrvatska je predala 288 neprijateljskih, a prihvatila 141 hrvatskog vojnika. - etiri lana saveznog Predsjednitva (koliko ih je i ostalo) produljili su vojni rok u JNA za ronike na neodreeno vrijeme, a priuvi sa 45 dana na 6 mjeseci. - Glavni tajnik UN-a Perez de Cuellar, predloio je VS UN-a donoenje odluke kojom se mirovne snage UN ne upuuju u RH te zatraio odgodu procesa priznavanja novih drava.
219

13. prosinca: Predsjednici Tuman i Kuan su objavili da je ouvanje Jugoslavije uzrok nestabilnosti, dok bi priznanje Hrvatske i Slovenije zaustavilo eskalaciju ratnih aktivnosti. - Njemaki mvp Hans-Dietrich Genscher poslao je pismo glavnom tajniku UN-a Perezu de Cuellaru u kojem tvrdi da su i Hrvatska i Slovenija ispunile sve uvjete za dobivanje meunarodnog priznanja. 15. prosinca: Predsjednik RH dr. .ranjo Tuman upuuje pismo svjetskim dravnicima u kojem ih izvjeuje republike Hrvatske da preuzima obvezu potovanja svih naela Povelje KESS-a, Parike povelje i Povelje UN-a. - U Bruxellesu je odrana ministarska sjednica mvp zemalja EZ. Njemaka je odluila priznati Hrvatsku i Sloveniju emu se Britanija estoko usprotivila, optuujui Njemaku za razbijanje duha Maastrichta. Nizozemski mvp Hans van den Broek je takoer preuranjeno priznanje smatrao kobnim. Tim se procjenama pridruio i lord Carrington.
342

159
I. Bili: Kronologija raspada
220

S.RJ i nastank a hrvatsk e drave


Page 88

16. prosinca: Island, kao prva meunarodno priznata drava, priznaje Republiku Hrvatsku kao nezavisnu dravu. - Izvanredno zasjedanje ministarstvo vanjskih poslova EZ-a na kojem se donose tri deklaracije, meu kojima je i Guidelines on the Recognition of New States in Eastern Europe and in the Soviet Union. - Glavni tajnik UN-a Perez de Cuellar i njegov posebni izaslanik Cyrus Vance te lord Carrington, uz veliku potporu SADa, jako se protive donoenju odluke o priznanju Hrvatske i Slovenije.
343

17. prosinca: EZ utvruje zajedniko stajalite prema S.RJ: priznat e svaku republiku koja to zatrai i koja ispuni kriterije EZa. 19. prosinca: Njemaka Vlada donosi odluku da e 23. prosinca
221

donijeti odluku o meunarodnom priznanju onih republika koje to ele i koje se obveu potovati naela EZ-a. - Odlukom o proglaenju Ustava Republike Srpske Krajine potpisanim od predsjednika Ustavotvorne skuptine RSK Mile Paspalja, a ujedinjavanjem SAO Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema sa SAO Krajinom proglaava se nezavisnost RSK i trai njezino meunarodno priznanje od Srbije i Ujedinjenih naroda.
344

Za prvog predsjednika RSK izabran je dr. Milan Babi. - U svom priopenju srbijanski Parlament ne prihvaa odluke EZ-a o priznanju republika iz sastava bive S.RJ. 20. prosinca: Vatikan priznaje Hrvatsku i Sloveniju. BiH trai priznanje od EZ-a. - Savezni premijer Ante Markovi podnosi ostavku jer ne eli prihvatiti proraun za 1992. koji naziva ratnim proraunom.
345

21. prosinca: SDS najavljuje stvaranje Republike Srpske u BiH, najkasnije do 14. sijenja sljedee godine. 22. prosinca: U optjecaj je puten hrvatski dinar kao prijelazna hrvatska valuta.
222

- Vlada RH urnom je porukom amerikom dravnom tajniku Jamesu Bakeru zatraila, zbog velike opasnosti za cijeli nizvodni slijev, sprjeavanje ruenja HE Perua kod Sinja. 23. prosinca: Njemaka priznaje nezavisnost Hrvatske i Slovenije. Slovenija prihvaa novi Ustav. Grka stavlja veto na priznanje Makedonije. - lanovi tzv. srpske skuptine u BiH donose odluku o formiranju srpske BiH najkasnije do 14. sijenja1992. 24. prosinca: Parlament Crne Gore odbacuje Carringtonov plan kao neprimereno meanje u unutranje stvari Jugoslavije.
346

- U Sarajevu je odran sastanak delgacija SSNO-a i BiH, kojem su nazoili Alija Izetbegovi, Biljana Plavi, Ejup Gani, Stjepan Kljuji, Momilo Krajinik, Jure Pelivan i 160
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6)
223

2005.
Page 89

Radovan Karadi iz BiH te generali Veljko Kadijevi, Blagoje Adi, Aleksandar Vasiljevi, admiral Stane Brovet i pukovnik Slobodan Jevtovi u ime SSNO-a. Dogovoreno je zajedniko angairanje dravnih organa BiH i JNA kako bi se sprijeili eventualni meunacionalni i drugi sukobi te rasformiranje svih paravojnih formacija.
347

25. prosinca: Veljko Kadijevi izvjeuje Slobodana Miloevia i Borisava Jovia da je ve 90 posto pripadnika JNA podrijetlom iz BiH ili dravljana BiH dislocirano u BiH, a u skladu s uputom primljenom 5. prosinca. 28. prosinca: Glavni tajnik UN-a Javier Perez de Cuellar i dalje tvrdi kako ne postoje uvjeti za slanje mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku. 30. prosinca: Predsjednik RH dr. Tuman istie da se proces priznavanja Hrvatske vie ne moe zaustaviti.
348

- Mirko Jovi, predsjednik SNO-a i zapovjednik Belih orlova, u Beogradu izjavljuje da e rat zavriti kad srpska vojska ue u Zagreb.
224

- Potpredsjednik saveznog krnjeg Predsjednitva Branko Kosti prijeti priznavanjem RSK. 31. prosinca: Lijenica Vesna Bosanac, ravnateljica ratne bolnice u Vukovaru koja je cijelo vrijeme agresije na Vukovar provela u bolnici, istie: U Vukovar emo se vratiti i ponovo ga izgraditi. - Predsjednitvo S.RJ prihvaa Koncept angaovanja mirovnih snaga UN u Jugoslaviji kakav je predloio C. Vance. - Nakon sjednice Predsjednitva S.RJ Veljko Kadijevi, a u razgovoru s Borisavom Joviem, Brankom Kostiem, Jugoslavom Kostiem i Sejdom Bajramoviem najavljuje podnoenje ostavke iz zdravstvenih razloga.

