METODIKA

HRVATSKOG JEZIKA
prof. Boica Vuji
ISPIT
- pismeni:
- 14 pitanja (kratki odgovori, zaokrui, definicije)
- 15. pitanje esej na zadanu temu
- usmeni:
- izvlaimo karticu 4 pitanja
ZADAE! su obavezne 3 za redom ne napisane zabrana izlaska na kolokvij
KOLOKVIJI:
- 1. semestar jedan kolokvij
- 2. semestar dva kolokvija
- ako poloim kolokvije ne moram na pismeni dio ispita
LITERATURA!
- udina-Obradovi Igrom do itanja (K, 1996.)
- Posokhova Ilona Razvoj govora i prevencija govornih poremeaja u djece
- Apel, Maserson Jezik i govor od roenja do este godine
- Miljak Uloga komunikacije u razvoju govora djece predkolske dobi (3 poglavlje) (1983.)
- Peti, Stanti, Veliki Jezine igre za velike i male (2008.)
- Goldberg Razvojne igre za predkolsko dijete (2003.)
POJAM I PRIRODA METODIKE
HRVATSKOG JEZIKA
- metodika je primijenjena didaktika uobiajeno znaenje
- didaktika oblik
- metodika sadraj
- odnos pedagogije, didaktike i metodike kao odnos opeg, posebnog i pojedinanog
- temeljno polazite u odreenju metodike odgojno-obrazovni in smisao i svrha prijenosa
sasvim konkretnih ljudskih spoznaja, znanja, umijea, vjetina na one lanove ljudske zajednice
koji ih nisu usvojili
- institucije: obitelj, vrti, kola, razne organizacije
- uobiajeni oblik odgojno-obrazovnog ina aktivnost, nastavni sat
- sam in nastaje kao meusobna aktivnost i suodnos uenika, nastavnih sadraja i uitelja
- metodika konkretan nastavni sadraj iz konkretnog nastavnog predmeta koji uenici
odreenim metodikim instrumentarijem trebaju usvojiti kao znanje ili vjetinu
- metodika je bitno odreena sadrajem odgojno-obrazovnog procesa
- sve to se zbiva u odgojno-obrazovnoj praksi kao prijenos znanja i iskustva podruje je
metodike
- nema univerzalne metodike metodika svakog predmeta pa i cjelina i disciplina unutar nekog
predmeta ili znanosti (npr. metodika hrvatskog jezika i knjievnosti, ali i metodika lirike, epike,
proze)
- metodika je primarno praktina disciplina u njoj se primjenjuju postojea praktina iskustva
i teorijske spoznaje
- odgoj i obrazovanje kao spontane, a zatim i organizirane ljudske funkcije nastale su primarno
kao praksis, kao iskustvo
- teorijsko uoblienje nastalo je tek kasnije evolucijom ovjeka, njegove svijesti i spoznaje
- metodika je po svojoj praktinoj utemeljenosti tehnoloka, odnosno komunikacijska disciplina
- u osnovi rijei metodika metoda temeljna kategorija filozofije i svake znanosti
- u poetnoj etapi razvoja odgoja i obrazovanja pedagogija je zapravo bila metodika jer su se
odgoj i obrazovanje svodili na metode uenja i pouavanja, dok su teorijski aspekti pripadali
filozofiji prvi pisci pedagokih, ali i metodikih rasprava: Platon tvorac prve opsenije
teorije odgoja i Quintilijan (1.st.n.e.) tvorac prve metodike
- predmetna specijaliziranost odgajatelja/uitelja nakon razvoja znanosti i tehnike u 19. st.
nastanak metodike kao zasebne teorijske/znanstvene discipline
- prakseoloka (praktina) strana metodike personalizacija u dobrom metodiaru visoko
metodiko umijee, pedagoke atraktivnosti i po odgojnim uincima vrlo kvalitetno
- metodiko umijee istodobnost prakse i teorije
- nune pretpostavke za uspjenog odgajatelja/uitelja sklonost prema tom pozivu, poznavanje
struke i osposobljenost u metodikoj praksi i teoriji
q struktura metodike
- temeljna jedinica metodiko polje formira se na podruju dodira i djelominog proimanja
osnovnih injenica odgojno-obrazovnog ina: dijete/uenik nastavni sadraj mehanizmi
posredovanja nastavnih sadraja (pedagoka komunikacija)
- dijete/uenik subjekt s odreenom psiholokom strukturom koja se diferencira genetski i
generacijski kolektivan i individualan pristup
- kronoloka i intelektualna dob uvjetuje primjenu posebnog i opeg metodikog
instrumentarija
- nastavni sadraji i vjetine koje dijete/uenik treba usvojiti tijekom odgojno-obrazovnog
procesa
- odgojno-obrazovna svrha temeljni je kriterij za transformaciju znanstvenog sadraja u nastavi
- znanstveni stav znanosti o knjievnosti bitan za ukljuivanje djela u nastavni program i
njegovu interpretaciju
- matina znanost znanstvena osnova predmeta i njegove metodike
2
- struno je i metodiki kompetentan samo onaj odgajatelj/uitelj koji je osposobljen kao
strunjak matine znanosti
- pedagoki regulatori odgojni ciljevi postavlja ih drutvena zajednica ili sami
odgajatelji/uitelji
- pedagogijske znanosti bitni trei sudionik metodikog polja
- psihologija, matina znanost i pedagogijske znanosti supstratne ili supstancijalne (u temelju,
u osnovi neega) znanosti za svaku metodiku
- filozofija sa svojim disciplinama (estetika, etika i logika), kibernetika (s teorijom sustava,
teorijom informacija i teorijom upravljanja), sociologija, lingvistika i druge korelacijske
znanosti
