PRIREDIO: ENES DURAKOVIC

BOSNJACKA v . KNJIZEVNOST
v

KNJIZEVNOJ KRITICI
NOVIJA KNJIEVNOST - PROZA

IV
KNJIGA

SADRAJ
Sinteze
Zdenko Leic: Prvi muslimanski pripovjedaci i njihovi pripovjedni modeli 7 Enes Durakovic: Bonjacka pripovijetka XX. vijeka 31 Enver Kazaz: Od poetike anra do poetike knjige 55 Fahrudin Rizvanbegovic: Bonjacki putopis XX. vijeka 80

Pisci i djela
EDHEM MULABDJC
93

OSMAN-dz":

Muhsin LeiefPrica Rizvic~eleno kao busenje Edhema Mulabdica Zdenko sanjarija

:1

95 105 127 157 158 129 166 165 174 177 189
205

HAMID ~-EvKR.EM Zd MU~S' ko AHv~~OVI LeslC. izvic: Osman-Aziz SahmovIc-Ekrem na:.,raspucu dva svijeta /' HamId , HAMDIJ~ Muhsin )(izvic: ~LI C;a'mdija Mulic ABDURE ZI BJELEV AC Muris ldri vic: Pripovijesti i romani A. H. Bjelevca EMSUDIN S RAJLI C NAFIJA S AJLI C Alija Pi~'C: Knjievnost visoke eticnosti Amir Brka Crtice Narije Sarajlic

190 206

~k - ic~jesnik kao pri~edaL~J 227 249 MED - U-~~~~ic:I;~~~;~~d~~:::~:::::::::::::::::::::::::::::: ADB . OVIC Sken~d' Muhsin Riz c: med Muradbegovic u stisku primarnih nagona i ~

.----ekspresiQm . ckog intenziteta~.~ H~hic: ~~.~~.~~~Hsd

~:;~: ~.~~~~~~~~~~.~.:::.:::.~~~~:.::::::: ::::::::: 288 304

Mtcl~i
932

. ;iki~va:..~~hrota-bi~ai'l~:., : :: :.~ ..... .1 : MIjene 1 konstante KikIcevog PrlpovIJedanJa

