Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Filozofski fakultet
Ivana Luia 3
10 000 Zagreb
Sadraj
Bioarheologija ............................................................................................................ 3
Kosti ......................................................................................................................... 4
Skeletonizacija ........................................................................................................... 5
Razlikovanje ljudskih od ivotinjskih ostataka ................................................................ 6
Razlikovanje arheolokih od forenzinih nalaza .............................................................. 7
Razlikovanje perimortalnih ozljeda od antemortalnih i postmortalnih ................................ 7
Odreivanje spola ...................................................................................................... 9
Odreivanje ivotne dobi ........................................................................................... 12
Traume ................................................................................................................... 14
Patoloke promjene na kostima.................................................................................. 15
Patoloke promjene na kostima i zubalu ...................................................................... 18
Bioarheologija
moderna bioarheologija
o razvoj i ope prihvaanje pouzdanih i standardnih metoda za odreivanje
spola
o poveana dostupnost velikih, dobro otkopanih i vrsto datiranih arheolokih
zbirki kotane grae
o razvoj multivarijantnih statistikih metoda i njihova primjena u
bioarheolokim analizama
o pomak teita antropolokih analiza s deskriptivnoga opisa jedne osobe
(njezine identifikacije, bolesti, trauma) na cijelu populaciju, koja postaje
osnovnim predmetom prouavanja
povijest bioarheologije
o 1755. Jean Joseph Sue, u radu iznosi rezultate detaljnih mjerenja etiriju
tijela te maksimalne duljine dugih kostiju 14 osoba od estomjesenoga
fetusa do osobe od 25 godina
o Angel, radovi kao temelj suvremene paleopatologije i paleodemografije
1960-ih godina
o europski antropolozi (npr. Liptk, Wenger) u to vrijeme uglavnom se bave
kraniometrijskim istraivanjima, mjerenjem ljudskih lubanja i statistikim
analizama dobivenih reultata, na temelju ega se rekonstruiraju migracije
razliitih populacija
o u SAD-u Ale Hrdlika utemeljuje bioarheologiju (osteoloka zbirka u
Smithsonianu, asopis American Journal of Physical Anthropology, povezuje
fizikalnu antropologiju s forenzikom)
o u Hrvatskoj Dragutin Gorjanovi Kramberger, Krapina, rekonstrukcija uvjeta
ivota i drutvenih obiljeja neandertalaca; nakon 2. svj. rata Franjo
Ivaniek; analize staroslavenskih groblja; danas Hrvatsko antropoloko
drutvo i Institut za antropologiju te Osteoloka zbirka HAZU
Kosti
podjela kostiju
o duge kosti npr. bedrena ili goljenina, nalaze se u ekstremitetima,
pokretai tijela
o kratke kosti kosti zapea ake, kosti donoja stopala, kosti prstiju
o plosnate kosti neke kosti lubanje, zdjelice, lopatice
o nepravilne kosti kraljeci, kosti pea, odnosno korijena ake, kosti noja
i neke kosti lubanje
graa kosti
-
spuvasta, trabekularna
niti vezivnoga tkiva
3
organske i anorganske tvari koje grade kosti sloene su u lamele - lamele su vrsto zbijene na povrini kosti, a u
unutranjosti su spuvasto strukturirane
4
okotavanje, pretvorba mekih dijelova (vezivno tkivo, hrskavica) tijela u vapneni dio
2
oko 806 jezgara u 11. prenatalnome tjednu iz kojih se razvijaju kosti, pri roenju
oko 450 jezgara, odrastao ovjek 206 kosti
iskopavanje kostiju
o kosti treba ostaviti u zemlji dok se ne otkrije sav kostur
o otkriveni kostur treba fotografirati i nacrtati
o prije prikupljanja kosti treba zapisati sve relevantne podatke o ukopu
o kosti treba prikupljati oprezno da se ne otete, po odreenome redoslijedu
o vlane kosti treba ostaviti nekoliko sati da se sue u hladu prije
transportiranja
o iz lubanje treba istresti svu zemlju
