You are on page 1of 50

DANILSKA KULTURA

Rasprostranjenost
• uglavnom na istom području kao stariji neolitik,
tj. duž čitave naše obale, potom u srednjoj
Albaniji (Cakran)
• elementi danilske kulture nalaze se i u Bosni u
okvirima kakanjske i butmirske kulture, u
okvirima vinčanske k. u Metohiji (skupina
Reštani, utjecaji dolinom rijeke Drima), u
jugozapadnoj Makedoniji (tkđ. dolinom Crnog
Drima) → područja na kojima se križaju utjecaji
sa zapada i istoka
Nalazišta:

• prema Š. Batoviću 1979. bilo ih je 37


• pećine oko Trsta, Žablje (Zaule) – naselje na otvorenom
• Istra: Javorika na Velom Brijunu – naselje na otvorenom,
Vešanska peć na Učki
• Kvarner: Vela jama na Lošinju, Jami na sredi na Cresu
• sjev. Dalmacija: Privlaka, Vrsi, Islam Grčki, Smilčić,
Benkovac, Lisičić, Bribir, Piramatovci
• srednja Dalmacija: Danilo, Škarin samograd, Mratovo,
Pokrivenik, Markova špilja na Hvaru, /Vela spila na
Korčuli/
• južna Dalmacija, Hercegovina, Crna Gora: /Gudnja na
Pelješcu/, Spila kod Perasta, Crvena stijena, Zelena
pećina, Stolac
Naselja i nastambe

• stalna naselja na otvorenom, a u špiljama povremena


• najgušća naseljenost oko Trsta i u sjev. Dalmaciji
• naselja na otvorenom ugl. na istim položajima kao
naselja III. stupnja impresso keramike → uz ležišta gline
ili pjeskulje, uz obradivo zemljište, u blizini ili pored
izvora vode, uz morsku obalu, isključivo u nizini (nema
naselja na uzvisinama ili brežuljcima).
• većinom kružno, polukružno ili elipsasto oblikovana
VELOLUČKA KULTURA
NALAZI TIPA GUDNJA I VELA SPILA