--.,
~~~~~~~';~i'~'Aiij~'N~~~~'k~'iii""'~""""""""
poetika Fahrudin podnoenja sudbine ~ ........................................................................................... Rizvanbegovic: Prozno stvaralatvo Hamida Dizdara 311 313 322 323

EJSD~R KULENOVIC

ode Colak: Pri ovedac Skender Kulene'V-i :a.k~G.-Qd_kolektivne.do..pojedinac-Ile.suGbiFt Rizvan?egovic: Roman Ponornica Skendera Kulenovica

337
338

347
3~ 369 390

}hr~d~n

Muhare . ': .: 'Oasi!RProh~c: ~:~a ~el~movic .,~ -c:MesaSB1'tf11'lJV~c, vrdava E...ABEL.IMOVIC,.... ~.~ o a ovac: P o l't" I IC I apsur .. jtltt::5-K .J_1_ tp'
V

396

ENVER COLAKOVIC
Nihad

,
kao noseca struktura svijeta

,.., ~

~ ~ ~o
, '.

SIJARIC

Agic: Legenda ,

419 _.~2J ~
430:1

adovan . ~at Be~i~~ij.~~?v VUCkOVIC:KnJlzevno umijec.0, djelo CamIla : SIJanca :: :; .. ikola KOYftc..J;cipovj,eJll1Cko djelo Ca mila Sijarica ,

~--------

~tl ,~

.433 445
461

ZI~~;~~~JIp~~~~i MUHAMED ABDAGI C

b~~~k~.~~~~b~"""""""
................................................... , Abdagica ivota

.479

. npoVJetkama.~vlJ.fL~~,_ _ idh~~~

.481 485
491
.492 .496

Aziz Kadribegovic: Knjiga zrele proze Muhameda Radmila Popovic: Skupljanje sjenki u predvecei-je

--- 'IK:AR:=ZUKO-U01VrHU R
Fahrudin
V

:
zelene brade

~
:

501 509-'

Rizvanbegovic:
'

Pjesnik

-,~;;;k~~~,~~~.: .. ~~~.~.~.~j.~.~:~~~.~.~~~~~~.~~~~~~.~~~.~ .. ~~~~7~.~.

NUSRET
Tnfkovlc: SkIca za knJlzevlll portret Suica DervIsa _ RIsto Enes Durakovic: ~jievno djelo Dervia

IDRIZOVI

Suslca

)-1"; ~

; .. 531 525

=-'=....,>~.. ~

Muhsin Rizvic: Poetizirana proza Nusreta Saa Vere: Strah od rugobe

Idrizovica

544 546
550

,
Hadem Hajdarevic:

~
stare Bosne i Huma ~ . 560 565 571 933

Svjetovi

ALIJA. ISAKOVIC ~..""'.-;-;o-.-.."' ~dh~ t Begi~:}~.a~~~i~~vi ~~risi:

j .. ""
)

..-

va:rrhWrenlJVlc. SVIJet u prezentu-.~), cruh~ @le'DurakciVic:-ONffi;"'srcem,

Zeljko IvankoVlc: Svi KondiceVl smnJ!. M~AMED KONDIC : ~ Kazaz: Uyjebavanje __ iEQver if!F---~..-.IiE!~:;--~ _~'~ sudbine SEAD FETAHAGIC Demaludin Alic: Svijet izgubljenih ili apsurdna , prica Seada Fetahagica

...... ----=---- -~- ------- ..~

~:=

---::""

579 577 591 . 603 605

.

[.' I

Stevan Tontic: Sead Fetahagic

~~ 61-

I~R rBoro..JJJ:as~:.Jz;~u~ TKO KUL~~OVIC : __ 621 628 Devad Karahasan: Intelektualni pikaro Marko-Yeso.Ylc: Miljenje pravtjenje 64f iVI: AZEMOVIC ::: Husein Baic: Ljudi izmedu neba i zemlje 654 Miroslav urovic: O ljudima sa margina ivota 657 SEAD TRHULJ 659 Risto Trifkovic: Roman i pripovijetke o sadanjici 660 Fatima PelesicMuminovic: Svijet pripovjedacke proze Seada Trhulja 664 USEIN BAIC ..~_~ ~'-' _~__ ::: -::::::667: slav Rotkovir. R.oman o prelomnom vremenu '.:-' :.-669 Fatma Hasanwbegovic: Knjievno djel2..Husei~aica ..J..~ 678 BAJRAM REDZEP AGI C 688 Vladeta Vukovic: Traganja o covjeku i vlasti 690 Dragoljub Jeknic: Pobunjenik pa pustinjak 693 BISERA ALIKADI C 695 Aziz Kadribegovic: Knjiga specificne vizure 697 Stevan Tontic: Bisera Alikadic : 700 ISO KALAC 703 Sava Dautovic: Pobednik na praenim nogama 705

~:.~:~.~= .. \ ..iil .. .. .. ..
:":'7 .. :":' .

~ . : .

ED_ZAD IBR.I,~IM~YI C cudnovati :.; ~ 710 Mi!oslav ur?vic: Nek~ svijet ~ ~.~. ~. 7 J,dhat BegIc. IbnslmoVlceva PEP..QYJ.edaGk8;:elips-a ... n.n ~ Svetozar Kolj'evic:-8vest ka5Svetlost Ibriimovicevog Ugursuza 719 Nihad Agic: Logika akcije ,nepredvidivih protagonista .......................... ~~ 7..43 ~ASMINA l\:!USABEGQ.VIC_. ~-;-7-53;7' ~ ~mina Musabegivic: Savremeni postupak u tradicion~lnom ruhu :725
