Rani hominidi i prva litička industrija

Hominidi
„ svi dvonožni oblici primata koji se javljaju
nakon odvajanja linije koja vodi k ostalim
afričkim čovjekolikim majmunima
„ sve vrste australopitecina i roda Homo, te
neki novi nalazi iz miocena i ranog pliocena
Afrike
 Pitanja
„ tko su prvi hominidi?
„ kada se pojavljuju?
„ gdje su živjeli?
„ kako su izgledali?
„ jesu li imali veliki mozak?
„ jesu izrađivali oruđa?
„ kako su se mijenjali kroz nekoliko milijuna
godina?
 Kad se pojavljuju?

„ kasni miocen (prije cca. 6 milijuna godina)

„ većina fosila hominida datira se u pliocen i
pleistocen
 Gdje?
„ uglavnom istočna i južna Afrika
 Kronologija

„ pliocen cca. 5 – 2 mil. g. prije

sadašnjosti

„ pleistocen cca. 2 mil.(1.8) – 10000 prije

sadašnjosti
 Pleistocen

„ donji c. 2 000 000 – 800 000

„ srednji c. 800 000 – 130 000

„ gornji c. 130 000 – 10 000

„ donji pleistocen: kasne autralopitecine i
rani Homo

„ srednji pleistocen: Homo erectus, a u

kasnoj fazi se javlja i
Homo sapiens

„ gornji pleistocen: Homo sapiens

 Wolpoff (1999)
„ 00:00 postanak zemlje
„ 5:45 prvi fosili
„ 21:02 prvi kralješnjaci
„ 22:45 prvi sisavci
„ 23:43 najraniji primati
„ 23:58 najraniji hominidi
„ 23:59:24 Homo sapiens
 Paleolitik - podjela

„ donji c. 2 500 000 – 250/200000

„ srednji c. 250/200 000 – 40/30 000
„ gornji c. 40/30 000 – 10 000
 Pleistocen
„ Louis Agassiz – teorija ledenog doba (1837)
„ Albrecht Penck & Eduard Brückner (1909): 4
glacijalne faze – Günz, Mindel, Riss, Würm
„ uzroci klimatskih promjena i klimatskih
fluktucija nisu još posve jasni
„ jedna od teorija koja objašnjava porijeklo
ledenih doba favorizira varijacije u geometriji
Zemljine orbite, što bi onda utjecalo na
količinu i distribuciju solarne energije na
Zemlji
„ alpsko članjenje pleistocena temelji se na
nekontinuiranoj stratigrafiji, za razliku od
jezgri dubokomorskih sedimenata koje
sadržavaju kompletnu stratigrafiju pleistocena
„ jezgre dubokomorskih sedimenata i izotopi
kisika
 Dvonožnost
„ ključna odlika koja razlikuje rane hominide od
čovjekolikih majmuna
„ najranija pojava: Ardipithecus ramidus (5,8-4,4 mil.g.)
A. anamensis (4,2 mil. g.)
„ Laetoli – fosilizirani otisci stopala dvije ili tri jedinke
„ datiranje: K/Ar metoda – vulkanski pepeo koji je
prekrivao otiske

„ građa zdjelice, kukova, te kostiju noge i stopala

nedvojbeno ukazuju na dvonožnost
„ prilagodba otvorenom okolišu savane

„ prednosti dvonoštva u ovakvom okolišu:

„ mogućnost gledanja preko visoke trave
„ transport hrane
„ smanjena izloženost tijela solarnoj radijaciji
(do 60% manja nego kod četveronožnog
hodanja)
 Spolni dimorfizam
„ spolni dimorfizam kod ranijih hominida
naglašeniji je nego kod pripadnika roda Homo
„ primjer: kod A. africanus prosječna žena
nema više od 60% prosječne težine
muškarca
„ današnji prosjek – žena ima 88% težine
muškarca
„ A. afarensis muškarci 1,5 m i 45 kg, žene 1 m
i 30 kg
 Najraniji hominidi
„ Ardipithecus ramidus – prethodi ranim
australopitecinama
„ prvi put otkriveni na nalazištu Aramis u Etiopiji
(Berhane Asfaw, Gen Suwa, Tim White)
starost 4.4 milijuna godina
„ 2001. otkriveni su novi fosili stari 5.8 mil. g.
„ Toumai (Čad) – 6-7 mil. g. (?)
„ Ardipithecus ramidus → Australopithecus
anamensis → A. afarensis

