Sie sind auf Seite 1von 12

Amira

Idrizbegovic

 

SUKRIJA

PANDZO:

IZNAD

GORE

VJETRI

ZBORE

(Metodieki pristup)

Sve veee O'bilje pO'ezije za djecu kO'd nas predstavlja

svO'jevrsnu dragO'cjenO'sta istO'vremeno obavezuje na izbir- IjivO'st u pogledu literarnih i psihO'lO'skO'-pedagO'skihkvali- teta. Zbirka pjesama »Iznad gO're vjetri zbO're« svO'jim dometima zadovO'ljava sve kriterije kojih se nuznO' pri- drZavamo kada je u pitanju skolska lektira. Sukrija Pandzo, njen autO'r, je vrlO' prisutan u savremenO'j be-ha knjizevnoj stvarnO'sti. NjegO'va pO'ezija- nepO'sredna, jed- nostavna, melO'diena i kristalno eista - u stanju je da privuee malO'gcitaO'cai da ga svO'jO'mtananoseu privO'li na O'predjeljenje za sebe kao za nestO' blisko, dragO' i svO'je. Nije eudo, dakle, stO'je upravo ova pjesnieka zbirka nasla

odgO'varajuee mjesto u

O'vdje uzeta kaO'pO'desan uzorak za pO'kazivanje O'dredenih interpretacijskih pO'stupaka.

PirO'gramu skolske lektire i stO'je

U svO'joj knjizi »Od Zmaja dO'Viteza« (izbor i tuma-

eenje pO'ezije za djecu), ZavO'd za izdavanje udzbenika

SRBiH, SarajevO', 1970. gO'dine, str. 119, Nasiha Kapidzie- -Hadzie je vrlO' precizno okarakterisala Pandzinu pO'eziju

i svrstala O'vogautO'ra medu istinske pjesnike, koji ne pli-

jene

ravni suptilnim dubinama svojiit treperenja i poruka:

snagO'm nametljivO'sti, nego

pO'staju i ostaju nezabo-

63

»Ovakvi pjesniei ne znaju i ne zele da se namecu svo- jom pjesmom, da se istaknu. Oni ne znaju sta znaci i cemu vodi ona rijec - »postaviti se«. Oni podsjecaju na one

ljude koji veoma sporo osvajaju simpatije, koji i u krugu najbliZih vjecito zive u sjenci jer nemaju zelje, ni pot- rebe da se istieu, da svakom i svugdje govore 0 sebi, ne-

oni

maju

budu takmicari.

smisla ni strpljenja

da u trkama

za uspjeh

i

Stihovi ovakvih pjesnika cesto ne dobivaju ono mjesto

i onu ocjenu koju zasltiZuju. Povrsni posmatraci nece, jer

za to treba vremena,

a ponekad i ne znaju da udu u nji-

hovo fino, prefinjeno poetsko tkivo, u njihove tihe dubine. Tako njihova skrovita blaga ostaju neotkrivena poput

bisernih skoljki na dnu jezera. Srecom, oni koji zele mogu uvijek doci na jezero i potraziti skoljke.« Kao i svaka druga sliena pjesnicka zbirka i ova Pan- dzina jeste svijet za sebe. Njena metodicka obrada zahti- jeva zato ne sarno solidna teorijska znanja i didakticke

vjestine,

ne posjeduje

vec i poseban

senzibilitet,

sto, mora se priznati,

lektire

svaki animator

i realizator

zadataka

u

skoli. OsigUirati blagotvorni uticaj Pandzine po€zije je,

u

svakom slucaju, delikatan zadatak pa valja pretpostaviti

da ni sve ono sto bude ponudeno

u predstojecem

modelu

interpretacije nece biti do kraja prihvatljivo i u praksi,

bez preinaka, primjenjivo. Uvazavajuci kao polaziste istinu

o autohtonosti

individualnosti u njegovom dozivljavanju i tumacenju,

s druge, ovdje je potrebno

svakog

poetskog

djela,

s jedne

strane,

i

da

naglasiti

prisutnu

namjeru

se daju izvjesne orijentaeije koje mogu, u svojim opstim

konturama, posluziti kao uzorak odiredenih pristupa pri

osnovnoj

skoli. analizi

pjesnicke

zbirke

u

okvirima

lektire

u

Zamisljeni

pristup

Pandzinoj

zbirci

pjesama

gore vjetri

zbore«predvida

ovakav redoslijed:

»Iznad

1. Obrazlozenje osnovnih postavki i kriterija inter- pretaeije;

motivaciji

II. Napomene

0 pripremama

nastavnika

i

ucenika;

III. Prijedlog

organizacione

strukture

dva skolska casa;

64

IV. Razrada tokova analize odabranih

pjesama

V. Pokusaj

izvodenja

doZivljajno-spoznajnih

iz zbirke;

sinteza

0

 

zbirci;

VI.

Mogucnosti

primjene

stecenih

iskustava

u drugim

podrucjima

nastave

srpskohrvatskog

jezika;

VII. Zakljucna

ratura

uopstavanja,

napomene,

sugestije

i lite-

1. OBRAZLOZENJE OSNOVNIH POSTA VKI

I KRlTERIJA

INTERPRETACIJE

Koneepcija i metodologija interpretacije Pandzine zbiJrke uvjetovana je, kao sto je vec naglaseno, u prvom redu njom samom, ali u mnogome ovisi i od drugih cini- laea kao sto su: programski zahtjevi, zahtjevi savremene nastavne teorije i prakse, mogucnosti i predznanja ucenika i sposobnosti prosjeene veCine nastavnika - ucitelja. Ana- liza ce zato biti zasnovana na nekoliko temeljnih postavki koje ce joj odrediti pravac, razinu i dubinu. Prvenstveno ce uvazavati ove postavke:

1. Djeea osnovnoskolskog uzrasta, odnosno ueeniei

kojima je nasa zbirka namijenjena, premda se nalaze u

periodu u kome pocinje mala otudenost od poezije ili, bolje Ireceno, kratkotrajne zasicenosti njome lod 10. do 13. godine/, vole poeziju nasuprot tvrdnjama onih koji nedo- statak vlastitih afiniteta i iskustava pripisuju djeei. Cinje- nica da prvi susret djeteta s knjizevnoscu nije susret s baj- kom ili pricom, vec s pjesmom, je potvrda da djeci ovog uzrasta poezija stoji blize no sto se pretpostavlja. Rijeci uspavanki, stihovi koji prate igru, prve suptilne tekstualne pouke nisu nista drugo do oblici lirske poezije.