- pomone znanosti sudjeluju u isto znanstvenim istraivanjima programiranja i recepcije
pojedinih nastavnih sadraja statistika, politologija, povijest umjetnosti, etnografija,
informatike znanosti
- metodika kao epistemioloki subjektivitet nastaje meuodnosom vie znanosti pa je ona
tipina interdisciplinarna znanost
IZVORI I SREDSTVA U AKTIVNOSTI
HRVATSKOG JEZIKA
- aktivnost vezana uz razvoj govora i knjievnost ima svoju materijalnu i tehniku osnovu
materijalna sredstva na kojima utemeljuje proces odgoja i obrazovanja
- tradicionalna didaktika razlikuje nastavna sredstva definirajui ih kao didaktiki oblikovanu
izvornu stvarnost i nastavna pomagala koja su zapravo orua za rad u izvornoj stvarnosti
izvan kole i u koli
- Been nastavna sredstva a obzirom na njihovu aktivnu ulogu u nastavnom procesu izvori
znanja ili izvori odgojno-obrazovnih utjecaja budui da neka od njih imaju sva obiljeja
specifino organiziranog nastavnog procesa/aktivnosti
- primarni tekstovi isti tekstualni izvori
- sekundarni vizualni, auditivni, audiovizualni koji su nastali na osnovi tekstualnih
- primarna sredstva izvorni umjetniki tekstovi predvieni programom prie, bajke, basne,
dramska ostvarenja, lirske pjesme prilagoeni uzrastu
- prireeni tekstovi oni su takoer izvorni, ali nisu originalna izdanja, ve izdanja s posebnom
svrhom, sastavljena po posebnim kriterijima
+ nastavni izvori, nastavna sredstva i nastavna pomagala
- katkad se poistovjeuju no valja ih razlikovati
- nastavni izvori svaki ostvaraj hrvatskog jezika u svim njegovim usmenim i pisanim
oblicima, dakle tekst uzet u najirem lingvistikom znaenju te rijei
- nastavno sredstvo prijenosnik teksta, sredstvo kojim se tekst ueniku predstavlja, predouje
- nastavno pomagalo je naprava, aparat ili stroj potreban za pokazivanje
(npr. izvor: Baanska ploa; sredstvo: odljevak ili fotografija; pomagalo: grafoskop,
projektor...)
- kada je rije o tekstovima u slubi nastavnog izvora, moemo razlikovati 3 vrste:
a) tekstovi dani neposrednom ivom rijeju
b) tekstovi dani prijenosom ive rijei
c) tekstovi dani pismom
3
a) odgajatelj je prvi izvor u uenju hrvatskog jezika svojim primjerom i svojom jezinom
naobrazbom on mora biti najpozvaniji i najpouzdaniji poticatelj razvoja djejeg govora i
tuma tekstova knjievnih djela
b) u razdoblju videa, radija, televizije i filma, raunala...odgajatelj treba iskoritavati ivu rije
koju posreduju ta priopajna sredstva
c) pisana rije u realizaciji aktivnosti rukopis (odgajateljevo pisanje), rukopisne isprave
(tiskana sredstva, letak, plakat, novine, asopis, knjiga), elektronska (video, film, raunalo)
+ AUDITIVNI (UJNI) IZVORI
1. iva rije odgajatelja, djece i drugih sudionika u aktivnosti
- u sadanjem odgojno-obrazovnom sustavu i dalje je nezaobilazan izvor novih spoznaja sam
odgajatelj
2. radioprijenos, radio-snimke i druge audio-snimke
- radioprijenos prijenos ive rijei putem radija
- radioemisije mogu biti jezinog karaktera, dakle namjenske, a mogu posluiti i kao
lingvodidaktiki predloci u razvoju i usavravanju govora/pravogovora
+ VIZUALNI (VIDNI) IZVORI
- a aktivnosti hrvatskog jezika to su:
a) pisani tekstovi (predstavljeni razliitim grafikim nainima
b) tekstovi prikazani ekranom (dijapozitivi, dijafilmovi, nijemi filmovi, raunalni tekstovi)
c) crtei, slike, fotografije, skulpture, modeli, iva i neiva priroda (s tekstom ili bez teksta)
- funkcionalnost i uspjeh u ostvarivanju nastavnih zadaa mora biti svrhom uporabe izvora,
sredstava i pomagala, a ne teorija za atraktivnim teatralnim uincima bez didaktikih
uinkovitosti!
METODE U AKTIVNOSTIMA
HRVATSKOGA JEZIKA
- u organizaciji i izvoenju aktivnosti hrvatskog jezika spominju se i metode
- postoje razliite definicije nastavne metode jer postoje i razliiti kriteriji u njihovom
odreivanju
u metodiko-didaktikoj literaturi spominju se kriteriji kao to su:
a) stupanj sudjelovanja ljudskih osjetila vizualni, auditivni manualni (dodirni,
taktilni) i intelektualni
b) misaone djelatnosti m. analize, sinteze, indukcije, dedukcije, usporeivanje,
poistovjeivanje...
c) odnos meu djetetovim i odgajateljevim djelatnostima odgajateljevo izlaganje,
razgovor djeteta i odgajatelja, djetetov govor
d) na temelju prinosa Glinzovih operacionalnih lingvistikih metoda u metodiku
neki njemaki autori razlikuju: zvune pokuse, pokuse premjetanja, pokuse
zamjene i pokuse preoblike
e) komunikacijska didaktika razlikuje 3 skupine metoda verbalne, vizualne i
prakseoloke
4
- D. Rosandi razvio je bogatu lepezu metoda prilagoenih nastavnom predmetu, odnosno
aktivnosti metode asociranja, diferenciranja (razlikovanja), razgovora, pokazivanja,
dopunjavanja, ispisivanja, prestizanja, viestrukog izbora, izgovora, izostavljanja, navoenja,
objanjavanja, podcrtavanja, rada s tekstom, rada s tablicom...
