Fakultet elektrotehnike i raunarstva Unska 3 10 000 Zagreb

PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

(Seminarski rad)

ERP STANJE I TRENDOVI

Ime i prezime: Mario Gajak MBR: Af6/2004Z

Sadraj:
1. Openito o ERP sustavu _______________________________________________________ 3 1.1. Definicija _______________________________________________________________ 3 1.2. Arhitektura i tehnologija sustava _____________________________________________ 5 1.3. Poeljna svojstva ERP sustava _______________________________________________ 7 1.4. Prednosti i nedostatci ERP sustava ___________________________________________ 7 2. Kronologija razvoja ERP sustava _______________________________________________ 12 2.1. Inventory Control System - IC _____________________________________________ 12 2.2. Material Resource planning - MRP __________________________________________ 13 2.3. Manufacturing Resources planning MRP II __________________________________ 14 2.4. Enterprise resource planning - ERP __________________________________________ 15 2.5. Extended ERP __________________________________________________________ 16 3. Trenutno stanje ERP sustava ___________________________________________________ 18 3.1. Udio pojedinih ERP sustava na tritu ________________________________________ 18 3.2. ERP sustavi u Hrvatskoj ___________________________________________________ 20 3.3. Zastupljenost ERP sustava u pojedinim industrijama ____________________________ 21 3.4. Kratka povijest uvoenja SAP ERP sustava u Vetropack Strau ___________________ 22 4. Budunost ERP sustava _______________________________________________________ 24 5. Dodatak: Kronoloki pregled __________________________________________________ 26 6. Literatura __________________________________________________________________ 28

1. Openito o ERP sustavu

1.1. Definicija
ERP sustav je integirirani informacijski sustav koji slui za sveobuhvatnu podrku poslovanju, a koristi se u gotovo svim dijelovima organizacije nekog poduzea. ERP sustavi su fokusirani na potpuno integriranje svih aspekata od dizajna proizvoda, proizvodnje, materijalne evidencije, financijske evidencije, glavne knjige, upravljanja ljudskim resursima, pa sve do marketinga i prodaje. ERP prvenstveno nudi mogunost prilagodbe i uporabe gotovih programskih rjeenja odnosno, na taj nain, programsku podrku kreiranu po mjeri odreenog korisnika. Takvi se programski paketi mogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojeem softveru ili informacijskom sustavu dotine organizacije. Svojstva ERP programskih paketa su [1]: Sastoji se od vie podkomponenata i velikog broja unaprijed definiranih opcija Podrava stotine poslovnih funkcija i procesa rada Realiziran je u vie milijuna linija programskog koda U razvoj je utroena ogromna koliina vremena visoko kvalificiranih radnika

Prilagodba ERP modula konkretnom korisniku obavlja se posebnim alatima te posebnim ili standardnim programskim jezicima (npr. SAP koristi programski jezik ABAP). Naime, sam posao prilagodbe i uvoenja, kljuan je faktor za uspjenu instalaciju i uvienje ERP sustava. Bitno je napomenuti da je u dananje vrijeme veina ERP sustava raspoloiva u modularnom obliku, to proizvodnim, a i drugim organizacijama ostavlja mogunost da sustav kroje po vlastitoj mjeri i prema svojim potrebama i mogunostima. Bez obzira to se radi o modularnom pristupu, ERP sustav mora funkcionirati kao jedinstvena i integrirana cjelina. Broj modula i njihove mogunosti ovise o konkretnom proizvoau ERP sustava. Uvoenjem ovakvih sustava postie se znaajna produktivnost iz razloga to se proizvodnja promatra kao kontinuum, poevi od dizajna proizvoda, pa dalje preko nabave potrebnih sirovina za proizvodnju, same proizvodnje, sve do distribuiranja i servisiranja na terenu. ERP sustavi omoguuju da se npr. tehnike izmjene od strane inenjera, kao i promjene u dizajnu automatski prenesu u proizvodnju, tako da se izmjene ukljuuju u realnom vremenu. Za razliku od ERP sustava (Slika 2.), stari tradicionalni (obino kreirani unutar tvrtke) ne-ERP sustavi (Slika 1.) sastoje se od odvojenih funkcija podravanih zasebnim sustavima i tehnologijama a meusobno su povezani programskim rjeenjima za prijenos podataka (interfaces).

Financijsko poslovanje

Upravljanje proizvodnjom

Kadrovi i plae

Marketing i prodaja

Meuveza (interface)

Meuveza (interface)

Meuveza (interface)

Interni / Eksterni audit

Slika 1. Prikaz ne - ERP sustava

Financijsko poslovanje

Upravljanje proizvodnjom

Kadrovi i plae

Marketing i prodaja

Posluitelj

Baza podataka

Slika 2. Prikaz ERP sustava Kod ne-ERP sustava podaci se unose na vie mjesta te nije osigurana konzistentnost podataka, a promjene u jednom sustavu ne reflektiraju se automatski na drugi sustav. Nadalje, trokovi odravanja ovih sustava su visoki, IT strunjaci moraju poznavati razne tehnologije, a ako je sustav kreirao jedan strunjak iz kue, onda njegovim odlaskom nastaje dodatni problem kod

odravanja sustava. Zbog nemogunosti da se dobiju jedinstvene informacije iz svih odjela, javljaju se problemi kod donoenja odluka i provoenja strategija poduzea.

1.2. Arhitektura i tehnologija sustava

ERP sustavi baziraju se na otvorenoj vieslojnoj arhitekturi klijent/posluitelj (Client/Server). Princip otvorene arhitekture znai fleksibilnost proirivanja i dodavanja drugih komponenata ili funkcionalnosti sustava. Vieslojna arhitektura omoguava simultani pristup podacima mnogih korisnika, ime se smanjuje rizik od pada sustava. Arhitektura moe biti dvoslojna, troslojna i Internet/Intranet. Dvoslojnu arhitekturu ine [9]: prvi sloj odnosi se na posluitelja koji upravlja s aplikacijom i s bazom podataka te ujedno pokriva poslovnu logiku. drugi sloj odnosi se na klijenta koji kontrolira korisniko suelje, o dgovoran je za prikaz podataka i ulaz podataka do posluitelja. Kako posluitelja moe biti vie, tako i klijenti mogu biti distribuirani na vie mjesta koji su meusobno povezani, pa su i ERP aplikacije postavljene na distribuirani ili disperzivan nain. Posluitelji mogu biti centralizirani, a klijenti su obino postavljeni na razliitim lokacijama poduzea. Troslojnu arhitekturu ine [9]: podatkovni sloj - odnosi se na posluitelja baze podataka koji osigurava integritet podataka primjenom ugraenih automatskih kontrola i procedura aplikacijski sloj - odnosi se na aplikativnog posluitelja kojih moe biti jedan ili vie, a pokriva glavni dio poslovne logike, omoguava komunikaciju s bazom podataka i osigurava integritet podataka kada to nije u stanju provesti baza podataka prezentacijski sloj odnosi se na korisniki sloj ili klijenta, odnosno softvera za korisniko suelje koji je zaduen za unos, prikaz i ispis podataka. Internet/Intranet arhitektura bazira se na jakoj komunikacijskoj lokalnoj mrei (Local Area Network LAN) i rairenom podruju mrea (Wide Area Network WAN). Veina IT odjela razmatra seljenje na Internet/Intranet ime bi se omoguila iroka komunikacija. Podaci koji se procesiraju i pohranjuju u sustavu vrlo su kritini i osjetljivi za to je odgovorna sigurnost sustava. Sigurnost sustava moe se slikovito prikazati piramidom (Slika 3).

