Neolitik Hrvatske u kontekstu srednje i

jugoistočne Europe

2 sata/predavanja = 5 ECTS
bodova
• 1. Neolitik i proces neolitizacije – modeli neolitizacije.
• Podjela, odn. periodizacija neolitika – problem protoneolitika i pretkeramičkog
neolitika (bliski i srednji istok, egejsko područje)
• 2. Rani neolitik: starčevačka kultura i balkansko-anadolski kompleks slikane
keramike
• 3. Starčevačka kultura na prostoru Hrvatske
• 4. Impressokeramička kultura istočnog Jadrana i njezin položaj u okviru
sredozemne impresso keramike (Grčka, Apulija, srednja Italija, Ligurija, Lipari,
Sicilija)
• 5. Vinčanska kultura i balkansko-anadolski kompleks crnoglačane keramike
• 6. Vinčanska kultura i balkansko-anadolski kompleks crnopolirane keramike
• 7. Korenovska kultura u kontekstu srednjoeuropske linearnotrakaste keramike
• 8. Sopotska kultura
• 9. Regionalni tipovi sopotske kulture i lenđelski kulturni kompleks
• 10. Potiski kulturni kompleks i suvremene pojave istočno od njega (Ariusd-
Cucuteni-Tripolje)
• 11. Srednji neolitik na istočnoj jadranskoj obali i njegov odnos sa zapadnom
obalom
• 12. Kasni neolitik na istočnoj jadranskoj obali i njegov odnos sa zapadnom obalom
• 13 Jadransko-sredozemni utjecaji na unutrašnjost Balkana (prodori i utjecaji
impressokeramičke, danilske i hvarske kulture dolinom rijeka jadranskog sliva
(Obre I, kakanjska kultura, butmirska kultura, Reštani, Ohrid)
 OSNOVNA LITERATURA
SKUPINA AUTORA: PRAISTORIJA
JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA II –
NEOLIT, SARAJEVO 1979.
DIMITRIJEVIĆ&TEŽAK-
GREGL&MAJNARIĆ-PANDŽIĆ:
PRAPOVIJEST, ZAGREB 1998.
ZORKO MARKOVIĆ: SJEVERNA
HRVATSKA OD NEOLITA DO
BRONČANOG DOBA, KOPRIVNICA
1994.
BRUNISLAV MARIJANOVIĆ: PRILOZI ZA
PRAPOVIJEST U ZALEĐU JADRANSKE
OBALE. ZADAR 2000.
HERMANN MUELLER-KARPE:
HANDBUCH DER VORGESCHICHTE,
BAND II . JUNGSTEINZEIT, MUENCHEN
1974.
Geografske regije prema različitim autorima
Jugoistočna Europa
• Sredozemlje=Mediteran (lat. medius + terra), Sredozemno more i
zemlje oko njega (rim. Mare Internum). Jugozapadna Azija, sjeverna
Afrika, južna Europa. Od Sirije na istoku do Španjolske i Maroka na
zapadu.
• Azija = istok. Ime potječe od vj. asirske riječi asu, što znači
svjetlost, dan, vatra, Sunce, zapravo istok. Kasnije su naziv preuzeli
Feničani, od njih Grci, a od ovih Rimljani.
• Jugozapadna Azija zemljopisna je cjelina između Sredozemlja i
planinskog masiva Hindukuš (Afganistan), između Crnog mora na
sjeveru i Crvenog na jugu. Taj prostor poznat je i pod nazivom Bliski
Istok, naziv nastao iz europskog kuta gledanja (to je Europi najbliži
dio Azije). Bliski je istok odavna prirodna prometna spona
međukontinentalnog prijelaza, križište svjetski važnih prometnih
putova.
• Levant (tal. levante=istok), Istok, sve zemlje oko Sredozemnog
mora koje leže istočno od Italije; u užem smislu obale Male Azije,
Sirije i Egipta.
• Srednja Europa obuhvaća dio eur. kontinenta okvirno
omeđen Baltičkim morem na sjeveru, Alpama i
Jadranskim morem na jugu, granicom nekadašnjeg
Sovjetskog Saveza na istoku, te francuskom granicom
na zapadu. Više nego li unutarnjom homogenošću
Srednja je Europa izdvojena na temelju razlika prema
susjednim, jasnije defininiranim eur. makroregijama. U
klasičnoj zemljopisnoj podjeli Europe na nekoliko velikih
sastavnica, Srednja Europa je svojevrsna prijelazna
regija između raznolike i razvedene Zapadne Europe,
poluotočno i klimatski (borealno) jasno izdvojene
Sjeverne Europe, prostrane i pejsažno jednolične
Istočne Europe te oštrim lokalnim kontrastima obilježene
Južne Europe
• Većina zagovornika obnove SE izostavlja
Njemačku te oblikuje svojevrsnu malu
Srednju Europu koja danas na temelju
komplementarnosti i povijesnih veza, a
posebno iz perspektive EU, obuhvaća
Poljsku, Češku, Slovačku, Austriju,
Mađarsku, potom Sloveniju, a toj regiji
stremi i Hrvatska
Balkanski poluotok
Grčka
Bugarska
Albanija
 Neolitik i proces neolitizacije –
modeli neolitizacije
neolitik - grč. νέος= nov, λίϑος=kamen
Novo kameno doba – mlađe kameno doba
Neolitizacija = proces postupnog prijelaza sa
skupljačko-lovnog privređivanje na stupanj
proizvodnje hrane. Taj proces povlači još i niz
drugih promjena, od sjedilačkog načina života,
trajnih naselja, tehnologije obrade i izradbe
oruđa i oružja, do proizvodnje keramičkih
predmeta te drugačijih duhovnih potreba
(umjetnost, religija).
Domestikacija životinja
Kultivacija biljaka
• Žitarice: jednozrna pšenica,
dvozrnapšenica,ječam
• leća
• mahunarke
Sjedilački način života - sedentizam
Proizvodnja keramike
Nova tehnologija obrade kamena:
glačanje, brušenje i bušenje
• Većina istraživača smatra da neolitik svoje
podrijetlo ima na Bliskom istoku, odnosno
u Anatoliji. Za to govori činjenica da su
ishodišni oblici kultiviranih žitarica i
domesticiranih životinja (ovce i koze)
potekli upravo s Bliskog istoka, a i mnogi
zajednički pravci društveno-gospodarskog
razvitka (nastanak stabilnih seoskih
naselja). Međutim, mišljenja o načinu i
putovima te neolitizacije se razlikuju.
 Modeli neolitizacije

