KOSTOLAČKA KULTURA

• prve ulomke keramike objavio je 1906. M.M. Vasić s

lokaliteta Kostolac - on je pozornost obratio na osobit
način ukrasa koji je nazvao “Stichkanal-technik”
(tehnika ubodnih kanala), ali se nije bavio pitanjem
kulturnog određenja spomenutih nalaza - slične nalaze
keramike otkrio je i na lokalitetima Vinča i Žuto Brdo
• A. Oršić-Slavetić objavio je slične keramičke ulomke s
lokaliteta Čardak, pripisavši ih vučedolskoj kulturi
(1935/36)
• R. R. Schmidt također je otkrio sličnu keramiku na
Vučedolu i Sarvašu, ali ju je pripisao badenskoj kulturi
(1938-1945)
• na samostalnost kulture sa specifičnom
keramikom ukazao je V. Milojčić pri objavi
nalaza iz Šuplje Stene 1943. - on je novu
kulturu nazvao kostolačkom prema prvom
poznatom nalazištu i datirao ju je u
bakreno doba, odnosno nakon badenske
kulture
• potpunije je spomenutu kulturu obradio pri
publiciranju nalaza iz zbirke Sveučilišta u
Marburgu, kartirao je 15 nalazišta,
pokušao načiniti potpuniju tipologiju
keramike, te uspoređujući slojeve Vinče i
Vučedola došao do zaključka da je ona
mlađa od ranih faza badenske kulture, a
istovremena sa srednjom i kasnom fazom
badenske kulture te ranom fazom
vučedolske kulture
• 1962. A. Benac objavljuje nalaze iz
Pivnice u Bosni i time potvrđuje
samostalnost kostolačke kulture - u
naselju naime kostolačka keramika nije
bila miješana s drugim kulturama, nema ni
tipičnih badenskih elemenata (mrežasti
uzorci, cik-cak ukrasi isl.)
Rasprostranjenost: istočna Srbija sa srpskim
Podunavljem, središnja Srbija s
Pomoravljem, sjeverna Bosna s
Posavinom, Srijem, Slavonija (najzapadniji
lokalitet Slavča u Novoj Gradiški), Banat,
Bačka; širi se prema Transilvaniji i Olteniji,
a na sjeveru preko Mađarske do slovačkih
planina
Lokaliteti: Zlotska i Bogovinska pećina, Klokočevac, Crnajka (miješanje
kostolačke i Cotofeni kulture, ponekad vidljivo na istoj posudi),
Manastir kod Gospođinog vira, Padina (groblje), Kostolac, Korbovo,
Kostol - opće obilježje ovoga područja je miješanje s Coţofeni
kulturom;
nalazišta oko Kragujevca (Korićane i Čot), Jelenac kod Aleksinca;
Bosna: Alihodže, Obre II, Pivnica, Donja Mahala, Vis kod Dervente,
Dvorovi kod Bijeljine (grob);
Srijem: Gardoš, Dobanovci, Belegiš, Stari Slankamen, Gomolava,
Petrovaradin (ostava šalica), Mađarski brijeg u Rumi, na Fruškoj gori,
Vinča
Hrvatska: Vučedol, Vukovar – Lijeva Bara, Lovas, Sarvaš, Klisa,
Kozarac (Beli Manastir), Cerić kod Vinkovaca, Grabovac-Đakovo,
Ašikovci, Slavča-Nova Gradiška
 Naselja

• ravničarska u dolinama većih rijeka, često na visokim

riječnim terasama ili strmim lesnim procjepima
odvojenim od okolnog terena, rjeđe prava ravničarska,
lako pristupačna (samo u Srijemu)
• gradinska u planinskim područjima (Šumadija,
Pomoravlje) – naselja manjih zajednica
• špiljski lokaliteti : Šuplja stena na Avali – rudnik i naselje
u neposrednoj blizini
• lokaliteti u špiljama i pripećcima iznad Dunava i u
istočnoj Srbiji simbioza su kulturnih elemenata Coţofeni i
kostolačke kulture pa se ne mogu smatrati tipičnima za
kostolačku kulturu
 Gomolava
• stambeni objekti:
pravokutne nadzemne
građevine (na Gomolavi
je utvrđeno tridesetak
kuća u tri stambena
horizonta, ali ih je vj. bilo i
više – slabo očuvani
tragovi jer nije bilo
požara), ponekad i s dvije
prostorije
• većina kostolačkih naselja u Srijemu i
Slavoniji formirana su iznad badenskih
naselja, a u istočnoj i južnoj Srbiji iznad
naselja Bubanj-Salcuţa-Krivodol
kompleksa
Gomolava
• apsidalni objekti,
možda i s pregradnim
zidom (2 na
Gomolavi, 2 na
Vučedolu) – nisu
pravilo nego izuzetak
koji je vezan samo uz
razvijenu fazu kulture
i dugotrajnija naselja
Vučedol
Gradac
Pokapanje