1992.:
1. sijenja: Slobodan Miloevi i general Veljko Kadijevi u Beogradu su potpisali Vanceov mirovni plan rasporeda mirovnih snaga UN-a na podruju RH. - U 26 gradova Republike Hrvatske oglaena je zrana opasnost. - Boutros Boutros Ghali, egipatski diplomat, preuzeo je dunost glavnog tajnika UN. - Predsjedanje EZ-om preuzeo je Portugal koji je odmah zatraio da se odravanje Mirovne konferencije o Jugoslaviji
225

prebaci iz Haaga u Bruxelles. - SAD od svih sukobljenih strana trae potovanje preuzetih obveza i zapoinjanje istinskog dijaloga kako bi se postiglo politiko rjeenje krize. Jim Moody, lan amerikog Kongresa, 161
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 90

obavio je smotru etnikih postrojbe u Erdutu u pratnji eljka Ranatovia zvanog Arkan. 2. sijenja: U Sarajevu su, u nazonosti Cyrusa Vancea, sporazum o bezuvjetnom prekidu vatre potpisali ministar obrane RH Gojko uak i generalpukovnik JNA Andrija Raeta. Sporazum stupa na snagu 3. sijenja u 18.00 sati. Rije je o provedbi sporazuma koji su, u enevi 23. studenog 1991., potpisali predsjednik Tuman i general Kadijevi. Cyrus Vance
226

je uvjeren u uspjeh ovog, 14-og po redu mirovnog sporazuma. Njime se na podruju RH stvaraju demilitarizirana podruja i UNPA zone kao podruja pod zatitom UN-a. 3. sijenja: Naelnik Glavnog stoera Hrvatske vojske general zbora Anton Tus naredio je bezuvjetni prekid vatre koji stupa na snagu istoga dana u 18.00 sati. Bez obzira na potpisano primirje, neprijateljske snage i dalje estoko tuku hrvatske gradove.
349

- U Beogradu je potpisana Konvencija o novoj Jugoslaviji koja je, prema rijeima Radovana Karadia, otvorena za sve one koji ele ostati u Jugoslaviji. 4. sijenja: JRM napustila je ratnu luku Lora u Splitu. - Milan Babi, predsjednik RSK, protivi se dolasku snaga UN-a na svoj teritorij. 5. sijenja: Primirje je od petka 3. sijenja do nedjelje 5. sijenja prekreno ak 84 puta. 6. sijenja: Predsjednik Republike Hrvatske dr. .ranjo Tuman estitao je Boi pravoslavnim vjernicima. 7. sijenja: Tijekom unaprijed najavljenog leta BeogradZagreb, u 14.10 sati na podruju sela Podrute (Hrvatska), sruen je, vidljivo oznaen, helikopter europske promatrake misije. Drugi helikopter europske promatrake misije uspio se spasiti od napada. Helikoptere je napao zrakoplov JRV, MIG 21
227

kojim je upravljao major Emir ii. U pogoenom helikopteru poginulo je svih pet osoba, etiri dravljanina Republike Italije te jedan francuski. Italija je, kao odgovor, povukla veleposlanika iz Beograda u Rim na konzultacije. Zbog toga dogaaja koji je iskoriten kao isprika, predsjednik krnjeg Predsjednitva S.RJ Branko Kosti donio je naredbu o smjeni generala Zvonka Jurjevia s dunosti zapovjednika RV i PVO JNA.
350

- U ekom Selu kod Petrinje etnici su uhitili 12 asnika europske promatrake misije. 8. sijenja: General armije i savezni sekretar za narodnu obranu Veljko Kadijevi podnio je ostavku na tu dunost iz zdravstvenih razloga (bolovao je i lijeio se zbog sranih problema krajem travnja i poetkom svibnja 1991.). Do imenovanja novog ministra obrane tu e dunost obavljati 162
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6)
228

2005.
Page 91

general-pukovnik Blagoje Adi, naelnik taba vrhovne komande JNA. - VS UN-a otro je osudilo ruenje helikoptera promatrake misije EZ-a, dok je Rezolucijom broj 727 odobreno rasporeivanje prve skupine od 50 vojnih promatraa u bivoj S.RJ, kao prethodnice dolasku oko 10 000 pripadnika plavih kaciga. - U otvorenom pismu Slobodan Miloevi optuio je Milana Babia, predsjednika RSK, za opstrukciju Vanceova plana. Optuio ga je i za sve posljedice koje e donijeti mogui nastavak ratnih sukoba stanovnitvu SAO Krajine. Miloevi je pozvao mjerodavne u SAO Krajini da smijene Milana Babia.
351

Punu potporu u odbijanju primjene Vanceova plana Milan Babi je dobio od Demokratske stranke Zorana inia.
352

- U Zagrebu je, na poticaj dr. Nikole Koljevia, odran susret hrvatske i delegacije Srba iz BiH.
353

Sastanku su nazoili Josip Manoli, Milan Ramljak, Gojko uak, Zvonko Leroti, .ranjo Boras i Nikola Koljevi. Cilj sastanka je, kako ga je oblikovao Nikola Koljevi, pokuaj nalaenja rjeenja hrvatsko-srpskih
229

odnosa na podruju cijele bive S.RJ. Koljevi je istaknuo namjeru stvaranja tripartitne zajednice u BiH s posebnim i zajednikim institucijama (odnosno konfederacije triju konstitutivnih jedinica). Istovremeno je predsjednik Tuman, koji se povremeno pridruivao razgovorima, traio da se prestane s napadima na Hrvatsku s podruja Bosne i Hercegovine. 9. sijenja: U nastavku Mirovne konferencije, u Bruxellesu je zakljueno da je priznanje Hrvatske i Slovenije gotova stvar. Slobodan Miloevi, pokuavajui odgoditi donoenje odluke o priznanju, trai da se Mirovna konferencija o Jugoslaviji preseli u UN. - Predsjednik Tuman javno izjavljuje kako je s Miloeviem postigao dogovor o tome da pitanje Srba u Hrvatskoj jeste pitanje manjina, a ne teritorija. Miloevi nikad nije negirao tu izjavu predsjednika Tumana.
354

- Skuptina srpskog naroda u BiH proglasila je, na sjednici u Sarajevu, Republiku srpskog naroda u Bosni i Hercegovini kao federalnu jedinicu Jugoslavije.
355

10. sijenja: Postrojbe JNA sastavljene od Crnogoraca, koje su napadale grad Dubrovnik i dubrovako zalee, poinju se povlaiti prema Crnoj Gori. Prema svjedoenjima pripadnika tih postrojba, u vojne knjiice im je vrijeme provedeno u agresiji na Hrvatsku upisano kao ratni sta.
356

230

- Vijee ministara EZ-a donijelo je odluku o ukidanju gospodarskih sankcija protiv Crne Gore zbog doprinosa stvaranju neophodnih uvjeta za nastavak rada Konferencije o Jugoslaviji.
357

163
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 92

- Na sastanku u Beogradu Radovan Karadi prenosi Slobodanu Miloeviu sadraj zagrebakog razgovora Nikole Koljevia.
358

- Na dunost zapovjednika (de facto od 4. sijenja) novouspostavljene Druge vojne oblasti JNA sa seditem u Sarajevu, koja je obuhvatala prostore zapadne Slavonije, Banije, Korduna, Like, Kninske krajine (sa izlaskom na more) i Bosne i Hercegovine
359

postavljen je general Milutin Kukanjac,


231

dotadanji zapovjednik 3. vojne oblasti JNA (kojoj je sjedite bilo u Skoplju). 11. sijenja: Nikola Koljevi u razgovoru s .ranjom Borasom prenosi stajalite Slobodana Miloevia koji se ne slae s predloenim nainom unutarnjeg i vanjskog ureenja BiH.
360

- Skuptina muslimanskog nacionalnog vijea Sandaka trai poseban status unutar Srbije. 12. sijenja: U Peuhu (Maarska) postignut je dogovor izmeu Hrvatske vojske i JNA o uspostavi stalne veze radi brzog rjeavanja svih spornih pitanja. Sjedite asnika za vezu JNA u Zagrebu e biti u Hotelu I. Hans van der Broek, nizozemski mvp, nakon ministarskog sastanka EZ-a istaknuo je da, prema izvjeu Arbitrane komisije, Hrvatska u dovoljnoj mjeri ne udovoljava zahtjevima za zatitu ljudskih prava manjina. - Milan Babi odgovara otvorenim pismom Slobodanu Miloeviu na njegovo otvoreno pismo. Babi u svom pismu istie opravdani strah koji Srbi imaju od hrvatskih neonacistikih agresora stoga ne ele prihvatiti Vanceov plan.
361

13. sijenja: Sveta Stolica priznala je Republiku Hrvatsku. - Poela je dvodnevna, 23. zajednika sjednica svih vijea Hrvatskog sabora na kojoj su doneseni zakljuci o meuna232

rodnom priznanju Republike Hrvatske i dolasku mirovnih snaga UN.