2. Najraniji kontakti s poezijom uspostavljaju se slu-

sanjem, pjevanjem i recitovanjem, a skoli je ostavljeno da obueava citanje poezije. Nauciti, pak, ucenike da citaju, dozivljavaju i poimaju poeziju jeste eilj zasnovan na uvje- Irenju da je poezija neophodna ne sarno kao trajni pratilac sazrijevanja, nego i kao sastavni dio kasnijeg zivota. Jer, u zivotu covjekovom uloga poezije je vrlo znacajna, go- tovo sudbonosna. Helen Ploc je u jednom odjeljku knjige »Djecija lektira« IAmericko drustvo za izucavanje djeteta, Njujork, 19621 to afirmativno iskazala:

5 -

Metodicki pristup

65

zivota in-

tenzivnije i da iskusimo, pa makar i za trenutak, cudes- nast nasih pet cula.

»Poezija nam pomaZe da dozivimo cjelinu

Poezija

nece abavezno

pomoei nasaj

djeci da napre-

duju u skoli ili zivotu. Ono stO' poezija moze uciniti za nas

jeste

da postanemO' svjesniji

zivota

oko sebe i zivota

u

sebi i da produbimo svaka iskustvo, divljenje obogatiti nas i nasu djecu.«

pa ce veselje

i bol

i

3. Svijet poezije je suptilan, ranjiv. TO' iziskuje op-

reznost u pracesu dozivljajno-spaznajne analize. Uvijek postoji opasnost da se nesta poremeti, srusi, prrevidi. Pot- rebno je zata izmedu djece i poezije strpljivO' izgradivati nevidljive ali cvrste mostove, otkrivajuei uvijek sama one

slajeve njene koji su dostupni uceniku, kaji odgovaraju odredenom uzrastu djeteta. I u slucaju poezije Sukrije Pandze mora uvijek biti prisutna briga da se cjelokupnim tokam analize odrZava ravnateza izmedu onoga sta je nuzno i onoga sto je moguee realizavati od zamisljenog.

II. NAPOMENE

0

PRIPREMAMA

NASTAVNIKA

I MOTIVACIJI

UCENIKA

Bez obzirra na iscrpnost

rjesenja

koja

mu

se nude,

i da

na podesan nacin motivise ucenike na citanje zbirke i ucesce u interpretaciji. Pripreme nastavnika ce biti, i u nasem slucaju, raznovrsne i viSesmjerne: strucne, peda- goske, metodicke, tehnicke. Uvertira za abradu zbirke »Iznad gOirevjetri zbore« sastojat ce se: u ponovnom ci- tanju pjesama, u prikupljanju i odabiranju informacija a piscu i njegovom radu, u izboru i izradi ilustrativnog materijala, u tacnom predvidanju vremenskih i drugih tokova analize> u odredivanju odgajno-obrazavnih zada- taka, u pronalaZenju nacina da se prilikom obrade iska-

riste

stave i drugim predmetima. Bio-bibliografski podaci nisu bitni za poimanje svakog knjizevnoumjetnickog astvarenja, ali imaju svoj znacaj kada je u pitanju dosta intimna lirika kao sta je Pandzina. Da bi se pravilno pristupilo toj lirici, dobro je imati u

svaki nastavnik

mora da se pripremi

za nastavni

rad

znanja

i vjestine

stecene u drrugim podrucjima

na-

66

vidu neke informacije kaje ee pomoei rasvjetljavanju tematskih i pedagosko-psiholoskih preokupacija avag

pjesnika.

u knjizi

Podaci

0 Sukriji

Pandzi

magu

se naci

»Djeciji pisci 0 sebi« -

SarajevO', Veselin Maslesa, 1963.

gadine i u na pocetku spomenutoj

Nasihe

koji

»Od Zmaja

nastavnike

literaturu

dO'Viteza«

na

biti

Kapidzic-Hadzic.

pri

ruoi

Za mlade

nemaju

adekvatnu

nece

i za one

admet

nekoliko

neophodnih

informacija

i ovdje.1

1 Sukrija

Pandzo

spada

u

onu

generaciju

pisaca

koji

su

se

pojavili

u

nasoj

meduratnoj

knjizevnosti.

To

je

pjesnik

os-

jecajan

i

osj etlj iv, zaljubljen

u

prirodu

i njene

jednostavne

 

lje-

pote,

sav

u

sjecanjima

na

minulo

djetinjstvo

koje

je

bilo

ni

ve-

selo ni odvec

tuzno.

Odlicno

poznaje

i

voli

djecu

i

zna

da

im

odskrine

prozor

u jedan

zanimljiv

svijet,

svijet

koji

cuva

djecije

tajne

i ljepote

nevidljive

 

svacijem

oku.

 

Sukrija

Pandzo

nerado

govori

0 sebi

i

u

tome

je

gotovo

stidljiv.

U razgovoru

koji

sam

s njim

vodila

pricao je, onako jed-

nostavno

kao sto

i piSe,

0

svoj

svojoj

djeci,

i koju

je rodio i koju

je

ucio,

0 nestaslucima

svojih

 

unucica,

0 svom

zavicaju

i mjes-

tima sluzbovanja,

sarno

ljivao:

da

djeciji

»Za djecu

0 svemu

pisac

sam

nije

poceo

i svacemu

ranG postao.

da

piSem

sarno

0

veoma

ne

tome

0 sebi.

je

i ranije

ali

Istakao

sam

je

izjav-

vec

kasno,

ranije

pisao

0 djeci.

I

od

toga

nije

bio

tezak

prelaz

na

djeciju

knjizevnost.

Pogotovo

kad

sam

kao

otac,

a zatim

kao

nastavnik

bio stalno sa mladima.

Za

njih

sam,

kao

i

za

odrasle,

pisao

pje-

sme

i pripovjetke.

 

I

tu

nisam

izmjenio

svoj

ton.

Tuga

i radost

mijesale

su

se

kao

i

u

zivotu.

Pjesme

sam pisao

tako

kao

da sam

opet

u

svom

rodnom

mjestu

pa

hodam

po

onim

gajevima,

liva-

dama

i njivama.

Brckam

se

u

rijeci

i razgovaram

sa

svojim

ne-

kadasnjim

drugovima

 

iz

djetinjstva.

U

nasem

drustvu

bile

su

tad

i domace

zivotinje

koje

smo voljeli

i zbog

njih

strahovali

od

sumskih

zvijeri.

I

na

mnogo

mjesta,

kao,

na

primjer,

u pjesmi

0

djecaku

koji

place

za

svojim

janjetom,

sirocetom,

ciju

majku

odvlaci

zeleni

vuk,

naslikao

sam

sebe

kao

djecaka.«

Sukrija

Pandzo

je

rod en

u Ulogu

kraj

Kalinovika

1910.

go-

dine.

Zavrsio

je

uciteljsku

skolu

u

Mostaru

i VPS

u

Beogradu.

Radio

je

kao

uCitelj

i nastavnik

u

raznim

krajevima

Bosne/kod

Foce,

Rogatice,

u Jajcu/,

a, zatim,

oko dvadeset

i

pet

godina

kao

jedan

od

urednika

Kulturno-zabavnog

programa

Radio-Sarajeva.