ERP SUSTAVI

BAZA PODATAKA

SIGURNOST SOFTVERA

OPERACIJSKI SUSTAV

FIZIKA SIGURNOST

Slika 3. Sigurnost ERP sustava Osnova piramide je fizika sigurnost hardvera, baze podataka i medija za pohranjivanje podataka. Druga razina radi s operacijskim sustavom. Trea razina je fokusirana na sigurnost softvera koja se postie instaliranjem sigurnosnog produkta ili njegovom ugradnjom u operacijski sustav. Svrha ove razine je osigurati prostor na disku i uputiti informaciju operacijskom sustavu i hardveru kako sprijeiti direktni pristup operacijskom sustavu i hardveru preko ERP sustava. Trea razina takoer doprinosi sigurnosti raunalnog okruenja. Ako je ono sigurno, ERP sustavi e poboljati financijski i operacijski integritet osjetljivih transakcija, u suprotnom naruit e se njihov integritet. etvrti nivo je relacijska baza podataka do koje se pristupa strukturiranim jezikom upita (SQL- Structured Query Language). Na vrhu piramide je ERP sustav. Bitno je i spomenuti da ERP sustav ukljuuje mnoge kontrole kao to su zatita pristupa podacima, provjera korisnikih ogranienja, autorizacija korisnika za odreene transakcije. Za svaku izvrenu transakciju kreiraju se dokumenti koji se ne mogu brisati i time je vidljiv trag svih unosa podataka.

1.3. Poeljna svojstva ERP sustava

International Data Corporation (IDC) ERP softver definira kao programsku podrku za najmanje 3 od 4 segmenta poslovanja [1]: Financijsko poslovanje (accounting) Proizvodnja (manufacturing) Robno-materijalno poslovanje (materijal management / distribution) Upravljanje ljudskim resursima i plae (HR mangement, payroll) Svojstva ERP sustava su obino podjeljena u module i jako variraju ovisno o proizvoau, a bilo bi poeljno da su sljedea[11]: Planiranje poslovanja je modul koji, izmeu ostaloga, osigurava raunalnu potporu u procesu kapitalnog investiranja, u procesu analize ulaganja i omoguava nadzor i upravljanje internim trokovima i vanjskim akvizicijama. Kontrolni modul prije svega usmjeren je na integiranje financijskih i podataka vezanih za menadersko raunovodstvo. To podrazumijeva da modul treba omoguiti detaljnu analizu trokova i prihoda, trokova baziranih na aktivnostima, analizu profitabilnosti, analizu trokova na razini profitnih centara itd. Financijski i raunovodtveni modul treba osigurati integiranu Glavnu knjigu, ukljuujui i integriranje Salda-konta. Modul nabave treba osigurati potpuno integriranje proizvodne organizacije s njenim dobavljaima kako bi se osigurao vremenski to precizniji zahtjev za isporukom sirovina, materijala za odravanje itd. Poeljno je i da modul sadrava mogunost elektronike prodaje (ukljuujui EDI1 i Internet komunikaciju) kako bi se automatiziralo naruivanje i plaanje prema dobavljaima, to moe znaajno utjecati na smanjenje zaliha. Proizvodni modul treba ukljuivati mogunost ispunjenja specifinih zahtjeva prodavaa, distributera i kupaca. Naime naglasak je na fleksibilnoj proizvodnji kako bi se to bolje odgovorilo zahtjevima kupaca. Ovaj modul podrazumjeva integriranje cjenovne politike, kreditiranja, sustava provizija, naina osiguranja naplate i sl. Uz maksimalno koritenje mogunosti EDI - ija i elektronike prodaje.

Bino je i navesti mnogobrojne imbenike koji utjeu na uspjeno uvoenje ERP sustava [13]: 1. Uspjeh implementacije ERP sustava ovisi o pravilno odabranoj strategiji implementacije. 2. Za implementaciju ERP sustava potrebno je mijenjati poslovne procese kao i nain rada i navike dosadanjeg obavljanja istih. 3. Poveanjem obujma prilagodbe ERP sustava i mijenjanjem standardnih rjeenja, poveavaju se trokovi implementacije. 4. Ocjena i povrat ulaganja u ERP sustave preduvjet je ulaganja u projekt implementacije ERP sustava.

1.4. Prednosti i nedostatci ERP sustava

Svaka tvrtka bi trebala prilikom planiranja uvoenja ili samog uvoenja ERP sustava biti upoznata s prednostima i nedostatcima ERP sustava, te prema tome ocijeniti to je za nju najisplativije.
1

EDI (engl. Electronic Data Interchange) Elektronika razmjena podataka podrazumijeva raunalnu razmjenu poslovnih podataka (dokumenata) u strukturiranim formatima to omoguava izravnu obradu tih elektronikih dokumenata na raunalu koje ih prima

Prednosti ERP sustava su [13]: Bri obrtaj proizvodne imovine uz pomo ERP sustava, procesi kao to je planiranje proizvodnje i nabave automatizirani su, pa se deseterostruko poveava proizvodna zaliha , a ujedno smanjuju trokovi skladitenja 10 % do 40 %. Poboljanje usluga kupcu pruajui pravodobne informacije ERP sustavi omoguuju poveanje ispunjenja narudbi od 80% do 90%, to rezultira zadovoljstvom kupaca i njihovim zadravanjem. Vea preciznost inventara rezultat je manja potreba za revizijom. Fiziko prebrojavanje u nekim proizvodnim centrima obavlja se svaki mjesec pa ak i svaki tjedan, a preciznost je svega 20% , dok se uz ERP sustav moe postii preciznost inventure vie od 90%. S druge strane, osim to je provoenje inventure i skupo, to esto trai prekidanje posla i kontrolu zaliha. Utede u vremenu ERP sustav moe skratiti vrijeme proizvodnje grupiranjem slinih poslova i osiguranjem koordinacije ljudi, alata i strojeva. Planiranjem maksimalne upotrebe opreme i efikasnog odravanja strojeva smanjuje se vrijeme kvara. Sve to utjee na poveanje prihoda bez dodatnih trokova. Bolja kvaliteta ima za posljedicu manje popravaka ERP softver s jakom proizvodnom komponentom postie visoku preciznost u kvaliteti poveavajui efikasnost proizvodnje, te ujedno smanjuje i eliminira popravke. Pravovremena naplata uz pomo ERP sustava automatski se generira lista zakanjelih plaanja kupaca, obavjetavaju se kupci putem opomena ili im se do podmirenja dugovanja blokira isporuka robe.