362

- Predsjednik Tuman, u pismenom obliku, izvjeuje Roberta Badintera, predsjednika Arbitrane komisije, o hrvatskoj spremnosti za prihvaanjem svih odredaba Carringtonova plana kako bi Hrvatska bila priznata. 14. sijenja: San Marino priznao je Republiku Hrvatsku. U Zagrebu je otvoreno veleposlanstvo Savezne Republike Njemake. Prvi veleposlanik je dr. Horst Veisel. 15. sijenja: Hrvatska je uspostavila diplomatske odnose s Njemakom. - Isti dan RH su priznale i ostale lanice EZ-a, ali i neke druge drave: .rancuska, Austrija, Velika Britanija, Italija, Australija, panjolska, Nizozemska, Kanada, Maarska, Poljska, Belgija, Danska, Bugarska, Norveka, vicarska, Malta, Grka, Luksemburg, Portugal. Ve prije Republiku Hrvatsku priznale su i: Vatikan, Slovenija, eka i Slovaka, Estonija, Irska, 164
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE
233

1-2(6) 2005.
Page 93

Island, Latvija, Litva, Slovenija, vedska, San Marino i Ukrajina. - Arbitrana, tzv. Badinterova, komisija, u svom Miljenju o ispunjavanju uvjeta za priznavanje pojedinih jugoslavenskih republika, zauzela je stajalite da su granice republika bive drave zatiene meunarodnim pravom. Istaknuto je da samo Slovenija i Makedonija u potpunosti ispunjavaju sve uvjete, dok Republika Hrvatska treba uskladiti svoj Ustavni zakon o pravima manjina jer srpska populacija u RH i BiH ima pravo uivati u svim pravima koja pripadaju manjinama i etnikim zajednicama, a prema meunarodnim zakonima i u skladu s odredbama nacrta Konvencije Mirovne konferencije o Jugoslaviji (miljenje broj 2). Priznanje BiH je ujedno i uvjetovano rezultatima referenduma koji se tek treba odrati.
363

- Regionalni odbor SK-PJ s podruja Bosanske krajine trai od jugoslavenskog odbora SK-PJ naoruanje za 5150 osoba koje su angairali iz reda svojih lanova i simpatizera zbog formiranja oruanih postrojba
364

s ciljem zatite interesa srpskog naroda u BiH.

Biljeke
234

1. Dejan Jovi, 2003., str. 284 2. Branko Mamula, 2000., str. 76. 3. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 20 4. Ivan Stamboli, 1995., str. 118 5. Dobrica osi, 2002., http://www.novosti.co.yu/vest.php?vest=37&rubrika= .eljton 6. Ivan Stamboli, 1995., str. 130 7. Branko Mamula, 2000., str. 99 8. "Nin", tjednik, broj 2543 od 23. rujna 1999., intervju, Boko Kruni, http://www.nin.co.yu/arhiva/2543/13.html 9. Ivan Stamboli, 1995., 17, str. 19 10. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str 21 11. Milorad Tomani, 2001., str. 21 12. Miroslav olevi, Kosta Bulatovi i Boko Budimirovi su od 1981., preko udruge "Bour", neumorni organizatori protualbanskih aktivnosti na Kosovu i Srbiji. Time su privukli panju politike vlasti, oporbe, ali i SDB koja ih je stavila pod mjere. Bulatovi je ak i uhien 2. travnja 1986. u Kosovu Polju. Nekoliko mjeseci nakon Bulatovieva izlaska kreu u Beograd na sastanak s Vukom Drakoviem koji ih pak vodi Dobrici osiu. Sutradan ih, na nagovor Dobrice osia, prima tadanji predsjednik Predsjednitva SR Srbije Duan krebi koji im daje punu potporu i zatitu. 13. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 47 14. Veljko Kadijevi, 1993., str. 60 15. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 22 16. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 22 17. Osim Branka Horvata i arka Puhovskog, osniva i i neki od vode ih ljudi UJDI-a

165
Page 94

(organizacije kojoj je cilj bio spaavanje Jugoslavije) s podruja cijele S.RJ su:
235

Milorad Pupovac, Neboja Popov, Svetlana Slapak, Veton Suroi, Ratomir Tani, .ehmi Agani, Predrag Matvejevi, Vladimir Milin, Dragan ovi, Vesna Pei, Tibor Varadi, Jug Grizelj, Radmila Mileusni, Miroslav Simi, Aleksandar Tijani, Nada Perii, Slobodanka Nedovi, Miodrag Mili, Ivan uri, Miodrag Vlahovi i drugi. 18. Zdravko Gavran, 1992., str. 15 19. Zdravko Gavran, 1992., str. 22, prema intervju S. Goldsteina, objavljenom u tjedniku "Start", 27. svibnja 1989. 20. Sran Radulovi, 1996., str. 11 21. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994. 22. Hrvatski informativni centar, 1998.; Dejan Jovi, 2003., str. 454 23. Veljko Kadijevi, 1993., str. 106 24. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 57 25. lanovi prethodnog saziva Predsjednitva S.RJ bili su: Boris Kreigher (Slovenija), Josip Vrhovec (Hrvatska), Branko Mikuli (nakon Mikulievog izbora za saveznog premijera, lan Predsjednitva postao je Raif Dizdarevi) (BiH), Nikola Ljubii (Srbija), Veselin uranovi (Crna Gora), Lazar Mojsov (Makedonija), Stevan Vlajkovi (Vojvodina), Sinan Hasani (Kosovo). 26. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 23 27. Hrvatski informativni centar, 1998. 28. Borisav Jovi, 1996., str. 32 29. Hrvatski informativni centar, 1998. 30. Borisav Jovi, 1996., str. 42-43 31. Borisav Jovi, 1996. ., str. 45 32. Prema kazivanju Veljka Kadijevia (str. 120), vrh JNA i VK JNA morao je odravati "dvojnu komunikaciju sa Predsjednitvom S.RJ" jer "su pojedini njegovi lanovi aktivno radili na razbijanju Jugoslavije i bili veliki neprijatelji JNA". Stoga su podrobno i o svemu informirali samo one "njegove lanove koji su radili za Jugoslaviju".
236

33. Branko Mamula, 2000., str. 292 34. Borisav Jovi, 1996., str. 49 35. Borisav Jovi, 1996., str. 55-56 36. Hrvatski informativni centar, 1998. 37. Borisav Jovi, 1996., str. 68-69 38. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji 1994., str. 24 39. Borisav Jovi, 1996., str. 83 40. Hrvatski informativni centar, 1998. 41. Dejan Jovi, 2003., str. 52 42. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 24 43. Borisav Jovi, 1996., str. 86 44. Ministarstvo informiranja RH, Dnevni pregled, 1991. 45. Borisav Jovi, 1996., str. 88 46. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 70 47. Borisav Jovi, 1996., str. 94 48. Sran Radulovi, 1996., str. 12 49. Branko Mamula, 2000., str. 207 50. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 25