o prikupljene kosti treba spremiti u papirnate ili kartonske vreice; ako je
kostur dobro ouvan, treba uporabiti vie vreica jednu za lubanju i donju
eljust, drugu za duge kosti i treu za manje kosti; na vreice se
vodootpornom tintom pie ime nalazita, broj groba i datum otkopavanja
o prikupljene kosti obrauju se u laboratoriju, iste se, a nakon ienja sue se
(dva do tri dana) te se signiraju, najee crnim tuem i lakom; nakon
suenja mogu se rekonstruirati lijepljenje fragmenata
Skeletonizacija
o
o
5
6
morfoloke razlike
o ivotinjske kosti, priblino jednake veliine kao i ljudske, imaju vee zglobne
plotine i jae naglaena podruja oko epifizne ploe negoli ljudske
o miina hvatita na kostima razvijenija su u ivotinja nego u ljudi
o debljina kompaktne kosti, od koje su izgraene dijafize dugih kosti, u odnosu
prema promjeru cijele kosti iznosi etvrtinu promjena ljudske kosti i treinu
drugih sisavaca te osminu ptica
o spongiozna kost, od koje su izgraeni krajnji dijelovi kosti i epifize, u
ivotinjskim je kostima mnogo gua od ljudske
o kosti ivotinja znatno su dakle tee, kompaktnije i grubljega izgleda
radioloke razlike
o spongiozna kost u ivotinja je homogena i gusta, a u ljudi rjea
o u ivotinja je kortikalna kost jasno odvojena od spongiozne, dok je u ljudi taj
prijelaz suptilniji
o u ivotinja sitni, gusti kotani spikuli povezuju kortikalnu kost sa
spongioznom, a u ljudi nema takvih spikula
mikroskopske razlike
o ivotinjske kosti izgraene su od koncentrinih naslaga kosti koje su poput
cilindrinih valjaka uvuene jedne u druge
o ivotinjske su kosti izgraene od oko 50 % lameralne kosti5 i 50 % lamina6, a
ljudske preteno 92 % - od lameralne kosti
vezivno tkivo koje ini veinu kostura kraljenjaka, veinom sastavljeno od kalcijevih soli
tanka ploa, sloj tkiva
vrste ozljeda
o antemortalne prije smrti, pokazuju odreeni stupanj zacjeljivanja
o perimortalne u trenutku smrti ili oko njega, rana ne pokazuje znakove
zaraivanja
o postmortalne nakon smrti, ljudsko i ivotinjsko ponaanje, prirodne sile
o u forenzikim analizama najbitnije su perimortalne ozljede, a u
bioarheolokim je bitna uestalost i distribucija antemortalnih trauma kako bi
se rekonstruirali uvjeti i kvaliteta ivota
Antemortalne ozljede
-
imbenici koji utjeu na vrijeme potrebno da bi lom zarastao: jaina frakture, kost
koja je slomljena, pravilna orijentacija kotanih elemenata, imobilizacija kosti,
zdravstveno stanje osobe sa slomljenom kosti, starost osobe
lom kortikalne kosti u odrasle osobe zacjeljuje nakon tri mjeseca, trabekularne kosti
nakon est tjedana, a lomovi u djece dvaput bre nego u odraslih osoba
antemortalni lomovi dugih kosti prepoznaju se po prisutnosti kotanoga kalusa,
koji moe biti vei ili manji, ovisno o jakosti i vrsti frakture
frakture lubanje mnogo su opasnije od frakture dugih kosti (opasan je prvi stadij
stvaranja hematoma ili edema10, uzrokuju naglo poveanje pritiska na mozak te se
moe prekinuti dovod krvi)
Perimortalne ozljede
-
Postmortalne ozljede
-
Odreivanje spola
dva pristupa:
vizualni pregled morfolokih obiljeja kostura
o kosti mukaraca u naelu su robusnije, dulje i imaju jae izraena miina
hvatita od kosti ena
o funkcionalne razlike postoje u zdjelinome obruu11 u ena zbog poroda
on je dovoljno uzak da omoguava nesmetan uspravni hod, a dovoljno irok
da omogui prolazak djejoj glavici tijekom poroda, u mukarca je zdjelini
prolaz znatno ui, to omoguava uinkovitiji uspravni hod -.statistika analiza izmjerenih vrijednosti razliitih dijelova kostura, pri emu se
najee rabe diskriminantno funkcijske statistike analize
o taj pristup polazi od pretpostavke da neki dijelovi kostura pokazuju jaki
spolni dimorfizam bimodalnu distribuciju vrijednosti koja ovisi o spolu
osobe
o izmjere se unaprijed definirane varijable te se dobivene vrijednosti ubace u
jednadbu
11
zdjelini obru inae omoguava uspravni hod, prenosti teinu tijela s kraljenice na kostur noge, slui za
hvatite snanim miiima, titi zdjeline organe
najvanija je os coxae zdjelina kost, sastoji s od tri zasebna dijela do 12. godine