LO

n-;- __ n.n \Jililiana-op:-Suclbin::lke ::lIuetfl:i~ . Hanifa KapidicOsmanagic: Romanbjer i esejist Jasmina Musabegovic OD~ ~_. ~ ~ Radoslav Rotkovic: Na izvorima Momir Milovic: Viedimenzionalnost ljudskih sudbina Husein Baic: Sjaj zvijezde

n..__

'.'-'.'."

.~'l55758 770 772 777

781

934

fRF ~ROZOVI '1G"lja Mi~evic:

C Ili Sedrvanski -: ~~ Talhe vrt Irfana Horozovica Mile Stojic: Babilonski vrt Enver Kazaz: Poetika sabura "'_

i4i~anlw::W:lt,-ma-ta~i stva:fti6St u ricama Irfana Horozovica DEMALUDIN ' Dragoljub Jeknic: Romaneskna viz;ija polumraka Nihad Agic: Nevjerovatno u realnom okviru RUSMIR MAHMUTCEHAJIC Muhidin Danko: O prozi Rusmira Mahmutcehajica SEAD MAHMUTEFENDIC Hadem Hajdarevic: Uasna moc mate u prozama Seada Mahmutefendica JASNA AMIC Asmir Kujovic: Tri dnevnika o ljubavi Enver Kazaz: Roman nepopustive iskrenosti.. MURAT BAL TIC HasmJa Murataglc-Tuna. Baltlceva Fetva

\.v'

783 786 792 798 801

807

809 813 821 822 827 829

850

851 853 856 859 857 863 j.865 869 875

~uhic: Spir:?za u S~enici :; F~AHASAN ~:a~ Muhamed ~ov~e~~vi~: P~?za D~e:a~~ Kara?asana Dzehlovlc: Istocm dLwan Dzevada Karahasana Enver Kazaz: Historija kao romaneskni prostor

aerid.

".. \ ..,.j

!.\I\;I ..

~=;~C ~~~~.~.~ .. ~.~~~~~.~ .. ~~.~.~.~.~.~~~.~~.~ ::::::::::::

eljko Ivankovic: Izmedu umjetnosti i ostaloga eljko Ivankovic: Roman, drugi put ......................................................... ZLATKO TOPCI C Risto Trifkovic: Siguran pripovjedacki nastup Enver Kazaz: Bosna - krugovi pakla NERMINA KURSP AHI C Dragan Tomaevic: Icezavanje Plavih jahaca ALMA LAZAREVSKA Miljenko Jergovic: Prezime od dva uzdaha SvetI ana Sla pak: Pri povedacki rafinman 887 889

891
892 895 898 899
903

904 908

Mlada bonjacka proza

Enver Kazaz: Dvojnost proznih modela Napomena priredivaca Index 913 922 923
935

Zdenko LEIC

PRVI MUSLIMANSKI PRIPOVJEDACI I NJIHOVI MODELI*

Preokret do kojeg je u Bosni i Hercegovini dolo 1878. g. najvie je pogodio bosanskohercegovacke Muslimane, jer je sa smjenom carevina dolo do glqbalnog premjetanja njihovog socijalnog, kulturnog i moralnog ivota iz islamskog, orijentalnog u krcanski, zapadnoevropski civilizacijski krug. A to je u njima izazvalo opci poremecaj identiteta, to je Edhem Mulabdic ovako izrazio: Turska nas ostavila, Austrija pobijedila na oruani otpor, asuzbijae i prve pokrete opravdana otpora na polju vjersko-prosvjetnom, i mi se osjecasmo osamljeni i kao drvo osjeceno'.Nai sugradani drugih dviju skupina snadoe se brzo i vec tada imadahu svoja glasila za podizanje narodne svijesti u svojoj zajednici, a mi bijasmo bez svijesti i bez nade u kakvu buducnost.! A taj preokret je i u knjievnom stvaranju bosanskohercegovackih Muslimana izazvao dalekosene posljedice, jer je ono moralo da se ukljuci u jednu kulturu sasvim drukcijeg tipa nego to je bila ona u kojoj se do tada razvijalo. Naime, njihovo knjievno stvaranje je u svojim visokim formama pripadalo onom sistemu knjievnosti koji je bio na snazi u osmanlijskoj, orijentalno-islamskoj kulturi i razvijalo se na turskom, arapskom i perzijskom jeziku. A poto su se iznenadno i protiv svoje volje nali u jednom