166
NA TIONAL SECURITY AND THE . UTURE 1-2(6) 2005.
Page 95

51. Borisav Jovi, 1996., str. 108 52. Borisav Jovi, 1996., str. 113-114 53. Borisav Jovi, 1996.
237

54. Branko Mamula, 2000, str. 188. i 189. 55. Dejan Jovi, 2003., str. 479 56. Borisav Jovi, 1996., str. 125 57. Borisav Jovi, 1996., str. 131 58. Alija Izetbegovi, 2001., str. 68-69 59. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 26 60. Mile S. Daki, 2002. 61. Hrvatski informativni centar, 1998. 62. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 26 63. Borisav Jovi, 1996., str. 142 64. Borisav Jovi, 1996., str. 152 65. Borisav Jovi, 1996., str. 154 66. Mile S. Daki, 2002. 67. Borisav Jovi, 1996., str. 161 68. Hrvatski informativni centar, 1998 69. Sran Radulovi, 1996., str. 125-126 70. Borisav Jovi, 1996., str. 162-163 71. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia 4. prosinca 2002., http://www.un.org/icty/transe54/021204ED.htm 72. Sran Radulovi, 1996., str. 19 73. Ministarstvo informiranja RH, Dnevni pregled, 1991 74. Borisav Jovi, 1996., str. 173 75. Borisav Jovi, 1996., str. 176-177 76. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994 77. Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998 78. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 27 79. Zdravko Gavran, 1992., str. 59 80.Borisav Jovi, 1996., str. 188-190 81. Sran Radulovi, 1996., str. 21-22 82. Borisav Jovi, 1996., str. 191-194 83. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 27 84. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia 25. studenoga 2002., http://www.un.org/icty/transe54/021125ED.htm
238

85. Sran Radulovi, 1996., str. 22 86. Borisav Jovi, 1996., str. 198-199. 87. Borisav Jovi, 1996., str. 201 88. Borisav Jovi, 1996., str. 201 89. Borisav Jovi, 1996., str. 202 90. Smilja Avramov, 1997, str. 161 91. Borisav Jovi, 1996., str. 205 92. Borisav Jovi, 1996., str. 206 93. Borisav Jovi, 1996., str. 208 94. Borisav Jovi, 1996., str. 217 95. Borisav Jovi, 1996., str. 218

167
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 96

96. "Dani", http://www.bhdani.com/arhiva/112/inter.htm 97. Branko Mamula, 2000., str. 191 98. Branko Mamula, 2000., str. 191 99. B 92, http://www.b92.net/intervju/07_09_mirkovic.shtml 100. "Nezavisna svetlost", http://www.svetlost.co.yu/arhiva/2000/273/273-6.htm 101. Milo Mirkovi, 2003., http://www.novosti.co.yu/vest.php? vest=303&rubrika= .eljton
239

102. Milorad Tomani, 2001., str. 27, str. 29 103. Milo Mirkovi, 2003., http://www.novosti.co.yu/vest.php? vest=303&rubrika= .eljton 104. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 100 105. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 29 106. Stevanovi je pripadnik MUP-a Srbije, ali u uskoj vezi s Upravom bezbednosti JNA, kojoj je zadaa bila organizacija naoruavanja lokalnih Srba. 107. Borisav Jovi, 1996., str. 230 108. U izradi Ustava, lanstvom u Ustavotvornoj komisiji, sudjelovalo je 229 osoba iz svih podruja drutvenog ivota. 109. Izvijea hrvatskog Sabora, 1992. 110. Borisav Jovi, 1996, ., str. 233 111. Hrvatski informativni centar, 1998. 112. Borisav Jovi, 1996., str. 239 113. Hrvatski informativni centar, 1998. 114. Borisav Jovi, 1996., str. 246 115. Alija Izetbegovi, 2001., str. 87 116. Mile S. Daki, 2002. 117. Vojislav eelj, 2003. 118. Borisav Jovi, 1996., str. 247 119. Borisav Jovi, 1996., str. 254 120. Borisav Jovi, 1996., str. 255 121. Smilja Avramov, 1997, str. 138 122. Borisav Jovi, 1996., str. 256-257 123. Ministarstvo informiranja RH, Dnevni pregled, 1991. 124. Muhamed .ilipovi, Nijaz Durakovi, 2002., str. 172 125. Mile S. Daki, 2002. 126. Hrvatski informativni centar, 1998 127. Veljko Kadijevi, 1993., str. 111-112

240

128. Milo Mirkovi, 2003., http://www.novosti.co.yu/vest.php? vest=303&rubrika= .eljton 129. Ministarstvo informiranja RH, Dnevni pregled, 1991. 130. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 105 131. Alija Izetbegovi, 2001., str. 91 132. Borisav Jovi, 1996., str. 258 133. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 107 134. Milo Mirkovi, 2003., http://www.novosti.co.yu/vest.php? vest=304&rubrika= .eljton 135. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 102 136. Mile S. Daki, 2002.

168
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 97

137. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 32 138. Zdravko Gavran, 1992., str. 49-50 139. Borisav Jovi, 1996., str. 262 140. Ministarstvo informiranja RH, Dnevni pregled, 1991. 141. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 32 142. Alija Izetbegovi. 2001, str. 91 143. Hrvatski informativni centar, 1998
241

144. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 33 145. Dobrica osi, 2002., http://www.novosti.co.yu/vest.php?vest=44&rubrika= .eljton 146. Dobrica osi, 2002., http://www.novosti.co.yu/vest.php?vest=45&rubrika= .eljton 147. Zdravko Gavran, 1992., str. 50 148. Borisav Jovi, 1996., str. 274 149. Borisav Jovi, 1996., str. 276-278 150. Hrvatski informativni centar, 1998 151. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 34 152. Hrvatski informativni centar, 1998 153. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 34 154. Smilja Avramov, 1997., str. 142 155. Borisav Jovi, 1996., str. 283-285 156. Milorad Tomani, 2001., str. 35 157. Borisav Jovi, 1996., str. 286-294, Branko Mamula, 2000., str. 33 158. Borisav Jovi, 1996., str. 296 159. Borisav Jovi, 1996., str. 297-306 160. Milorad Tomani, 2001., str. 40 161. Milorad Tomani, 2001., str. 37 162. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 119-120 163. Zdravko Gavran, 1992. 164. Michael Libal, 2004. 165. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 35 166. Hrvatski informativni centar, 1998. 167. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 124 168. Sran Radulovi, 1996., str. 31, prema intervjuu danom beogradskom tjedniku "Nin" od 18. prosinca 1992.; Milorad Tomani, 2001., str. 93 169. R.E-RL, Interwiev, Borisav Jovi, 2004., http://www.danas.org/svjedoci/html/ BorisavJovic.html 170. Milorad Tomani, 2001., str. 39, str. 59 171. Mile S. Daki, 2002.
242

172. Hrvatski informativni centar, 1998 173. Mile S. Daki, 2002. 174. Sran Radulovi, 1996., str. 133 175. Borisav Jovi, 1996., str. 314-316 176. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 35 177. Smilja Avramov, 1997., str. 140 178. Smilja Avramov, 1997., str. 140 179. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 36