Odnedavno

Sukrija

je

u

penziji.

Pandzo

je,

iako

rio dosta proznih i pjesnickih

s pauzom

od

desetak

godina,

stvo-

radova. Svoje radove objavljuje

po

casopisima

i

kao

posebne

knjige.

Poznate

su

mu

zbirke

pri-

povjedaka

i pjesama:

»Ljudi

smo«,

»Samo

jos

kosovi

zvizducu«,

»Blize su postale zvijezde«, »Iznad gore vjetri zbore« i ostale.

Za knjigu »Razgovori« dobio je nagradu Udruzenja knjizevnika

Bosne

i

Hercegovine.

5*

67

Iz sume podataka, koje posjeduje 0 PandZi, nastavnik ce odabrati najzanimljivije i to u pogodnom trenutku Ini prerano - ni prekasnal prenijetd. na ucenike. Konstatovali smo da je u toku pripremanja nastavnik duzan ne sarno da prikupi neophodne podatke 0 piscu i djelu vec i da blagovremeno i konkretno odredi odgojno- -obraz.ovne zadatke i cilj kojima ce biti usmjeren Irad na casovima lektire. Obrada zbirke »Iznad gore vjetri zbore« moze imati svoje bHie i dalje domete i posljedice sto je uslovljenO' kvalitetima zbirke i programSikim zahtjevima. Kaa blizi cilj magli bismo odrediti: otkrivanje smisla za lijepo, lagano i skladno u PandZinoj poeziji, budenje smisla za ocuvanje svjeze i ekspresivne narodne rijeCi koja je cesto u upotrebi kod ovag pisca, upoznavanje zi- vota u priradi i igara seO'skedjece lova je pasebno vaZno za djecu iz urbane sredine kojoj je sve manje poznat zivot u nepasrednam dadiru s prirodom/. Definisim.o kao dalji cHj: budenje dozivljajno-spoz- najnih reakcija, njegavanje senzibiliteta za paeziju, pod- sticanje stvaralacke maste, ucvrscivanje elementarnih

znanja 0 motivima Ipredmetima/, lirskim slikama Icjeli- narnal, uacavanje asnavnih asjecanja i ugadaja latmO'sferel u lirskom djelu, navikavanje na samastalniji rad i kalek-

tivni

rad lu grupama/ i na usmjelreno citanje paetskih

djela.

Ciljevi i zadaci se, naravna,

mogu i preciznije

i dru-

gacije

ovisiti ad tumacenja realnosti pO'stavljenoga u kontekstu kankretnih mogucnosti skale i pajedinih nastavnika.

ucenika.

gdje mativacija ucenika na odredene dozivljajna-spaz- najne i druge aktivnasti toliko znacajna kao u padrucju lektire. Kada je u pitanju paezija, ovo dobiva jas vise na znacaju. Ovdje je osobito vazno stimulisanje kO'jeutice na odluku Citanja. Nije svejedno kako cemo i kada cemo

uputiti ucenike na citanje neke zbirke pjesarna. To, prije svega, ne smije biti dato sarnO'u vidu jedne skolske oba-

veze, vec vjestim djelo pracita.

ce

definisati,

bilo

da

se dati

prosire

Jedva

ili

suze.

To

Psihicka

motivacija

da je igdje

dru-

izazivanjem

zelje da se bas konkretno

Pandzinu

zbirku

»Iznad gore

vjetri

zbore«

mozema

popularisati na vise nacina. Izvanredno je pogodno da se

68

od nekog casa, petnaest do mjesec. dana prije predvidene obrade, uzme 7 -10 minuta, pokaze knjiga, opiSe neka od likovnih ilustracija iz nje, izrazajno procita jedna od za- nimljivih pjesama i pruzi ucenicima mogucnost da 0 tome iskazu svaje neposredne impresije, luciniti, svakako, da one budu pazitivnel. To ce izazvati interesovanje, pobuditi teznju da se procita cijela zbirka, pa ce nastavniku ostati sarno da dade konkretnija usmjerenja i eventualne po- sebne zadatke. Kaa prilog popularizaciji moze se dodati i pokoji znacajan podatak iz pjesnikavog zivota ili citirati neka od Pandzinih izjava 0 svajoj paeziji i djeci.

Ima jos nekoliko interesantnih

motivacionih rjesenja.

Jedno od njih palazi od cinjenice da su pjesme 8ukrije Pandze rijetko melodicne i ritmicki skladne pa zato cesto komponovane i pjevane. Za Obrazovni program Radio- -Sarajeva i za Mali slager kompanovane su pjesme: »List na putu« (najstarija pjesma pa postanku) dva pollta- za pirVu verziju napisao je muziku Prebanda, »Oskara, pis- kora« jDevzela/ i »Uspavanka«. Djecu bi privukla knjizi i citanju to kada bi prva saslusali neku ad pjesama u mu- zickoj obradi. AIm bi skola, odnasna nastavnik bio u mo- gucnosti da nabavi mUl'Jickusnimku jedne ad spamenutih pjesama, sto nije neizvedivo, ne bi bila patrebna nikakva druga popularizacija zbirke »Iznad gare vjetri zbore«.

Na istam casu kada se dala adekvatna preparuka za citanje, a jas balje nekaliika dana kasnije, nastavnik bi magao ucenike uputiti na pazljivije, usmjerena citanje, nastojeci da pri Citanju uacavaju adredene elemente

analiza. Zadaci bi

knjige kaji ce biM u centru

magli, otprilike, glasiti:

predstojecih

1. Pazljivo

citajte

zbirku

»Iznad gare

vjetri

neka

najljepsam. Pripremite

svako

odabere

po jednu

pjesmu

se da ukratko,

kaja

usmeno,

mu

zbore« i

se ucini

abjasnite

lobrazlazitel

zbag cega ste odredenu

pjesmu

odabrali.

2. Kada pracitate zbirku, pakusajte adrediti:

-

da

li

ste

u pj esmama

atkriLi nesto

sta

i sami

u

svam djetinjstvu

dazivljavate,

ili je pjesnikova

djetinjstvo

bilo sasvim drugacije

ad vaseg?

- 0 cemu sve 8ukrija

Pandza pjeva?

69

- da li ste prild.kom citanja bivali: sve radosniji sve tuzniji - cas tuzni, cas radosni?

- da li su Pandzine pjesme: preduge - onolike kolike rado citamo?