DEFINICIJA ZNANSTVENE METODE
- enciklopedijski rjenik pedagogije = nastavne metode su svrsi shodni naini zajednikog rada
nastavnika/odgajatelja i uenika/djeteta u toku nastavnog procesa/aktivnosti pomou kojih
uenici/djeca predkolske dobi stjeu znanja, vjetine i navike
Stjepko Teak uspostavlja hijerarhiju odnosa i razlikuje:
a) osnovne vrste metoda
b) podvrste osnovnih metoda
u osnovne vrste metoda ubrajamo:
- metode usmenog izlaganja (monoloke metode)
- metode razgovora (dijaloke metode)
- metode itanja (tekstovne metode)
- metode pisanja (grafijske metode)
- metode crtanja (likovne metode)
- metode pokazivanja (demonstracijske metode)
- metode fizikog rada (prakseoloke metode)
- u osnovne vrste mogu se jo ubrojiti:
- promatranje, sluanje, razmiljanje, matanje
NASTAVNI ILI METODIKI POSTUPAK
- kombinacija vie osnovnih metoda ili njihovih podvrsta u istom nastavnom koraku, odnosno
aktivnosti
- to moe biti razgovor sa zapisivanjem, izlaganje sa zapisivanjem, razgovor s itanjem, itanje
s podcrtavanjem, heuristiki (razgovor u kojem se otkriva neto novo kroz pitanja i odgovore
se dolazi do neke spoznaje) razgovor s itanjem i zapisivanjem, sluanje s pisanjem,
promatranje s usmenim izlaganjem
- temeljni kriterij za razdiobu nastavnih metoda na osnovne vrste i njihove podvrste za Stjepka
Teaka je zajednitvo uenika i nastavnika, odnosno djeteta i odgajatelja
+ VRSTE METODA USMENOG IZLAGANJA:
- opisivanja zapaanje pojava i promjena u prostoru opisivanje po promatranju, sjeanju,
mati, objektivno, subjektivno, produktno, reproduktno
- pripovijedanja zapaanje pojava i promjena u vremenu prianje, prepriavanje,
izvjetavanje
- analitikog/sintetikog tumaenja utemeljena je na razumijevanju pojava glede njihove
sloenosti ili razloenosti objanjavanje, definiranje, saimanje, ralanjivanje
5
- upuivanja (instrukcije, metode zahtijevanja) utemeljena je na planiranju budueg vlastitog
ili tueg ponaanja upozorenje, nareivanje, odluivanje
- metode razgovora moemo razvrstati prema:
1) stupnju samostalnosti u razgovoru vezani razgovor (katehetiki, reproduktivni);
usmjereni (heuristiki, poslovni, debatni, intervju); slobodni razgovor (djeca
slobodno razgovaraju bez nametanja teme i smjera razgovora)
2) metodikoj namjeni motivacijski razgovor, heuristiki (sustavom usmjerenih
pitanja odgajatelj dovodi dijete do samostalnog zakljuka i spoznaje), akademski ili
raspravljaki (razgovor se vodi ravnopravno jer ni po usmjeravanju ni po cilju
provodna nit ne mora biti u rukama odgajatelja), reproduktivni na postavljeno
pitanje oekuje se unaprijed odreeni odgovor, a katehetiki razgovor ne doputa ni
stilske izmjene
3) praktinoj usmjerenosti razgovorne igre, telefonski razgovor, poslovni ili slubeni
razgovor
- metode itanja
- katkad se poistovjeuju s metodama rada na tekstu koji je kombinacija itanja s drugim
metodama zapravo metodiki postupak
- metode itanja mogu se razvrstati prema razliitim kriterijima
razlikujemo:
- itanje na glas (pojedinano, naizmjenino, zborno)
- itanje u sebi
prema doivljajno-spoznajnim zadacima razlikujemo:
- metode logikog itanja
- metode usmjerenog itanja
- metode interpretativnog itanja
- metode stvaralakog itanja
- metode crtanja
- prema vrsti crtea i stupnju crtake slobode obuhvaaju metode slobodnog crtanja, metode
usmjerenog crtanja, metode geometrijskog crtanja
- metode pokazivanja (demonstracije)
- razvrstavamo ih po nainu percipiranja vizualne, auditivne, taktilne, olfaktivne (njuh),
gustativne (okus)
- metode fizikog (praktinog) rada
- temelji se na fizikim radnjama koje nisu pretpostavka za dosad navedene metode (npr.
itanje, pisanje, crtanje), a razvrstavaju se prema nainu i vrsti fizikog rada metode runog
rada, metode strojnog rada (npr. raunalo), metode tjelesnih pokreta (mimika, hodanje, ples,
igranje)
6
OSNOVNE JEZINE DJELATNOSTI
4 sluanje
4 govor (govorenje)
4 itanje
4 pisanje
q SLUANJE!