nema grobalja, samo pojedinačni

ukopi:
1. kosturni ukopi na Gomolavi (1 grob
s kostolačkom zdjelom na
grudima, drugi bez priloga) i
Vučedolu
2. paljevinski ukop iz Dvorova kod
Bijeljine – spaljeni ostaci pokojnika
položeni su na zemlju i poklopljeni
kostolačkom zdjelom
3. Padina u Đerdapu – 5 paljevinskih
ukopa u bikoničnim zdjelama –
tipološko-stilski zdjele pripadaju7
takozvanoj Cotofeni-Kostolac
skupina, kao što i područje
Đerdapa pripada teritoriju gdje se
kostolačka kultura ne pojavljuje
samostalno nego u simbiozi s
Cotofeni kulturom
4. Paljevinski-žarni ukop iz
Keszthelya
Metalurgija
Periodizacija:
• Dimitrijević je podijelio kostolačku kulturu na
stupnjeve A (horizont Cerić-Pivnica-Ašikovci) i
B pri čemu na području Slavonije egzistira samo
stupanj A, a B izvan nje. Taj se stav temelji na
stratigrafskoj situaciji poznatoj do godine 1979.
No kasniji nalazi, osobito oni s Gomolove u
neposrednom susjedstvu upućuju na postojanje
možda i tri razvojna stupnja, rani povezan još s
badenskom kulturom, klasični, samostalni i kasni
povezan već s vučedolskom kulturom
Nikolić:
• faza I (Jerinino brdo, Popovići) – lonci grube fakture u stilu Černavoda III,
zdjele ljevkastog vrata i kratkog ramena, jednostavno ukrašene redom
polumjesečastih ureza ili nizom okomitih linija izvedenih jednostavnim ili
brazdastim urezivanjem
• faza II – klasična faza, širenje prema sjeveru, jugu i istoku (miješanje s
Cotofeni kulturom) – vrhunac razvoja klasičnog kostolačkog ukrasnog stila –
nadulja faza po trajanju
• faza III – manje područje, jugoistočna Panonija i Cotofeni-Kostolac u
rumunjskom Banatu, pojava novih oblika i dekorativnih elemenata koji se
prenose u pretklasičnu vučedolsku kulturu (terina, rozete, cik-cak traci,
rombovi u negativu, riblja kost, preplet trokuta) – po D. Nikolić ovamo
pripadaju Cerić i Ašikovci dok je Pivnica starija tj. klasična faza II
• Sporadični nalazi kostolačke keramike na badenskim lokalitetima južne
Mađarske i lokaliteti oko dunavskog koljena kronološki odgovaraju
regionalnim tipovima kasne badenske kulture – Iža u Slovačkoj moguće
svjedoči o određenim populacijskim pomicanjima prema sjeveru Panonske
nizine, a ne samo o importu ili širenju kostolačkog stila
 Keramika
Kostolački stil ukrašavanja
• fina keramika - brazdasto urezivanje, žigosanje,
polumjesečasto urezivanje, obično urezivanje +
bijela inkrustacija
• kompozicija –simetrično raspoređena
pravokutna polja u horizontalnoj ornamentalnoj
zoni, motivi raspoređeni u frizu i po metopama,
šahovnica
• krivocrtni motivi rijetki – sporadična pojava
žigosanih kružnica tzv. minirozeta, ali samo u
kasnoj fazi razvoja → vučedolski stil
Keramika
oblici
Slavča
 Podrijetlo

• većina autora polazi od stratigrafskog položaja

kostolačke kulture u odnosu na badensku te određenih
sličnosti u keramičkom materijalu (što bi ukazivalo na
njihovu genetsku povezanost), pa pretpostavljaju da
kostolačka kultura nastaje na temeljima badenske. Ali
pritom zanemaruju različite tehnike ukrašavanja,
karakter naselja, stambenih objekata i vjerojatno
gospodarstva
• podrijetlo brazdastog urezivanja: Dimitrijević iz Retz-
Gajary kulture, D. Nikolić ga dovodi u vezu s vrpčastom
(Schnurkeramik) keramikom smatrajući da se brazdasto
urezivanje razvija pod utjecajem ili kao imitacija tog
načina ukrašavanja
• u tumačenju podrijetla D. Nikolić polazi od pretpostavke
da je matično područje nastanka kostolačke kulture
južno od Dunava na teritoriju središnjeg Balkana (gdje
su kostolački lokaliteti stariji od onih sjev. od Save i
Dunava) neposredno nakon prodora kulture Černavoda
III i pod njezinim utjecajem što ujedno pomiče položaj
kostolačke kulture na kronološkoj skali – ona dakle
nastaje istovremeno ili neposredno nakon formiranja
badenske i Coţofeni kulture (smatra da se time rješavaju
kronološke neusklađenosti i praznine koje se javljaju
ako se nastanak kostolačke stavlja tek nakon badenske
kulture)
• autohtone populacije koje su sudjelovale u formiranju
kostolačke kulture prema tome su kasna vinčanska i
Bubanj- Salcuta kultura
• teza da je kostolačka kultura nastala južno od Save i
Dunava, dakle u područjima gdje nema badenske
kulture, a tek u sljedećoj se fazi širi sjevernije u ist.
Slavoniju i Srijem gdje naseljava badenska naselja
(dokaz o njezinu dolasku u spomenuto područje je
činjenica da se ona ovdje pojavljuje kao već sasvim
razvijena), nastala je još 1966. (Tasić), ali je bilo
zanemarena s obzirom na prevladavajući stav glede
badenske kulture
• ova teza, međutim, zasad nema dovoljno čvrstih
arheoloških potvrda tj. vrlo je malo takvih lokaliteta
 Apsolutna datacija
• Gomolava 2910-2699 BC
• Pivnica 3012-2788 BC
• Vučedol 3320-2790 BC

• 3300/3200 – 3000/2900 BC
 COTOFENI KULTURA

• Rasprostranjenost: rumunjski ogranci Karpata -

Transilvanija, dio Banata Oltenija, Muntenija, dio
uže Srbije (donji tok Timoka, Đerdap i Homoljske
planine) do jugoslavensko-bugarske granice na
istoku, sporadična nalazišta oko Vidina i Vrace u
sjeverozapadnoj Bugarskoj
• Lokaliteti: Ripa Rosie, Ostrovul Corbului,
Locusteni, Cotofeni din Dos, špilja Hotilor kod
Herculane; Zlotska pećina, Crnajka, Klokočevac
- miješa se s kostolačkom kulturom