„ Kenyanthropus platyops – otkriven 1999.g.

na zapadnom dijelu jezera Turkana u
sjevernoj Keniji
„ starost: 3.5 mil.
„ potpuno nova grana u ranoj fazi razvoja
ljudskog stabla? (Meave Leakey)
 Australopitecine
A. anamensis „ često se koriste
A. afarensis kolokvijalni termini:
A. africanus gracilne i robusne
australopitecine
A. robustus
A. boisei
 A. afarensis
„ Laetoli (sjeverna
Tanzanija)
„ Hadar (Etiopija)
Laetoli
¾ 3.8 – 3.6 mil. g.
¾ Mary Leakey
¾ fosilizirane kosti i otisci
stopala dvonožnih
hominida (1979.)
¾ tri osobe i različite
životinje
Hadar
¾ 3.3 – 3.0 mil. g.
¾ Donald Johanson, M.
Taieb
¾ ostaci 35-65 individua
¾ “Lucy” – sačuvano 40%
cjelokupnog skeleta
Južna Afrika

„ A. africanus
„ A. robustus
 Australopithecus africanus
Australopithecus robustus
„ Raymond Dart
„ 1924. Taung
„ južnoafričke australopitecine živjele su
između 3 i 2 mil. godina
„ nedostaju nam apsolutni datumi
„ starost utvrđena na temelju stratigrafije
„ odnos između gracilnih i robusnih
australopitecina nije još uvijek riješen
„ moguće je da su se razvile iz A. afarensis ili
neke južnoafričke varijante A. afarensis
„ zasebne vrste koje se vremenski preklapaju
 starost (mil. veličina
vrsta rasprostranjenost nalazišta težina (kg)
g.p.s.) mozga (cm3)

Homo sapiens 100 000 do

60 1350
sapiens danas

Pan troglodytes
suvremena 42 390
(čimpanza)

Olduvai,
A. boisei 2.3-1.4 ist. Afrika ist. 39 490
Turkana

Kromdraai,
A. robustus 1.8-1.0? juž. Afrika 37 540
Swartkrans

Taung,
A. africanus 3.0-2.0 juž. Afrika Sterkfontei 36 490
n

Hadar,
A. afarensis 4.0-3.0 ist. Afrika 35 430
Laetoli

A. anamensis 4.2 -3.9 ist. Afrika Kanapoi - -

Ardipithecus
5.0-4.4 ist. Afrika Aramis - -
ramidus
 Apsolutno datiranje afričkih nalazišta

„ OH 5 (robusni australopitecin) je prvi

apsolutno datirani nalaz (K-Ar)
„ K/Ar metoda (40K→40Ar) – vulkanske stijene,
lava, tuf)
„ Ar/Ar metoda (39Ar→40Ar) – preciznija;
zahtijeva manje uzorke
„ fission-track metoda (temelji se na prirodnoj
fisiji 238U)
„ kronologija tefri u ist. Africi
 Klimatske promjene
„ tri glavne klimatske promjene mogu se korelirati s
ranim fazama evolucijskih promjena hominida:
„ prije 10-5 mil. g. - hladnije i suše; širenje travnatih
područja; pojava dvonožnosti; širenje bovida;
produbljivanje Velike rasjedne doline
„ prije 3-2 mil. g. – hladnije i suše (s brojnim
oscilacijama); formiranje ledenih kapa Arktika i
Antarktika; pojava australopitecina i ranih pripadnika
roda Homo; pojava prvih kamenih alatki
„ prije 1.7 mil. g. – još suše; širenje otvorenih
staništa s C4 travama; okvirno vrijeme pojave
Homo erectusa a uskoro nakon toga i
ašelejenske industrije; pojava prvih hominida
izvan Afrike (Dmanisi, Mojokerto, Ubeidya)
događa se okvirno u ovo vrijeme ili kratko
nakon toga
„ zapadno od rasjeda prostor je vlažan i
šumovit
„ istočno: suh i travnat (savana)
„ kao rezultat toga dolazi do podjele
zajedničkih predaka hominida i čovjekolikih
majmuna
 Rekonstrukcija paleookoliša
„ jezgre dubokomorskih sedimenata i izotopi
kisika
„ kopnena prašina u dubokomorskim
bušenjima
„ izotopi ugljika u zemljanim karbonatima
„ izotopi ugljika u kostima i zubima
„ paleobotanički pokazatelji
„ fosilni životinjski ostaci
 Jezgre dubokomorskih sedimenata i
izotopi kisika
„ sadrže ljušture
mikroskopskih morskih
organizama
(foraminifera) u kojima
su vidljive globalne
klimatske promjene
„ na temelju omjera
izotopa 16O i 18O
moguće je razlikovati
glacijale i interglacijale
 Kopnena prašina u bušenjima
dubokomorskih sedimenata