169
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 98

180. Smilja Avramov, 1997., str. 140 181. Hrvatski informativni centar, 1998 182. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 36 183. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 36 184. U svojoj izjavi danoj ICTY-u dana 23. listopada 2003. (strana 28028 sudskog spisa, http://www.un.org/icty/transe54/031023ED.htm), a prilikom svjedoenja kao svjedok optube u procesu protiv S. Miloevia, Ante Markovi daje do znanja kako je on izravno sudjelovao u stvaranju "kompromisnog prijedloga" koji su na sastancima predsjednika republika zastupali Alija Izetbegovi i Kiro Gligorov. 185. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 36 186. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 36
243

187. Smilja Avramov, 1997, str. 173 188. .ranjo Boras, 2002., str. 74-75 189. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 37 190. Branko Mamula, 2002., str. 176: YUTEL je od JNA dobio svu tehniku opremu, te pomo u dobivanju frekvencije. Te je aktivnosti, dajui jedan potpuni TV sustav s predajnicima, na strani JNA vodio tadanji pomonik ministra za politiko-pravne poslove general Marko Negovanovi. 191. Borisav Jovi, 1996., str. 321-322 192. Po tada vaeem ustavu S.RJ, u dva lanka navedene su dvije pravne tvrdnje naina izbora predsjedavajueg saveznog Predsjednitva. U jednom lanku navodi se da se Predsjednik "proglaava", dok se u drugom navodi da se ipak "bira" iz reda lanova Predsjednitva. Srpski lanovi Predsjednitva nisu osporavali pravo da predstavnik Republike Hrvatske bude izabran, ali su traili neko drugo ime, neku drugu osobu koja bi, po njihovu miljenju, odgovarala toj dunosti. Pravi je cilj pak bio blokiranje rada saveznog Predsjednitva, ime se ponovo stvaraju ustavni i zakonski uvjeti vojnom vrhu neophodni za izvoenje vojnog udara. 193. Stjepan iber, 2000., str. 13 194. Adil Zulfikarpai i drugi, 1995., str. 79 195. Borisav Jovi, 1996., str. 325 196. Hrvatski informativni centar, 1998 197. Hrvatski informativni centar, 1998 198. Hrvatski informativni centar, 1998 199. Michael Libal, 2004. 200. Borisav Jovi, 1996., str. 328-336 201. Hrvatski informativni centar, 1998 202. Hrvatski informativni centar, 1998 203. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 38 204. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 38 205. Alija Izetbegovi, 2001., str. 95
244

206. Borisav Jovi, 1996., str. 338 207. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994. 208. Michael Libal, 2004. 209. Hrvatski informativni centar, 1998 210. "S.RJ se danas nalazi izmeu realne mogunosti da pronae mirno i demokratsko rjeenje za izlazak iz krize i opasnosti da doe do takvih unutranjih sukoba, ije se razliite posljedice mogu reflektovati i izvan njenog ueg geopoli-

170
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 99

tikog prostora. Jer, to bi se dogodilo u sluaju raspada Jugoslavije? Osnovna hipoteza je da bi nastale drave koje bi bile ne samo u stalnom meusobnom konfliktu, ve bi i svaka od njih bila iznutra etniki potreena. Svaka bi bila onesposobljena da bude istinski demokratska i evropski kvalificirana. Sve zajedno bile bi tempirana bomba u srcu Evrope, ako ve i prije toga ne bi pokrenule lananu reakciju na kontinentu na kojem ve tinja 46 potencijalno opasnih etnikih sukoba." 211. Narodne novine, 20. lipnja 1991. 212. Momir Bulatovi, 2004., str. 17 213. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 39 214. Michael Libal, 2004. 215. Sabor Republike Hrvatske 1990-1992."; Izvijea hrvatskog Sabora, Zagreb 1992.
245

216. Hrvatski informativni centar, 1998 217. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 151 218. Hrvatski informativni centar, 1998 219. Dobrica osi: "Jugoslavija je, Slobodane, trolana dravna zajednica. Dva lana su istupila - Hrvatska i Slovenija. Ostala je Srbija. A to smo mi komunisti proizveli jo nekoliko nacija, to je na problem. Drava stvorena ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca vie ne postoji". Dobrica osi, 2002., http://www.novosti.co.yu/vest.php?vest=47&rubrika=.eljton 220. To i nije bila intervencija u pravom smislu. JNA je krenula izvriti zadau preuzimanja nadzora nad graninim prijelazima S.RJ. Gotovo da i nisu imali namjeru djelovati po ciljevima svojim sredstvima jer su oekivali da e sama demonstracija sile dovesti do mirnog preuzimanja nadzora nad graninim prijelazima. Pravi je smisao ovog djelovanja JNA bio pokuaj da se Hrvatska otvoreno stavi na slovensku stranu, a to je posebno zagovarao general Martin pegelj, objavi rat JNA te postane relativno lak i brz plijen brojnih, dobro opremljenih i obuenih postrojba JNA koje su se ve nalazile na podruju RH, ali i koje su, u proteklih nekoliko dana, s podruja BiH i Srbije dovedene na vanjske granice Republike Hrvatske. Tijekom cijelog sukoba postojala je komunikacija vojnog vrha JNA u Sloveniji (generali Kolek, Vidmar, Raeta) i slovenskog politikog vodstva (Kuan, Jana, Bavar). 221. Veljko Kadijevi, 1993., str. 117-119 222. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 40 223. Borisav Jovi, 1996., str. 383 224. Mile S. Daki, 2002. 225. Michael Libal, 2004. 226. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 154 227. Admiral Branko Mamula je umirovljeni bivi savezni sekretar za narodnu obranu S.RJ (u mandatu prije Kadijevia), general Blagoje Adi je naelnik taba vrhovne komande JNA, admiral Stane Brovet je Kadijeviev zamjenik, general Aleksandar
246

Vasiljevi je ef KOS-a, general Marko Negovanovi je lan VK zaduen za idejni rad, pukovnik Vuk Obradovi je glasnogovornik SSNO-a. 228. Branko Mamula, 2000., str. 213 229. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 158 230. Borisav Jovi, 1996., str. 349-350 231. Hrvatski informativni centar, 1998.

171
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 100

232. Momir Bulatovi, 2004., str. 67 233. Adil Zulfikarpai, 1995, str. 102 234. David Owen, 1998., str. 66-68. 235. Muhamed .ilipovi, Nijaz Durakovi, 2002., str. 275-281 236. Adil Zulfikarpai i drugi, 1995., str. 104 237. Adil Zulfikarpai i drugi, 1995., str. 109-110 238. Alija Izetbegovi, 2001. 239. Mile Dedakovi - Jastreb, Alenka Mirkovi-Na, Davor Runti, 1997. 240. Borisav Jovi, 1996., str. 367 241. Zdravko Tomac, 2003. 242. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994. 243. Muhamed .ilipovi, Nijaz Durakovi, 2002., str. 283
247

244. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 42 245. Dobrica osi, 2002., http://www.novosti.co.yu/vest.php?vest=49&rubrika= .eljton 246. Stjepan iber, 2000., str. 15 247. Iako su poetni rezultati djelovanja hrvatskih sigurnosnih slubi upozaravali da se radi o srbijanskim aktivnostima kojima je cilj proglaavanje nove hrvatske vlasti proustakom i faistikom, Josip Manoli te podatke nije prihvaao, ve je uporno tvrdio da je rije akciji koju su organizirali lanovi "hrvatske ekstremne emigracije". Tijekom svjedoenja na ICTY-u, u procesu protiv Slobodana Miloevia, bivi visoko pozicionirani djelatnici 2. odjela KOG-a sa sjeditem u Zemunu, Mustafa andi (svjedoio 31.10.2002. i 11.11.2002.) i Slobodan Lazarevi (svjedoio 11.11.2002.) potvreno je da je KOG iz Zemuna, a u okviru djelovanja grupe "Labrador" i operacije "Opera" (odnosno "Opera-orijentis"), izvela ne samo tu akciju, ve i niz drugih kojima je cilj bio destabilizacija Republike Hrvatske kako na unutarnjem tako i na vanjsko - politikom planu. Osim to su izvrili te napade, minirali su i prugu Zagreb-Beograd kod Vinkovaca, prugu Glina-Vojni, krivotvorili tehnikim sredstvima razgovore generala Tusa i pukovnika Mile Dedakovia, montirali snimke ubijenih Hrvata kao snimke "poklanih Srba" i slino. Glavni planeri i izvritelji su: Slobodan Rakoevi, Ivan Sabolovi, edo Kneevi, Radenko Radoji zvan Ljudevit (koji je organizirao postavljanje eksplozivnih naprava u Zagrebu kao i skrivanje veih koliina eksploziva na tajnim mjestima na podruju Zagreba) i Slavko Malobabi (zadnja dvojica bili su zaposleni u strunim slubama SKH-SDP). 248. Stjepan iber, 2000., str. 16 249. Sran Radulovi, 1996., str. 35 250. Michael Libal, 2004. 251. Sran Radulovi, 1996., str. 36
248

252. Hrvatski informativni centar, 1998 253. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 43 254. Vojislav eelj, 2003. 255. Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998 256. Michael Libal, 2004. 257. Borisav Jovi, 1996., str. 382-383 258. Smilja Avramov, 1997., str. 161 259. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia 22. studenoga 2002.,

172
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 101

http://www.un.org/icty/transe54/021122IT.htm 260. Milo Mirkovi, 2003., http://www.novosti.co.yu/vest.php? vest=301&rubrika= .eljton 261. Smail eki, 1994., str. 211-212 262. Smilja Avramov, 1997., str. 149 263. Stjepan iber, 2000., str. 17, str. 19 264. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia 22. studenoga 2002., http://www.un.org/icty/transe54/021122IT.htm 265. Borisav Jovi, 1996., str. 384
249

266. Borisav Jovi, 1996., str. 384 267. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 186 268. David Owen, 1998. 269. Michael Libal, 2004. 270. Mile S. Daki, 2002. 271. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994. 272. .ranjo Boras, 2002., str. 76 273. Davor Domazet - Loo, 2002. 274. Michael Libal, 2004. 275. Smail eki, 1994., str. 40 276. Najvjerojatnije se radi o ciljevima navedenim u planu JNA za ruenje vlasti u Hrvatskoj, poznatom pod nazivom "Ram", kao i njegovim dopunama "Kupa" i "Drina", koje podrobnije obuhvaaju djelovanje JNA, kao i spregu srbijanskih i lokalnih srpskih paravojnih grupa/postrojba na podruju Hrvatske i BiH 277. Borisav Jovi, 1996., str. 386 278. Smail eki, 1994., str. 152 279. Borisav Jovi, 1996., str. 387 280. Borisav Jovi, 1996., str. 388 281. Hrvatski informativni centar, 1998. 282. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Dobrile Gaji-Glii, http://www.un.org/icty/transe54/031021ED.htm, http://www.un.org/icty/transe54/031022ED.htm 283. Smail eki, 1994., str. 97 284. Hrvatski informativni centar, 1998. 285. Veseljko Koprivica, 1996., str. 31 286. Smilja Avramov, 1997., str. 244 287. Sran Radulovi, 1996., str. 53 288. Smilja Avramov, 1997., str. 243 289. Veseljko Koprivica, 1996. str. 44 290. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia 25. studenoga 2002., http://www.un.org/icty/transe54/021125ED.htm 291. Nijaz Durakovi, 1993., str. 189
250

292. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Dobrile Gaji-Glii, http://www.un.org/icty/transe54/031021ED.htm, http://www.un.org/icty/transe54/031022ED.htm 293. Michael Libal, 2004. 294. Alija Izetbegovi, 2001., str. 95 295. Borisav Jovi, 1996., str. 392

173
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 102

296. Hrvatski informativni centar, 1998. 297. Sabor Republike Hrvatske 1990-1992.; Izvijea hrvatskog Sabora, Zagreb 1992. 298. Mile Dedakovi - Jastreb, Alenka Mirkovi-Na, Davor Runti, 1997. 299. Mile Dedakovi - Jastreb, Alenka Mirkovi-Na, Davor Runti, 1997. 300. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia 21. studenoga 2002., http://www.un.org/icty/transe54/021121ED.htm 301. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 213 302. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 214 303. Milorad Tomani, 2001., str. 62 304. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 190 305. Mile Dedakovi - Jastreb, Alenka Mirkovi-Na, Davor Runti, 1997.
251

306. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje generala Aleksandra Vasiljevia 5. veljae 2003., http://www.un.org/icty/transe54/030205ED.htm 307. Momir Bulatovi, 2004., str. 60 308. Sastanku su nazoili: Slobodan Miloevi, Branko Kosti, Borisav Jovi, Sejdo Bajramovi, Jugoslav Kosti, Milan Babi, Radovan Karadi, predsjednik Skuptine Srbije, predsjednik SANU-a, drugi predstavnici "SAO Krajine" iz Hrvatske te Republike Srpske iz BiH. 309. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia dana 21. studenoga 2002. godine, http://www.un.org/icty/transe54/021121ED.htm 310. Smail eki, 1994., str. 270-272 311. Borisav Jovi, 1996., str. 402-403 312. Vojislav eelj, 2003. 313. Borisav Jovi, 1996., str. 405-406 314. Smilja Avramov, 1997., str. 280 315. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia 21. studenoga 2002., http://www.un.org/icty/transe54/021121ED.htm 316. Hrvatski informativni centar, 1998. 317. Milorad Tomani, 2001., str. 65 318. Mile Dedakovi - Jastreb, Alenka Mirkovi-Na, Davor Runti, 1997 319. Michael Libal, 2004. 320. Dobrila Gaji-Glii, 1992. 321. Michael Libal, 2004. 322. Stjepan iber, 2000., str. 20 323. Veljko Kadijevi, 1993., str. 131-133 324. Michael Libal, 2004. 325. Sabor Republike Hrvatske 1990-1992.; Izvijea hrvatskog Sabora, Zagreb 1992. 326. Stjepan iber, 2000., str. 20 327. Mile Dedakovi-Jastreb, Alenka Mirkovi-Na, Davor Runti, 1997
252

328. Dobrila Gaji-Glii, 1992., str. 262-266 329. Smail eki, 1994., str. 275-277 330. Mile S. Daki, 2002. 331. Dobrila Gaji-Glii, 1992., str. 267 332. Michael Libal, 2004. 333. Milorad Tomani, 2001., str. 61

174
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 103

334. Zdravko Gavran, 1992. 335. Hrvatski informativni centar, 1998. 336. Michael Libal, 2004. 337. Stjepan iber, 2000., str. 23 338. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje generala Aleksandra Vasiljevia 5. veljae 2003. , http://www.un.org/icty/transe54/030205ED.htm 339. Hrvatski informativni centar, 1998. 340. Smail eki, 1994., str. 169 341. Hrvatski informativni centar, 1998. 342. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 194-195 343. Michael Libal, 2004. 344. Sran Radulovi, 1996., str. 139 345. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 48
253

