KASNI NEOLITIK U

SREDNJOJ EUROPI
• Kompleks kultura linearnotrakaste
keramike u kasnom neolitiku naslijeđuje
lenđelski kulturni kompleks u zapadnim
dijelovima tj. na prostorima zapadne LTK,
te potiski kulturni kompleks u istočnim
dijelovima, odn. na području istočne LTK.
Završne faze i jednog i drugog kulturnog
kompleksa ulaze već u razdoblje
eneolitika.
• Lengyel - eponimni lokalitet u južnoj
Mađarskoj (Baranja), 20-tak km od
Szekszarda, sjeverno od Pečuha
• naselje na lesnom brežuljku, utvrđeno
nasipom i opkopom;
• iskopavao ga M. Wosinszky 1882.-1888.:
neolitičko naselje sa stambenim jamama i
jamama za zalihe
groblje lenđelske kulture - 90 grobova
 Geneza lenđelskog kulturnog
kompleksa

• supstrat: Zseliz tip linearnotrakaste

keramike (Zseliz III prema nekima je
protolenđelski horizont) + djelovanje
sopotske kulture odn. njezinog Bicske tipa
(ranije su se ti utjecaji pripisivali vinčanskoj
kulturi dok još nije bila determinirana
sopotska kultura)
 Kulturni tipovi unutar kulturnog
kompleksa

• Lužianky,
• Zengövárkony,
• moravsko-slovačka slikana keramika
• Brodzany-Nitra, Lengyel III, alpska facies
lenđelske kulture,
• Ludanice,
• Wolfsbach, Münshöfen, Jordanovska, Brzešć-
Kujawski (Velikopoljska), Otice (Šleska),
 Zajednička obilježja

• uklapaju se u kasni neolitik srednje i jugoistočne

Europe: Ariuşd-Cucuteni-Tripolje-Herpaly-
Csöszhalom-Oborin-Vinča D-Sopot III-Butmir
• slikana keramika, i to pretežito crusted
• brojna antropomorfna i zoomorfna keramička
plastika (slobodne figure, dijelovi posuda,
žrtvenika, obrednih posuda)
• naselja pokazuju fortifikacijske sustave
 Periodizacija
Nandor Kalicz 1988.
• predlenđelski horizont – kasni Zseliz, starija faza
sopotske (Bicske, Becsehely – paralela sa Sopot Ib)
• protolenđelski horizont – mlađa faza transdanubijske
sopotske kulture, brezovljani tip sopotske kulture,
Lužianky, Sé
• Lengyel I - rana faza, odgovara Lengyelu I i II u
Slovačkoj: Aszod, Lengyel, Zengövárkony
• Lengyel II - pojava bijelog pastoznog slikanja: završetak
naselja u Zengövárkony
• Lengyel III - faza bez slikane keramike, bliska Brodzany-
Nitra kulturi
Juraj Pavuk
• predlenđelski horizont –kasni Želiezovice
• protolenđelski horizont stariji – Bicske-Bina
• protolenđelski horizont mlađi – Lužianky, Se
• Lengyel I (starija faza moravsko-slovačke slikane
keramike)
• Lengyel II (mlađa faza MSS)
• Lengyel III (faza bijelog pastoznog slikanja na crvenoj
podlozi, nema urezivanja)
• Lengyel IV = Brodzany-Nitra, Otice (neslikana keramika
na kojoj se još pojavljuju tragovi bijele boje, ali ne grade
nikakav motiv)
• Lengyel V = Ludanice, Jordanov
 LUŽIANSKA SKUPINA

Rasprostranjenost: jugozapadna Slovačka,

sjeverozapadna Mađarska
Lokaliteti:
• Slovačka: okolica Trnave (Zelenč,
Abraham, Žlkovce), okolica Nitre
(Lužianky, Mlynarce, Nitra)
• Mađarska: Keszthely-Csórégödör,
Szentendre, Sé
Lužianky
• eponimni lokalitet iskopavan 1942. V.
Budinsky-Krička, 1956. B. Novotny
• naselje i grobovi
• Naselja: podaci su vrlo skromni, nije bilo
istraživanja na većim površinama
• podižu se na padinama uz rijeke i potoke, u
najplodnijem području zemlje → poljodjelci i
stočari, ribolov (nastanjuju isti životni okoliš kao
prethodnici LTK kulture)
• objekti u naseljima uglavnom su ovalne ili
kružne jame, u nekima ostaci kućnog lijepa i
rupe od kolaca uokolo ukazuju na moguće
gornje konstrukcije i njihovu uporabu kao
stambenih objekata.
 Sé, Malomi-dülö (4 km zap. od Szombathelya)