„ nošena vjetrom tijekom sušnih razdoblja

„ povećane koncentracije u određenim
razdobljima (prije 2.8, 1.7 i 1 milijuna godina)
 Izotopi ugljika u zemljanim
karbonatima
„ omjer izotopa ugljika 12Ci 13C mogu ukazivati
na omjer tzv. C3 i C4 biljaka
„ njihov omjer indikator je zatvorenog ili
otvorenog okoliša
 Izotopi ugljika u kostima i zubima

„ omjer izotopa ugljika u kostima biljojeda

pokazatelj je relativnog odnosa C3 i C4
biljaka u prehrani, a prema tome i okoliša
 Paleobotanika i fosilni životinjski
ostaci

„ fosilni polen, sjemenke, drvo, lišće, fitoliti

mogu nam dati važne podatke o biljnim
zajednicama koje su postojale u određenom
prapovijesnom kontekstu
„ fosilni životinjski ostaci na temelju analogija
sa suvremenim životinjskim zajednicama daju
nam podatke o okolišu
„ analize izotopa
Strategije preživljavanja kod
australopitecina

„ temelj je hrana biljnog porijekla

„ lov malih i sporih životinja?
„ lešinarenje
„ zubalo nam ukazuje na snažno žvakanje
„ dugotrajno, snažno žvakanje dovelo je do
promjene i prilagodbe pretkutnjaka i kutnjaka
na nove uvjete
„ masivni zubi, čeljusti te facijalne i kranijalne
strukture sugeriraju snažno drobljenje i
mljevenje
 rod Homo
„ zašto, kako i kad se dogodilo razdvajanje
australopitecina i pripadnika roda Homo?
„ još uvijek ne znamo
„ različiti modeli različito objašnjavaju ovo
razdvajanje
„ Johanson & White (1979): A. afaransis se
cijepa u dvije grupe
„ jedna grupa, preci pripadnika roda Homo,
pojavljuje se kasnije kao H. habilis
„ termin H. habilis uvode L. i M. Leakey za
prvog pripadnika roda Homo, i direktnog
pretka H. erectusa
„ druga grupa razvija se u različite vrste
australopitecina
 Homo habilis
„ c. 1.9 – 1.6 mil. g. p.s.
„ rani pripadnici roda Homo i A. boisei
koegzistiraju u istočnoj Africi
 KNM-ER 1470
„ 1972. Richard Leakey & Bernard Ngeneo
„ Koobi Fora
„ ovaj nalaz privukao je veliku pažnju
„ neobična kombinacija velikog obujma mozga
(775 cm3) i vrlo velikih molara
„ nisu pronađeni postkranijalni ostaci

KNM-ER 1813 KNM-ER 1470

 Interpretacija
„ R. Leakey ga ubraja u pripadnika roda Homo,
ne pripisujući određenoj vrsti, a većina autora
u to doba ubraja ga u H. habilis
„ mozak → Homo
„ kutnjaci → hiperrobusne australopitecine
„ starost: 1,8 mil. godina

„ Homo rudolphensis (1986)

