Sie sind auf Seite 1von 19

Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet
Ivana Luia 3
10 000 Zagreb

Uvod u forenzinu antropologiju


ak. god. 2009./2010., dr. sc. Mario laus

Kristina ekrst, prema:


Mario laus: Bioarheologija demografija, zdravlje, traume i prehrana
starohrvatskih populacija

Zagreb, lipanj 2010.

Sadraj

Bioarheologija ............................................................................................................ 3
Kosti ......................................................................................................................... 4
Skeletonizacija ........................................................................................................... 5
Razlikovanje ljudskih od ivotinjskih ostataka ................................................................ 6
Razlikovanje arheolokih od forenzinih nalaza .............................................................. 7
Razlikovanje perimortalnih ozljeda od antemortalnih i postmortalnih ................................ 7
Odreivanje spola ...................................................................................................... 9
Odreivanje ivotne dobi ........................................................................................... 12
Traume ................................................................................................................... 14
Patoloke promjene na kostima.................................................................................. 15
Patoloke promjene na kostima i zubalu ...................................................................... 18

Bioarheologija

prve antropoloke analize kreu iz dvaju smjerova:


o prepoznavanje promjena na ljudskim kostima nastalih djelovanjem poznatih
bolesti kao to su tuberkuloza, Hansenova bolest (lepra) ili sifilis
o forenziko-antropoloke analize

arheologija - rekonstrukcija ivota ljudi koji su ostavili materijalne dokaze o


svojemu postojanju

moderna bioarheologija
o razvoj i ope prihvaanje pouzdanih i standardnih metoda za odreivanje
spola
o poveana dostupnost velikih, dobro otkopanih i vrsto datiranih arheolokih
zbirki kotane grae
o razvoj multivarijantnih statistikih metoda i njihova primjena u
bioarheolokim analizama
o pomak teita antropolokih analiza s deskriptivnoga opisa jedne osobe
(njezine identifikacije, bolesti, trauma) na cijelu populaciju, koja postaje
osnovnim predmetom prouavanja

povijest bioarheologije
o 1755. Jean Joseph Sue, u radu iznosi rezultate detaljnih mjerenja etiriju
tijela te maksimalne duljine dugih kostiju 14 osoba od estomjesenoga
fetusa do osobe od 25 godina
o Angel, radovi kao temelj suvremene paleopatologije i paleodemografije
1960-ih godina
o europski antropolozi (npr. Liptk, Wenger) u to vrijeme uglavnom se bave
kraniometrijskim istraivanjima, mjerenjem ljudskih lubanja i statistikim
analizama dobivenih reultata, na temelju ega se rekonstruiraju migracije
razliitih populacija
o u SAD-u Ale Hrdlika utemeljuje bioarheologiju (osteoloka zbirka u
Smithsonianu, asopis American Journal of Physical Anthropology, povezuje
fizikalnu antropologiju s forenzikom)
o u Hrvatskoj Dragutin Gorjanovi Kramberger, Krapina, rekonstrukcija uvjeta
ivota i drutvenih obiljeja neandertalaca; nakon 2. svj. rata Franjo
Ivaniek; analize staroslavenskih groblja; danas Hrvatsko antropoloko
drutvo i Institut za antropologiju te Osteoloka zbirka HAZU

Kosti

podjela kostiju
o duge kosti npr. bedrena ili goljenina, nalaze se u ekstremitetima,
pokretai tijela
o kratke kosti kosti zapea ake, kosti donoja stopala, kosti prstiju
o plosnate kosti neke kosti lubanje, zdjelice, lopatice
o nepravilne kosti kraljeci, kosti pea, odnosno korijena ake, kosti noja
i neke kosti lubanje

graa kosti
-

kosti su izgraene od kompaktne i spongiozne1


kompaktne tvari
dijafize sredinji dio dugih kosti uglavnom se
sastoje od kompaktne tvari kortikalne kosti) i
okruuju upljinu, ispunjenu kotanom sri
krajnji dijelovi kosti i epifize izgraeni su
preteno od spongiozne tvari, presvuene tankim
slojem kompaktne kosti
plosnate kosti imaju s obje strane tanki sloj
kompaktne kosti, izmeu kojega se nalazi
spongiozna kotana tvar
kosti se sastoje od anorganske (kalcijev i
magnezijev fosfat, kalcijev karbonat, kalcijev
fluorid) i organske grae (fibrile2 i kotane
stanice)
ljudski je kostur gotovo sav izgraen od
lameralne kosti, koja se sastoji od sustava
kotanih lamela3 to nastaju okotavanjem
meustanine tvari izmeu kolagenih fibrila
u upljinama kotanoga tkiva nalazi se kotana
sr koja sudjeluje pri osifikaciji4 i iz matinih
stanica stvara krvne stanice