crijevne kosti (os ilium), sjedne kosti (os ischii) i preponske kosti (os pubis);
sjedna i preponska kost spajaju se izmeu 7. i 8. godine ivota, a sve tri spajaju se u
zglobnoj asici kuka oko 12. godine spajanje najee zavrava do 17. godine
12
pedobear? :)
na stranjemu dijelu crijevne kosti, stvara zglob s krinom kosti
14
brazda na zdjelinoj povrini crijevne kosti, bono od aurikularne povrine, naglaenija u ena; sulkus brazda,
udubljenje u organu ili tkivu
15
koji se odnosi na trbuh, trbunu upljinu; trbuni, utrobni, eluani
16
konkavna povrina zdjelice
13
10
17
jajolika spojna plotina sa zdjelinom kosti, spoj izmeu dviju stidnih kostiju; simfiza - spoj kostiju vezivnom
hrskavicom
18
trokutasta kotana izboina
19
one upljine
20
varijable za bedrenu kost najvea duljina femura, epikondilarna irina femura, antero-posteriorni
subtrohanterini promjer, transverzalni subtrohanterini promjer, antero-posteriorni promjer na sredini kosti,
transverzalni promjer na sredini kosti
21
varijable za goljeninu kost duljina tibije, najvea irina proksimalne tibije, najvea irina distalne tibije,
najvei promjer tibije u razini hranidbenoga otvora, transverzalni promjer tibije u razini hranidbenoga otvora,
obujam tibije u razini hranidbenoga otvora
11
odreivanje stupnja rasta, razvoja ili propadanja razliitih dijelova kostura te se tako
dobiva bioloka ili kotana dob osobe, no ona ne mora biti istovjetna kronolokoj
dobi
dvije pogreke djeca iste kronoloke dobi mogu pokazivati razliite stadije
kotanoga rasta; ekoloki, socijalni i genetski imbenici bitno utjeu na brzinu rasta i
razvoja
22
23
kosti
o dimenzije kosti, najpouzdaniji je bazilarni dio zatiljne kosti, kronologija
Fazekas i Kosa
o u starije djece najpreciznije na temelju duljine dijafiza dugih kosti jer su
femur i tibija22 najee ouvane djeje duge kosti
o tijekom rasta dijafize dugih kosti potpuno su odvojene od epifiza, a poetkom
puberteta postupno se poinju spajati s dijafizama, ime zavrava proces
rasta
o stupanj spojenosti epifize s dijafizom lako se uoava na maceriranoj23
kosti potpuno odvojena metafizna povrina na proksimalnome ili distalnome
kraju dijafize ima karakteristian valovit, grub i nepravilan izgled, a na
kostima gdje je epifiza djelomino spojena s dijafizom jasno se uoava
pukotina na mjestu spajanja, nakon zavretka rasta ta se pukotina potpuno
izremodelira te je stoga nevidljiva na kostima odraslih osoba
12
24
25
26
27
13
Traume
esto usmjereno prema glavi ili vratu protivnika dominacija, veliko krvavljenje,
frakture zubi
udarci tupotvrdim predmetima po svodu lubanje uzrokuju sljedee mogue
prijelome: prijelom vanjske i unutarnje stijenke kosti, prijelom vanjske i unutarnje
stijenke kosti s utisnuem kosti u obliku predmeta, prijelom vanjske i unutarnje
stijenke kosti koji se iz svoda iri na bazu lubanje, prijelom vanjske stijenke kosti s
utisnuem ili bez njega
o vrsta prijeloma ovisi o jaini sile i o veliini povrine kosti, najblai su
prijelomi oni u kojima je zahvaena samo vanjska stijenka kosti
depresijske frakture (mala snaga na malu povrinu kosti)
udarci otrim predmetima uzrokuju ubodne rane ili posjekotine (ubodna je
rana vie dublja nego ira, a kod posjekotine je obrnuto)
perimortalne ubodne rane imaju polirane rubove, a pri posjekotini kost je
polirana na mjestu inicijalnoga kontakta izmeu otrice i kosti, dok je usporedni rub
rane grub i nepravilan (ta razlika omoguava rekonstruiranje kuta i smjera iz kojega
je ozljeda nanesena); u antemortalnim posjekotinama mjesto inicijalnoga
kontakta otro je, a mjesto zavrnoga kontakta grubo je i slabo definirano
14
periostitis upala periosteuma, vrste fibrozne membrane koja obavija cijelu kost
osim zglobnih nastavaka koji su prekriveni hrskavinim tkivom, kroz unutranji sloj
periosteuma prolaze krvne ile koje hrane kost, a taj sloj ima i sposobnost stvaranja
nove kosti
o moe biti posljedica vie imbenika nespeficine bakterijske infekcije,
specifinje zarazne bolesti koja se hematogenim putem proirila na kost (npr.