 Homo habilis ↔ Homo rudolphensis
„ rudolphensis je živio ranije i predak je habilisu
„ visoki stupanj spolnog dimorfizma: muški i ženski
predstavnik iste vrste (H. habilis)
„ različite vrste koje koegzistiraju vremenski i prostorno
„ neki smatraju da se radi o neobičnom obliku
australopitecina
„ debata se nastavlja!
„ jedini sigurni zaključak je da nekoliko različitih vrsta
hominida živi u Africi prije i nakon pojave roda Homo
 Klanac Olduvai
„ 100 m dubok, 50 km dug klanac u sjevernoj
Tanzaniji
„ prvi ga opisuje entomolog Wilhelm Kattwinkel
1911.
„ Hans Reck poduzima prva istraživanja 1913.
„ L. i M. Leakey utvrdili su stratigrafski slijed do
starosti od 1.85 mil.godina (Bed I)
 Osteodontokeratofirska kultura
„ Raymond Dart (1893-1988) – definirao i pripisao
australopitecinama
„ faunističke nalaze pronađene zajedno s njihovim
ostacima smatrao je alatkama
„ njegova teorija je srušena
„ tafonomske analize pokazale su da su ostaci
pronađene faune plijen grabežljivaca

„ Tafonomija je znanstvena disciplina koja na osnovi

oštećenja kostiju rekonstruira procese koji su na njih
djelovali od trenutka deponiranja na nalazištu do
samog pronalaska
 Upotreba ili proizvodnja
„ do upotrebe određenih predmeta kao alatki
moglo je doći i prije nego što su alatke
izrađivane
„ važno je razlikovati uporabu od proizvodnje
alatki
 Najstarije alatke
„ Bouri (Etiopija):
„ lubanja australopiteka (A. garhi) u kontekstu
sa životinjskim kostima (antilope i konji) koje
su rezane i razbijane kamenim alatkama
„ otkriveno 1999.
„ indirektan dokaz o upotrebi kamenih alatki
prije 2.5 mil. g.
„ ovaj kontekst ne znači da je alatke koristio
baš taj australopitecin
 Najstarije alatke
„ Gona (Etiopija):
„ 1997. Sileshi Semaw obznanio je pronalazak
najstarijih alatki
„ pronađeno je c. 1000 alatki s dva nalazišta, a
prikupljen je i veliki broj na površini oko
mjesta iskopavanja
„ jezgre i odbojci
„ starost: 2.6-2.5 mil. godina prije sadašnjosti
„ datiranje: K/Ar i paleomagnetizam
 Oldovanska litička industrija
„ 1931. g. L. i Mary Leakey u klancu Olduvaj
pronalaze jednostavne alatke i uvode termin
oldovanska industrija
„ tipične alatke su sjekač (chopper) i odbojci
odbijeni od oblutka
„ sjekač je jednostrano obrađen, a kad se radi
o dvostranoj obradi govorimo o sjeckalu
(chopping tool)
„ najstarije alatke iz Olduvaja datirane su prije
1.8 mil. godina
 Nalazišta oldovanske industrije u istočnoj Africi
Etiopija Kenija Tanzanija Uganda
Gona (2.6-2.5) *
Omo (Shungura E,
F) (2.4-2.3)
Fejej (2.3) zap. Turkana
(Lokalalei) (2.3)
Hadar (2.3) Kaanjera (2.2)
ist. Turkana (Koobi Olduvai (1.85-1.35)
Fora) (1.9-1.3)
Chesowanja (1.5) Peninj (1.6-1.4) Nyabusosi (1.5)

