ENEOLITIK HRVATSKE U

KONTEKSTU JUGOISTOČNE I
SREDNJE EUROPE
Uvod
Obvezna literatura:
1. Praistorija jugoslavenskih zemalja III – Eneolit,
Sarajevo 1979.
2. Dimitrijević, S.& Težak-Gregl, T. & Majnarić-Pandžić,
N.: Prapovijest. Zagreb 1998.
3. Marković, Zorko: Sjeverna Hrvatska od neolita do
brončanog doba, Koprivnica 1994.
4. Durman, Aleksandar: Metalurgija vučedolskog
kulturnog kompleksa. Opuscula archaeologica 8,
Zagreb 1983.
5. Vučedol – treće tisućljeće prije nove ere – katalog
izložbe. Zagreb 1988.
6. Dimitrijević, Stojan: O nekim kontroverznim
pitanjima u kronologiji eneolita južnih područja
karpatske kotline (U povodu lasinjsko-
salkucanskog horizonta u Vinkovcima), Osječki
zbornik 17, Osijek 1979.
7. Marijanović, B.: Neka pitanja eneolitika istočnog
Jadrana. Diadora 14. Zadar 1992.
8. Schmidt, R. R. Die Burg Vučedol. Zagreb 1945.
9. James P. Mallory: Indoeuropljani.
Zagonetka njihova podrijetla. ŠK Zagreb
2006.
10. Nandor Kalicz: Clay Gods, The Neolithic
Period and Copper Age in Hungary,
Budapest 1970.
11. Mueller-Karpe, Hermann: Handbuch der
Vorgeschichte, Band III - Kupferzeit, C. H.
Beck, Muenchen 1974.
• eneolitik, halkolitik
(lat.aeneus=mjeden, bakren; grč.
λιϑος=kamen, χαλκος=mjed,bakar),
bakreno doba, kasni neolitik, finalni
neolitik, prijelazno razdoblje, rano
brončano doba
 Proizvodnja i uporaba metalnih
predmeta (bakreni, zlatni, srebrni)
 Promjene u gospodarskom pogledu –
dominacija stočarstva nad poljodjelstvom
Intenziviranje razmjene i trgovine
Podjela rada prema
specijalizacijama
Promjene u društvenim odnosima:

• raslojavanje društva
• stvaranje čvršće
povezanih i bolje
organiziranih
plemenskih zajednica
 Područje napretka i inovacija:

- maloazijski i egejski
prostor
- područje Ponta,
zakavkazja i
južnoruskih stepa, a
put vodi preko
Šumovitih i Erdeljskih
Karpata uz donji tok
Dunava.
 Neki od izuzetnih spomenika bakrenog doba pozornost su
pobuđivali i davno prije bilo kakvog planskog proučavanja
povijesti:

- piramide iz Gize: Keopsova, Kefrinova, Mikerinosova,

čija imena spominje već Herodot
- babilonski zigurati, koji su nastavili svoj život kao Kula
babilonska u Starom zavjetu
• Grčki povjesničar Herodot opisuje hram: "Hram je četvrtasta
građevina, dugačka i široka 400 m. s brončanim vratima.
Svojedobno sam ga vidio: ima golemi središnji toranj u četvorini,
velik dvije stotine metara. Na njemu stoji drugi toranj, na ovome treći
i tako do osmog tornja. Na sve se tornjeve može izvana uspeti
zavoitim stepenicama. Na od pilike pola visine posavljena su sjedala
da se hodočasnik može odmoriti. Na vrhu najvišeg tornja nalazi se
veliki hram u kojem stoji bogato urešena postelja i zlatni stol.
Svetište nije ukrašeno nikakvim kipom.". Sigurnost ovoga potvrdila
su srheološka iskapanja. Svetište koje je bilo načinjeno na vrhu
tornja bilo je za boga Marduka, vrhovno božanstvo sumerana. Osim
svetišta, tamo se nalazilo i stepenište koje je vodilo do visine drugog
kata gdje je bilo prijestolje i postelja boga Marduka. Tim stepeništem
nitko nije smjeo prijeći, ono je bilo rezervirano samo za boga.
palača u Knosu na Kreti čije su ruševine nadahnule grčki
mit o labirintu
Stonehenge koji se u 12. st. spominje kao jedno od 4 čuda
Britanije
nizovi menhira u Bretanji koji su već u ranom srednjem
vijeku prepoznati kao pradavna sveta mjesta
• znanstveno utemeljen
pristup istraživanju davnih
kultura, koje utjelovljuju
navedeni spomenici,
počinje tek u 1. pol. 19.
st.
• odgonetanje egipatskih
hijeroglifa od strane J. F.
Champolliona 1822. g. i
njihovo potvrđivanje R.
Lepsiusa 1837
• početak
sustavnih
iskopavanja
ruševina •Malta
hramova na
Malti (1827,
1839, 1840)
• Sustavna iskopavanja
u Egiptu 1850., ali u
većem opsegu tek
1884. s aktivnošću
W.M. Flinders Petrie.
• U egejskom prostoru
započinje Schliemann
1870. iskopavanja Troje
na brežuljku Hissarliku,
čiju je složenu stratigrafiju
razjasnio W. Doerpfeld i
ukazao na eneolitičku
starost njezinih najstarijih
slojeva (Troja I-IV;
Homerova Troja je sloj
VI).
• 80.tih godina 19.
st.počinju i prva
istraživanja Kikladskih
otoka (Amorgos, Mel) i
Krete
• U Italiji istovremeno biva
otkrivena nekropola
Remedello koja će postati
eponimom tamošnje
bakrenodobne kulture, a
na Siciliji se istražuju
grobovi uklesani u stijene
u Casteluccio.
• U jugoistočnoj Europi danas funkcioniraju dva
modela nastanka eneolitika koja ovise o
dosegnutoj razini neolitika:
• Model A - oštar prijelom u čitavom kulturnom
habitusu (istočni Balkan, Donje Podunavlje -
primjer Marica kultura)
• Model B - tekući, postupni prijelaz između
neolitika i eneolitika (srednji Balkan, Karpatska
kotlina - primjer vinčanska kultura, Gradešnica
kultura
Dioba eneolitika po M. Garašaninu i P.
Romanu:
1. početni ili protoeneolitik - nastup
organiziranog rudarstva i prerade metala
2. klasični eneolitik - pojava teških bakrenih
predmeta
3. prijelazni period u kojem nastaju novi
veliki kulturni kompleksi kao badenski ili
vučedolski
Kao kriterij za početak eneolitika procjenjuju se novine u
sljedećim sferama života:
1. način stanovanja
2. način pokapanja
3. specijalizacije i nove pojave u okviru gospodarstva
a) rudarstvo i obrada kovina
b) poljodjelstvo i stočarstvo
c) ostale aktivnosti: obrada kamena, kosti itd.
4. Trgovina i komunikacije
5. Duhovni život
način stanovanja
način pokapanja
rudarstvo i obrada kovina