Treba jo i spomenuti i druge, a jednako vane koristi ERP sustava kao to su: poboljanje i standardizacija poslovnih procesa, pristup informacijama u stvarnom vremenu, poveanje fleksibilnosti, smanjenje trokova odravanja jer su razni samostalni sustavi zamijenjeni jednim ERP sustavom, poveanje produktivnosti, poveanje zadovoljstva klijenata, optimizacija lanaca opskrbe, poveanje prodaje i profita, razvoj poslovanja, smanjenje vremena od narudbe do isporuke, smanjenje operativnih trokova, mogunost konkurentske pozicije, zajednike usluge, smanjenje vremena trinog ciklusa te poveanje kontrole proizvoda. Nedostaci ERP sustava su [13]: Implementacija ERP sustava je dugotrajan i skup posao. Stvara se ovisniki odnos izmeu tvrtke koja uvodi ERP sustav i dobavljaa koji konstantno vri pritisak da se stalno kupuju novije verzije softvera jer za stare verzije nee vie biti podrke. Javlja se velika potreba za konzultantima zbog zahtjeva za velikom prilagodbom ERP sustava. Potreba za reorganizacijom i reinenjeringom poslovnih procesa kako bi se samo poslovanje prilagodilo sustavu. Veliki broj modula ERP sustava, velika baza i programski kod pisan na velikom broju stranica to sve skupa oteava odravanje jer se iziskuje poznavanje velikog broja parametara.

Najee se dogaa da ako projekt implementacije ne uspije, krivica se svaljuje na softver, a u veini sluajeva je uzrok nedovoljno prethodno planiranje implementacije i nerealna oekivanja,

te moemo prije govoriti o nedostacima razliitih strategija implementacije koje su za neke tvrtke neprikladne. Bez obzira na navedene nedostatke, neosporna je uloga i korist od ERP sustava koji vie nije IT trend ili hit, ve i ulaznica tvrtki u poslovni svijet kojeg zagarantirano karakteriz ira visoko automatizirana brzina protoka informacija, roba i novaca.

1.5. Strategije implementacije ERP sustava

Uspjena implementacija zahtijeva strukturalnu metodologiju koja omoguava ovladavanjem neoekivanih pojava bez nekih negativnih posljedica. Procjena poslovne strategije i plana zapoinje prije same nabave softvera i instalacije. Dobro razraena metodologija poveat e vjerojatnost uspjeha implementacije, ali to jo uvijek nije garancija uspjeha. Izbor strategije implementacije odreuju vrijeme i resursi odnosno ljudi i novac. Veliina i cilj e takoer utjecati na odluku o izboru strategije implementacije. Naime, postoje brojni sluajevi koji mogu utjecati na izbor prave strategije [13] kao to su spajanje i razdvajanje tvrtke, nove zakonske regulative, poboljanja softverskih nedostataka tekueg sustava, potreba za reinenjeringom poslovnih procesa, te smanjenje trokova programiranja unutar tvrtke itd. Meutim, postoje faktori koji utjeu na implementaciju bez obzira koja strategija implementacije je izabrana. Takvi su faktori [13] geografsko podruje, potrebe kupca, potrebe korisnika, vrijeme , hitnost te utjecaj na stari sustav. Strategije implementacije ERP sustava su [13]: Strategija postupne implementacije

Makar je baza podataka ERP sustava integrirana, sam ERP sustav se sastoji od modula, to kod uvoenja ERP sustava znai da se implementacija moe odvijati u fazama i to po principu da se svaka faza implementacije sastoji od skupa funkcionalnih i nezavisnih modula. Strategija postupne implementacije jako je dobra za tvrtke koje po prvi put razvijaju ERP rjeenja. Ako tvrtka nikad nije koristila integrirani sustav i odjednom primjenjuje implementaciju na sve procese, to moe uzrokovati veliki pritisak na zaposlenike i nee se moi postii efikasan prijelaz sa starog na novi sustav. U ovim sluajevima bolje je koristiti pristup strategije postupne implementacije, koja se bazira na poslovnim informacijama i standardizaciji procesa. Faza u implementaciji moe biti vie. Tako se moe odrediti [11] da se u prvoj fazi implementiraju modul Financija i modul Kontrolinga (FI i CO), u drugoj fazi modul Upravljanja materijalima (MM) i modul Prodaje (SD), te u treoj fazi modul Planiranja proizvodnje. Prije same prilagodbe mora se uspostaviti cjelokupni koncept za sve relevantne poslovne procese kako bi se izbjegao konflikt i ogranienje u kasnijim implementacijama.

Strategija frontalne implementacije

Kasnih devedesetih godina zavladala je strategija frontalne implementacije ili Big Bang strategija. Tvrtke su odjednom ukinule svoj stari sustav i uvele odjednom novi ERP sustav u cijelu tvrtku. Meutim, malo je tvrtki koje su se usudile provoditi takvu strategiju jer je to znailo mobilizirati cijelu tvrtku i provesti sve promjene odjednom. Nitko iz tvrtke nije imao takvo iskustvo i nitko nije bio siguran hoe li sustav stvarno raditi i hoe li odgovarati potrebama tvrtke. Meutim, ERP neminovno ukljuuje kompromise, jer veina odjela imaju svoje kompjutorske sustave koji su podeeni njihovom nainu rada i u veini sluajeva ERP ne nudi niz funkcionalnosti ni lakou upotrebe koje je nudio stari sustav. Po definiciji najbra Big Bang implementacija pojavila se kao najefikasnija u smislu trokova ali i kao najriskantnije rjeenje. Tako je veina SAP udruga glasala protiv istodobnih putanja u rad svih SAP modula povezanih sa novom IT infrastrukturom. Strategiju frontalne implementacije zastupale su tvrtke s pravocrtnom organizacijskom strukturom ili tvrtke s previe sustava koji se 10

mijenjaju i gdje bi trokovi razvoja programa prijenosa podataka iz drugih sustava bili previsoki. Tvrtke koje su se odluile na ovaj pristup jer su htjele integrirati funkcije sustava odjednom, vidjele su to kao priliku da razmisle o procesima u cjelini i postave sustav u skladu s tim. S obzirom da su eljele implementirati najbolje prakse u svom poslovanju, bilo je bolje koncentrirati se na cjelinu i dizajnirati sustav odjednom. U ovoj implementaciji angairano je vie resursa nego kod postupne implementacije kako za vrijeme trajanja implementacije tako i kod podrke sustavu u poetku rada. Strategija koncesija