*brojevi u zagradama označavaju starost u milijunima godina

 Nalazišta oldovanske industrije u
sjevernoj Africi
„ Ain Hanech i El-Kherba
(Alžir) 1.8 mil.
„ Casablanca slijed
(Maroko)?
Ain Hanech
 Nalazišta oldovanske industrije u
centralnoj Africi
„ Senga 5A (Kongo) 2.3 – 2?
„ Mwimbi (Malavi) 1.6
„ oba nalazišta datirana su na temelju
korelacije faune
 Tipologija
„ M. Leakey (1971):
heavy-duty tools
light-duty tools
utilized artifacts
debitage
manuports
„ ova tipologija vrlo često je korištena u
izvornom obliku ili je prilagođena od strane
mnogih istraživača
„ prema M. Leakey u klancu Olduvaj mogu se
razlikovati:
1. oldovanska industrija s dominantnim
sjekačima
2. razvijena oldovanska industrija (strugala,
zašiljeni komadi, viši postotak sferoida i
subsferoida na nekim nalazištima, mali broj
loše izrađenih ručnih klinova/šačnika)
„ većina znanstvenika
danas olodovan i
razvijeni oldovan
grupira u oldovanski
industrijski kompleks
„ varijacije koje se javljaju u oldovanskoj
industriji mogu se objasniti različitim
svojstvima korištenog sirovinskog materijala
na različitim nalazištima (veličina, oblik i
svojstva lomljenja) i različitim stupnjem
redukcije
„ Olduvai – ostaci izumrlih slonova i
olodovanskih rukotvorina
„ Koobi Fora – ostaci nilskog konja i
olduvanskih alatki
„ Nicholas Toth i Kathy Schick pokazali su
svojim eksperimentom da su eksperimentalno
izrađeni odbojci primjenom najstarije
tehnologije vrlo djelotvorne alatke, a ne
otpadni materijal kako se dugo mislilo
Mikroskopske analize rukotvorina
„ Koobi Fora
„ analizirana su 54 artefakta starosti 1.9 – 1.4
mil. g.
„ 9 artefakata imalo je tragove korištenja
„ odbojci i ulomci odbojaka
„ funkcija: mesarenje, obrada drveta, rezanje
biljaka
 Tko izrađuje oldovanske alatke
„ australopitecine, H. habilis, H. rudolphensis,
H. ergaster/erectus?
„ eksperimenti s modernim čovjekolikim
majmunima pokazali su da imaju kognitivne i
biomehaničke sposobnosti za izradu i
upotrebu alatki, pa prema tome i rani
dvonožni hominidi su imali najmanje jednake
sposobnosti
 Nalazišta – kako nastaju
„ riječne terase, rukavci, jezera, delte rijeka,
krške pećine (južna Afrika)
„ kako nastaju ove koncentracije?
„ M. Leakey & Glynn Isaac: staništa slična
onima suvremenih lovaca i sakupljača (“home
base”)
„ Glynn Isaac – “central place foraging” –
mjesta otkud hominidi odlaze u potragu za
hranom i kamo se vraćaju procesuirati i
konzumirati hranu
„ Lewis Binford: ostaci mesojeda koje
zaposjedaju hominidi, prvenstveno u potrazi
za koštanom srži
„ Richard Potts: “stone cache” – ostavljanje
sirovinskog materijala u područjima gdje ga
nema ili u blizini područja u kojima se kreću u
potrazi za hranom
„ Robert Blumenschine: mjesta gdje hominidi
donose svoj lešinarski plijen i procesuiraju ga
„ Kathy Schick: “favored places” – kosti i
rukotvorine su donešene na mjesta koja
pružaju određene prednosti (sjena, zaštita,
voda ili neki drugi izvori)
 Lovci ili lešinari
„ kontekst kamenih rukotvorina i životinjskih
kostiju
„ početkom 80-ih godina 20.st. počelo se
debatirati o značenju ovog konteksta
„ prije 80-ih: zajednička pojava rezultat je lova i
jedenja mesa
„ hipoteza “Man the Hunter” pojavljuje se 60 ih
godina 20.st. kako bi objasnila pojavu kostiju
na nalazištima
„ Lewis Binford (1981): pretpostavka o
lešinarenju
„ s vremenom sve više znanstvenika zastupa
Binfordovu hipotezu
„ R. Blumenschine snažan je zagovornik koji
svoje stavove gradi na empirijskom
istraživanju grabežljivaca i lešinara u ist.
Africi, kao i na proučavanju oldovanskih
nalazišta
 Early Access model
„ Henry Bunn, Manuel Dominguez-Rodrigo,
Travis Pickering
„ lov i lešinarenje
„ kosti na nalazištima često predstavljaju
najhranjivije dijelove životinjskog kostura
(gornje dijelove ekstremiteta, lubanje), a
tragovi rezanja ukazuju na odstranjivanje
velikih mesnatih mišića
„ prema ovo modelu rani hominidi su efikasni
dobavljači hrane s ranim ili primarnim
pristupom životinjskim truplima, prije nego
lešinari s kasnijim ili sekundarnim pristupom
već opustošenom truplu
 Upotreba vatre

„ Swartkrans – spaljene
kosti u slojevima s
kamenim rukotvorinama
i kostima s tragovima
rezanja
„ Koobi Fora (FxJj 20) –
nekoliko mrlja spaljenog
sedimenta; nekoliko
artefakata također
pokazuje tragove
gorenja
„ rezultat prirodnog
gorenja?