sifilis), lokalizirane traume, venozne insufijencije, metabolikih bolesti itd.
o u aktivnome stanju najee sive ili smee boje, porozan, s dobro definiranim
i blago povienim rubovima, podsjea na koru drveta
o moe biti generaliziran ako je zahvatio cijelu kost (posljedica nespecifinih i
specifinih zaraznih bolesti) ili lokaliziran ako je ogranien na mali i jasno
definiran dio kosti (najee posljedica trauma i kroninih gnojnih ireva),
potonji se katkad vidi na goljeninim kostima u obliku nepravilne, porozne,
nove kosti naglaene debljine koja grubo iscrtava obrise ira
o gotovo nikada nije smrtonosan
o najee je lokaliziran na medijalnoj strani goljenine kosti (nije okruena
veom koliinom mekih tkiva te je anteriorni rub odmah ispod koe, to je ini
podlonijom infekciji)
28
medula - unutranji, sredinji dio organa ili njegova dijela, okruenog drugaijim vanjskim dijelom; sr, modina,
nutrina; ovdje sr kostiju
29
koje stvaraju gnoj
30
sloj novoga kotanoga rasta izvan postojee kosti, nastaje akumulacijom gnoja u kosti, a nova kost raste iz
periosteuma
15
31
32
33
34
spongioznu
disk izmeu kraljeaka
izmeu sacruma (krine kosti) i illiuma (crijevne kosti) u zdjelici
u unutranjosti nosne upljine
16
35
36
37
38
rahitis
o uzrok je nedostatak vitamina D, koji utjee na sposobnost tankoga crijeva
da apsorbira kalcij i fosfor, dva elementa koji imaju vanu ulogu u
modeliranju i remodeliranju kotanoga tkiva te nedostatak vitamina D
onemoguuje mineralizaciju kosti, a nemineralizirana kost ne moe izdrati
normalna biomehanika optereenja te puca ili se deformira
o patoloke promjene najizraenije su na mjestima bnrzoga rasta tanki i
porozni kortekst kosti, iroka medularna upljina i prorijeena trabekularna
kost, zbog tih promjena kosti postaju krhke i lako pucaju ili se pod teinom
tijela deformiraju, najee su zahvaeni distalni dijelovi femura, radiusa i
ulne37, sternalni krajevi rebara i lubanja.
malo, esto mikroskopsko tkivo u obliku malih zraka, esto mehanike funkcije
diplo spuvasta struktura ili tkivo unutarnjega dijela kratkih, nepravilnih i plosnatih kosti
lakatna kost
desni
17
Reumatske bolesti
-
reumatoidni artritis
ankilozantni spondilitis - progresivna kronina reumatska bolest povezana s
pojavom antigena HLA-B27 u krvnome serumu, odnos mukih i enskih bolesnika
jest 3:1
o bolest najee zahvaa sakroilijakalne zglobove i kraljenicu te kukove i
ramena
o upalni proces razara sakroilijakalne, intervertebralne i kostovertebralne
zglobove, to uzrokuje kotanu ankilozu39 zahvaenih dijelova, prednji rubovi
kraljeaka gube normalan konkavni oblik i postaju etvrtasti, kraljenica
dobiva izgled bambusova tapa
39
osteoartritis
o propadanje i troenje zglobne hrskavice koja se stanjuje te gdjegdje potpuno
nestaje
o te se kotani elementi izravno dodiruju pa subhondralna kost kondenzira ili
sklerozira; na rubovima zglobova stvara se novo kotano tkivo osteofit;
zglob se deformira, ograniena je pokretljivost, miii atrofiraju
o karakteristike: mali osteofiti koji u obliku tankoga, malo uzdignutoga
kotamoga ruba okruuju zglobnu plotinu; u teim oblicima rubni osteofiti
nepravilniji su, vei i otriji, a na povrini je mikroporoznost, katkad i
makroporoznost; najtei oblici kad je zglobna hrskavica potpuno unitena,
dolazi do eburnizacije, to se prepoznaje prema poliranome izgledu zglobnih
plotina koje nalikuju slonovai i reflektiraju svjetlost
18
40
gnojne upale
nepotpun razvoj nekog organa ili cijelog organizma, zaostalost u embrionalnom razvoju; nerazvijenost,
zakrljalost
41
19