Strategiju koncesije ili Franchise Strategy prihvaaju velike tvrtke ili tvrtke s raznolikom djelatnou svojih poslovnih jedinica. Instaliraju nezavisne podsustave u svakoj poslovnoj jedinici uz integraciju samo zajednikih procesa kao npr. financijsko knjigovodstvo na nivou cijele tvrtke. Svaka poslovna jedinica ima svoje vlastite ERP podsustave sa odvojenom bazom podataka. Podsustavi su povezani kako bi razmjenjivali informacije neophodne za tvrtku kako bi se dobila cjelokupna slika svih poslovnih jedinica ili procesa. Ova implementacija obino zapoinje s demonstracijom ili pilot instalacijom i to u poslovnim jedinicama u kojima nee biti poremeen poslovni rezultat tvrtke ako neto poe krivo. Kad jednom projektni tim uspostavi sustav i sve radi bez greke, onda taj tim poinje prodavati uslugu implementacije ERP sustava drugim poslovnim jedinicama koristei dobre reference prve implementacije iz vlastite kue. Strategija uvoenja samo kljunih procesa

Strategija uvoenja samo kljunih procesa ili Slum dunk pogodna je za manje tvrtke koje nisu u mogunosti uvesti cjelovito ERP rjeenje i gdje je fokus na nekoliko kljunih procesa, a u budunosti se planira prijei na ERP sustav. Ovdje je cilj brzo uvesti i zapoeti rad s ERP sustavom ne optereujui se idejom reinenjeringa. Meutim, mali je broj onih koji su proveli ovu strategiju i uz to imali oekivani povrat od novog sustava. U ovom sluaju ERP sustav je malo bolji od starog sustava i jo k tome ne zahtijeva vee promjene kod zaposlenika da mijenjaju stare navike ponaanja. Ako se reinenjering poslovnih procesa provodi nakon to se uvede novi sustav, onda on moe biti upitan i malo ljudi iz tvrtke moe oekivati korist od novog sustava.

11

2. Kronologija razvoja ERP sustava

Razvoj ERP sustava see u 1960te godine kada su se poele odvijati znaajne promjene u razvoju hardvera i softvera. Sam razvoj kretao je kronoloki po godinama (Slika 4.[12]).

Extended ERP ERP MRPII MRP IC

1960.

1970.

1980.

1990.

2000.

Slika 4: Kronologija razvoja ERP sustava Sada emo nabrojati razvojne korake ERP sustava [13]: Inventory Control System IC Material Resource planning MRP Manufacturing Resources Planning MRP II Enterprise Resource Planning ERP Extended Enterprise Resource Planning Extended ERP

2.1. Inventory Control System - IC

1960-tih je godina zapoeo dizajn, razvoj i implementacija centralnih raunalnih sustava, koji su uglavnom sluili za automatizaciju kontorole inventara tzv. Sustavi kontrole invetara. Naime, zbog stanovitih problema s runim unoenjem, runim sortiranjem, papirologijom, i ostalim problemima runog unosa podataka, tvrtke su poslovale sa znaajnim gubicima vlastitog inventara. Takvi su sustavi bili uglavnom pisani u programskim jezicima COBOL, ALGOL i FORTRAN, a razvijani su bili uglavnom u vlastitom IT sektoru firme i meusobno su bili nekompatibilni.

12

2.2. Material Resource planning - MRP

1970-tih godina razvijen je sustav pood imenom Sustav planiranja zaliha materijala kojim se eljelo pomou algoritama i posebnih metoda planirati narudbu materijala i rezervnih dijelova. Logika MRP-a daje odgovor na sljedea pitanja: to emo izraivati? Koliko nam treba vremena po komadu za izradu? to trenutno imamo? to trebamo nabaviti?

Ova se pitanja ubacuju u univerzalnu jednadbu proizvodnje koja daje odgovor na pitanja koliine potrebne sirovine, potrebnom vremenu izrade serije, koliine i vrste alata strojeva u proizvodnji i dr. ovisno o specifinosti pojedine proizvodne grane. MRP koristi i plan proizvodnje (to emo izraivati?), cijenu sirovina, rada i strojeva (Koliko e nas kotati?) te popis materijala u vlastitom inventaru (to trenutno imamo?). Iz svega toga izraunava se to je potrebno za uspjean rad (to trebamo nabaviti?). Dakle, MRP sustav je razvijen s namjerom da prati trenutnu proizvodnju i trenutne potrebe, te prema tome zakljuuje to e biti potrebno od materijala u budunosti na temelju prikupljenog znanja. Prema tim zakljucima naruuje se i potrebni materijal i zaliha za buduu proizvodnju. Akcije promjene proizvodnih serija dakle, mogu biti trenutne. Ovo je prekretnica i budunost ERP sustava je bila zagarantirana jer je postojao formalni mehanizam za otkrivanje prioriteta u konstantno promjenjivim potrebama proizvodnje. Rijeio se dakle problem prioriteta u proizvodnji, no ovo nije kraj. Naime pojavio se problem planiranja kapaciteta proizvodnje i prodaje, te se MRP razvio u Closed Loop MRP (Slika 5.) koji posjeduje sljedee vrlo bitne karakteristike: Sastoji se od velikog broja funkcija koje rade nezavisno, ali sinkronizirano. Sadri funkcije koji rjeavaju problem prioriteta i kapaciteta te ujedno podrku planiranju i proizvodnji. Posjeduju povratnu vezu iz funkcija proizvodnje u funkcije planiranja. Planovi proizvodnje se, dakle, mogu mijenjati promjenom uvjeta u proizvodnji, ali se ujedno pazi na potivanje prioriteta.

13

PLANIRANJE PROIZVODNJE

GLAVNO PLANIRANJE
ZAPRIMANJE ZAHTJEVA PLANIRANJE ZALIHA

PLANIRANJE ZALIHA MATERIJALA ZAHTJEVI

ZALIHE

PLANIRANJE ZALIHA & DOBAVLJAA

IZVRAVANJE

Slika 5. Closed Loop MRP

2.3. Manufacturing Resources planning MRP II

Nije trebalo dugo ekati da razvoj MRP sustava krene dalje od samo boljeg i efikasnijeg naina narudbe materijala. Definiciju MRP II sustava dala je ustanova APICS (The Association for Operations Management) i glasi: MRP II sustav omoguava efektivno planiranje svih resursa proizvodnje. Idealni sustav ukljuuje operacijsko planiranje (broj proizvedenih komada), financijsko planiranje (dobit u novanom smislu) i simulacijski algoritam koji daje odgovor na pitanje to ako?. Sastoji se od razliitih funkcija meusobno povezanih kao to su: poslovno planiranje, prodaja, operacijsko planiranje, planiranje proizvodnje, planiranje zaliha materijala, planiranje kapaciteta itd. Ovaj sistem daje direktni izlaz u obliku financijskih izvjetaja kao to su poslovni izvjetaj itd. MRP II se razlikuje od MRP u sljedea tri kljuna elementa: 1. Prodaja & Operacijsko planiranje bitan proces za usklaivanje odnosa izmeu zahtjeva i zalihe 2. Financijska meuveza proces koji daje mogunost prijevoda operacijskog plana (u komadima, kilogramima, litrama ili nekim drugim jedinicama) u financijske vrijednosti (Kn, , $). 3. Simulacija mogunost dobivanja odgovora na pitanja to ako i dobivanja stvarnih odgovora i to u komadima i u novanim jedinicama. Dananji ERP sustavi, naravno, posjeduju ovu bitnu karakteristiku koja je razraena do detalja.