Lokaliteti:
Gudnja (Pelješac), Vela spila, Jakasova
spilja, Žukovica (Korčula), Sušac
• Iako je već odavno uočena prisutnost
slične slikane keramike i na nekim drugim
nalazištima (Škarin samograd, Danilo i
Smilčić, Grapčeva špilja, Markova špilji i
Pokrivenik, Ravlića pećina, Obre II), takva
je keramika na spomenutim lokalitetima
tek sekundarna ili pojedinačna pojava u
sasvim drugačijem kulturološkom
okruženju i značajna je zbog relativno-
kronoloških razloga.
Vela spila
• 5 m debeli, neporemećeni kulturni sloj u
rasponu od predneolitika do modernog
vremena – 7 faza: 7. predneolitička, 6. rani
neolitik, 5. srednji neolitik, 4. kasni neolitik,
3.eneolitik, 2. rano brončano doba, 1.
željezno doba, antika, srednji vijek
Neolitik
• 6. faza - stariji neolitik = impresso
keramička kultura s 3 razvojna stupnja
• 5. faza – srednji neolitik = velolučka
kultura
• 4. faza - kasni neolitik = hvarska kultura s
• gruba keramika – napravljena je od
dobro pročišćene gline, u presjeku
homogene strukture, dobro pečena,
glačane površine, ukrašena urezivanjem
(motivi su viseći trokuti ispunjeni
urezima, mrežasto isprepletenim urezima
i linearni
• glačana keramika od pomno priređene
gline, sjajno polirane površine. Oblici
bikonične zdjele i polukuglaste zdjele,
zvonaste čaše, duboke zdjele S-profila;
boja površine može biti izrazito crna, ali i
crvena, a ponekad je prisutno i miješanje
crvene i crne površine; ukrasa nema,
osim izuzetno rijetko urezivanje i manje
plastične aplikacije
• slikana keramika – zaštitni znak srednjeg
neolitika; izrazito kvalitetna keramika, od
dobro priređene gline s primjesama
amorfnog i kristalnog vapnenca, ali u fino
mljevenom prahu; jednolično pečena
čime je postignura površina žućkaste,
oker ili blijedocrvene boje, ponekad
prevučene sivkastim premazom
• oblici: široke, gotovo
kuglaste posude s
niskim cilindričnim
vratom koji pri vrhu
može biti prstenasto
zadebljan ili raširen
prema van; zvonaste
čaše, polukuglaste
zdjele
• slikanje: prije pečenja,
sjajnocrvenom bojom slika se
glavni motiv, a zagasito sivom
ili smeđom tanak obrub uz
obje strane crvene vrpce;
velike posude ukrašene su
samo slikanjem crvenom ili
smeđom bojom →široke vrpce
koje tvore široki spiralni ukras
• motivi: klasična spirala u
vrpčastoj izvedbi, meandri,
linearni motivi, cik-cak vrpce,
šahovnice, kapljice,
antropomorfni likovi, ljesvičasti
• motivi: klasična
spirala u vrpčastoj
izvedbi, meandri,
linearni motivi, cik-cak
vrpce, šahovnice,
kapljice,
antropomorfni likovi,
ljesvičasti
Gudnja
I. rani neolitik - kultura impresso keramike
II. srednji neolitik – nalazi tipa Gudnja i
Vela spila
III. kasni neolitik – hvarska kultura (stilski je
ova faza Gudnje bliža i sličnija nalazima
hercegovačkog lisičićkog tipa)
HVARSKA KULTURA
Lokaliteti:
• pećine oko Trsta
• južna Istra: Javorika na Velom Brijunu, Vrčin
(gradina), pećina Cingarela kod Momjana
• Kvarner: Vela jama na Lošinju, Jami na
Sredi (Cres)
• sjev. Dalmacija: Privlaka, Islam Grčki,
Smilčić, Tinj, Benkovac, Lisičić, Bribir,
pećina Tradanja kod Zatona Šibenskog
• srednja Dalmacija: Danilo, Škarin samograd,
Gospodska ili Milaševa pećina na izvoru
Cetine, Grapčeva špilja, Markova
špilja,Pokrivenik (Badanj), Smokvina i Vela
špilja – sve na Hvaru, Jakasova i Vela špilja
na Korčuli, Rača špilja na Lastovu
• juž. Dalmacija: Grad i Spila kod Nakovane,
Gudnja (Pelješac)
• Crna Gora: Spila iznad Perasta,
Odmutnjača, Crvena Stijena
• Hercegovina: Lisičići, Zelena Pećina, Stolac,
Ravlića pećina
• Lika: pećina Golubinjača kod Mlakve
Rasprostranjenost:

• uglavnom se poklapa s danilskom; određeni


elementi prodiru u srednju Bosnu (u okvirima
butmirske kulture), pa i u lasinjsku kulturu (preko
Like Kupom do sjev.zap. Hrvatske); određeni
utjecaji uočljivi su i u alpskoj facies lenđelske
kulture u Sloveniji (iz Istre i Hrv. primorja);
dolinom Drima na Kosovo i u zapadnu
Makedoniju
• Eponimni lokalitet: Hvar – Grapčeva špilja
• prva istraživanja 1887. Izvješća R. Gasperinija i
S. Rutara 1888. – ustanovljeno 11 naslaga, ali
bez kulturne i vremenske definicije
• G. Novak istraživao od 1912. g. – dugo godina
jedino poznato neolitičko nalazište na našoj
obali
• Novak nastavlja istraživanja nakon 2. svj. rata pa
do 1952. Od 1953.-1975. istražuje Markovu
špilju.
4 prostorne varijante

