NEOLITIK HRVATSKE U KONTEKSTU

JUGOISTOČNE I SREDNJE EUROPE 2

BLISKI ISTOK
• Rođenje agrikulture i stočarstva treba tražiti u područjima gdje su
najvažnije biljke i životinje živjele u svom izvornom, divljem obliku
• Prvobitna središta kultivacije biljaka leže u tropskom i subtropskom
pojasu s obje strane ekvatora
• Počeci pravog poljodjelstva počinju neovisno u različitim dijelovima
svijeta gotovo istodobno:
• Bliski Istok – pšenica: /triticum monococcum=Einkorn=pir, jednozrna
pšenica, u divljem obliku raste na području od Irana pa do Balkana;
malo zahtjevna sorta, širi se paralelno s triticum
dicoccum=Emmer=dvozrna pšenica, najznačajnija sorta pljevaste
pšenice od zapadne Azije, Mezopotamije, Egipta, preko
Sredozemlja prenešena i u Europu. Ove dvije vrste međutim ne
proizlaze jedna iz druge/
• ječam hordeum vulgare, (8 000. g. pr. Kr.),
• Dolina Inda, sjeverna Kina - riža, proso (6 000), srednja Amerika -
kukuruz, grah (7. tisućljeće).
• Prvi koraci prema poljodjelstvu i stočarstvu
učinjeni su već tijekom klasičnog mezolitika u
zajednicama lovaca i skupljača. Pri ubiranju
biljaka pazili su da ostave korijen ili gomolj ili
sjeme, a u lovu da ne ubiju svu mladunčad ili
skotne ženke. Može se, dakle, razlikovati više
stupnjeva razvoja lova koji postupno vode
domestifikaciji.
• U gospodarskom smislu mezolitik je finalna faza
intenzivne lovno-skupljačke privrede, a
protoneolitik već pokazuje da je na putu prema
proizvodnji hrane.
• Nema jednog središta neolitizacije, čak ni
unutar samog plodnog polumjeseca. Tu se
mogu izdvojiti najmanje 3 središta:
• zapadni obronci i doline Zagroz planine
• brežuljkasti dio turske sjeverne
Mezopotamije i južni anatolijski plato
• Levant - od južnih obronaka Taurusa na
sjeveru do Sinajskog poluotoka na jugu
• U protoneolitiku je utvrđena prva domestifikacija
životinja, ali nema ostataka kultiviranih biljaka - međutim
nalazi brojnih kamenih žrvnjeva i mužara, tučaka, batova
i bruseva, jama za zalihe i oštrica za srpove, govore o
promjenama u gospodarstvu - istovremeno se javljaju
prvi tragovi trajnih naselja, često obnavljanih, prva
groblja i grobovi s bogatim prilozima (privjesci, perle) što
pokazuje da čovjek
• ima vremena i za nešto drugo osim za puko
zadovoljavanje gladi. Umjetnički porivi - rezbarije
životinjskih likova, izrada statueta Božice Majke. Porast
trgovine, a krajem perioda grade se prvi gradovi već
utvrđeni bedemima.
Karim Shahir, Mugharet el-
Kebarah, El Wad
 KARIM SHAHIR KULTURA
u području Zagroz planina (Kurdistan) - Irak, Iran;
• Shanidar – špilja u Zagroz planinama
• kameni žrvnjevi, cijepane i polirane sjekire,
nešto opsidijana, bakreni, hladno kovani ukras
(vj. malahit)
• domesticirane ovce i koze
• hocker grob žene iz Shanidara s prilozima: oker,
kamen-drobilica za drobljenje, ogrlica od malih
školjki
• Zawi Chemi - selo na otvorenom, 4 km južno od
špilje Šanidar
• Zawi Chemi - selo na otvorenom, 4 km južno od špilje Šanidar
• ovalne i kružne kamene strukture s ognjištem, vj. donji dio nastambi,
gornji dio od trske i hasure; tragovi tršćanih hasura i košara nađeni
su i u odgovarajućem sloju špilje Shanidar (B1); jame za zalihe i
otpatke i u selu i u špilji; žrvnjevi, tučkovi, mužari sugeriraju
dobljenje hrane poput žira, bobica, oraha, mahunarki i cerealija, ali i
okera
• kamena industrija: cjepane kremene alatke (sjekire) s poliranim
vrhom ili oštricom - drvodjelsko oruđe, a krupniji primjerci
potkovičastog oblika vj. poljodjelsko; kremene oštrice usađene u
koštane drške, srpovi
• koštani predmeti ponekad ukrašeni rezbarenjem i urezivanjem
• trgovina indicira uporabu opsidijana (koji potječe sa sjevera) i
bitumena (s juga) koji služi za učvršćivanje oštrica ili vršaka u držala
• Karim Shahir (Irak), nedaleko od Jarma
• jedini znakovi naseljenosti ognjišta i ukopane jame za
zalihe - sezonska naselja
• mnogo kosti ovaca, koza, goveda, pasa, pa i konja -
pitanje je koje su od njih domesticirane, a koje ne
• lov na ptice, skupljanje školjki, žitarice (?)
• kamena cijepana industrija mikrolitičkoga tipa, ali i
glačani kameni predmeti: mužari i tučkovi, žrvnjevi,
perle, privjesci, prstenje, narukvice (od mramora);
cijepane sjekire s brušenom oštricom, oruđa za glačanje
sa žlijebom, perle od kosti i školjaka
• dvije figurice od nedovoljno pečene gline
 NATUFIJENSKA KULTURA

• ime prema špiljskom staništu Wadi en-Natuf (Izrael)

• podrijetlo natufijenske kulture još nije razjašnjeno, ali se
pretpostavlja da je prenešena sa sjevera - ti došljaci su
pripadali rasno staromediteranskom dolihokefalnom tipu,
prosječne visine 1,60 m, naselili su špilje i otvorene
terase na Karmel gori i Judejskim planinama, a tamo
gdje nije bilo prirodnog zaklona grade naselja na
otvorenom - prva trajna ruralna naselja (višeslojna -
obnavljanje nastambi i naselja na istom položaju kroz
nekoliko generacija)
• Lokaliteti - uglavnom smješteni u sredozemnom pojasu
• Lokaliteti - uglavnom smješteni u
sredozemnom pojasu
• špilje na Karmel gori i naselja na terasama
ispred špilja: Mugharet-El Wad, Wadi
Fallah ili Nahal Oren, Kebarah, Eynan ili
Ain Mallaha
• Beidha, nedaleko od Petre u Jordanu
Eynan/Ain Mallaha
 JERIHON ( 9. tisućljeće - 8350. pr.
Kr.)– natufijenska k.
• pored snažnog izvora
• najniži sloj ostaci
natufijenskog svetišta, iznad
toga 4m sloja s jamama za
zalihe, žrvnjevima, kamenim
oruđem natufijenskog tipa
• materijalni ostaci: kamena
industrija ugl. od lokalnih vrsta
kamena (kremen, lidijski
kamen), nema tragova importa
opsidijana; grube motike za
obradu zemlje (?), dlijeta i šiljci
za drvodjelske i rezbarske
poslove (drvo, kost); oštrice za
srpove, usađene u koštana
držala, često ukrašena
Jerihon
 PRETKERAMIČKI NEOLITIK
(akeramički neolitik)
• Jerihon A
• Jerihon B
• Ain Ghazal
JERIHON - PPNB
Ain Ghazal
ÇATAL HÜYÜK