14

2.4. Enterprise resource planning - ERP

MRP II se razvio u ERP koji je u bitnim karakteristikama isti. No, zahvaljujui velikoj koliini naprednog softvera ERP posjeduje jako puno poslovnih funkcija koje vrlo efektivno izvravaju zadae vie poslovnih jedinica. Financijska povezanost je u ERP sustavima jo jaa. Grafiki prikaz ERP sustava je prikazan na slici 6.
STRATEKO PLANIRANJE

POSLOVNO PLANIRANJE

PRODAJA & OPERACIJSKO PLANIRANJE

PLAN PRODAJE

OPERACIJSKI PLAN

PREDVIANJE I ZAHTJEVI

PLANIRANJE KAPACITETA

GLAVNO PLANIRANJE

DETALJNO PLANIRANJE & IZVRAVANJE PROCESA PLANIRANJE ZALIHA MATERIJALA ITD. ZAHTJEVI ZALIHE

IZVRAVANJE

Slika 6: Grafiki prikaz ERP sustava ERP sustavi jako dobro predviaju i balansiraju zahtjev i zalihu materijala. Takav poslovni sustav sadri veliki skup poslovnih funkcija kao to su predvianje poteza kupaca, planiranje, itd. koje : Povezuju kupce i dobavljae u jedan kompletni lanac. Omoguavaju zaposlenicima donoenje odluka. Koordiniraju prodaju, marketing, proizvodnju, logistiku, nabavu, financije, razvoj proizvoda i kadrove u jednu kompaktnu cjelinu.

Cilj ERP sustava je na najviem nivou pruati podrku kupcu, proizvodnji, smanjenju trokova, kontroli inventara itd. te ujedno izbaciti planove i rokove kako bi se na vrijeme mogli osposobiti potrebni resursi kao to su: broj ljudi, materijal odnosno sirovina, strojevi i na kraju novac za planirane trokove.

15

Kao to je ve i reeno ERP sustav je ekstenzija MRP II sustava sa sljedeim bitnim dodacima: Koristi se jedan te isti skup poslovnih alata kroz kompletni poslovni sustav Omoguava u realnom vremenu integraciju prodaje, proizvodnje i financija Spaja kompletan poslovni sustav s lancem kupaca i dobavljaa

2.5. Extended ERP

Porast brzine Internet veze i tenja za povezivanjem dislociranih odjela velikih kompanija u jedan poslovni sustav ponukalo je proizvoae ERP sustava da sve vie svoje poslovne sustave orijentiraju na Internet. Tako su nastali Extended ERP poslovni sustavi. Poslovni sustav kojem moe pristupiti korisnik u svako doba dana i svugdje (bitna je samo veza na Internet) omoguava spajanje s novim vanjskim modulima kao to su napredno poslovno planiranje (APS Adwanced Planning and Scheduling), automatizirana prodaja (SFA Sales Force Automation), poslovna inteligencija (BI Business Inteligence), e-bussines rjeenja kao to je upravljanje odnosa s kupcima (CRM Customer Relationship Management) i upravljanje logistikim lancem (SCM Supply Chain Management). U biti, ERP poslovni sustav je tako postao pomono sredstvo poslovnim organizacijama za obavljanje on-line poslovnih transakcija preko Interneta. Tako se automatski poveava zadovoljstvo kupaca, poveavaju se mogunosti prodaje i marketinga, ire se distribucijski kanali i omoguava se bre, jednostavnije i raznoliko plaanje roba i usluga. SCM i CRM omoguavaju bolje, jednostavnije i bre odnose izmeu organizacije, nabave i prodaje. Supply Chain Management (SCM) se sastoji od pomonih modula za narudbu materijala, transformaciju materijala u proizvodnju i distribuciju proizvoda kupcima te nudi prema zahtjevu kupca odreen proizvod na odreeno mjesto u odreeno vrijeme po najnioj moguoj cijeni kako bi se najbolje mogle zadovoljiti potrebe kupca. Customer Relationship Management (CRM) omoguava organizacijama da saznaju to je vie mogue o kupcu kako bi znale to u danom trenutku kupac treba, po kojoj cijeni i u koje vrijeme. Tako se mogu uspjenije bre i bolje planirati i provesti investicijske odluke organizacije kako bi se mogle to bolje zadovoljiti potrebe kupca. CRM se sastoji od podmodula marketing, prodaja, podrka kupcu itd. E-commerce je spoj poslovnih transakcija koje se odvijaju izmeu organizacija s podrkom umreenim informacijama i komunikacijskim tehnologijama koritenjem Internet aplikacija kao to su Web i e-mail koje sigurno djeluju i pridonose pronalasku novih kupaca i to boljoj ponudi postojeim (Slika 7.). E-commerce se u dananje vrijeme sve vie uvodi i koristi kako kod velikih tako i kod malih proizvoaa ERP sustava. Web poslovne aplikacije su integrirane s klasinim ERP aplikacijama omoguujui brze i automatske poslovne transakcije kao to su prihvat narudbi kupaca, kupnja, automatski izraun zalihe sirovine, prava zaposlenika itd. te se time stvara vrsta povezanost izmeu kupaca, dobavljaa, proizvodnje i drugih grana poslovnog sustava na vjerodostojan i pouzdan nain.

16

CRM/SCM Aplikacijski Server

ERP Aplikacijski Server

I N T R A N E T

Web Server Web Portali E-mail Server

I N T E R N E T

Web preglednik E-mail klijent

Poslovni sustav

Kupac

Slika 7: Web orijentiran Extended ERP sustav Tako je SAP 2001. godine proizveo mySAP.COM gdje se pomou Internet portala pristupa ERP / CRM / SCM modulima. Oracle je takoer 2001. godine proizveo FastForward WEB Store koji se sastoji od modula za on-line duane i servise s mogunou povezivanja s ERP sustavom. Baan je uspio integrirati ERP, CRM i SCM s poslovnim softverom proizvodnje itd.

17

3. Trenutno stanje ERP sustava

3.1. Udio pojedinih ERP sustava na tritu
Na svjetskom tritu postoji pet dominantnih proizvoaa ERP sustava i to su redom po veliini: SAP, Oracle, PeopleSoft i Baan and J.D. Edwards koji ine vie od 60% svjetskog trita ERP proizvoaa. Njih emo poblie razmotriti dok druge spominjemo samo njihovim udjelom na tritu prema prikazu na slici 8 [12].