Prethodni zadaci - smjernice - su zajednicki za sve ucenike. PripremajuCi ih za predstojece casove lektire, mi im mozemo dati pojedinacne iIi, bolje rem, grupne zadatke. Pretpostavimo da ce biti cetiri grupe unutar kojih ce se ucenici zajednicki pripremati, dogovarati, obavljati odre- dene radnje. Svakoj pojedinoj grupi dacemo zadatak da izvrsi izbor i popise pjesme sa zajednickim motivom /pred- metom/. Mada se motivi u istim pjesmama iz nase zbirke cesto ispreplicu, uvijek je dominantan jedan. Naravno, ucenicima necemo ovako strucno formulisati zadatke, vec sasvim jednostavno, njihovim jezikom. Prva grupa hi dobila u zadatak da izdvoji i popise sve pjesme iz zbirke u kojima se spominju godisnja doba i pri- rodne pojave vezane za njih, znacajni datumi i zbivanja.

IOvdje bi se otprilike

Posljednje laste, Put na jug, Proljetni dan, Veliki majski

dan, Mati i s1.1 Druga grupa bi trebala da pronade i popiSe pjesme u kojima se spominje skola, prvi koraci, djecja radoznalost, masta, brige, skrivene tajne. Ju ovu grupu pjesama bi usle: Nedorasli dak, Mali deklamator, Prisluskivanje, Ne-

sto je susnulo,

stovani./ Treea grupa bi pronalazila i popisivala pjesme koje

govore 0 zivotinjama, sumama, rijekama i slicnom. !Ovdje bi spadale: Vesela suma, Telegraf u sumi, Gora prica,

prica

maca!.

-

-

prekratke

svrstale pjesme: List na putu,

Zagonetka,

Dana i slana, 2uti

cvijet, Ba-

0 zekinoj smrti, Medvjed i drijen, Kucan CuIe, Mama

Cetvrta

grupa

bi ucinila

slican

posao kao

i ostaIe,

izdvojila bi i popisala pjesme 0 djecijim igrama, nestaslu-

l]ivije citanje i da se uoci inspirativna podloga Pandzine poezije a, u krajnjoj liniji, naviknu ucenici na pripre- manje za casove lektire, na izvjesnu odgovornost, drugar- sku saradnju te da nesigurniji ucenici postanu odvazniji isamostalniji. U pripremnom periodu ucenike mozemo podsjetiti da u svoje biljeznice· unesu, kao i obicno, opste podatke 0 djelu i piscu kao i kratka zapazanja 0 nekim pjesmama. Evo jos jedne napomene! U koliko se nekom nastav- niku cini da predlozeni zadaci prevazilaze mogucnosti nje- govih ucenika i predvideno vrijeme, moze ih pojednosta- viti i smanjiti njihov obim.

III. PRIJEDLOG

ORGANIZACIONE STRUKTURE

DVA SKOLSKA CASA

Ma kako

zbirka

»Iznad

gore

vjetri

zbore«

bila

po

obimu mala i djelovala po tematskoj strukturi i melodij-

skoj organizaciji jednostavna, za njenu kompletnu obradu

neophodna

su dva potpuna

skolska casa. Sa aspekta

cilja

i efikasnosti

najbolje

bi bilo da casovi slijede neposredno

jedan iza drugoga Iblok -

cas/.

Prvi

cas bi imao ovakvu

strukturu:

1. Vrlo

kratak

uvodni

razgovor

lu njemu

bi

ucenika

iskazala svoje neposredne

impresije

0 zbirci/;

1-2

2. Obrazlozenje samostalnog izbora najljepse pjesme 11-2 ucenika na osnovu ranijih priprema, u 1-2 re- cenice/;

3. Iznosenje

zanimljivih

pojedinolSti 0 piscu

koje ce

probuditi

ljati

interes

za predstojece

onoga sto se vec zna;

interpretacije

dopunu

i predstav-

4. Nagovestaj

predstojecih

upoznavanja

s

nekoliko

cima, radostima. IOvu grupu pjesama sacinjavaju: Kon-

pjesama,

izrazajno

Citanje

i interpretacija

pjesme

»List

cert kraj rijeke, Oskora-piskora, Kad smo posli u jagode;

na putu«;

Tajfun

kraj

rijeke,

Dud u vrtu,

Bata

i kanta,

Rugalica,

5.

Interpretativno

citanje

i obrada

pjesme

»Prislus-

Nezgoda./

 

kivanje«;

 
 

6.

Sinteza

svih zapazanja

stecenih

do tog trenutka

i

Predlozeni usmjereni zadaci ne zahtijevaju od nastav- nika da se priddava date podjele i da od ucenika trazi pot-

upotpunjavanje

dozivljaja

do kojih

se doslo ranijim

sa-

puno nepogresiva rjesenja. Ovim se zeli postici sarno paz-

70

mostalnim

pristupom;

71

7. Davanje

zadataka

pojedinim

grupama

za sljedeci

cas u koliko to nije ucinjeno

u priprernnom

periodu.

Zamisljena

strukturadrugog

casa po redu je:

1.

Osvjezavanje

zadataka

i konstatacija

do kojih

se

doslo na prethodnom

casu;

2. Izlaganje, izvjestavanje predstavnika radnih grupa

o izvrsenom izboru i popisu pjesama prema zadliZenjima;

3. Dopunska

obrazlozenja

nastavnika

'S najnuznijim

korekcijama i zakljuccima 0 centralnim predmetima J.te-

mama, motivima! Pandzine

poezije;

4. Usredsredenje

na citanje

i interpretaciju

preostale

dvije odabrane pjesme - piskora«;

»Koncert kraj rijeke« i »Oskora,

5. Zakljucna uopstavanja 0 zbirci »Iznad gore vjetri

zbore« /nanivou

ucenickih

mogucnostiJ;

6. Odredivanje zadataka s ciljem primjene stecenih

iskustava

na druge oblasti srpskohrvatskog

jezika;

7. ProCitati

lako

preostane

vremenal

jos

neku

od

pjesama

iz zbirke

ill ponovno

slusanje

muzickog snimka.

IV. RAZRADA TOKOVA ANALIZE

PJESAMA

IZ ZBIRKE

ODABRAN1H

Prakticno je nemoguce, a nije ni potrebno, interpre- tirati veliki broj pjesama iz neke pjesnicke zbirke. Dovolj- no je, zato, da se obrade, na nivou nastavnih zahtjeva i

sposobnosti ucenika, tri do cetiri pjesme iz, po obimu male,

gore vjetri zbOlre«. Kao centralne pjesme, tj. kao

objekti posebne interpretacije predlaz.u se: »List na putu«,

»Prisluskivanje«, »Koncert kraj rijeke« i »Oskora, pis- kora«, ali se gotovo sve od nabrojenih mogu zamijeniti nekim drugim. Napomena! Ako neki od nastavnika zakljuci da pripreme nisu tekle kako treba i da su mogucnosti njegovih ucenika manje od pretpostavljenih, moze se oglraniciti na svega dvije pjesme. 1nterpretacija pjesnicke zbirke u okvirima lektire zasniva se na vec postignutim znanjima 0 poeziji i na me-

72

»Iznad

todama i principima koji se primjenjuju u radu na tekstu, sarno sto se prosiruje zadatak na svrstavanje pojedinih pjesama u kontekst cjeline.

na

cinjenici da ucenici ovog razreda, koji je analizira, znaju najelementarnije teorij:ske pojmove sarno bez njihovog preciznog imenovanja Ipjesnicka cjelina - slika, redak - stih, kitica - strofa! i, otprilike, sta je osnovno osjecanje, dozivljaj te ugodaj /atmosfera, raspolozenje/. Oni znaju, takoder, svojim rijecima iskazati vlastiti dozivljaj i pre- ma, na neki naCin, naglasenim rijecima imenovati cjelinu /sliku, s1JrofuJ.Uvazavace se i istina da u njihovim godi- nama preovladuje spontano te slusno i vizuelno dozivlja- vanje pjesnickih ostvarenja.