• Kolonizacijski model ili demografska difuzija -

“neolitički paket” širi se migracijama iz prvobitnih
prostora nastanka, primjerice iz područja
plodnog polumjeseca - neolitizacija je egzogeni
proces povezan s imigracijom agrarnih
populacija u druga područja
• autohtoni model - u okviru ekoloških promjena
mezolitičko stanovništvo počinje s lokalnom
domestifikacijom raznih životinja i kultivacijom
biljaka, u domestifikacijski proces integriraju se i
strani oblici života do kojih se dolazi kontaktom s
drugim zajednicama
• akulturacijski model ili filter model - agrarno orijentirane
skupine naseljavaju ekološki pogodna područja.
Mezolitički žitelji prilagođavaju pojedine elemente ovih
susjeda svojoj gospodarskoj i materijalnoj kulturi, bez da
preuzmu redom sve elemente neolitičke kulture
• model keramičkog mezolitika - mezolitičko pučanstvo
samostalno izumljuje keramiku, a tek kasnije preuzima
druge neolitičke elemente novih agrarnih skupina
• model mreže ili kulturna difuzija - već uspostavljenim
međusobnim vezama između stanovništva određenih
područja razmijenjuju se inovacije, pa tako i spoznaja
poljoprivrede
 Plodni polumjesec
plodni nizinski krajevi, poput
polumjeseca izduženi između
Arapsko-perzijskog zaljeva do
plodnih obalnih nizina
Sredozemlja. Široki luk vodom
bogatih visoravni (750-1000 m
nadmorske visine) koje se
pružaju od Levanta do Zagros
planina (Irački Kurdistan),
južno od Kaspijskog jezera,
zapravo se ovijaju oko velikih
pustinjskih prostranstava
(Arapska, Sirijska i Iranska
pustinja)
Podjela, odn. periodizacija neolitika
• protoneolitik i pretkeramički neolitik→
pojmovi nastali za područja Bliskog i
Srednjeg istoka, te Egejsko područje
• Neolitik:
rani
srednji
kasni