QAD 2% 2% 29% 3% Intentia 4% 5% 5% 6% Marcam JBA SSA Baan PeopleSoft 7% 27% 10% J.D.Edwards Oracle - Applications SAP AG Ostali

Slika 8: Prikaz vodeih ERP sustava na tritu Svaki je proizvoa zbog povijesnih razloga specijalist u jednom modulu pa je tako Baan u proizvodnom, PeopleSoft u kadrovskom, SAP u logistikom i Oracle u financijskom modulu. Pogledajmo kratku povijest pet vodeih ERP sustava [5]: SAP AG (R/3, mySAP.COM)

SAP AG (Systeme, Anwendungen, und Produkte in Datenverarbeitung ili Systems, Applications and Products in Dana Processing) firma je poela s radom 1972. godine u Njemakoj s pet inenjera iz IBM firme koji su imali zadatak napraviti poslovni softver za upravljanje proizvodnjom. Prvi njihov ERP sustav nazvan je R/2, a proizveden je 1979. godine i to s centralnom bazom podataka. Isti sustav s dodatnim poboljanjima i klijent/server tehnologijom izbaen je na trite pod imenom R/3 1992. godine. To je bila glavna prekretnica koja je postavila firmu SAP na prvo mjesto. 1999. godine SAP firma je nadogradila ERP sustav s prije spomenutim modulima CRM, SCM, sales-force automation i data warehousing. U meuvremenu R/3 sustav se razvijao u nekoliko verzija sve do Internet ERP sustava nazvanog mySAP.COM. Takav sustav ima najiru funkcionalnost i jaka industrijski fokusirana rjeenja.

Oracle Corporation (Oracle Applications)

18

Oracle je osnovan 1977. godine u SAD-u. Firma se bavi i drugim djelatnostima osim ERP sustava i druga je po veliini nakon Microsofta. Oracle je poeo s razvojem baze za poslovni softver 1987. godine kad je i razvijen ERP sustav pod nazivom Oracle Applications. Taj sustav se danas sastoji od 50 razliitih modula u est glavnih kategorija: financije, plae, kadrovi, proizvodnja, nabava i projekti. Jedna od najjaih Oracle karakteristika je DBMS (DataBase Management System) kojeg koriste gotovo svi proizvoai ERP sustava poevi od SAP-a, Baan, PeopleSofta itd. PeopleSoft Inc. (PeopleSoft8)

PeopleSoft je jedna od novije osnovanih firmi za proizvodnju ERP softvera i osnovana je 1987. godine u Pleasantonu u Kaliforniji. Njihov ERP sustav nazvan je PeopleSoft8 i glavna mu je specijalnost kadrovi i financijski servisi i moduli. Naknadno su razvijeni ostali moduli za proizvodnju, nabavu i financije. Glavna prednost PeopleSoft firme je ta da njihovi strunjaci posjeduju odreenu kulturu, strpljivost, fleksibilnost i opu suradnju s kupcima to ih gura ispred konkurencije. U zadnje dvije godine razvijen je takoer Web ERP sustav na otvorenoj XML platformi to nudi dodatnu skalabilnost i jednostavnost koritenja za sve korisnike te je korisnicima sustava samo potreban Web preglednik te se sustavu moe pristupiti bilo kad i bilo gdje. Baan (BaanERP)

Baan firma je osnovana 1978 u Nizozemskoj kada je poela s razvojem poslovnog softvera za proizvodnu industriju. U trinoj utrci uspjela je pridobiti oko 5% svjetskih firmi. Strunjaci firme Baan jako vjeruju u Internet ERP sustav i smatraju da je Internet orijentiran sustav budunost prema kojoj treba teiti. Baan ERP sustav nazvan je BaanERP a izbaen je 1998. godine, a sastoji se od modula financije, nabava, proizvodnja, prodaja, integracija i implementacija, planiranje, prodaja, servis i podrka kupcu, poslovni portal i poslovna inteligencija. Inovativni produkt firme Baan je Orgware alat koji automatski podeava poslovni softver to jako sniava cijenu i vrijeme implementacije. BaanERP je jako poznat u avionskoj i automobilskoj industriji, obrani i vojnoj industriji te u elektronikoj industriji. J.D.Edwards&CO (OneWorld)

J.D.Edwards&CO firma je osnovana 1977. godine u Denveru. Strunjaci su proizveli ERP sustav pod nazivom OneWorld i to je jedini poznatiji sustav koji moe raditi na razliitim platformama i s vie baza podataka. OneWorld sadri mnoge module kao to su financije, proizvodnja, nabava, logistika, kadrovi, kontrola kvalitete, kontrola proizvodnje, podrka kupcu itd. i mnogo je fleksibilniji od konkurencije. U posljednje je vrijeme izbaena Internet Extended OneWorld verzija pod nazivom OneWorld Xe.

19

3.2. ERP sustavi u Hrvatskoj

Zastupljenost vodeih ERP sustava u Hrvatskoj dana je na slici 9. [12] iz koje se moe zakljuiti da jo uvijek veliki broj organizacija nema instaliran ERP sustav ili se radi o poslovnom sustavu koji je razvijan unutar vlastite tvrtke ili je razvijan po mjeri korisnika u nekoj softverskoj kui.

1% 1% 1% 1% 1% 1% 9% 4% SAP R/3 BaaN nema ERP EFAS, Soft Cell GEMMS, Oracle JBA, System 21 PRMS CA (Panasonic) Scala 81% nema odgovora

Slika 9: Prikaz vodeih ERP sustava u Hrvatskoj Razlog za ovakvo stanje lei u sljedeim problemima [1]: Svjetska cijena ERP programskih paketa je za domae uvjete previsoka i potrebna su velika ulaganja reda veliine milijuna HRK. Strana rjeenja su obino neprimjerena za domae uvjete te se treba vriti znaajna prilagodba organizacije i programske podrke. Predugo vrijeme ugradnje gotovog rjeenja koje moe potrajati od jedne do tri godine gdje jo treba imati u vidu da najkasnije nakon 3 do 4 godine nastupa novi razvojni ciklus. Tvrtka dugorono ovisi o dobavljau, a savjetnitvo je vrlo skupo. Mjestimina nekompetentnost konzultanata i nestabilnost dobavljaa. Zbog svih tih problema u Hrvatskoj su se poela razvijati vlastita komercijalna ERP rjeenja i na tritu ih postoji nekoliko. Bitno je napomenuti da su ta rjeenja ravnopravna ili bolja u odnosu na svjetske proizvoae i obino su dovrena i obuhvaaju kompletne potrebe korisnika te praktino nikakve dodatne dorade nisu potrebne za ugradnju sustava. Kompaktnost, homogenost, lake, bre i jednostavnije uvoenje u rad glavne su prednosti domaih ERP rjeenja. No ima i nedostataka a glavni su nekompletnost (razvijena je programska podrka samo za neke segmente poslovanja) i neadekvatnost rjeenja (tehnoloki zastarjela rjeenja).