spuvasta, trabekularna
niti vezivnoga tkiva
3
organske i anorganske tvari koje grade kosti sloene su u lamele - lamele su vrsto zbijene na povrini kosti, a u
unutranjosti su spuvasto strukturirane
4
okotavanje, pretvorba mekih dijelova (vezivno tkivo, hrskavica) tijela u vapneni dio
2

tri glavne ravnine u tijelu:


o sagitalna ili sredinja ravnina prolazi sredinom tijela i dijeli ga na dvije
simetrine polovice; medijalno (prema sredini) i lateralno (od sredine)
o frontalna ili eona ravnina ide zdesna nalijevo i u smjeru ela te dijeli
tijelo na prednji i stranji dio; anteriorno ili ventralno (ispred frontalne
ravnine) i posteriorno ili dorzalno (iza frontalne ravnine)
o transverzalne ili horizontalne ravnine pri uspravnome stavu sijeku tijelo u
vodoravnome smjero; superiorno (prema gore) i inferiorno (prema dolje)
kosti koje ine ekstremitete: proksimalno - dio kosti blii trupu ili glavi te distalno
- dio kosti dalji od trupa ili glave
za trup i kraljenicu kranijalno, prema glavi i kaudalno, od glave.

oko 806 jezgara u 11. prenatalnome tjednu iz kojih se razvijaju kosti, pri roenju
oko 450 jezgara, odrastao ovjek 206 kosti

iskopavanje kostiju
o kosti treba ostaviti u zemlji dok se ne otkrije sav kostur
o otkriveni kostur treba fotografirati i nacrtati
o prije prikupljanja kosti treba zapisati sve relevantne podatke o ukopu
o kosti treba prikupljati oprezno da se ne otete, po odreenome redoslijedu
o vlane kosti treba ostaviti nekoliko sati da se sue u hladu prije
transportiranja
o iz lubanje treba istresti svu zemlju
o prikupljene kosti treba spremiti u papirnate ili kartonske vreice; ako je
kostur dobro ouvan, treba uporabiti vie vreica jednu za lubanju i donju
eljust, drugu za duge kosti i treu za manje kosti; na vreice se
vodootpornom tintom pie ime nalazita, broj groba i datum otkopavanja
o prikupljene kosti obrauju se u laboratoriju, iste se, a nakon ienja sue se
(dva do tri dana) te se signiraju, najee crnim tuem i lakom; nakon
suenja mogu se rekonstruirati lijepljenje fragmenata

Skeletonizacija

tafonomija znanost koja prouava sudbinu organskih ostataka nakon smrti,


brzinu
njihova raspada te nain na koji se fosiliziraju
brzina skeletonizacije ovisi o brojnim imbenicima
o okolna temperatura, brojnost kukaca i njihova pristupa tijelu, nain i dubina
ukopa, djelovanje ivotinja, vlage, veliina i teina tijela te kemijski sastav
tla; proces se usporava pri niskim temperaturama i ukapanju u veoj dubini.
brzina raspada kostiju takoer ovisi o mnogim imbenicima
o ako je tijelo pokopano u zemlju koja ima neutralnu pH vrijednost, kosti mogu
biti ouvane vrlo dugo (u nas najbolje na Jadranu); kisela
o tla mogu unititi kosti u vremenu od 25 do 500 godina, ovisno o klimi
o najdulje ostaju ouvane obino duge kosti, a najbre se unitavaju delikatne
kosti lica, lopatice, krajevi rebara
boja koju e kost poprimiti nakon smrti ovisi o kemijskome sastavu tla, koliini vode
itd.