346. Smilja Avramov, 1997., str. 150 347. Smilja Avramov, 1997., str. 249 348. Hrvatski informativni centar, 1998. 349. Hrvatski informativni centar, 1998. 350. Emir ii uhien je dana 9. svibnja 2002. u Maarskoj. Izruen je Republici Italiji gdje je osuen na 15 godina zatvora. U Hrvatskoj je zbog istog djela, ali u odsutnosti, osuen na 20 godina zatvora. 351. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia 21. studenoga 2002., http://www.un.org/icty/transe54/021121ED.htm 352. Milorad Tomani, 2001., str. 131 353. .ranjo Boras, 2002., str. 83 354. Smilja Avramov, 1997., str. 164 355. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 49 356. Veseljko Koprivica, 1996., str. 181. 357. Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji, 1994., str. 49 358. .ranjo Boras, 2002., str. 85 359. www.nin-co.yu/2000-01/06/11015.html 360. .ranjo Boras, 2002., str. 85 361. ICTY, suenje S. Miloeviu, svjedoenje Milana Babia 25. studenoga 2002., http://www.un.org/icty/transe54/021125ED.htm 362. Sabor Republike Hrvatske 1990-1992.; Izvijea hrvatskog Sabora, Zagreb 1992. 363. Hrvatski informativni centar, 1998., Slobodanka Kovaevi-Putnik Daji 1994. 364. Smail eki, 1994., str. 219

175
I. Bili: Kronologija
254

raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave


Page 104

176
Page 105

Popis kratica
AP Autonomna pokrajina (Kosovo i Metohija, odnosno Vojvodina) APZB Autonomna pokrajina Zapadna Bosna BiH Bosna i Hercegovina CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije DA Demokratska alternativa (Srbija) DEMOS Demokratska opozicija Slovenije
255

DEPOS Demokratski pokret Srbije DPS Demokratska partija socijalista (Crna Gora) DS Demokratska stranka (u Srbiji) DSS Demokratska stranka Srbije EK Europska komisija EU Europska unija EZ Europska zajednica .YRoM .ormer Yugoslav Republic of Macedonia GK SK Pritine Gradski komitet Saveza komunista Pritine HB Herceg Bosna HDS Hrvatska demokratska stranka HDZ Hrvatska demokratska zajednica HE Perua
256

Hidroelektrana Perua HINA Hrvatska informativna novinska agencija HKDS Hrvatska kransko-demokratska stranka HSLS Hrvatska socijalno-liberalna stranka HSS Hrvatska seljaka stranka HV Hrvatska vojska ICTY International Crime Tribunal for former Yugoslavia JNA Jugoslavenska narodna armija JRM Jugoslavenska ratna mornarica JRV Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo K JNA Korpus JNA 177
Page 106

KESS
257

Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji KNS Koalicija narodnog sporazuma (u Hrvatskoj) KOG Kontraobavjetajna grupa KOS Kontraobavjetajna sluba MBO Muslimanska bonjaka organizacija MTS materijalno-tehnika sredstva MUP RH Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske mvp ministar vanjskih poslova MVP Ministarstvo vanjskih poslova NATO North Atlantic Treaty Organization NBJ Narodna banka Jugoslavije ONO i DSZ Openarodna obrana i drutvena samozatita
258

OS Oruane snage OSCE Organization for Security and Cooperation in Europe PRH Predsjednik Republike Hrvatske RH Republika Hrvatska RS Republika Srpska (BiH) RSK Republika Srpska Krajina R TO Republiki tab Teritorijalne obrane SAD Sjedinjene Amerike Drave SANU Srpska akademija nauka i umetnosti SAO Srpska autonomna oblast SDA Stranka demokratske akcije (BiH) SDS Srpska demokratska stranka
259

SDSH Socijal-demokratska stranka Hrvatske S.RJ Socijalistika .ederativna Republika Jugoslavija SIV Savezno izvrno vijee SK BiH Savez komunista Bosne i Hercegovine SKH-SDP Savez komunista Hrvatske Stranka demokratskih promjena SKJ Savez komunista Jugoslavije SK-PJ Savez komunista-Pokret za Jugoslaviju SKV Savez komunista Vojvodine SNO Srpska narodna obnova SNP Socijalistika narodna partija (Crna Gora) SNS Srpski nacionalni savet SNV
260

Srpsko nacionalno vijee SO Knin Skuptina opine Knin SPC Srpska pravoslavna crkva SPO Srpski pokret obnove SPS Socijalistika partija Srbije SRJ Savezna Republika Jugoslavija SRS Srpska radikalna stranka 178
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 107

SSNO Savezni sekretarijat za narodnu odbranu


261

SSOJ Savez socijalistike omladine Jugoslavije SSRNH Savez socijalistikog radnog naroda Socijalistike Republike Hrvatske SSRNSlo Savez socijalistikog radnog naroda Socijalistike Republike Slovenije SSRNSr Savez socijalistikog radnog naroda Socijalistike Republike Srbije SSUP Savezni sekretarijat unutranjih poslova SUP SR Sekretarijat unutranjih poslova Socijalistike Republike Srbije VK tab vrhovne komande TO SR Teritorijalna obrana Socijalistike Republike UJDI Udruenje za jugoslavensku demokratsku inicijativu UKS Udruenje knjievnika Srbije
262

UN Ujedinjeni narodi UNHCR United Nations High Commissioner for Refugees UNPA United Nations Protected Areas UNPRO.OR United Nations Protection .orce VMA Vojno-medicinska akademija VMRO - DPMNE Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija demokratski pokret makedonskog nacionalnog jedinstva VONS Vijee obrane i nacionalne sigurnosti vRS vojska Republike Srpske vRSK vojska Republike Srpske Krajine VS UN Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda YUTEL Jugoslavenska TV ZNG
263

Zbor narodne garde 179


I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank a hrvatsk e drave
Page 108 Page 109

IZVORI
Antoni, Dejan: "Zarobljena zemlja - Srbija za vlade Slobodana Miloevia", Otkrovenje, Beograd, 2002. Avramov, Smilja: "Postherojski rat Zapada protiv Jugoslavije", Idi, Veternik, 1997. Bilandi, Duan: Hrvatska moderna povijest", Golden marketing, Zagreb, 1999.
264

Boras, .ranjo: "Kako je umirala Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina 1990-1996."; Mostar, 2002. Bulatovi, Momir: "Pravila utanja", Narodna knjiga-- Alfa, 2004 eki, Dr. Smail: "Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993", "Ljiljan", Sarajevo, 1994. Daki, Mile S.: "Krajina kroz vijekove", U prognanitvu, VEDES, 2002. Dedakovi-Jastreb, Mile; Mirkovi-Na, Alenka; Runti, Davor: "Bitka za Vukovar", "Vinkovake jeseni"/..W.T.", Vinkovci, 1997. Demokratski centar: "Sluaj generala Trifunovia", "Politike sveske", Beograd, 1995. Domazet-Loo, Davor: "Hrvatska i veliko ratite", Udruga Sv. Jurja, Zagreb, 2002. Durakovi, Nijaz: "Prokletstvo muslimana", Osloboenje, Sarajevo, 1993. .ilipovi, Muhamed; Durakovi, Nijaz: "Tragedija Bosne", Walter, Sarajevo, srpanj 2002.
265