20

3.3. Zastupljenost ERP sustava u pojedinim industrijama

ERP sustavi su zbog svih svojih prednosti uli u sve pore ljudskih djelatnosti. Pogledajmo tablicu 1 [13] u kojoj su prikazane samo neke industrije s najveom koncentracijom i zastupljenou ERP sustava. Svaka je industrija birala svoj sustav prema tome to joj najvie odgovara jer su sustavi meusobno dosta razliiti i kao to je spomenuto u poglavlju 3.1. svaki je sustav specijalno i detaljno doraen u odreenom podruju te se prema tome odmah moe vidjeti podruje primjene. Avionska industrija / Obrana Potroaka dobra

Naftni derivati

Automobilska industrija

Baan J.D. Edwards Oracle PeopleSoft SAP R/3 % instaliranih ERP sustava

10-15

5-10

35+

40+

35

30

20

Tablica 1: Prikaz zastupljenosti ERP sustava u pojedinim granama djelatnosti Iz tablice se ujedno moe vidjeti da je navie ERP sustava instaliranih u Elektronikoj industriji koju slijede ostale proizvodne industrije te potroaka dobra. Ujedno se vidi da SAP ERP sustavi dominiraju u svim proizvodnim djelatnostima te da se u avionskoj industriji i obrani koriste Baan, Oracle i SAP kao najpouzdaniji sustavi.

Farmaceutika 21

Industrija / Proizvodnja

Elektornika

3.4. Kratka povijest uvoenja SAP ERP sustava u Vetropack Strau

Ulaskom tvornice stakla Straa u vicarski koncern Vetropack, na zahtjev generalnog Consultinga uveden je 2001. godine SAP ERP sustav u Vetropack Strau. Priprema, uvoenje, instalacija i putanje u pogon SAP sustava trajalo je od 1999. godine. Glavne karike u uvoenju SAP sustava su bile [11]: Vetroconsult (nadzorno tijelo Vetropack Grupe) Siemens (izvoaka i konzultantska firma) Super-Useri (Voditelji pojedinih sektora) Faze projekta su bile [11]: Preuzeti Vetropack standard kolovati Super Usere i End Usere Dodatno prilagoditi podatke SAP-u Ukljuiti specifinosti za Hrvatsku Prenijeti podatke Testirati sustav i preuzeti ga Konzultirati se sa Siemens-om i koristiti njegovu podrku Zadatak Vetroconsulta je bio [11]: Voditi i nadgledati projekt Upoznati se s poslovnim procesima u Vetropack Strai Sudjelovati u izradi koncepta prijenosa podataka sa starog ne-ERP sustava u novi Prilagoditi Vetropack standardne funkcionalnosti prema specifinosti Hrvatske drave Prilagoditi interne odredbe stare Strae novoj Vetropack Strai Zadatak Siemens-a je bio [11]: Organizirati kolovanje korisnika Preuzeti Vetropack standard i pokuati ga im bolje implementirati u SAP sustav Prilagoditi funkcionalnosti koje su specifine za Hrvatsku Prenijeti podatke iz starog sustava u SAP Dati podrku pri testiranju Dati podrku pri ienju podataka i radu Zadatak Super Usera je bio [11]: Upoznati se sa SAP sustavom putem kolovanja (teajevi, vjebe, razgovor s drugim korisnicima) Snimiti sadanje poslovanje (detaljno upoznati poslovanje, osnovne SAP funkcionalnosti, postaviti milijun pitanja) Definirati koncept prijelaza sa starog na novi sustav (pomou Vetroconsulta i Siemensa, poznavanjem poslovanja, pravovremenim donoenjem odluka) Nadgledati prilagodbu Vetropack standardnih funkcionalnosti i pomoi to ranijim iznoenjem novih zahtjeva i ideja Nadgledanje prilagodbi specifinih za Hrvatsku dravu i pomoi to ranijim iznoenjem novih zahtjeva i ideja Pripremiti podatke za prijenos u SAP sustav (poznavanjem formata podataka, poznavanjem aktualnih podataka u poslovanju, poznavanjem klasifikacije podataka,) Testirati sustav (sudjelovanjem u pripremi testnih teajeva, testiranjem prvih dogaaja iz prakse,) Proistiti podatke i pomoi End Userima

22

SAP se sastoji od sljedeih dijelova [11]: Financijske aplikacije o FI - Financijsko raunovodstvo (eksterno raunovodstvo) o CO - Kontroling (interno raunovodstvo) o TR - Riznica (ministarstvo financija) o IM Upravljanje investicijama Logistike aplikacije o MM Upravljanje materijalima o SD Prodaja i distribucija o PP Planiranje proizvodnje o QM Upravljanje kvalitetom o PM Odravanje pogona Ostale aplikacije o HR Upravljanje ljudskim potencijalima o PS Upravljanje projektima o WF Workflow (poslovni procesi u velikim sustavima) o IS Industrijska rjeenja U Vetropack Strai su bili uvedeni sljedei moduli [11]: FI Financijsko raunovodstvo o Glavna knjiga o Salda-konti kupaca o Upravljanje stranim valutama o Upravljanje tekuim sredstvima i predvianja o Konsolidacija CO Kontroling o Kontroling opih trokova o Analiza profitabilnosti o Kontroling trokova proizvoda o Obraun trokova na bazi aktivnosti MM Upravljanje materijalima o Nabava o Upravljanje inventarom o Planiranje potreba o Provjera rauna SD Prodaja i distribucija o Prodaja o Isporuka o Obraun o Podrka prodaji PP Planiranje proizvodnje o Planiranje proizvodnje o Recepture o Resursi

23

4. Budunost ERP sustava

ERP sustavi su osnova za povezivanje s poslovnim partnerima i ishodite za upravljanjem logistikim lancem (SCM). Zbog raspona kontrola nad svim poslovnim dogaajima, predstavljaju bitan izvor podataka za sve ostale sustave elektronskog poslovanja (skladitenje podataka, sustavi za potporu odluivanju, direktorski informacijski sustavi, upravljanje odnosima sa strankama i drugi oblici poslovne inteligencije). Zajedno s novim oblicima poslovnog povezivanja i sudjelovanja u elektronskom poslovanju (povezivanje s udaljenim poduzeima iste grupacije, inovativni poslovni modeli, zajednika istraivanja i razvoj proizvoda i usluga itd.) pred ERP sustave se postavljaju novi zahtjevi. Dakle ovdje govorimo o novoj generaciji poslovnih programskih rjeenja nazvanoj Extended ERP. Stariji ERP sustavi su usmjereni u optimiranje poslovanja u okviru poslovne organizacije, a sustavi nove generacije usmjereni su prema poveanju korisnosti, koja proizlazi iz razliitih oblika poslovnog sudjelovanja. Dakle Extended ERP sustavi su namijenjeni za potporu dinaminim distribuiranim poduzeima, poticanju poslovnog sudjelovanja, razmjeni bogatog informacijskog sadraja i intelektualnog kapitala izmeu zaposlenih unutar poduzea, s poslovnim partnerima, kupcima i ostalim sudionicima u dotinoj poslovnoj okolini. Ti sustavi prelaze okvire optimiranja poslovnih transakcija i podupiru poslovno sudjelovanje u obliku zajednikog razvoja novih proizvoda i usluga, planiranje poslovanja, optimalnog upravljanja s kapitalom i poveanja poslovnih prilika na nivou cijelog vrijednosnog lanca.