• hvarska na srednjodalm. otocima i susjednom kopnu


(slikana keramika sa spiralnim i meandarskim uzorcima)
• lisičićka u zaleđu, ugl. Hercegovina (nema slikanja,
samo urezana)
• smilčićka u sjev. Dalmaciji (urezana tj. udubljena+gruba
slikana s pravocrtnim motivima)
• istarsko-sjev.jadranska (miješaju se, ali dominira
smilčićki stil)
zajedničke osnovne pojave, ali i znatne razlike zbog
različitih zemljopisnih uvjeta i razlika u gospodarstvu,
predajama, međusobnim vezama i vezama sa susjedima
• veći broj nalazišta u pećinama nego na
otvorenom, ali su potonja veća i bogatija
• naselja su pretežito smještena na ili pokraj
naselja srednjega i starijega neolitika, a
samo ponekad na novim položajima
(primjerice Lisičići, Milaševa pećina,
Grapčeva špilja)
• naselja na otvorenom – isti položaj kao u prethodnoj fazi (uz ležišta
gline, uz vodu, plodna polja)
• nedovoljno istražena osim Lisičića, Smilčića, Danila, Javorike i
Bribira
• kružni ili polukružni oblik (Smilčić)
• naselja u špiljama: vatrišta ili ognjišta od kamenih ploča, približno
kružnog ili elipsastog oblika
• Javorika: stambene jame ili zemunice s ognjištima od kamenih ploča
• Danilo: ist. dio naselja, osobito vanjski opkop ima hvarskog
materijala
• Smilčić: naselje mlađega neolitika zauzima veći prostor od
prethodna dva; kružne nastambe s ognjištima; raniji opkopi služe
samo za otpad
Lisičići
• najbolje se može rekonstruirati naselje → 3 građevinske faze, u
najdonjoj zemunice, a u dvije gornje nadzemne, pravokutne kuće;
tkđ. kružan oblik naselja
• najdonja faza: 16 zemuničćnih jama, 2 jame za pečenje keramike, 4
vanjska ognjišta, niz drugih jama
• svi objekti smješteni su u krugu oko većeg prostora u središtu
kojega je bilo veliko ognjište (1,5x2 m) izgrađeno od riječnih
oblutaka; zemunice nepravilnog jajolikog oblika (2,5-5m x 1-3m),
pokrivene pleterom ili granjem, učvršćenim oblucima
• srednja faza: zajedničko ognjište nešto manje, ali oko njega se niže
7 manjih; oko tog se prostora nižu pravokutne nadzemne kuće
• gornja faza: nema više središnjeg prostora s ognjištem, umj. toga 2
nadzemne kuće
• Pokapanje
• ostaci ljudskih kostura ili kostiju:
• Smilčić – samo ulomak jedne lubanje
• Grapčeva špilja – mnoštvo kosti razbacanih po
kulturnom sloju bez veze – mogu se izdvojiti 3 dječje
lubanje, ostale analize ne postoje
• Pokrivenik – ostaci 2 kostura (dijete i odrasla osoba)
položeni u posebnoj špiljskoj udubini
• Lisičići – donja čeljust u naslazi pepela kraj vatrišta u
jednoj zemunici
• općenito nema ukopa u grobljima, već se poštuju
pojedinačne kosti
• - osnovna razlika između keramike sjev.
Dalmacije i ostalih dijelova obale:
• nedostatak tipične hvarske slikane
keramike i keramike vinčanskog tipa
• velika količina reljefno ukrašene
keramike
• dugotrajnije i snažnije predaje iz
danilske kulture
Gospodarstvo

• nema bitnih promjena – osnovne grane


ostaju lov, ribolov, stočarstvo,
poljodjelstvo, skupanje prirodnih dobara
• ostaci poljedjelstva najizrazitiji su u
Smilčiću i Lisičićima (pšenica, ječam, raž,
žrvnjevi, kremeni dijelovi srpa, kamene
motike-sjekire)
• u Lisičićima nedostatak stočarstva
nadoknađuje lov