Razina

interpretacije

nase zbilrke ce se zasnivati

LIST

NA PUTU

cemo sa ucenicima

naglasiti

to upucuje. Sukrija Pandzo voli prirodu, nalazi u njoj inspiraciju, stavlja svoja raspolozenja u njen kontekst. Narocito ga privlace jesenji motivi. 1n1Jerpretaciju cemo, zato, skre- nuti u tom smjeru. Pocecemo od rijeCi nekog ucenika ko- jima je on iskazao svoju impresiju poslije izraz.ajnog ci- tanja pjesme. Odgovarajucim pitanjima usmjeravacemo ucenike na uocavanje prethodno istaknutih elemenata pjesme »List na putu«. Ta pitanja - usmjerenja ce se kretati u ovim okvirima:

na

U ovoj pjesmi vati prvenstveno

posmatrati

i uoca-

lirske

cjeline

(pjesnicke

slike), a, zatim,

osnovni motiv, temu. Ona svojim kvalitetima

ProCitajmo jos jednom prvu kiticu

(strofu)! Kakva se

slika stvara

oCi?

pred nama, sta vidimo kada maIko sklopimo

i podize opali list.)

(Na utrtom

je

ovu

putu

cjelinu,

seka se saginje sliku! je takav?

1menujmo

Kakav

list i zasto

~.

(I crven i zut. Rana je jesen; ona boji prirodu bojama.)

zivim

73

Procitajmo drugu strofu. Odredimo drugu sliku! Poku- sajmo ocijeniti zbag cega je ta slika vrlo lijepa! Kaji stih (redak) najvise doprinosi taj ljepoti?

se smijesi

(Seka stavlja

na dlan

uveli

list

dak

joj

jesenji

dan.)

dan.

-

a nad njima

smijesio

se tih jesenji

Zar se dan maze smijesiti? Objasnimo svojim rijecima izraz »smijesio se tih jesenji dan«!

da bi sto zivapisnije

da se prirada, stvari i zivotinje

(Pjesniei ponekad,

zali,

dozvoljavaju

nesto prika:.:

panasaju

kao ljudi.)

Procitajma

u nama!

i trecu

kitieu! Opisimo sliku koju ona izaziva

(Seka nalazi kap kise na listu,

plakao

pa ga blago ljubi.)

cini joj

Pracitajmo

pjesnik

i zadnju

dao u njoj!

kitieu i odredimo kakvu

se kao

da je

je sliku naS

'

(List je sletio na put i zaspao uplakan.)

Kako je list zaspao? Ko je zasluzan za to? Kakva je seka?

(Zaspao je dubokim snom sta je sekina zasluga. NaSa seka je njezna, saosjecajna, vali priJradu.)

Pronadimo

sada u pjesmi

i izdvojima

pridjeve

(atribute)

i glagole

Pridjevi

Glagoli

mala

sagnula

se, podigla

erven,

zut

pomisli, metla

utrti, jesenji

smijesia

se

blag, uveli, rasplakan

pognula

se, spustila

74

sletio, zaspao

Sta je istaknuta upotrijebljenim pridjevima?

(Jesen je slikavita

smo vec zakljucili, blaga.)

i pamalo

tuzna;

seja

je, kaa

sta

Odredimo sada da Ii su pakreti iskazani glagaIima: bucni, nagli, grubi, brzi ili: lagani, bIagi, tihi, njezni! Sta bismo sada naveli kaa glavni predmet pjesme i prema cemu bisma· to' ucinili?

(TO' je opali lis.t na putu, naslov.)

a na to nas upucuje

i sam

Na kraju zakljucima kakav je nas pjesnik i kakav je odnas

p1remapriradi!

(On je asjecajan, voli prirodu, vidi ljepate

PRISLUSKIV ANJE

u njoj.)

Ovo je jedna od najpoeticnijih, najsuptilnijih pjesama izzbirke. I pristup ovoj pjesmi mora biti delikatan. Bitno je da uceniei osjete, pogode osnovno Pandiino osjecanje, pjesnitkovo sanjarsko raspolozenje, dato kroz fine nijanse nevidljive tuge pomalo osamljenog i njeznog djecijeg srea, punog ljubavi i strepnje za drage zivotinje.

Vrlo je vazno ovu pjesmu

procitati

toplo, naglasava-

juci drugacije opisna mjesta (eksterijer, enterijell') i psiho- loska stanja male Lejle.

Evo pitanja!

1.

kakva

u varna

raspolozenja?

Sta

budi

ova

pjesma?

Kakva

osjecanja,

2. Koje je doba godine i dana opisano u njoj?

3. Kako izgleda soba u kojoj se mala Lejla sprema na

pocinak?

4. Kakva

je slika

zimske noCi?

Procitajmo 5ima najljepsi!

stihove,

izraze Hi rijeci

koji

su

u opi-

75

5. Zasto Lejla ne maze da zaspi? Sta ana, kaa i mnoga

druga djeca kada se asame, Cini pred spavanje? (Ona sa-

njarL)

Da Ii i vi to panekad

cinite?

6.

ZaSto se pjesma zove »Prisluskivanje«?

7.

0 cemu Lejla sanjari? Sta prisluskuje? Sta joj se

pricinjava? (0 nekom svom dragam hicu, mozda a nekaj davno

izgubljenaj maci. Cini joj se da negdje maca place, da je,

prema

8. Kakva je mala Lejla? Procitajma jas jedanput zad-

nju kiticu da bismo tacnije adgovarili na pitanje. Ona

tame, ta maca jadna,

asamljena,

izgubljena.)

glasi:

A Lejla

pa kad je majka

suti

u nae gleda,

rukam

tace,

ana prosapta

sva blijeda:

»Cuj, mama,

negdje

maca place!«

(Lejla je asjeeajna, pomalo bajaZljiva, tiha, n]ezna, nesebicna. Njoj je tapIo, ugodno u njenoj sabi, tu je i nje- na brizna mama, ali ona zna da svakame nij e taka pa njeno malo mekano srce pati zbog tude boIi koju naslu- euje.)