4.1. Tehnologije budunosti

Prema (McKie,2006) postoje dvije tehnologije koje se nikako ne mogu ignorirati u budunosti: 1. Web servisi Kako je u svijetu e-poslovanje poelo biti sve vie aktivno tako i ERP sustav migrira prema Extended ERP sustavima kojima je glavna karakteristika da su Web orijentirani. Glavni razlog migriranja ERP sustava je svakako porast brzine Internet veze, tenja da se u budunosti poveu dislocirani odjeli neke firme te da se u konanici moe pristupiti poslovnom sustavu vlastite firme bilo gdje u svijetu i u bilo koje vrijeme. Takav poslovni sustav mora omoguiti npr. prihvat i obradu zahtjeva kupca, planiranje proizvodnje za taj zahtjev, prodaja i plaanje kupca, a sve to odrauje Web poslovni sustav. Osnovne razlike izmeu klasinog ERP i Extended (Web) ERP sustava su (Zrimsek , 2006): Tradicionalni ERP sustavi su koncentrirani na optimizaciju poslovnih procesa. Extended ERP sustavi e ve imati optimirane poslovne procese i teiti e optimizaciji upravljanja logistikim lancem (SCM Supply Chain Management) i suradnji s dobavljaima. Teite ERP sustava je jo uvijek na proizvodnji i prodaji dotine tvrtke dok e teite Extended ERP sustava biti na spajanju svih poslovnih sustava u jednu cjelinu ukljuujui industriju, vladu, industriju prirodnih bogatstava kao to je rudarstvo, iskop sirovina itd Poslovni procesi standardnih ERP sustava su vidljivi jedino korisnicima unutar tvrtke. Komunikacija s kupcima i dobavljaima se jo uvijek obavlja runo. Extended ERP sustavi e nuditi direktnu komunikaciju poslovnih procesa s kupcima i dobavljaima gdje god bili i u bilo koje doba dana.

24

Dananji ERP sustavi su zatvorene arhitekture. Extended ERP sustavi e biti Web orijentirani, otvoreni za integraciju i rad s ostalim poslovnim sustavima. Ujedno e bit i kreirani od modula i funkcija koje e dozvoljavati korisniku odabir funkcionalnosti koja ba njemu treba. Informacije u ERP sustavu se generiraju i dostupne su samo unutar tog ERP poslovnog sustava. Extended ERP sustavi e nuditi informaciju kompletnom logistikom lancu (SCM Supply Chain Management) autoriziranom za pregled i unos.

2. XML (eXtensible markup language) XML je jezik koji e biti standard za razmjenu dokumenata izmeu poslovnih sustava. Takoer pojavom XML-a i poveanjem brzine Interneta, EDI (Electronic Data Interchange) postaje isplativ i dostupan svima. Extended ERP sustavi moraju biti u mogunosti kreirati XML sheme i dokumente kao i ulaz i izlaz podataka u/iz XML dokumenata.

4.2. to jo trebamo oekivati?

Poslovni su sustavi jako napredovali u posljednjih nekoliko godina. U budunosti moemo oekivati (Gaonkar, 2006) poveanje broja Web poslovnih suelja i objektno orijentirane baze podataka. Takoer se oekuje napredno planiranje proizvodnje (ASP Advanced Scheduling and Planning). Poslovni sustavi e biti dostupni i malim tvrtkama, a vrijeme implementacije e se znatno skratiti. Bitno je i naglasiti da dananji ERP sustavi nude svu svoju poslovnu funkcionalnost svakom korisniku, ali vrlo esto prosjean korisnik ne treba sve u danom trenutku. To e dovesti do izgradnje sustava koji e se sastojati od komponenata koje korisniku stvarno trebaju te e neki korisnici odluiti kupiti npr. samo komponente Financije i Prodaja, a kasnije se moe dodati npr. komponenta Planiranje materijala. Dakle vidimo da e se mijenjati postupak implementacije, a ujedno i nagomilana postojea funkcionalnost. Takoer, modularnost e se jako odraziti na budet tvrtke koja kupuje poslovni sustav i stvarno e platiti ba ono to joj treba.

25

5. Dodatak: Kronoloki pregled

Ovdje emo prikazati neke od vanijih grafikona vezano za kronologiju ERP sustava na svjetskom tritu i to: Kronologija prodaje ERP softvera [12]

Kronologija prodaje ERP modula [12]

26

Kronologija prodaje vodeih ERP sustava [12]

Kretanje cijena dionica ERP razvojnih tvrtki [12]

27

6. Literatura
[1] K. Fertalj, V. Mornar, D. Kova, N. Haina, P. Pale, B. itnik: Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj, Sijeanj 2002. [2] Buckhout Scott, Frey Eduard, Nemec Joseph Jr.: Making ERP succeed: Turning Fear into Promise http://infutik.mtk.ut.ee/www/kodu/rais/slides/ais/Makin , 20.12.2006. [3] H Akkermans and K van Helden: Continuous improvement approach to ERP Implementation Case Study http://www.adecom.nl/consulting/EJIS%20ERP%20CSFs.pdf, 18.12.2006. [4] Weightman Clive: The Top 10 ERP Mistakes http://www.intelligenterp.com, 18.12.2006. [5] Haim Mendelson : ERP Overview, January 2000 http://web.rollins.edu/~tlairson/ecom/erp.pdf, 20.12.2006. [6] O'Leary, Daniel E.: Enterprise resource planning systems: systems, life cycle, electronic commerce, and risk http://assets.cambridge.org, 18.12.2006. [7] Musaji: ERP System Implementation Overview http://media.wiley.com/product_data/excerpt/80/04712351/0471235180.pdf, 20.12.2006. [8] Andreas Wierda: Critical success factors for ERP implementations, Eindhoven University of Technology http://awierda.tripod.com/Files/csf_for_erp_implementations.pdf, 22.12.2006. [9] Christopher Koch: ABCs of ERP - ERP Research Center http://www.cio.com/research/erp/edit/erpbasics.html, 20.12.2006. [10] SG Capital: ERP Software Trends and analysis September 2003, Top 10 ERP Vendors by Total Revenue Share http://www.sgcapital.com/pdf/SGCapital-Research-ERPUpdateSept03.pdf , 17.12.2006. [11] Siemens prezentacija : Uvoenje SAP sustava u Vetropack Strau, 2001. [12] Nikola aki: ERP Upravljanje resursima poduzea , 2003. [13] Anelka upi: Magistarski rad: Strategija uspjenog uvoenja sustava za planiranje resursa poduzea , 2005.

28