• naselje smješteno na niskom brežuljku iznad potoka

Malom; okolno područje u vrijeme neolitika močvarno ili
gusto obraslo hrastovom šumom
• od 1975. – 1980. opsežnija istraživanja Savaria Muzeja i
Arh. instituta Mađarske akademije
• naselje je bilo utvrđeno dvostrukim rovom i palisadnom
ogradom, ulazna vrata; obrambeni rovovi se nisu čistili
nego su postupno zatrpani, a naselje se širi preko njih i
izvan prvobitnog utvrđenja
• nadzemne nastambe podjednake veličine, iste
orijentacije, plitki kanali oko njih za odvod vode; otpadne
jame s bogatim keramičkim nalazima, peći na otvorenom
• na osnovi veličine prostora i kuća te ostalih objekata
procjenjuje se da je naselje imalo 20-30 kuća i 180-200
stanovnika
 Ukop
• kosturni i paljevinski, te simbolični – točan
odnos jednih, drugih i trećih zasad nije
moguće ustanoviti jer nije bilo sustavnih
iskopavanja
• kosturni ukopi - lagano zgrčeni položaj,
ruke podignute na prsima ili pred licem,
bez pravilne orijentacije, grobne jame nisu
uočljive; bogati grobni prilozi, siromašni ili
sasvim bez priloga;
keramičke posude kao prilog uvijek su
grupirane na prsima i glavi pokojnika
• paljevinski ukopi – samo malo pepela i
kostiju, nema ostataka ugljena →
spaljivanje se vj. odvijalo na posebnom
spalištu, a ne na samom grobu; posude
kao prilozi nisu oštećene ni gorene
 Socijalno-gospodarski okviri
• različiti ritus i različito opremljeni grobovi upućuju na
društveno raslojavanje
• poljodjelstvo osnovna djelatnost (naseljavanje
najplodnijeg područja, kremeni srpovi, pljeva u keramici)
– žene nositeljice (oštrice srpova prilozi su u ženskim
grobovima); stočarstvo – dominantan uzgoj goveda,
potom ovaca i koza, svinje rijetko; lov (jelen, medvjed,
vepar); ribolov
• trgovina na daleke rute: bakar s istoka (bakreno šilo iz
Mlynarce – najstariji metalni predmet u Slovačkoj),
spondilus s Mediterana, opsidijan iz istočne Slovačke,
određena vrsta radiolarita iz Poljske
 Keramika

• fina faktura, dobro pročišćena glina, tanke

stijenke (1-3 mm), osobito stanjeni rubovi
koji često završavaju valovito, dno je često
malog promjera, ali konkavno da bi se
dobilo na stabilnosti
• dobro pečena i glačana, svijetlosmeđe,
ponakad tamnije, pa i crne boje
• čest je običaj popravljanja keramike
 MORAVSKA SLIKANA
KERAMIKA
• pojavljuje se pod različitim nazivima i iz
njih proizišlih kratica: mährische bemalte
Keramik (MBK) /češki moravska malovana
keramika (MMK)/, mährisch-
ostösterreichische Gruppe der bemalten
Keramik (MOG)
 Rasprostranjenost

• jugozapadna i srednja Slovačka, južna i

srednja Moravska, Donja Austrija,
Burgenland
• Lokaliteti: Nitriansky Hradok-Zameček,
Svodin, Strelice, Boskovštejn, Hluboke
Mašuvky, Tešetice; Poysdorf, Eggenberg,
Mistelbach, Neusidel am See,
Oberpullendorf, Oberwart, Eisenstadt
Boskovštejn – vila Vildomec
 Naselja

• u najstarijoj fazi nema utvrđenih naselja, a i

stambeni objekti se teško mogu definirati
→poluukopane kolibe (Nitriansky Hradok)
• Klasično naselje: u središtu je kružna površina
opasana jarkom i vj. zemljanim nasipom,
promjera 55-60m, 2 ulaza (sjever, jug), duž jarka
palisade; stambeni se objekti nalaze izvan
utvrđenja, na velikoj površini – četverokutne
kolibe od kolja, jedna veća okružena jarkom;
različiti jamski objekti od kojih su neki pokazivali
jasne naznake radioničkog prostora
• vodeći tip nastambe pravokutne kolibe s
dvoslivnim krovom imaju potvrdu i u keramičkim
modelima
vodeći tip nastambe pravokutne kolibe s dvoslivnim krovom
imaju potvrdu i u keramičkim modelima
Asparn
 Pokapanje