- radnja slunih organa kojim se zapaaju govor i drugi zvukovi
- sastavni element govora stanju sluha i razvoju sluanja svakog djeteta treba posvetiti
pozornost
- sluni osjet nastaje na temelju prijama zvunih valova u organima za sluh
- 16 20 tisua titraja u sekundi; prejaki zvukovi izazivaju bol
- sluni osjet omoguuje sluhovno pamenje pamenja zvukova koje ujemo i koje moemo
reproducirati
- psiholozi naglaavaju znaenje sluanja srokovanih pjesmica ve od 2. godine ivota
- rima pogoduje razvijanju osjetljivosti za glasovnu strukturu jezika jer djeca uoavaju da
razliite rijei mogu imati isti zavretak
- u 1. razredu nastavlja se sluati i itati rimovane stihove i bogato ih rabiti u pouavanju
glasova i slova
- zvukovi: umovi i tonovi
- um nepravilno treperenje zvunih valova
- zvuk pravilno treperenje zvunih valova (visina, jaina, boja i trajanje)
- glasovi zvukovi koji nastaju radom govornih organa, odnosno titrajima glasnica
- osnovna svojstva glasova: glasnoa i zvunost
- razlikovanje umova i glasova poetna etapa u osvjeivanju pojma glasa
- korelacija aktivnosti izmeu jezika i glazbene kulture
- vrste sluanja (situacija uenja hrvatskog jezika za koje je bitna sastojnica sluanje):
a) sluanje radi prijama obavijesti (informacija) i poruka neorganizirano, no vano za
povezivanje djeteta s okolinom
b) sluanje radi razumijevanja drugoga kultura sluanja sugovornika, razumijevanje
tueg govora pa kada je izreen eliptinim izrazima
izgovor glasova u hrvatskog standardnom jeziku imanentnost (zaviajni izgovor) zamijeniti
standardom na osnovi ponaanja modela (uloga odgajatelja)
pravilno naglaavanje rijei sluno zapamivanje odgajateljeva izgovora
intonacija reenice razlikovanje reenica po ciljnoj usmjerenosti
vano je sluanje interpretativnog itanja i prianja/govorenja odgajatelja
q GOVOR/GOVORENJE!
- sposobnost i djelatnost izricanja misli i osjeaja pomou artikuliranih glasova i rijei
- neraskidivo je povezan s jezikom i miljenjem bitne oznake ovjeka kao svjesnog bia
- govor je ostvarivanje, odnosno karakterizacija jezika zvukova znaenjsko
sporazumijevanje meu ljudima
- govor je fizioloka, fonetska i sluhovna (akustina) pojava
- govor je najvre povezan sa sluanjem itanje govorenja napisanog teksta
7
O polazita za uspostavljanje odnosa prema djetetovu govornom izraavanju
- pratiti i poticati stupanj razvijenosti govora
- promatrati sposobnost artikuliranja glasova u hrvatskom standardnom jeziku
- naglaavanje u odnosu na hrvatski standardni jezik
- bogatstvo rjenika
- sposobnost artikuliranja manjih i veih govornih cjelina
- dijete dolazi u vrti s govornim osobinama svojih roditelja, odnosno lokalne sredine
- temeljna je zadaa odgajatelja da dijete privodi hrvatskom standardnom jeziku ne
omalovaavajui uporabu materinskog jezika
- djeca s lakim govornim manama: mucanje, tepanje, brzopletost, nagluhost (zbog nje dolazi
do nekih mana) svi zahtijevaju individualizirani pristup
- mucanje tekoa izgovaranja na poetku, u sredini ili na kraju rijei; nastaje zbog
otkazivanja govornih organa pri zauzimanju poloaja za izgovor sljedeeg glasa, a moe biti
uroeno i steeno zbog raznih stresova u djetinjstvu; s vremenom moe nestati i uspjeno se
lijei
- tepanje zamjenjivanje tee izgovorljivih glasova lakima; do zamjene dolazi dijete jo ne
moe glasove artikulirati ili zbog nenormalni razvijenih govornih organa; pomau vjebe
pravilnog izgovora
- govorne mane:
- vrskanje nemogunost izgovora glasa S
- ukanje izgovor glasa umjesto S
- zamjena glasa r ili izgovaranje francuskog (resikog) umjesto hrvatskog nadzubnog
- unjkanje govor kroz nos (ispravlja se promjenom navike ili operacijom nosa)
- brzopletost izgovaranje pojedinih glasova ili rijei ubrzanim tempom, pojaanim tonom
ili tiho pomae ponavljanje glasova za odgajateljem po taktu
- nagluhost uzrok govornih mana jer pravilnog izgovora glasova nema bez normalno
razvijenog sluha
KOMUNIKOLOGIJA
- govor je jedan teorijski pojam i oznauje mentalnu sposobnost ovjeka koja mu omoguuje
komuniciranje simbolikim sistemom
- komunikacija odraava nain shvaanja realnosti, a nain na koji komuniciramo govori o
dostignutim stupnjem socijalizacije
+ ZAKONI KOMUNIKACIJE
- nemogue je ne komunicirati
- verbalna i neverbalna komunikacija
- govor djeteta povezan je s njegovim ISKUSTVOM AKCIJAMA
- dijete nije u stanju izraziti one odnose kojih jo nije svjesno
q KOMUNIKACIJA I INTERAKCIJA
Miljak
- komunikacija je namjerna aktivnost
- interakcija dijete vri nenamjernu komunikaciju
8
Bratani
- interakcija je aktivan odnos izmeu dviju ili vie osoba pri kome jedna utjee na drugu
zauzimanje stavova prema drugima
- komunikacija interakcija putem znakova, proces stvaranja znaaja i uzajamne razmjene
znaaja
KOMUNIKACIJA
- obavijest se moe shvatiti na razliite naine
- kvadrat obavijesti ima etiri strane:
- predmetni sadraj sam sadraj
- samooitovanje govori o nama, o poiljatelju
- odnos govori o odnosima meu onima s kojima razgovaramo
- apel moda neto drugo elimo iskazati
O ZNAAJ GOVORA ZA RAZVOJ
- govor se ui
- govoru se od samog roenja mora posvetiti posebna pozornost
- govor je sredstvo izraavanja i nain prenoenja ivotnog iskustva
- razvoj govora traje cijeli ivot
- predkolski period kritini optimalan za razvoj govora
4 KAKO SE RAZVOJA GOVOR?
- sazrijevanjem (maturacija) i poticanjem
- prva godina tiho uenje
- druga i trea godina najintenzivnije uenje govora (prosjean dvogodinjak ui dnevno 10
novih rijei)
O UTJECAJ NA RAZVOJ GOVORA
- dijete ima genetske predispozicije za govor
UNUTARNJI zdravstveno stanje djeteta, inteligencija, mentalne sposobnosti, spol,
vid...