drukcijem svijetu, premjeteni u njega diplomatsko-politickom i vojnom akcijom Austro-Ugarske Monarhije, bosanskohercegovacki Muslimani su i svoje knjievno stvaranje produili prihvatajuci jedan drukciji sistem knjievnosti, u kojem su dominirale druge knjievne vrste i druge knjievne konvencije i koji se vec odavno i kod nas razvijao na narodnom jeziku i u narodnom duhu. Zato su muslimanski pisci osjetili potrebu da iznova vrednuju citavu svoju tradiciju i da u njoj naknadno afirmiu one oblike koji su bili njegovani na narodnom jeziku, a koji su nuno imali nii socijalni i estetski status, poto su pripadali puckoj knjievnosti. O toj potrebi uspostavljanje kontinuiteta knjievnog stvaranja Naslov priredivacev. 1 Edhem Mulabdic, Prva pojava Safvetbegova, Novi Behar, 8/1934.-35., 20-23, 357358. (Navedeno prema: Muhsin Rizvic, Knjievno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske vladavine, ANUBiH, Sarajevo, 1973. tom I. str. 51).
7

na narodnom jeziku rjecito nam govori jedan nepotpisani - vjerovatno Baagicev - clanak, objavljen u Bonjaku 1891. godine, u kojem se daje pregled ''bosanske knjievnosti", pa se u uvodu ukratko spominje knjievno stvaranje na orijentalnim jezicima, da bi se vie panje posvetilo knjievnom radu na materinjem jeziku, tj. alhamijado-knjievnosti i narodnoj poeziji.2 A u tome je i knjievnoistorijski znacaj Narodnog blaga Mehmedbega Kapetanovica Ljubuaka iz 1887. g., koje se s pravom smatra kamenom temelj cem nove knjievnosti bosanskohercegovackih Muslimana. Jer, tim djelom je Kapetanovic - po vlastitim rijecima - dao "lijep primjer i temeljit povod" muslimanskim piscima da "piu knjige na materinskom jeziku", stavljajuci im na uvid ono blago koje je trebalo da bude sadrina i duhovna supstanca tih knjiga. Zajedno sa Hermanovim zbornikom Narodne pjesme muhamedovaca u Bosni i Hercegovini (1888.), KapetanovicevoNarodno blago je doprinijelo da se cijeli jedan vid muslimanske knjievne tradicije premjesti iz "niih" u "vie" slojeve knjievnosti, tj. da ono to je nekad pripadalo marginalnim puckim formama dobije status prave poezije. Takvim prestruktuiranjem knjievne tradicije i vlastite svijesti o njoj, uspostavljen je neophodni kontinuitet muslimanske knjievnosti na srpskohrvatskom jeziku, pa su se novi muslimanski pisci lake mogli ukljuciti u savremene tokove knjievnosti naega jezika. Ipak, za to im je bio neophodan i medijski prostor, na kojem bi oni mogli samosvjesno istupiti, ne odricuci se vlastite tradicije i vlastitog identiteta. A na onovremenom casopisnom tritu, na kojem se bosanskohercegovacka knjievnost tada jedino i razvijala, njima su na raspolaganju stajali samo casopisi koji su kao Bosanska vila i Glas Hercegovca, bili iskljucivo srpski ili hrvatski orijentisani. (Tu se, naravno, ne racuna list Vatan, koji je izlazio na turskom jeziku i bio glasilo najkonzervativnijeg dijela tadanje muslimanske duhovne elite). Zato je vecina njih osjecala istu onu nedoumicu o kojoj je 1891. godine pisao Edhem Mulabdic: . Brate, ne znam ti dobro turski, pa zato i ne bihuzurim mnogo "Vatana". Znam, dodue, latinicom i cirilicom da citam tude novine, al' na poljetku ta ce mi i to? Covjek citajuci dode do cudnovata zakljucka, jer svak natee na svoju stranu, a mi, tako, rekuc, ostali smo kao vuk medu niandijom i hajkacem.3 Iz tog razloga medu ondanjim muslimanskim intelektualcima uvjerenje da moraju pokrenuti vlastito glasilo. Jersazrelo je

