Starčevačka kultura

• Kulturu je na osnovi nalaza s lokaliteta Grad u Starčevu definirao

1939. g. M. Grbić
• Eponim: Starčevo – Grad (Rit), istočno od Pančeva na lijevoj obali
Dunava, južni Banat-Vojvodina
• Iskopavanja 1931.-32. vodili su u ime Narodnog muzeja u Beogradu
M. Grbić i u ime Harvard University & American School of
Prehistoric Research University of Harvard W. Fewkes (rođen kao
Vladimir Jaroslav Fuks u Češkoj 1901. a umro u Americi 1941.),
Hetty Goldman i Robert W. Ehrich
• Prva objava 1930. M. Grbić, a potom 1933. u Bulletin of American
School of Prehistoric Res. 9/1933.; 1954. Draga Arandjelović-
Garašanin: Starčevačka kultura, Ljubljana
• Ponovna istraživanja 1969.-1970. vodili su D. Garašanin u ime
Narodnog muzeja u Beogradu i R. V. Ehrich u ime Smithsonian
Institution Washington
• Prvi nalazi u Hrvatskoj otkriveni su još 1894. u Vukovaru prigodom gradnje
zgrade Gimnazije, ali tada još nisu bili tako definirani nego samo
proslijeđeni Arheološkom muzeju u Zagrebu. Oko 1900. g. Milan Turković
pronalazi starčevačku keramiku u Požeškoj kotlini nedaleko od Kutjeva i u
Draganlugu, daruje je AMZ i objavljuje crticu u VHAD ns. IV 1899/1900.
Prva objava starčevačkih nalaza, prepoznatih kao identičnih onima u
Starčevu i najdonjim slojevima Vinče nalazi se u monografiji R.R.Schmidta
Die Burg Vučedol. U njoj autor spominje i ostatke starčevačkog naselja na
položaju ciglane Eltz koje je on sam obišao i još zatekao u najdonjem sloju
1940. g. (spominje ulomak crvene keramike s crno slikanim trokutom
ispunjenim mrežastim uzorkom, te barbotinsku keramiku). Schmidt je
međutim i tijekom svojih iskopavanja na Vučedolu 1938., na položaju
Gradac ustanovio postojanje najstarijeg sloja pripadnosti starčevačkoj
kulturi, kao i na Sarvašu u iskopavanjima 1942.- 43.
• Godine 1997. K. Minichreiter navodi ukupno 60 lokaliteta starčevačke
kulture u Hrvatskoj (problematični: Bapska, Tomašica), a 2007. stotinjak
 Rasprostranjenost