• kosturno, zgrčenci, samo iznimno i paljevinski

grobovi
• Svodin → od 1934. g. poznata je antropomorfna
posuda iz uništenog kosturnog groba (pripisivala
se bodrogkereszturskoj kulturi ili Ludanice
skupini) – kontrolno iskopavanje 1954. otkrilo je
isti grob i još 3 nova s prilozima starije faze MMK
– slične antropomorfne posude otkrivene su
kasnije i u drugim grobovima (1964.), ali s jasno
vidljivim tragovima crvenog slikanja
Svodin
Svodin
 Zengövárkony
• najveći broj nalazišta
lenđelske kulture nalazi
se u županijama Tolna i
Baranya tj. u području
Mecsek gorja
• Zengövárkony naselje i
groblje, iskopavanja
1936. i 1937. 1938-1939.,
1941.-1944., 1947.-1949.
• naselje se proteže na
visokom lesnom brežuljku
usred plodnih polja, s tri
je strane okruženo
dubokim udolinama
• kuće u nizovima, 40-60 m udaljene jedna od
druge, poluukopane manjih dimenzija, često
obnavljane na istom mjestu, unutar kuće jame
za spavanje, jame za sjedenje, rad i sl., ognjište,
klupe, jame za zalihe
• 3 velike kuće (2 s predvorjem) možda kultnog
karaktera i plemensko sjedište
• kuće ugl. od balvana, kolja i šiblja, oblijepljene
sirovom glinom, pa nije sačuvano kućnog lijepa
(jer nisu gorile)
• otvor za dim i svjetlo na krovu
 Groblje

• 368 grobova
raspoređenih po
čitavom naselju,
grupirani uz rub
pojedinih dijelova
naselja
• mahom kosturni
zgrčenci, 2 prazna
simbolična
• samo 30 grobova
nema priloge
Potiska kultura
 Rasprostranjenost:

• od ušća Marosa, uz tok Tise i djelomično u

području rijeke Bodrog
• rana faza – istočno od rijeke Tise i Zagyve
• kasna faza – raspad na manje kulturne
cjeline: u istočnim predjelima bivše cjeline
formiraju se Herpaly i Czöszhalom skupina
(potonja u gornjem toku Tise i Bodroga),
Čičarovce i Oborin u ist. Slovačkoj
 Naselja:

• južno od rijeke Körös tell tipa (naseobinska površina

gusto izgrađivana, slojevi gradnje i rušenja 3-4 m), i
naselja koja sliče telovima, ali su pregradnje rjeđe,
kulturni sloj 1-2,5 m, veliki razmaci među kućama
uvjetuju da površina ovih naselja nadilazi onu pravih
telova, ali su ravna i ne izdižu se iznad okolice
• sjeverno jednoslojna, horizontalna naselja kulturnog
sloja 25-50 cm, teško su učljiva prigodom
rekognosciranja zbog erozije i kasnijeg naseljavanja
• redovito leže na visokim obalama koje se izdižu iznad
plavnog područja – okolica mora biti povoljna za
poljodjelstvo
 KULT

• nema tragova posebnih građevina koje bi služile

isključivo kultu, nego se svetišta, odnosno kultni prostori
nalaze u sklopu stambenih objekata – kultno i vjersko
nije se strogo dijelilo od svakidašnjeg života – različiti
obredi i ceremonije vj. su se odigravali u svakodnevnim
okvirima
• objekti u službi kulta: oltari, bazeni udubljeni u podu,
životinjske (bikovske glave) po zidovima, veliki plastični
ljudski likovi → sve čini cjelinu, uz to idu brojni predmeti
svakodnevnog života (kamene sjekire, žrvnjevi); žrtvene
jame unutar i izvan kuća (mjestom, oblikom i sadržajem
razlikuju se od jama za vađenje gline ili otpadnih jama)
 Pokapanje

• ukopi nekoliko grobova ili više manjih

skupina grobova unutar naselja, najčešće
u napuštenim dijelovima naselja; Herpaly
– manje skupine grobova izvan naselja
• malo priloga, ugl. školjke i poneka posuda,
ali je neobična pojava povezanih koštanih
prstenova na rukama pokojnika (oznaka
statusa?, ritualna svrha?)