KONCERT

KRAJ

RIJEKE

Ovo je jedna ad Pandzinih pjesama u kajima je uskla- den blag, melodican ritam sa idilicnam staticnam slikam. Taj kvalitet pjesme valja iskoristiti da bi ucenici zapazili akusticne i vizuelne ljepote poezije avog pjesnika ida, uz nasu pomoc, steknu povoIjan utisak a njegovim izrazaj- nim sposabnostima. Ovdje ee pomoei komparacija izmedu pjesme i Iikovne ilustracije kaju je daa Hasan Sueeska uz izdanje »Veselina Maslese« ad 1973. gadine.

Evo moguCih pitanja

i zadataka!

se Cinilo da

cujete kancert, koji nam je pjesnik dacaravaa, i jeste Ii

zamislili ucesnike tag koncerta?

1. Dok je citana

ava pjesma,

da Ii yam

Paku.sajma otkriti

Pranadimo

kaka

i podvucimo

je to nas pjesnik

crvenam

bojicom

uspia?

i lI'avnom

linijom

76

(u tekama i na tabli) rijeci kaje pokazuju

boju, a

linijam one kojima je

iskazan zvuk! Citajuei tiha, u sebi, krajnje rijeCi u stihovima, na- stajmo da osjetima koje se ad njih medusobno glasovno padudaraju. Obiljezima' viti com (povezimo zaabljenam li- nijam) te rijeci! Pobrajmo kitice u pjesmi, stihove u svakoj ad njih, slagove u dva prva retka (stiha) te suglasnike i samoglas- nike u jednaj strofi. Pokusajma zakljuciti, na asnavu svih prethadnih pos-

plavam

bojicam

i

isprekidanam

lava, koIiko je ona sto smo zapaziIi uticalo na to da pjesma bude muzikalni.ja! Cini Ii yam se da bi se i ava pjesma mogla uglazbiti

pjevati?

i

Eva nekoIiko orijentacianih rjesenja kaje mOTama ve-

zati za sam tekst pjesme! I

KONCERT

KRAJ

RIJEKE

Svirala moja od rakite,

kraj

dadu leptiri da me zakite,

a

Slusaju ovce, kudrav, ptice,

i cute

gledaju

k'o

Tad cVlrcak zice takne rukom,

plave

rijeke

svira,

vj ertar kosu

dira.

-

svirala

jeca,

blago u moje lice,

djeca.

da su mala

zapjeva

glasno

iz trave,

a za njim odmah sa zviidukom

kosovi crni

se jave.

Svi se

trudima

ka ee bolje,

dirnuti

u zicu

i dirku,

pa iznad

prosuti

sume i niz polje

pjesmu

i svirku.

(U pjesmi

jeci

zvuk

da

ne

(U pjesmi

strofe

skoro

broju

koje

jer

prikaze

da

opise

sa

po

potpuno

slogova:

ima

vise

oznacavaju

ri-

pjesnik

koncert,

zeli

a

sliku.)

su

cetiri

stiha

cetiri

ista

po

9+8+

+10+7, a omjer samo-

glasnika i suglasnika

ravnomjeran

strofama

-

upucuje na muzikalnost,

je

u

svim

34:41. Ovo

skladan

ritam.)

 

(Krajnje

rijeci

se

u

sti-

hovima

unakrsno

gla-

sovno

podudaraju

 

-

rimuju.

I

to

doprinosi

muzikalnijem

ritmu.)

 

(Po

svemu

sudeci

i

ova

Pandzina

pjesma

bi

se

mogla

komponovati

i

pjevati.)

(Znaci zapjevati

i zasvirati)

77

2. Sada pa.zljivo pagledajmo

likavnu

ilustraciju

koja

ill

je uz pjesmu

data! Iska.zima da li sma zamiSljali istu

sIienu

sliku

dak sma

eitali pjesmu

i razgovarali

a njaj.

3.

UporedujuCi

pjesmu

i sliku,

zakljueimo:

eime se

ilustratar (slikar) sluzia pri stvaranju svag likavnag pri- laga, a eime, opet, Sukrija Pandzo pisuCripjesmu?

(Baja, oblik, papir i sliena; rijeei, stihovi, strofe i dr.)

sta se i k'Q1vidi na slici i spo-

minje

4. Naporedo navedimo u pjesmi! (Vidi se: djecak,.-

nas

pjesnik

kao

djeeak,

ovce,

kudrov, ptice, leptiri, drvece, livada, rijeka u daljini. Spominje se sve sto je videno ali i: vjetar, cvreak, kosovi, sviJrka, pjesma - ueesnici u koncertu koje je nas pjesnik »euo«). Pjesma se razlikuje od slike po tome sio nam maze doearati i ona sta se vidi i ono sta se euje.

pjeva, svi-

»Kancert kraj

5. Ko sve. u pjesmi

rijeke«

lI'a,zvizduce -

dira u zice i dirke kako kaze pjesnik? (Svi!)

i

6. Objasnima

svojim rijeeima

stili »prosuti

pjesmu

svirku«!

7. Mozemo li zakljueiti

da pjesma koju smo analizi-

rali djeluje kao prijatna muzika, koju izvodi djeeak sa

svojim druStvam kraj rijeke, i da naslov odgovara oname sto u nama bude stihovi?

Naueimo

ovu pjesmicu

OSKORA,

napamet!

PI SKORA

.ova pjesma je zanimljiva po svajim ritmickim ele- mentima i djelimicnam ohrednam karakteru. U njoj ima dasta arhaicnaga ipak tako djetinjastog, prisnag i leprsa- vag. U pristupu mOIraupravo to biti naglasena. I citanje bi trebalo da bude posebno. Najbalje bi bilo kad bi mjesto nastavnikovag Citanja magla da se cuje muzicka snimka pjesme Hi da se ucenici podijele u dvije grupe i citaju uzastopno horski: jedna grupa bi citala obienim tonom prva cetiri stiha u svakaj strafi; druga bi skandirala, na-

78

brajala, uvijek istim ritmom, druga eetiri stiha u strofa- ma koji su ilsti. Ovo posljednje je, u stvari, tekst nabraja- lice, rijeOi koje prate rad, igru. Pandzo je inspirisan izvornim narodnim bajalicama i ritmam im se priblizava.

Ueenicima se mogu postaviti sljedeca pitanja:

 

1.

Da Ii znate

sta

znaee

i

da li uopste

nesto

znace

rijeei

»oskora, piskora«?

Pakusajma

ih abjasniti!

 

(Pravog smisla nemaju,

ali

doearavaju

nestQl izmaS-

tano, cudnavato,

vragalasta,

izazivanj e).

mangupska,

nesto sta zvuci

i

kao mali tva i kaa

 

2. Da Ii ova pjesma

u

vama

stvara

zelju

da nesta

radite zanimljiva, da budete bezbrizni, da zaigrate, da se

s drugavima nadmecete? Navedite kajim je to dijelavima pjesme narocita istaknuta!