• Vojvodina: Starčevo, Kozluk, Krstićeva Humka

kod Zrenjanina, Donja Branjevina u Bačkoj,
Golokut-Vizić, Obrež-Baštine, Dobanovci,
Zlatara-Ruma u Srijemu
• uža Srbija: Vinča,Grivac, Pavlovac kod Vranja,
Divostin kod Kragujevca Mala Kopašnica kod
Leskovca, Bubanj kod Niša, Crnokalačka Bara
kod Kruševa, Drenovac kod Ćuprije, Vinča,
Lepenski Vir, Padina, Hajdučka Vodenica,
Vlasac
• Oltenija: Cirçea
• Transilvanija: Gura Baçiului, Letz
• Bosna (sjev.ist. i srednja): Gornja Tuzla VIa, VIb, Obre I
• Slavonija: Kneževi Vinogradi, Sarvaš, Erdut, Vukovar, Vučedol, Lipovac,
Vinkovci, Podgorač, Našice, Slavonski Brod-Galovo, Igrač, Gornja Vrba,
Zadubravlje, Pepelana kod Virovitice, Cernička Šagovina kod Nove
Gradiške
• sjev.zap. Hrvatska: Ždralovi, Stara Rača, Kaniška Iva, Kapelica
• južna Transdanubija (Mađarska): Lánycsók, Barcs, Becsehely I i Becsehely
II, Dombóvár, Bóly, Kaposvár, Medina, Szekszárd, Harc-Nanyapuszta,
Gellénháza, Vörs-Mariaasszonysziget (najmlađe naselje već s dosta
elemenata buduće transdanubijske LTK)
• Austrija: Brunn an Gebirge
• najjužniji prodor: Crna Gora: Kremeštice u selu Petnjiku kod Ivangrada
(gruba i monokromna keramika, nema fine slikane, vj. treba sinkronizirati s
Protostarčevom II po Srejoviću, odn. linear A po Dimitrijeviću, odn. St. IIa po
D. Garašanin; špilja Odmut na Pivi (Odmut IIa i IIb – miješa se i s
jadranskim utjecajima, ali su oni slabiji od starčevačkih); Madžari kod
Skopja (Makedonija)
• Sjeverna granica – neprestano se
pomiče; Dimitrijević je 70tih g.
stavlja na Dravu, nalazi u
Mađarskoj Transdanubiji pomiču je
sjevernije do linije Nagykanizsa –
Kaposvar – Szekszard (Kalicz
79./80.), no istraživanja između
1980. i 1990. otkrivaju lokalitete još
sjevernije, na južnoj obali
Balatona. Zapadno od Balatona
najsjeverniji je lokalitet Gellénháza
kod Zalaegerszega u luku rijeke
Zala. Stoga bi trenutačna sjeverna
granica išla od Zalaegerszega
južnom obalom Balatona do doline
rijeke Sio (ukupno 18 lokaliteta).
• Brunn an Gebirge (kod Beča)
• Sjeverna granica – neprestano se pomiče; Dimitrijević je
70tih g. stavlja na Dravu, nalazi u Mađarskoj
Transdanubiji pomiču je sjevernije do linije Nagykanizsa
– Kaposvar – Szekszard (Kalicz 79./80.), no istraživanja
između 1980. i 1990. otkrivaju lokalitete još sjevernije, na
južnoj obali Balatona. Zapadno od Balatona najsjeverniji
je lokalitet Gellénháza kod Zalaegerszega u luku rijeke
Zala. Stoga bi trenutačna sjeverna granica išla od
Zalaegerszega južnom obalom Balatona do doline rijeke
Sio. (ukupno 18 lokaliteta).
• Brunn an Gebirge (kod Beča)
Donja Branjevina – Gura Baçiului
 Naselja

• podižu se na riječnim terasama, na blagim osunčanim

padinama koje se spuštaju do potoka i izvora, u
ravnicama na ocjeditim povišenim gredama, dakle
obvezatno uz vodotokove koji pružaju temeljne uvjete
za život: pitku vodu, mogućnosti navodnjavanja, ulova
ribe, veliki izbor riječnog kamenja za izradu oruđa i
oružja, trgovačke putove plovnim prometnicama
• naselja nikad nisu jako udaljena jedno od drugoga,
štoviše najčešće su grupirana na najvećoj udaljenosti 3-
5 km
• nema naselja s potpunom vertikalnom stratigrafijom koja
bi pružila sliku cjelokupnog razvitka starčevačke kulture.
Najpotpuniju vertikalnu stratigrafiju ima Rudnik u Metohiji
• naselja su najčešće mala, seoska, s
najviše stotinjak stanovnika. Pokazuju
unutarnju organizaciju po sektorima,
primjerice stambeni, radionički, spremišni
itd. (Vinkovci, Zadubravlje, Galovo).
 Vinkovci imaju tri starčevačka lokaliteta:

• tel naselje na lijevoj, višoj obali Bosuta koje se širi od utoka potoka Ervenica u Bosut
(položaj Tržnica-Hotel- Robna kuća Zvijezda) uz Bosut duž šetališta D. Švagelja i
Duge ulice na zapad do lokacije robne kuće Na-Ma – površina spomenutog prostora
iznosi 11 614 m² (1951. g. nivelacija južnog dijela tela poznata pod imenom Tržnica
(4); 1955. zaštitna iskopavanja S. Dimitrijevića na Šetalištu D. Švagelja (Ulica 1. maja
- 2); 1956. starčevačka jama na Šetalištu D. Švagelja (3); sondažno iskopavanje S.
Dimitrijevića 30 m² na telu bivša Tržnica (4), 1973. na položaju Komercijalne banke u
dvorištu Duge ulice 2 (10) istražena je površina od 154 m², 1982. u iskopu za robnu
kuću Varteks 360 m² (11); 1977. robna kuća Zvijezda 332 m² (6), Hotel Slavonija
2100 m² (7), Cibalae banka 3660 m² (8); robna kuća NaMa 2632 m² (5); krajem 80.tih
godina na više položaja u Dugoj ulici kćbr19-21 površina 300 m² (9), kćbr. 27 120 m²
(12), kćbr. 24 1250 m² (nažalost veći dio iskopa bio je uništen naknadnom izgradnjom
podruma - 13), kćbr. 1 površina 440 m² (tkđ. uništena izgradnjom rimskog hipokausta
i podrumima 19. st. - 14); Duga ul. br. 23 76 m² (1), kćbr. 33 160 m² (15); na
položajima kućnih brojeva 46 i 51 nije bilo tragova nalaza starčevačke kulture, dakle
oni su već vj. izvan dosega naselja. Vertikalna stratigrafija može se pratiti samo na
položajima Zvijezda i Hotel Slavonija gdje su utvrđena dva starčevačka horizonta,
linear B i po Dimitrijeviću girlandoid, pa spiraloid B. Položaj NaMa očito je rubni dio
naselja, gdje se napuštena zemunica koristi za ukopavanje pokojnika
• naselje na području Ervenice, stotinjak metara jugoistočno od tela od kojeg ga dijeli
utok potoka Ervenica u Bosut. Oba starčevačka naselja protezala su se duž Bosuta u
duljini od 1 km.
• sezonsko stanište na položaju Pjeskana smješteno na nižoj, desnoj obali Bosuta
 Nastambe

• u ranoj fazi zemunice i poluzemunice (Lepenski Vir IIIa, Vinča,

Crnokalačka Bara, Vinkovci, Zadubravlje).

• nadzemne četverokutne građevine od kolaca, katkad kolci samo

pobodeni u temeljni rov (Gladnice) ili je temelj kameni (Lep. Vir IIIb),
podovi od nabijene zemlje, jedna ili više prostorija. U Padini su kuće
imale trapezni tloris, djelomično su bile usječene u padinu što bi
moglo ukazivati na kontinuitet ili prežitak kulture Lep. Vira; Vinkovci-
Duga ulica 23 – iskopavanja 1993. otkrila su ostatke nadzemnog
stambenog objekta, ostaci podnice od nabijene ilovače, uz njezin
rub četiri rupe od kolaca ukopane u zdravicu, dijelom uništena
rimskom lončarskom peći, ali se može pretpostaviti četverokutni
tloris, veće nakupine kućnog lijepa; uz sjev.zap. rub podnice, izvan
kuće, otkriveno je ognjište koje je u gornjem dijelu imalo premaz od
ilovače, dok se ispod nalazila supstrukcija od keramičkih ulomaka
• U Zadubravlju je u istočnom dijelu naselja uočen red rupa za kolce
koji su vj. nosili nadzemni hambar-spremište žita. Pored njih nalazilo
se veliko ognjište-vatrište na otvorenom gdje se vj. kuhalo za cijelo
naselje, odnosno dio naselja jer u nastambama nema tragova
ognjišta ni vatrišta. U sljedećem segmentu nalazile su se ukopane
radionice za proizvodnju kamenog oruđa i oružja. U središnjem
dijelu nalaze se dva stambena objekta s dvije žrtvene jame. Između
njih je kružni zagrađeni prostor nepoznate namjene (okupljalište, tor
za stoku). Južnija kuća ima polukružno dvorište u kojem je stajao
vertikalni tkalački stan – gomila keramičkih utega. Zapadna strana
cijelog središnjeg prostora zaštićena je drvenom ogradom. S njezine
vanjske strane nalazio se bunar sa sustavom za izvlačenje vode i
ogradom. U zapadnom sektoru istraženog naselja nalazile su se
lončarske radionice s lončarskim pećima, jamama za vađenje
gline, ali i kupolastim pećima koje su vj. bile krušne.
 Pokapanje

kosturno u jamama unutar naselja: zgrčeni

položaj na boku bez dosljedne orijentacije;
prilozi samo iznimno
Vinkovci:
Hotel – dječji grob s 2 ranovinčanske
posude i amuletom od spondilusa
3 odrasla ukopa bez priloga u nedvojbeno
starčevačkom sloju
Na-Ma – 7 zgrčenaca uz rub zemunice