Kompleks kultura

linearnotrakaste keramike
• Pojam Bandkeramik = trakasta keramika
prvi se put u arh. literaturi pojavljuje 1884.
g. (F. Klopfleisch – prapovijesna keramika
ukrašena trakastim motivima za razliku od
Schnurkeramik i megalitske keramike.
Otada je Bandkeramik sinonim za prvu,
izrazito neolitičku kulturu u srednjoj i dijelu
zapadne Europe.
• M. Hoernes, G. Wilke, O. Menghin, W.v.Jenny,
F. Tompa podrazumijevaju pod pojmom
Bandkeramik niz različitih kultura koje leže uz
Dunav ili su nastale pod neposrednim utjecajem
iz tog prostora, a spajaju ih dvije zajedničke
osobine: spirala kao dominantan ukrasni motiv
na keramičkom posuđu i glačana kamena
sjekira kalupastog tipa (Schuleistenbeil).
Ishodištem Bandkeramike smatraju linearnu
keramiku Češke.
spirala kao dominantan ukrasni
motiv na keramičkom posuđu
glačana kamena sjekira kalupastog
tipa (Schuleistenbeil).
• Kompleks linearnotrakaste keramike može se podijeliti u
dvije velike skupine ili kruga:
• istočni koji obuhvaća istočnu Mađarsku, jugoist.
Slovačku, zapadni Erdelj, jugozapadni dio Ukrajine,
sjeverni Banat
• zapadni koji se prostire u Holandiji, Njemačkoj, Belgiji,
zapadnoj francuskoj, Švicarskoj, Austriji, Češkoj,
Moravskoj, Poljskoj, zapadnoj Mađarskoj, jugozapadnoj
Slovačkoj, Ukrajini, Transilvaniji, Moldaviji, središnjoj
Hrvatskoj
• granica između istočnog i zapadnog kruga ide kroz
srednju Slovačku i južnije pravcem između Dunava i Tise
• zajednička obilježja oba kruga: tehnologija
proizvodnje keramike, odn. obrada gline,
uređenje površine posuda, način pečenja i
tehnike ukrašavanja; pogrebni ritus; razvitak
kroz 4 stupnja što ukazuje na srodne početke
• razlike: oblici posuda, prisutnost odn. odsutnost
slikanja, ukrasni motivi (u zapadnom
prevladavaju krivocrtni, u istočnom pravocrtni -
ovo je upitno)
• ova dva kruga razlikuju se kako u cjelokupnom razvoju i
tipologiji keramike, tako i u njenom ukrašavanju
• u oba kruga dolazi do stvaranja i difrenciranja novih,
manjih skupina u vezi s geografskim i kronološkim
položajem → tu bi trebalo provesti ujednačavanje
terminologije jer neki dijele stvarni zapadni krug ponovo
na zapadnu i istočnu skupinu, a isto tako i istočni krug,
što sve unosi brojne zabune
• istočni se krug ranije nazivao još i istočnokarpatskom
linearnotrakastom keramikom, a danas prevladava naziv
istočna linearna keramika
 Zapadni krug
• Josef Antonin Jira otkrio neolitičku
slikanu keramiku u Češkoj (tzv. Šarka
tip)
• Izvršio tipološku diobu LTK:
a) Stariji stupanj – ačkovi tip
b) Srednji stupanj – spiralni ukras
c) Mlađi stupanj – prijelaz na
ubodnotrakasti ukas
• Albin Stocky:
a) Stariji stupanj
b) Mlađi stupanj – Šarecky tip (prema lokalitetu
Praha-Šarka)
Oswald Menghin:
a) Stariji stupanj – starija trakasta keramika u juž.
Moravskoj i Donjoj Austriji
b) Srednji stupanj – Flomborn stil
c) Mlađi stupanj – ubodni ornamenti
• W. Buttler:
a) Starija faza - Flomborn stil (snažno urezivanje
trakastih motiva, tekuća spirala, lučni motivi,
meandarske kuke – odgovara ačkovy stilu
Češke
b) Mlađa faza – Notenkopf (linije presječene
ubodima ili redovimazareza, spiralni motivi,
pravocrtni prelomljeni motivi
c) Najmlađa faza – brojne lokalne skupine –
deformacija spirale
• Bohuslav Soudsky:
• Starija faza – Ačkovy horizont
• Srednja faza – Notenkopf
• Mlađa faza - Šarka
• Starija linearna keramika (volutova keramika)
• Starija transdanubijska linearna keramika –
kesteljski tip (Keszthely)
• Ačkovi tip (Češka)
• Notenkopf
• Šarka tip (Češka)
• Zseliz ili Želiezovce (Slovačka, zap. Mađarska,
ist. Austrija
• Korenovska kultura (središnja Hrvatska,
jugozap. Mađarska
 Naselja
• Sastoje se od dugačkih kuća (duljina 6-40
m, širina 6-7m), udaljene su jedna od
druge – jedna kuća za više obitelji koje
tvore klan
• Naselja s više stambenih horizonata –
horizontalna stratigrafija
• Evžen Neustupny
• I. stupanj – najstarija LTK
• II. stupanj – Ačkovy
• III. Stupanj – formiranje regionalnih tipova
• IV. Stupanj – Notenkopf
• V. stupanj - Šarka
KÖLN-LINDENTHAL
• Iskopavao 1929-1934 W. von Buttler
• Površina cca 30 000 m²
• 2 odvojena dijela;
u južnom veliki broj jamskih objekata koji
su prvobitno smatrani stambenim
nadzemne strukture u sjevernom dijelu
interpretirane kao gospodarski objekti
Danas obrnuta interpretacija
 FLOMBORN KOD WORMSA
• Neolitičko (LTK) groblje, iskopavao C.
Koehl 1901
• 85 kosturnih zgrčenaca na lijevom boku s
bogatim prilozima (kalupasti klinovi, nakit
od spondilusa, LTK keramika
 KORENOVSKA KULTURA
• Stjepan Vuković 1956 i 1957. Malo Korenovo
• 1966. Dragica Iveković - Ravnice u Tomašici kod Garešnice
• Đuro Jakšekvić - Drljanovac kod Bjelovara
• Vesna Klikić - Kaniška Iva kod Garešnice
• Malo Korenovo, u Drljanovcu (ograda Hanževački i ograda
Slavka Jakšekovića), lokalitet Tuk u Dautanu, Kaniška Iva i
Tomašica – Ravnice kod Garešnice i Ražište u Podgoraču
kod Našica
Korenovska kultura
• Stupanj A – plastične
aplikacije, duboke bikonične
zdjele s vijencem kružnih
otisaka (Perlmuster 2), zdjele
S – profila (4, 5, 7), bombasti
lonci (3, 8)
• Kaniška Iva, Malo
Korenovo
• Stupanj B1
• Malo Korenovo,
Drljanovac, Dautan,
Tomašica, Pakrac
• zdjele S – profila (2, 3),
bikonične zdjele (10),
bradavičaste aplikacije (8)
• Ukrašavanje urezivanjem
• a) samostalne linije
• b) 2 ili više paralelnih
linija= trakasti motiv
• c) kombinacija
•
• Stupanj B2 – bikonični i S
– oblici