VANJSKI socijalne interakcije i stimulacije djeteta
- okolina obitelj, odgojno obrazovne ustanove, sredstva komunikacije, bilingvizam
- VANJSKI IMBENICI
- odnos s majkom majka nije pasivna
- stvaranje socio-emocionalne veze
- zadovoljavanje djetetovih potreba
- tumaenje djetetovih signala princip primjerenosti kod majke vremenski ogranieno
- bioloko ogledalo veza izmeu djetetove AKCIJE i majine REAKCIJE
- znaaj zajednikih aktivnosti majke i djeteta
- ponavljanje akcija, sekvence sve dulje
UVJETI ZA PRELAZAK IZ NEVERBALNE FAZE U VERBALNU
- socio-emocionalna veza
- postojanje predlingvistike faze prihvaati djetetovu inicijativu i verbalizacija djetetovih
reakcija
- situacijski govor
9
- zajednike aktivnosti
- postojanje standardnih aktivnosti
- njegovati IGRE oponaanje, itanje, prianje, spontane djeje igre
PONAANJE ODRASLE OSOBE
- proirivanje, telegrafski govor (30%)
- jednostavan govor
- redundanca ponavljanje
- razumljivost sporo i jasno
- pravilan izgovor - model
- izravan govor upuen djetetu
- govoriti naizmjence dovoljno vremena
- objanjavanje svega to radimo ili percipiramo
- pitanja otvorenog tipa
q PREDLINGVISTIKA FAZA
- od roenja do 2 mjeseca FAZA KRIANJA osjeaj ugode i neugode oputeni ili zgreni
miii
- pojava SOCIJALNOG OSMJEHA
a) od 2 do 4 mjeseca FAZA GUKANJA bez obzira na rasno, kulturoloku sredinu isti
repertoar glasova i djeca bez obzira na intelektualne kapacitete ili specifine sredinske
uvjete (mentalna retardacija), gluha i nagluha djeca
b) od 4 do 5 mjeseca BRBLJANJE ILI SLOGOVNO GUKANJE govorno suavanje
- djeca koja puno plau manje guu zadovoljavanje fiziolokih potreba
c) oko 7 mjeseca FAZA SLOGOVNOG GLASANJA nastavlja se govorno suavanje
- dijete spaja po dva sloga upotrebljava samo glasove iz svoje socijalne sredine
- slie rijeima ali ne oznauju, igra govornim aparatom
4 RANI GOVOR
- HOLOFAZE => jedna rije za cijelu situaciju
- slui se rijeima koje imaju vrlo iroko znaenje (npr. vauvau) EKSPANZIJA ZNAENJA
(Vidio sam psa. Bojim se psa. Pas je doao. Vodio bi psa.)
- prva rije ima znaenje reenice ili cjelokupnog komunikacijskog konteksta
- mnogo neverbalnih signala
- djeaci poinju kasnije desna strana je verbalna
- prvo se javljaju imenice zatim glagoli
- postepeno zanemarivati neverbalne signale
O PRVA GODINA PREDVERBALNA FAZA
- dijete mnogo vie razumije nego to je u stanju rei
- obino traje izmeu 10 15 mjeseci
- igre govornim aparatom
- postepeno se stvara veza izmeu ZNAKA i OZNAENOG
- radije sluaju glas majke od drugih glasova
- socijalna izolacija djeteta
- hospitalizam
O DRUGA GODINA
- pedesetak rijei, razumije mnogo vie
10
- nazivaju se imenom, razgovaraju sa sobom
- EHOLALIJA esta i stalna pojava ponavljanje jedne ili vie rijei
- pitaju o nazivima predmeta, imenovanje
- geste pokazivanja
- tumaenje djetetovih neverbalnih znakova i govorno oblikovati
O TREA GODINA
- iri se vokabular
- ispravno se slue osobnim zamjenicama i mnoinom
- jo ima drugih monologa
- motivirani za prie vole ponavljati
- poetak kreativnosti neologizmi izvedenice iz standardnog jezika koristi analizu
sastavnih dijelova jedno pravilo primjenjuje u slinim situacijama
- ''Zato uri doma? Ba si pravi domar.'' (domar neologizam onaj koji uri doma)
O ETVRTA GODINA ZLATNO DOBA DJEJIH PITANJA
- spoznaja pitanja traenje informacija 'to j e to?''
- socijalno komunikativna sredstvo komunikacije, uspostavljanje suradnje
- priznati da neto ne znamo izvor informacija
- postaviti mu protupitanje
O PETOGODINJACI I ESTOGODINJACI
- najee ispravno i gramatiki tono
- vole itanje, sluanje, govorne igre
- razvijanje preditakih umijea
- veina djece ve pravilno izgovara sve glasove rad na artikulaciji
4 INTELEKTUALNI I GOVORNI RAZVOJ
- intelektualne sposobnosti moraju biti razvijene do odreenih granica
- dijete treba razumjeti nau poruku (Donesi mi lutku.)