(Odgovar bi magao biti:

su mali i mOira im se mnoga sta sugerisati! »To su stihovi koji se panavljaju:

taka«. Ucenici

»Da, uprava

Kisni, kisni,

konji

askora,

tebi

potkisni,

'SIllnam korisni,

piskara,

drva,

meni kara.«)

3. Sta se, u stvari, u ovaj pjesmi apiSIllje?

(Ona eime se zabavljaju seoska djeca, pravljenje igracki ad drveta).

4. Sta ta najcesce djeca prave od rakite

to ani cine?

(vrbe) i kako

telji

(Prave svirale (barije) dubeci kQlru.Ona je zbog taga

vaznija ad sdi drveta

ne pokvari, zapjevaju: tebi drvo (ana sto je manje vazna) meni kara (bez cega nema prave borije).

Hi yam ih rodi- ill sam naeiniti

kupuju?

i zata djeca, zeleci da se kara

5. Pravite

li

Sta

i

vi

sebi

slicne igracke

da

je

slade:

mislite

igracku

ili je dabiti?

 

6.

Zakljucima

kakva

je ova pjesma?

(To je pjesma kaja u ravnomjernom ritmu prati adredeni pasaa ill igru, kojom se zeli potpo'ffioei da se uspjesnije dade do cilja. Ta je nestasna, zivahna,

79

pomalo i podrugljiva pjesma bajalica i brojalica. Slicnih pjesarna ima dasta. Znaju ih sva djeca, na- rocito ona koja zive u selu).

V. POKU8AJ

IZVOOENJA

DOZIVLJ'AJNO-

-SPOZN AJNIH

SINTEZA

0 ZBIRCI

Ako smo tokom cjelokiupne obrade uVaZavali one bitne, na pocetku istaknute, kriterije i postavke i aka smo isli postupno, korak po korak, ka realizaciji PO'stavljenih zadataka, tad a smo stvarno pripremili teren za dozivljajno- -spoznajnu sintezu 0 zbirci pjesarna »Iznad gore vjetri zbore«. Nadajmo se da smo svojim postupcima sacuvali integritet Pandzine poezije a, istovremeno, probudili in- teres i ljubav prema njoj i tako utrli put za njeno inten- zivnije dozivljavanje i spoznavanje.

Pjesme iz:zbirke koju su nasi ucenici citali i upozna- vali otkrivale su prvenstveno pjesnikovo intimno bice i bile prenosilac njegovih licnih ispovije,sti, njegovih sjeca- nja na djetinjstvo. Nama je bio cilj da t.o ucenici prepo- znaju i transformisu u svoje dozivljaje, nemire, strepnje i radosti sto cemo pfOivjeriti objedinjavanjem u odredene dozivljajno-spoznajne sintez.e. Ma koliko ucenici osnovnoskolskog uzrasta (i to' rani- jeg) bili emocionalno osjetljivi i sposobni da culno pri- maju poe:zJi.ju,postoje odredene teskoce kada je potrebno sintetizirati saznanja 0 njoj. avo se posebnO' odnosi na lirsku poeziju kakva je u vecini Pandzina. U nj oj nema do.gadaja kaa pokretaca, nema fabule ni naglasenih likova kao pasrednika pa pojedine pjesme mogu ostati neopiplji- ve za djecu kojoj je apstraktno miSljenje jos strano. Glavna okosnica i jedine konkretnije veze izmedu djece- -primalaca i odredene pjesnicke zbirke u stvari su motivi, slike i Iritmicka organizacija pjesama. Zakljucna uopsta-

i za:snivace se na

v,anja

ovome.

0. zbirci, i to' vrlo nepretenciozna,

Sintetiziranje

mozemo zapoceti

i izvrsiti

ohracajuci

se cijelom razredu pitanjima koja ce insistirati prven- stveno na tome da ucenici iskaZu svojim rijecima utiske

80

i misljenja

teku ovim redom!

1. Eto, pirocitali ste zbirkru 8ukrije Pandze »Iznad

gore vjetri zbore« i dobl1Oupoznali nekoliko najljepsih pjesama iz nje. IskaZite svojim rijecima kakav je utisak ostavila na vas ova knjiga i zasto biste rado procitali jos neko I djelo istog pisca!

a zbirci. U frontalnom

razgovoro

nek pitanja

' '!

2. a cemu sv,e pjeva 8ukrija Pandzo u svojaj zbirci,

odnosno koji su najcesci predmeti njegovih pjesama? '

slike koje daje naS pjesnik u svojim

pjesmama?

3. Kakvesu

4.

Kakav

je

odnos pjesnika

prema

prirodi

~ kakav

prema

djeci?'

'

5.

Kakva

osjecanja,

roopolozenja brude u nama pjes-

me iz procitane

zbirke?

6.

8ta je navelo mnoge muzicrure da kamponuju '

dzine pjesme?

Pan-

7.

Kojim su svojim osobinama vas najvise privlacile

pjesme

iz ove zbirke?

8. Navedite

9. ProCitajte jos jednu pjesmu iz zbirke po svojoj

naslove

pjesama

koje

ste zapamtili!

zelji! Dozivljajno-spoznajnu sintezu a zbirci mozemo izvr- siti i pismenim put em. Za to je najpodesnija primjena zadataka objektivnog tipa. Takvim naNnom sistematiza- cije stedi se vrijeme i lakse provjerava kako su i koliko su pojedini ucenici dozivjeli i shvatili neku poeziju. Time blagovremeno otkrivarno i vlastite propuste i omoguca- varno intervenisanje u smislu korekcija i nadopuna.

Ako se opredijeli

za ovu varijantu

sinteze, nastavnik

ce pripremljene zadatke umnoziti i u odredenom trenutku casa dati ucenicima na rjesavanje, predvidajuci tacno ko- liko mu treba vremena za obavljanje tog posla. Na kraju

casa ce zadatke pokupiti i poslije pregledati a, mozda, i ocijeniti. Neophodnu intervenciju ce, uz kratku analizu rezultata, uciniti na nekom od naJrednih casova.

uz Ciju cerna

pomoc

zbirci!

Evo jednog od moguCih nizova zadataka

izvrsiti

dozivljajno-spoznajnu

sintezu

0

nasoj

6

-

Metodicki

pristup

81

vjetti

1. Navedi naslove sest pjesama iz zbirke zbore«:

»1znad gOire

 

2.