Cijeli covjeciji ivot osobito je u dananjem vremenu, i to poglavito usred ogromnog natjecanja (konkurencije), koje je u svakom pogledu zavladalo, teka borba za opstanak, pa ako se ko ne umije braniti, taj bogme i propada. Pa poto su novine najmocnije javno sredsTVO. kako za napad tako i za obranu, to svaka vjera,
2 3

Anonimno, O bosan.skoj knjievnosti, Bonjak, 1/1891.,br. 1, str. 3. Aik Garib (E@em ~ulabd:c), ;)rogigospodine urednice, Bonjak, 1/1891.,3,2.

svaka narodnost, svaka stranka, po jedne svoje novine.4

svaki stale itd. ima, ako ne povie, a ono barem

Tako je 1891. godine u Sarajevu pokrenut Bonjak, koji je predstavljao prvo glasilo bosanskohercegovackih Muslimana na srpskohrvatskom jeziku: Iako je bio prvenstveno politicki list, Bonjak je prvih nekoliko godina (a narocito pod urednitvom Edhema Mulabdica) igrao znacajnu ulogu u razvoju nove muslimanske knjievnosti. Uvevi, kao i drugi ondanji listovi, knjievni podlistak, Bonjak je svojim citaocima za lektiru cesto davao upravo pripovijetke, kako domacih pisaca, tako i u prevodu s turskog. Tako je on punih deset godina prije Behara poceo podsticati "domace snage" da se okuaju u tom novom i sve popularnijem knjievnom anru. I upravo na njegovim stranicama javili su se prvi muslimanski pripovjedaci, koji su se, dodue, afirmisali tek kasnije, u Nadi i narocito Beharu, ali koji su vec tada najavili svoje prisustvo u bosanskohercegovackoj knjievnosti.

Prvi muslimanski pripovjedaci i njihovi pripovjedni modeli

Kada danas citamo pripovijetke objavljene u podlistku Bonjaka, prije svega uocavamo njihovu anrovsku neizdiferenciranost, kao da je ta knjievna vrsta tu jo uvijek traila svoj pravi identitet. Uostalom, njihovi autori su jo uvijek ucili da piu pripovjednu prozu, bez odredenih narativnih modela na umu sa odvec uopcenim ciljem pred sobom: da zabave i pouce svoje citaoce,
4

Anonim., ta su novine?, Bonjak, 1/1891., 2, 2. Bonjak, "list za politiku, pouku i zabavu", pokrenut je 1891. godine, Pokrenuo ga je Mehmedbeg Kapetanovic Ljubuak, koji je bio i njegov vlasnik do sredine 1893. g. Prvi urednik bio je Mustafa Rilmi Muhibic, dotada vakufski cinovnik. Od sredine 1892. do kraja 1894. urednik je bio Edhem Mulabdic. Taj prvi period Bonjaka je za istoriju knjievnosti najznacajniji, jer su se tada oko tog lista okupili svi muslimanski pisci tog vremena (Safvet-beg Baagic, Riza-beg Kapetanovic, Edhem Mulabdic i dr.). Nakon te prve faze, u kojoj je knjievnost ozbiljno konkurisala politici, a knjievni izraz politickom govoru, Bonjak je sve vie postajao iskljucivo politicki list, s naglaenom i vrlo zagrienom nacionalnom ideolokom orijentacijom. Iako je i dalje povremeno privlacio nove mlade pisce, on je prestao da igra ikakvu znacajniju ulogu u razvoju muslimanske knjievnosti. Nakon Mulabdicevog povlacenja Bonjak je uredivao najprije Jusuf-beg Filipovic, koji je bio i njegov novi vlasnik, a zatim Jakubi-Eref-beg Filipovic. Ostajuci cijelo vrijeme vatreni pobornik bonjatva, list je poceo sve vie nazadovati, gubeci postepeno i svaku politicku ulogu. Iako je izlazio sve do 1910. godine, on se kao glasilo muslimanskih pisaca ugasio vec 1900. godine, kada je pokrenut Behar, prvi muslimanski knjievni casopis. 9