- razvoj govora - skokovit
- individualiziran ponekad dijete prestane priati
- MILJENJE I GOVOR egocentrian i socijalizirani govor

INTERPRETATIVNO ITANJE
- u metodikoj literaturi postoje razliiti termini kojima se oznaava itanje beletristikog teksta
izraajno, estetsko, interpretativno uvrijeen pojam u sustavu kolske interpretacije kao
etapa nastavnog sata
- u odreivanju pojma u obzir se uzimaju lingvistike i metodike odrednice
- interpretativno itanje zasniva se na vrednotama govorenog jezika
- interpretativnim itanjem pjesnika poruka u zvunom obliku prenosi se do sluatelja
prijenos misaonog i emocionalnog sloja pjesme
- interpretativno itanje odlikuje se emocionalnom i logikom izraajnou impresivno i
ekspresivnim, konotativno
11
- primarna zadaa prijenos autorovih misli i osjeaja, oivotvorenje emocionalne i logike
strane teksta
- Teko je mrtvilu tueg slova posuditi ivot vlastita govora. Tonko Lonza
- ita oivotvoruje autorove poruke, na odreeni nain interpretira tekst, govorno ga
osmiljava donosei njegovu smisao, organizaciju, njegovu prirodu
- takav pristup tekstu nosi stvaralaka obiljeja oblik umjetnike kreacije
- Bogatstvo mogunosti realizacije i opasnosti da tekst ne bude iznevjeren. Gogolj
- nastava integrira interpretativno itanje u svakodnevni program
- u sustavu kolske interpretacije 3 etapa nastavnog sata (nakon motivacije i najave)
- interpretativno itanje moe biti i u motivacijskom dijelu sata
- interpretativno itanje moe se odrediti i kao podruje u okviru nastave izraavanja i jedan od
postupaka metode rada na tekstu
pripremanje teksta za interpretativno itanje
ita teksta prethodno mora doivjeti i spoznati tekst na svim njegovim razinama
izraavanje emocionalnih svojstva teksta rezultat je njegovog poznavanja
faze pripremanja teksta za interpretativno itanje:
A. upoznavanje idejno estetskih znaajki: ita dovodi u sklad po nuenu varijantu s
osobnim doivljajem i shvaanjem. Pri itanju svakoga segmenta teksta treba
odrediti to se itanjem eli postii kakve predodbe i misi elimo potaknuti kod
sluatelja.
B. itanje teksta pred auditorijem: prije itanja nastavnik budi interse kod uenika,
oslobaa zakoenost i priprema za akustinu ..
itanje je estetski i najsveaniji trenutak sata u kojem se ueniku otkrivaju novi svijetovi i
zato je za taj in potrebna obostrana priprema.
upoznavanje djeteta s knjigom
dijete u kontakt s knjigom dolazi prije nego sto naui itati
znaaj interakcije izmeu djeteta i doraslih tijekom itanja
dijete moe voditi aktivnost i stvara naviku itanja
intuitivno poduavamo djetetu jeziku, pisanju i itanju

EVOKACIJA
motiviramo dijete da se prisjeti onoga sto ve zna
novo znanje povezati s starim, osobni program djeteta
dijete izraava svoje znanje i razumijevanje putem govora, razmiljanja
djetetovo je gledite razliito od gledita odraslih
sistem upoznavanja
djece s knjigom
ERR
EVOKACIJA REALIZACIJA REFLEKSIJA
12
u skupini daju razliite odgovore na iste probleme to moe stvoriti problemsku situaciju
sto je pozitivno
evokacija uvoenje u knjigu:
1. upoznavanje s knjigom, autorom, naslovom, ilustracijom o emo se radi u
knjizi, glavni junaci itd
2. realzicaija znaenja itanja /sluanja djeca dolaze u kontakt s novim
idejama u samom tekstu.
- Podravati interese za sadrajem koji je izazvan u prvoj fazi
3. slijedi itanje teksta s osjeajem za dramatiku
4. vana atmosfera u kojoj se ita (svijea, glazba)
REFLEKSIJA
razgovor nakon itanja
djeca slobodno izraavaju svoje ideje
kakva ti je pria , zasto?
na sto te podsjea
vanost smoizraavanja
razmejna idej a meu djecom
integracija svih informacija
izraavanje
ciljevi pri upoznavanju djece s knjigom
razvijanje ljubavi prema knjizi
razvijanje i uvrivanje kulture itanja
obogaivanje govora, razmiljanja, mate i kreativnosti
obogaivanje emocija
spoznaja da je knjiga izvor informacija
obogaivanje i ohrabrivanje za komunikaciju
ohrabrivanje za itanje i pisanje
savjeti za razvijanje navika itanja
itajte djeci savki dan
govorite io knjigama s naklonou i ljubavlju
sami esto koristite knjige
uredite centar itanja
osigurajte kontakt dijete s knjigom
izraujte knjige s djecom
pozivajte ilustratore i pisce
posjeujte knjinice i knjiare
neka roditelji, djede i bake, braa i sestre sudjeluju u aktivnostima vezanim uz knjigu
organizirajte dan s mojom najdraom knjigom
centar itanja
o moguiti samostalno biranje knjiga
knjige na dohvat ruke djeteta
razliite po tematici:, veliini, oblicima, kazete, radio diktafoni, asopisi, enciklopedije
knjige koje su djeca sam izradila
dovoljan broj knjiga za svu djecu
13
pomoi roditelju oko knjiga: dati mu informacije o dobrim knjigama, nainu itanja:
omoguiti roditeljima jednostavna pristup knjigama. mogu zajedno s djecom birati i ponijeti
kui.