o
o

najei je uzrok oksidacija metala u dodiru s kosti, koji se prepoznaje po


difuznim zelenim mrljama
drugi razlog jest spaljivanje - iako su meka tkiva potpuno unitena u vatri,
kostur je djelomino uniten i usitnjen, a kost koja je bila pod utjecajem vatre
prepoznajemo po transverzalnim pukotinama koje izgledaju poput otisaka
nokta
 pri izlaganju vatri kost najprije poprimi crnu, zatim sivu te naposljetku
bijelu boju, a nijanse na istome fragmentu kosti nam mogu pokazati
smjer kretanja vatre
 suha kost drukije se ponaa u vatri od ive kosti jer ne sadrava
toliku koliinu tekuine, pa ne pokazuje sitne transverzalne pukotine,
nego mnogo vee longitudinalne pukotine.

Razlikovanje ljudskih od ivotinjskih ostataka

5
6

morfoloke razlike
o ivotinjske kosti, priblino jednake veliine kao i ljudske, imaju vee zglobne
plotine i jae naglaena podruja oko epifizne ploe negoli ljudske
o miina hvatita na kostima razvijenija su u ivotinja nego u ljudi
o debljina kompaktne kosti, od koje su izgraene dijafize dugih kosti, u odnosu
prema promjeru cijele kosti iznosi etvrtinu promjena ljudske kosti i treinu
drugih sisavaca te osminu ptica
o spongiozna kost, od koje su izgraeni krajnji dijelovi kosti i epifize, u
ivotinjskim je kostima mnogo gua od ljudske
o kosti ivotinja znatno su dakle tee, kompaktnije i grubljega izgleda

radioloke razlike
o spongiozna kost u ivotinja je homogena i gusta, a u ljudi rjea
o u ivotinja je kortikalna kost jasno odvojena od spongiozne, dok je u ljudi taj
prijelaz suptilniji
o u ivotinja sitni, gusti kotani spikuli povezuju kortikalnu kost sa
spongioznom, a u ljudi nema takvih spikula

mikroskopske razlike
o ivotinjske kosti izgraene su od koncentrinih naslaga kosti koje su poput
cilindrinih valjaka uvuene jedne u druge
o ivotinjske su kosti izgraene od oko 50 % lameralne kosti5 i 50 % lamina6, a
ljudske preteno 92 % - od lameralne kosti

vezivno tkivo koje ini veinu kostura kraljenjaka, veinom sastavljeno od kalcijevih soli
tanka ploa, sloj tkiva

Razlikovanje arheolokih od forenzinih nalaza

kontekst nalaza poloaj kostura i asocirani materijalni ostaci


o fetalni poloaj esto oznaava prapovijesni ukop
o tijelo isprueno na leima s rukama ispruenima ili prekrienima preko prsa
moe pripadati srednjovjekovnim ili povijesnim ukopima, ali i forenzinoj
grai
o bitno je mjesto na kojemu su pronaeni ostaci je li ondje dokumentirano
groblje i sl.
materijalni ostaci kao kljuevi, upaljai i sl. upuuju na recentno, a fragmenti
keramike, fibule, maevi i sjekire upuuju na arheoloki materijal
razlikovanje arheolokih nalaza od recentnih, bitni imbenici:
o kosti iz arheolokih nalaza sadravaju malo organske tvari i esto pokazuju
unitenje korteksa kosti
o masne ili zelene kosti karakteristine su za recentne nalaze. prepoznaju se po
tankome sloju masnoga filma na korteksu (u povrinskim nalazima taj film
moe se zadrati do priblino godine dana, a u ukopima do otprilike pet
godina)
o fini pijesak ili zemlja u medularnim upljinama ouvanih dugih kosti obino
upuuje na veliku starost
o analiza zubi - recentni nalazi esto imaju razliite stomatoloke intervencije, a
u arheolokoj grai toga nema niska uestalost karijesa i jako troenje
griznih plotina zubi, to je posljedica prehrane tvrom hranom i uporabe zubi
kao orua

Razlikovanje perimortalnih ozljeda od antemortalnih i postmortalnih

vrste ozljeda
o antemortalne prije smrti, pokazuju odreeni stupanj zacjeljivanja
o perimortalne u trenutku smrti ili oko njega, rana ne pokazuje znakove
zaraivanja
o postmortalne nakon smrti, ljudsko i ivotinjsko ponaanje, prirodne sile
o u forenzikim analizama najbitnije su perimortalne ozljede, a u
bioarheolokim je bitna uestalost i distribucija antemortalnih trauma kako bi
se rekonstruirali uvjeti i kvaliteta ivota