Gaji-Glii, Dobrila: "Iz kabineta ministra vojnog: Srpska vojska"; Marica i Tomo Spasojevi, vicarska, 1992. Gavran, Zdravko: "Kako su ruili Tumana", Domovina TT Zagreb, 1992. Glavaevi, Sinia: "Prie iz Vukovara", Matica hrvatska, Zagreb, 1992. Ivankovi, Nenad: "Predsjednie, to je ostalo?", TIVA Varadin, 2000. Izetbegovi, Alija: "Sjeanja - Autobiografski zapisi", TKD ahinpai - Sarajevo, 2001. 181
Page 110

Izetbegovi, Alija: "Godina rata i mira". Ljiljan, Sarajevo, 1997. Jovi, Borisav: "Komadanje Jugoslavije", "Politika", 1992. Jovi, Borisav: "Poslednji dani S.RJ", autorsko izdanje, 1996. Jovi, Dejan: "Jugoslavija - Drava koja je odumrla", Prometej, Zagreb i Samizdat B92, Beograd, 2003. Jovi, Josip: "Sudbonosci", Verbum, Split, 2001.
266

Kadijevi, Veljko: "Moje vienje raspada - vojska bez drave"; Politika, Beograd 1993. Koprivica, Veseljko: "Sve je bilo meta", Monitor, Podgorica, 1996. Kovaevi-Putnik Daji, Slobodanka: "Hronologija jugoslovenske krize 1942-1993", Institut za evropske studije - Beograd, 1994. Libal, Michael: "Njemaka politika i jugoslavenska kriza 1991.1992.", Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb, 2004. Luarevi, Kerim: "Bitka za Sarajevo - Osueni na pobjedu", TZU, 2000. Lui, Ivo: "Tko (ni)je dijelio Bosnu", "National Security and .uture" Mamula, Branko: "Sluaj Jugoslavija", CID Podgorica, 2000. Mini, Milo: "Ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 19911995.", Drutvo za ugroene narode, Sarajevo - KULT/B, Minhen - Agencija "Mir", Novi Sad - "RAZLOG" - Zagreb; 2002. Owen, Lord David: "Balkanska odiseja"; Hrvatska sveuilina naklada, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 1998. Radulovi, Sran: "Sudbina Krajine", Dan Graf, 1996.
267

Rudolf, dr. Davorin: "Tumanovi pokuaji mirnog raspleta jugoslavenske dravne krize 1990. i 1991.", "Dr. .ranjo Tuman - vizije i postignua" UHIP, Zagreb, 2002. Silber, Laura i Little, Allan: "Smrt Jugoslavije", "Otokar Kerovani", Opatija, 1996. Stamboli, Ivan: "Put u bespue", Radio B92, Beograd, 1995. arini, Hrvoje: "Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloeviem 1993-95 (98), "Globus biblioteka", Zagreb, 1999. iber, Stjepan: "Prevare, zablude, istina: ratni dnevnik 1992."; RABIC, Sarajevo, 2000. Tomac, Zdravko: "Moji pogledi na sudbinske odluke", "Dr. .ranjo Tuman - neoprotena pobjeda" UHIP, Zagreb, 2003. Tomani, Milorad: "Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj", Medijska knjiara Krug, Beograd, 2001. Tomi, Zoran i Herceg, Nevenko: Izbori u Bosni i Hercegovini, Sveuilite u Mostaru, Centar za studije novinarstva, Mostar, 1998. Tuman, .ranjo: "Zna se", knjiga etvrta, Zagreb, 1998. Tuman, .ranjo: "Zna se", knjiga druga, Zagreb, 1993. Tuman, .ranjo: "Zna se", knjiga trea, Zagreb, 1995.
268

182
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.
Page 111

Tuman, Miroslav: "Krivi za zloin samoodreenja?", Udruga Sv. Jurja, Zagreb, 2003. Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj UNPRO.OR, Pan Liber, Osijek, 1995. Zulfikarpai, Adil; Gotovac, Vlado; Tripalo, Miko; Banac, Ivo: "Okovana Bosna", Bonjaki institut, Zuerich, 1995. " The Case of Slovenia", "Nova revija", Ljubljana, 1991. "Mass killing and genocide in Croatia 1991/92", Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 1992. "Stradanje Hrvata u ratu u Bosni i Hercegovini 1991-1993.", Mostar, kolovoza 1993.
269

"Glasnik - hrvatski politiki tjednik, broj 4-5, studeniprosinac 1989. "Glasnik - hrvatski politiki tjednik, broj 61 od 28. lipnja 1991. "Glasnik - hrvatski politiki tjednik, broj 78 od 25. listopada. 1991. "Glasnik - hrvatski politiki tjednik, broj 93 od 17. veljae 1992. Sabor Republike Hrvatske 1990-1992., Izvijea hrvatskog Sabora, Zagreb 1992. Hrvatski informativni centar: "Kronologija rata: agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu", Zagreb, 1998. Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske, Dnevni pregled, broj 101 od 24.1.1991., Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske, Dnevni pregled, broj 102 od 25.1.1991., Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske, Dnevni pregled, broj 103 od 28.1.1991., Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske, Dnevni pregled, broj 124 od 26.2.1991.,
270

Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske, Dnevni pregled, broj 125 od 27.2.1991., Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske, Dnevni pregled, broj 126 od 28.2.1991.

Internet izvori
Narodne novine RH, www.nn.hr Konferencija za tampu predsednika Srpske radikalne stranke dr. Vojislava eelja: nedjelja, 9.2.2003. ponedjeljak, 17. veljae 2003. utorak, 18. veljae 2003. http://www.novosti.co.yu Dobrica osi: "Pievi zapisi" ("Veernje novosti", Beograd, feljton, od 11.4.2002.), http://www.novosti.co.yu/vest.php?vest=37&rubrika=.eljton 183
I. Bili: Kronologija raspada S.RJ i nastank
271

a hrvatsk e drave
Page 112

Dr. Milorad Dragojevi: "Poslednja bitka JNA" ("Veernje novosti", Beograd, feljton, od 30.6.2003.), www.novosti.co.yu/vest.php?vest=414&rubrika=.eljton Milo Mirkovi: "Aleksandar Vasiljevi, general koji ne uti", ("Veernje novosti", Beograd, feljton, od 16.2.2003.), www.novosti.co.yu/vest.php?vest=298&rubrika=.eljton Milisav Sekuli: "Knin je pao u Beogradu", www.krajinaforce. cjb.net; http://krajinaforce.tripod.com/ B 92, Intervju dana, 7. rujan 1999., general Stevan Mirkovi, http://www.b92.net/intervju/07_09_mirkovic.shtml http://www.worldstatesmen.org "Dani", broj 112, 23. srpanj 1999., http://www.bhdani.com/arhiva/112/inter.htm "Nin": Interwiev: Boko Kruni: www.nin.co.yu/arhiva/2543/ 13.html www.nin-co.yu/2000-02/03/11377.html http://www.danas.org/svjedoci/html/Stjepan_Mesic.html http://www.danas.org/svjedoci/html/Borisav_Jovic.html "Nezavisna svetlost", broj 273 od 16 do 23. prosinca 2000.,
272

http://www.svetlost.co.yu/arhiva/2000/273/273-6.htm www.un.org/icty: svjedoenje Dobrile Gaji-Glii u procesu protiv Slobodana Miloevia, 21. i 22.10.2003., svjedoenje Borisava Jovia u procesu protiv Slobodana Miloevia, svjedoenje Milana Babia u procesu protiv Slobodana Miloevia, svjedoenje Mustafe andia u procesu protiv Slobodana Miloevia, svjedoenje Aleksandra Vasiljevia u procesu protiv Slobodana Miloevia 184
NA TIONAL S ECURITY AND T HE .UTURE 1-2(6) 2005.

273