ruksak itanja
sadri knjige za djecu i strunu literaturu za roditelje
pismo roditeljima u kojem se objanjava svrha ruksaka
biljenica za odgovore i pitanja
ostale zanimljive obavijesti
putuje od vrtia do kue
stvar se zajednika navika itanja
poinju itati vie strune literature
vjetine i sposobnosti potrebne za itanje i pisanje:
+ dijete e treba: voljeti i uivati u knjigama da bi eljelo nauiti itati i pisati. Imati
znanje u svijetu koji ga okruuju da bi mogla razumjeti smisao. Imati sposobnosti da dobro
koristi vlastiti jezik i uivao u glasovima, rimi pjesmica. kontrolu ruku
+ posebice e trebati: povezivati zvukove jezika sa slovima abecede. Biti sposobno
napisati ta slova. ponekad e ih prepoznati i ovisno o tome kako su sastavljene ili zato to su mu
te rijei poznate od prije
+ istrauje kako se jezik upotrebljava
otkriti kako se rijei tono piu
istraivati putem vlastita itanja i pisanja razliitih oblika tekst
priprema za itanje
neka dijete vidi nas da itamo i piemo
itati djetetu stvoriti da on moe samostalno itati
mjesto za itanje, itati zajedno, listanje knjiga
dobro je raspravljati o znaenju rijei kad itamo
puno razgovarati
dobre ilustracije e pomoi shvaanju prie i motivaciji
pjesmice u rimi
posjeivanje knjinici
kakvo bi itanje trebalo biti
uitak atmosfera i okruenje
ne prisiljavati dijete da ita ili da mu vi itate
pravilno odabrano vrijeme itanja
da samo odabere knjigu koju eli da mu itate
ne traiti savrenstvo
ne s previe opisa statine sadraje
odaberite knjige za koje znate da ih dijete ve voli
u kojima ilustracije jesno dopunjuju tekst
kakva jezik treba biti
precizan, raznovrsna, ritmian, raznovrstan i redundantan
koristiti razliite rijei da bi opisali slian dogaaj
uvoditi dijete u razgovore u najranijoj dobi aktivno sluanje
igrati se govornih igara, igra rimovanja
igrati se jezikom-izmiljati brojalice i pjesmice
14
rimovanje vrlo je vano jer uoava ritminost ponavljanja rijei pomae mu da
zapamti IZGLED rijei pa e je kasnije opisati
neispravljanje ranog govora - sluati to nam dijete govori ne prekidati
kada zavri sa prianjem pitati ga tek onda
ne birati neverbalnu komunikaciju tijekom govora
pokuati zajedno s djetetom oblikovati dogaaje jednostavnom reenicom
pokuati nacrtati ono o emu smo priali
osobitosti sluanja
sluanje temelj uenja govora
imaju tekoe u zadravanju panje
u slunom uoavanju i razlikovanju
imaju suen opseg slunog pamenja (ne uspijeva zapamtiti ili ponoviti) nove i
nepoznate rijei, slog reenice
rijei koje su nove i nepoznate preuju
razlikovanje umova, zvukova, tonova, slogova
proirenje rjenika
pasivni u aktivni
razumijevanje i poznavanje znaenja rijei preduvjet za pamenje aktivnog govora
dobro razumijevanje rijei potpomognuto je konkretnim iskustvom i ponavljanjem
teme i sadraje treba proiriti novim iskustvima i doivljajima
prepriavanje pria uz slikovnice svakodnevno
SLIKOVNICE
potekoe u razumijevanju slikovnica
dekodiranje
prepoznavanje nekih objekata u slikovnici ve s godinu dana ivota o njim ima
izravno iskustvo
tek kasnije prepoznaje neke odnose izmeu likova ili predmeta
prvo prepoznaje maku, a kasnije da pas lovi maku
dekodiranje slike
q slika je statina, a dogaaj koji se opisuje dinamian (statino se mora
tumaiti kao dinamino) potreban mentalni napor razumijevanja
slikovnog jezika i njegovo pretvaranje u govorni izriaj
q slikovnica nije materijalni trodimenzionalni oslonac
q ne postoji vanjska realna akcija
q slika najmanje materijalizirani medij sa slikom se ne moe rukovati
ve se samo moe zamiljati akcija
q slika je zamjena, supstitut za realno i omoguava kontaktnu akciju
q o tome se moe samo razmiljati
kako itamo slikovnicu?