Antemortalne ozljede
-

osoba je preivjela dovoljno dugo da bi proces zacjeljivanja mogao zapoeti

Schinz i suradnici faze zacjeljivanja duge kosti


o formiranje hematoma7 - krv iz potrganih krvnih ila u korteksu, periosteumu i
kotanoj modini ue u podruje frakture te se stvori hematom koji brzo
koagulira)
o fibrozno vezivno tkivo ulazi u hematom te se stvara fibrozni8 kalus9
o fibrozni kalus povezuje razdvojene kotane elemente i predstavlja matricu za
stvaranje fibrozne kosti i primarnoga kotanoga kalusa
o nakon tjedan dana fibrozni kalus pretvara se u primarni kalus
o primarni kalus prelazi u sekundarni kalus, izgraen od lameralne kosti (u
idealnim uvjetima primarni kalus prosjene duge kosti formira se nakon 6
tjedana)
o kalus se smanji na najmanju moguu mjeru

imbenici koji utjeu na vrijeme potrebno da bi lom zarastao: jaina frakture, kost
koja je slomljena, pravilna orijentacija kotanih elemenata, imobilizacija kosti,
zdravstveno stanje osobe sa slomljenom kosti, starost osobe
lom kortikalne kosti u odrasle osobe zacjeljuje nakon tri mjeseca, trabekularne kosti
nakon est tjedana, a lomovi u djece dvaput bre nego u odraslih osoba
antemortalni lomovi dugih kosti prepoznaju se po prisutnosti kotanoga kalusa,
koji moe biti vei ili manji, ovisno o jakosti i vrsti frakture
frakture lubanje mnogo su opasnije od frakture dugih kosti (opasan je prvi stadij
stvaranja hematoma ili edema10, uzrokuju naglo poveanje pritiska na mozak te se
moe prekinuti dovod krvi)

Perimortalne ozljede
-

nastaju u samome trenutku smrti ili oko njega


u osteolokim analizama taj termin, za razliku od patolokoga konteksta, pokriva
vremenski interval koji se protee od razdoblja neposredno prije smrti pa do nekoliko
tjedana nakon smrti iva kost ima elastina obiljeja koja zadrava sve dok se
elastina komponenta kosti (kolagen) ne raspadne, a vrijeme raspada ovisi o
kemijskome sastavu tla te o spoli i dobi osobe

perimortalne ozljede najlake se prepoznaju na kortikalnoj kosti dugih kostiju ili


lubanje

izljev krvi u nekome organu, tkivu ili meutkivnom prostoru


fibroza - zadebljanje i oiljkasto pretvaranje vezivnoga tkiva, obino poslije kakve upale ili oteenja
9
kalus - novostvoreno granulacijsko tkivo izmeu krajeva slomljene kosti koje nakon nekoga vremena dovodi do
potpunoga zaraivanja
10
oteklina nakupljene tekuine u tkivu ili organima ljudi ili ivotinja
8

glavna obiljeja perimortalnih ozljeda


o otri rubovi frakture
o kod prostrijela ili lomova iz rane esto izlaze zrakaste linije frakture, te su
linije najee ravne i budui da ih osoba koja ih je zadobila nije preivjela, ne
pokazuju znakove remoeliranja
o ako se radi o udarcima nanesenima tupotvrdim predmetom ili nagnjeenjima,
mjesto udarca okruuju koncentrine linije ili frakture
o boja kosti na rubovima fraktura jednaka je kao i boja okolne kosti

Postmortalne ozljede
-

postmortalne ozljede obiljeja


o rubovi frakture grubi su
o iz rane rijetko izlaze linije frakture, a kad izlaze, uglavnom su nepravilne i
isprekidane
o boja kosti na rubovima rane znatno je svjetlija od boje okolne kosti

veina postmortalnih izljeda posljedica je ovih aktivnosti


o protok vremena i djelovanja prirodnih sila izbjeljivanje od sunca,
djelovanje korijenja i biljaka, djelovanje mora
o ljudsko djelovanje nepravilno i nesturno iskopavanje ostataka, namjerna
uniptenja (skalpiranja, lov na glave i sl.)
o ivotinjske aktivnosti grizenje, vakanje, drobljenje i rasprivanje
ostataka, ivotinje medvjed, vuk, lisica, pas, svinja i gotovo svi glodavci,
najvea oteenja zadaju medvjed i svinja (duge kosti, zdjelica, lubanja)