0

cemu

Sukrija

Pandzo

najcesce

pjeva

U SVQjoj

zbirci? MQgIQbi biti:

 

a) 01 cudnQvatim zgodama,

d)

01

prirodi

i

gQdisnjim

b) 01 igrama

caka,

seoskih dj e-

e)

dobima,

0 zivQtu djece u gradu,

c) 01

proslQsti

naSeg

na-

f)

0 dQmacim t sumskim

rQda,

 

zivotinj ama,

Samo su tIri odgovQra potpuno

3. Sta je najljepse

tacna. PQdvuci ih.

u stihovima

Sukrije

Pandze?

- zivQst

-

raznovrsnost

- iskrenost

-

osjecajnost

- jednQstavnost

- vedrina

Tri rjesenja

4. 1spiSi dva

su tacna. Podvuci ih.

stiha (retka) iz pjesme koju si zapamtio:

5. Koja pjesma

zavrsava

gdje maca place? To je pjesma:

stihovima:

Cuj, mama, ne-

6. Zasto se mnoge PandZine pjesme pjevaju?

a) jer su zanimljive, melodicne.

b) jer se lako pamte,

c) jer

su

Pronadi

7. Navedi po tri pridjeva,

i podvuci tacno rjesenje.

glagola i imenice koje Pan-

dzo cesto upotrebljava.

1menice:

.

Pridj evi:

.

Glagoli:

.

VI. MOGUCNOST1 PR1MJENE S'TECEN1H 1SKUSTAVA

U DRUG1M PODRUCJ1MA NASTA VE

SRPSKOHRV ATSKOG JEZlKA

Nastavnik ce mQtivirati ucenike na primjenu stecenih iskustava dajuci im odredene zadatke. Obracajuci im se Qn ce naglasiti da su citajuci i interpretirajuci zbirku »1znad gQre vjetri zbQre« ne samQ uzivali i stekli lijepe

utiske vec i mnQgQtQga naucili sto valja dokazati izvrSa-

vajuci

ponu- a PQgotQVUne sve Qdjednom. Moze ih

neke zadatke.

Nastavnik

ne mOiraucenicima

diti

sve zadatke,

dati pojedincima, grupama ili svima kada se za tQ ukaZe

PQtreba, a moze i cim se zavrsi obrada zbiJrke.

Prvi zadatak

Da bi se pripremiQ za cas izrazajnQg citanja, prQcitaj prvo glasnQ, a zatim u sebi pjesmu »Rugalica« koja se

nalazi na 65. strani zbirke. Zakljuci

citati vrlQ sporo ili brzo Hi naizmjenicno: cas brZe - cas sporije. Podvuci lrijeci u stihovima koje, po tvom mislje- nju, treba posebno pri Citanju naglasavati. Obiljezi uspravnim crticama mjesta u pjesmi gdje bi trebalo malko zastati, odahnuti. Pronadi rijeci na kiraju stihova koje se

medusobno glasovno podudaraju i povezi ih zaobljenim linijama kao sto smo to Cinili pri analizi pjesme »Koncert kraj rijeke«. Kada sve urad is sto ti je predlozeno, procitaj dva puta pjesmicu nastojeci da uz pomoc znakova koje si ubiljezio istaknes smisao pjesme. Vidjeces, tvoje ce citanje biti iZJraZajnije!

da li je bolje pjesmu

Drugi zadatak

1z pjesme »Rugalica« povadi, i ispisi jednu ispod druge, rijeci koje su neobicne ili tebi manje poznate. Po- kusaj, tada, jednoj po jednoj odrediti znacenje i to zabi- Ijezi. Objasnjenje potraZi u Pravopisu ili nekom drugom

rjecniku ill im sam odredi smisaa onaka kaka ih shvataS. Potra.zi pomoc i od roditelja i starije brace i sestara. Pa- red rijeci za koje ne nades objasnjenje ostavi praznlll liniju, pa ces to u skali upotpruniti.

pa

IZVlrsavajuci ovaj zadatak,

obagatices svaj rjecnik

se ne narusi svijet djetinjstva i sacuva integ;ritet paezije, a, pri tom, ostvare i brojni zadaci nastave.

LITiERATURA

ces se u buduce Ijepse izrazavati

u govarui

pisanju.

1. Djecji

pisci

0 sebi

(autobiografije

nasih djecjih pisaca) Veselin

 

Maslesa,

Sarajevo,

1963.

2. Nasiha Kapidzic-Hadzic:

Od

Zmaja

do Viteza, Zavod za izda-

vanje

udzbenika,

Sarajevo,

1970.

Treci

zadatak

3. Milan

Crnkovic:

Djecja

knjizevnost,

Skolska

knjiga,

Zagreb,

'

 

1967.

Pod naslovom Rugalica opiSi jednu svoju zgodu kada

sizbog neke mane ili greske bio izvrgnut bockanjima dru- gova ili clanavaporodice. Prije toga jos jedanput procitaj Pandzinu pjesmu »Rugalica«. Ona ce ti pomoci u tome, ali pazi da je doslovno ne usvojis, vec budi samostalan i

duhovit. Ako zeliS, pokusaj

se ne ocekuje, naravno, da budes pravi pjesnik.

pisati u obliku stihova. Od tebe

VII. ZAKLJUCNA UOPSTAVANJA,

NAPOMENE,

SUGESTIJE

I LITERATURA

Ponudeni model irrterpretacije, sva akvirna i pojedi- nacna rjesenja u njemu usmjerena Sillk tome da se pruz,e sire i Iraznovrsnije mogucnosti za obradu pjesnicke zbirke

»Iznad gare vjetri zbore« i drugih koje su joj slicne. Valja

jos jedanput

jentacija koja se moze u potpunosti i u pojedinostima pri- hvatiti i prilagoditi konkretnim potrebarna i uslovima rada

u skoli i adjeljenju.

nastavnikovo

no karisna. Prijedloz,i koji se ticu neophodnog vremena, vrsta ak- tivnosti i primjene pitanja i zadataka, takoder, znace sarna orijentaciju. Nekame ce trebati nesta vise, a nekome i manje vremena da postigne zeljeno. Vrijeme i napOlr, naravno, ne treba stedjeti. Daleko je bolje obraditi manje zbirki u lektiri nego biti povrsan i ici na kvantitet. Tajna uspjeha, u budenju i njegovanju trajne ljubavi prema poe- ziji, lezi u nalazenju mjere i uvijek prisutnoj budnosti da

podvuci da se dati model nudi sarna kao ari-

Bukvalna

primjena,

ako ona ne znaCi

iskreno usaglasavanje,

moze biti vise stetna

84

4. Slobodan Z. Markovic:

Sarajevo,

1971.

Zapisi

0 knjizevnosti

za djecu,

Svjetlost,

5. Joza Skok: Interpretacija i metodicki pristup pjesnickom djelu

Vladimira

Nazora

u

osnovnoj

skoli,

Prilozi,

Banja Luka,

br.

2 -

1973/74.

6. Vladimir

Milaric:

Dragan

Kulidzan

-

Potocic,

Prilozi

3

-

1973/74.

85