q dijaloko itanje slikovnice
q morfoloko itanje slikovnice
q spontano na djetetov zahtijeva
q kombinacija slika i govornog izriaja
dijaloko itanje
15
q odrasli govorno komentira to se na slici nalazi
q omoguava da dijete sliku shvati kao dogaaj
q ispunjava one praznine koje mu slika ne prikazuje
q statinom elementu slike daje se vremenska i prostorna dimenzija
q poticati dijete na samostalno itanje slikovnica, komentare, pitanja
q vano neverbalno obiljeje komunikacije kojima dijete stvori postaju jasnije i
zanimljivije
q dobar model standardnog knjievnog jezika
q lo izbor pria od strane odraslih, biraju prie koje su prejednostavne ili preteke
q prvo upoznati sa slikovnicom, slikama slobodno ih djeca interpretiraju
q slikovnicu okrenuti svima, mogue je tijekom itanja objanjavati, stvoriti digresiju,
komentirati
q mirno mjesto, djeca su ugodno smjetena, fiziki blizu odgojitelju
q izmislimo svoju slikovnicu, ilustrirajmo je i napiimo tekst
BAJKA
q obino poinje realistiki prelazi u udesan svijet i nudi nadu u budunost
q koristi univerzalne simbole, upoznaje djecu s problemima i nainima njihova
rjeavanja
q vrijednost bajke ima vie nivoa znaenja i razumijevanja ovisno o dobi djece
znaenje bajke
O pozitivna uloga u socijalizaciji djece
O nudi djeci jednostavan odgovor o dobru i zlu uvjerava ga da e dobro biti nagraeno
O prua emocionalno rastereenje, osjeaj vladanja situacijom i snagu da probleme moe i
u stvarnosti prevladati
O koristimo u izvornom obliku
O izmeu 4-9god
O prerada bajke sukladna iskustvu, intelektualnom razvoju
pojam o dobru i zlu
O predmoralna faza
O od 0-2 god dobro je ono to je ugodno
O egocentrina faza 2-4 god. priznaje se autoritet roditelja, alisu vlastiti interesi
najvaniji znaaj kazne zlo se kanjava
O druga egocentrina faza od 4-9 god. Slino kao kod prethodnoj ali vanost nagrade
je posebno naglaena
O dobro je ono to se nagrauje
prianje bajke
zajedniki emocionalni doivljaj
izraajno i emocionalno obojeno
proitati ili itati ponovno ukoliko djeca to ele
ponekad je potrebno neto ispustiti ukoliko to na djecu emocionalno djeluje
ponavljanje dok djeca za to pokazuje interes
sklad lingvistikih i paralingvistikih elemenata
uloga pjesme u ostvarenju odgojno obrazovnih zadaa
16
pjesme kao govorni oblik esto se primjenjuju u radu s predkolskom djecom
djeca se s pjesmom upoznaju vrlo rano
djetetova dob odreuje izbor i duljinu, temu namjeru i metodiki pristup
djeja pjesma ima svoje mjesto u ivotu djejeg vrtia i u roditeljskom domu
usvajanje raznovrsnih stihova pridonosi razvijanju govorne kulture
pamtei sadraje pjesme dijete ui svoj jezik ui, usvajati i pjesnika
pjesma obrazuje i odgaja zadaa i sredstvo
pjesmom se moe utjecati na usvajanje elementarnog znanja, vjetina i navika iz svih
odgojno obrazovnih podruja
pjesmom se djeluje na misaone sposobnosti djece, i na njihove vjetine, kompetencije,
razvijanje razliitih aspekata njihove sposobnosti
pjesma budi emocije prema ljudima, prirodi, rodnom kraju, domovini
pjesma moe posluiti u ostvarivanju programskih sadraja iz materinskog jezika
pjesma moe posluiti kao poticaj za igru, za crtanje, modeliranje, slikanje, razgovor,
motivacija za stvaranje ugodnog razgovora, stvar ugodno raspoloenje, uvod u zajedniku
aktivnost
pravilnim izborom pjesme predkolsko dijete ui sluati glazbu poetske rijei, u njemu se
stvaraju akustike predodbe i asocijacije razvoj osjeaja za ritam i sluh
pjesma njeguje estetski doivljaj, razvija i budi emocije i zanimanje za ovu vrstu
umjetnikog stvaranja, pridonosi razvijanju estetskog ukusa
kriteriji pri odabiru poetskih tvorevina za djecu
1. svojom jednostavnou, melodioznou, ritmom, i slikovitou pjesma mora biti bliska
djeci
2. Pjesme mora odgovarati dobi djeteta:
u drugoj godini djetetu se mora recitirati brojalice s jednostavnom rimom i igre
rijeima vezane za ivahnu kretnju i vedro ponaanje
prvi susret s pjesmom u djejem vrtiu treba dijete animirati tako da ono pjesmu
zavoli
tematski pjesma treba biti
jednostavna i bliska djeci
omiljene su aljive i duhovite pjesme
djeca vole pjesme o ivotinjama, biljkama, njima bliskim predmetima, bliskim osobama,
prometu, blagdanima, igri
raznovrsna sadrajna strana pjesme omoguuje odgojitelju da izabere one to djeca vole,
ele i trae
jedna pjesma biti e izazov za izbor druge
uloga odgojitelja u izboru pjesme nije jednostavna
izbor ovisi o poznavanju djeje poezije, estetskom ukus, , poznavanju kognitivnih i
emocionalnih mogunosti djece i njihovih govornih izraajnih mogunosti
odgojitelj treba pjesmom buditi interes za poeziju izraavati doivljaj
uloga djejih asopisa
dijete voli pokazati ono to je nauilo
djeje priredbe, sveanosti
metodiki pristup pjesmi
nema recepta po kojem se pjesme interpretiraju, ue s djecom
17
inventivnost, fleksibilnost, traenje originalnog puta u ostvarenju zadaa
poetnik potreba poznavanja ispravnog naina rada s djecom
transpozicija prenoenje odreenih zamisli, stavova i postupaka u nove situacije
transpozicija elemenata mora biti prirodna osposobljenost odgojitelja da odreene
zadatke rjeava na razliite naine
odgojitelj regulator metodikog postupka potrebno planiranje i pripreme
prianje prie
nude simbolinu radnju koja odgovara naem unutarnjem svijetu i puno djeluje na
unutarnji svijet sluatelja obogauje ga i nadopunjuje
obogauje i grau djetetove unutarnji svijet predodbe
djeca: sve do 8 odnosno 10 god starosti spoznaju svijet preko simbolikih radnji, ona
pretvaraju svoje dojmove spoznajni okoli uz pomo pria
kad sama priaju mogu svoj unutarnji svijet podijeliti s drugima
pripovjeda
dijeli sebe sama
dok priamo ulazimo u raznovrsnu komunikaciju s publikom
prianje stvara odnos blizine
na kraju djeca nisu upoznala jednu priu nego su upoznala i jednog ovjeka
potiu djecu na spontani govor za vrijeme prianja (ako ga ne uguimo umirivanjem)
koritenje rekvizita ponekad dobro dolo
dijete treba uzor, mi kao pripovjeda i uzor smo djeci. gledajui nas i sluajui, ono se
ohrabruje za samostalno prianje pria i za govorenje pred skupinom
18