«TRAKOKIMERIJSKI UTJECAJI»

Tzv. trakokimerijski utjecaji datiraju se u 9. i 8. st.

KIMERANI
Kimerane spominju asirski i akadski izvori, a najstariji je Odiseja (8.st.). Prapostojbina
Kimerana nalazila se između Dnjestra i Maiotisa.
Iessen ovu kulturu definira na području sjevernopontskih stepa i Kubana.
Osnovali su savez s Tračanima protiv Lidijaca. Na tom prostoru se kasnije pojavljuju i Skiti.
Terenožkin je definirao praskitsku kulturu: Černogorovka i Novočerkassk fazu na temelju
oružja i dijelova žvala.
Kossak pripisuje neke oblike sličnim obrednim ukopima vojničkih kasti i tu se gubi etničko
značenje koje se pripisivalo materijalu.
Dubovskaja – oružje i konjska oprema kao artefakti musle dite različitih kulturnih grupa.
Nova istraživanja smještaju prapostojbinu Kimerana u Pokavkazje otkud su preko Ponta došli
u Europu.
TRAKOKIMERANI
Grobovi s Kavkaza i Osetije pokazuju da su ratnički jahači bili integralni dio stalno naseljene
zajednice.
Na Kavkazu se pojedinačno nalaze razvodnici za uzde.
Prostori između Kavkaza i sjevernog Irana te na gornjem Dnjestru u Transilvaniji pokazuju
obostrane kontakte i tipologiju sličnih žvala, metalnih posuda i ukrasa za sprezanje.
TRAKOKIMERIJSKI KRUG
Postoji hipoteza o seobi Kimerana prema zapadu na području Karpatskog Podunavlja. Strabon
govori o vojnoj akciji Kimerana i tračkih plemenaduž jonske obale. Schmidt datira tu akciju u
sredinu 8.st. – teza o seobi prema zapadu.
Reinecke 1925. izdvaja sjeverni trakokimerijski krug i datira ga u Ha B. To su ostave s
nalazime konjske opreme u Karpatskoj kotlini.
Reinecke i Hoernes pokazuju sličnost karpatskih i sjevernokavkaskih nalaza iz starijeg
željeznog doba.
Karpatski-jugoistočnoalpski krug je trački, a sjeverni Pont i Kavkaz kimerijski.
Reinecke indirektno podržava tezu o zapadnoj seobi Kimerana izdvojivši ostave u Karpatskoj
kotlini.
Nestor podržava trakokimerijski prodor. Definirao je vodeće oblike: žvale, dugmad,
razvodnici, oprema za sprezanje konja.
Steinkirchen grob (Donja Bavarska) – početak željeznog doba, kraj 8. st. Nađene su psalije,
konjska oprema, možda dio kola, KPŽ igla stare provinijencije, ukrasi za remenje (radionice).
Kossack zaključuje da već u KPŽ (12.st.) ima konjske opreme što se pripisivalo
trakokimerijskom prodoru. Gaszdapusztai je to definirao kao slične kulturne pojave i odbacio
teze invazije.
Kemenczei misli da su ostave dokaz ratničkih pohoda i definira ih kao skrivalačke. Također,
njihova prisutnost javlja se uz mogući put prodora.
Metzner-Nibelsick zaključuje da se bave trgovinom i stočarstvom.
ARHEOLOŠKI IZVORI
Načine sprezanja konja je razvijen na istoku. Preuzimanje nove tehnike možda znači direktni
kontakt između Karpatske kotline i sjevernog Kavkaza do jugoistočne Panonije.
Kronološko nerazlikovanje oblika u ? razvoj vlastitih oblika u Karpatskoj kotlini
Kontinuitet izmađu brončanog i željeznog doba vidljiv je i u keramici (daljska grupa).
Grupa Mezocsat u sjeveroistočnoj Mađarskoj nalazi se na sjecištu puteva. Pokapaju se
skeletno, a česti su prilozi kamenih žrvnjeva. Vjerojatno su samo preuzili način pokapanja.
Tumul 1, Pecs Jakabegy – bimetalni bodež, psalija, sjekira. To su sve pontsko-kavkaski
importi dok je keramika domaća.
Ostava Šarengrad-Baščine – važna za početak željeznog doba, brončanodobni i
željeznodobni nalazi.
Ostava Ilok – sličnost oblika razvodnika sa starom KPŽ. Križoliki razvodnici s prstenastom
nogom koji se kasnije javljaju u Hallstatu.
Vukovar-Lijeva bara – kosturni grob, brus
Šarengrad-Renovo grobovi – kosturni grobovi, keramika Baserabi faze, samo razvodnik
Dalj – konjska oprema
Budinjak, tumul 139/6 – konjska oprema
Ostava Adaševci – europski oblik psalije, ptičje pritome na ukrasima za konje. Neki negiraju
da je ovo zatvorena cjelina zbog nalaska brončanog pojasa i misle da su to nalazi iz raznih
grobova. Pojavljaju se oblici koji se javljaju kasnije.
Ostava Legrad – razvijeniji oblik psalija, šuplji križni razvodnici, psalije s ptičjim
protomama,
Podzemelj – nešuplji križni razvodnik, latenski mač
Sv. Petar Ludbreški – kalupi za razvodnike i sjekiru s 2 ušice, metalurška radiona
Kaptol, tumul IV/1 – Ha C2, psalije