Odreivanje spola

dva pristupa:
vizualni pregled morfolokih obiljeja kostura
o kosti mukaraca u naelu su robusnije, dulje i imaju jae izraena miina
hvatita od kosti ena
o funkcionalne razlike postoje u zdjelinome obruu11 u ena zbog poroda
on je dovoljno uzak da omoguava nesmetan uspravni hod, a dovoljno irok
da omogui prolazak djejoj glavici tijekom poroda, u mukarca je zdjelini
prolaz znatno ui, to omoguava uinkovitiji uspravni hod -.statistika analiza izmjerenih vrijednosti razliitih dijelova kostura, pri emu se
najee rabe diskriminantno funkcijske statistike analize
o taj pristup polazi od pretpostavke da neki dijelovi kostura pokazuju jaki
spolni dimorfizam bimodalnu distribuciju vrijednosti koja ovisi o spolu
osobe
o izmjere se unaprijed definirane varijable te se dobivene vrijednosti ubace u
jednadbu

11

zdjelini obru inae omoguava uspravni hod, prenosti teinu tijela s kraljenice na kostur noge, slui za
hvatite snanim miiima, titi zdjeline organe

nedostaci neki dijelovi zdjelice (npr. preponska kost) relativno su krhki pa


su rijetko ouvani u arheolokim populacijama te su raunane zato jednadbe
za druge dijelove kostura kao npr. bedrena kost; populacijski specifine
jednadbe se ne mogu primijeniti na drugu populaciju

Odreivanje spola na kosturu djeteta


-

u bioarheolokim analizama spol se ne odreuje na kosturima djece jer je vrlo razliit


stupanj ouvanosti njenoga djejega zdjelinoga obrua12 na arheolokim
nalazitima
preduvjet bi bio da svi otkopani djeji kosturi imaju dobro ouvane zdjelice, a
vjerojatnost je za to vrlo mala
na pojedinanim nalazima spol se na kosturu djeteta moe odrediti usporeujui
stupanj kalcifikacije zuba sa stupnjem razvoja postkranijalnoga kostura u
djeaka se postkranijalni kostur (kostur s iznimkom lubanjskih kosti) razvija malo
sporije nego u djevojica, a brzina kalcifikacije zuba ista je
morfoloka analiza Boucher - veliki sjedni urez na stranjemu rubu zdjeline kosti
u djevojica je iri ve u fetalno doba
uzdignutost aurikularne zglobne pljotine13 djevojicama je plotina cijelim rubom
uzdignuta iznad povrine crijevne kosti, a u djeaka je u istoj razini

Odreivanje spola na kosturu odrasle osobe


-

najvanija je os coxae zdjelina kost, sastoji s od tri zasebna dijela do 12. godine
crijevne kosti (os ilium), sjedne kosti (os ischii) i preponske kosti (os pubis);
sjedna i preponska kost spajaju se izmeu 7. i 8. godine ivota, a sve tri spajaju se u
zglobnoj asici kuka oko 12. godine spajanje najee zavrava do 17. godine

bitne razlike u zdjelinoj kosti


o veliina zdjelina kost ene ira je i nia od zdjeline kosti mukarca, a
zdjelina kost mukarca robusnija je i tea
o veliki sjedni urez na zdjelinoj kosti taj je urez irok i obino zatvara kut
od otprilike 60 stupnjeva, a u mukarca je ui i zatvara kut od 30 stupnjeva
o aurikularna zglobna plotina u ena je uzdignuta iznad okolne kosti, a u
mukaraca je u istoj ravnini s okolnom kosti, u mukaraca je vea i plosnatija
o predaurikalni sulkus14 od 1 do 5 milimetara irok utor izmeu aurikularne
zglobne plotine i velikoga sjednoga ureza, utor je posljedica viestrukih ili
jednoga tekoga poroda, pri porodu dolazi do sitnih oteenja i/ili pucanja
zglobne hrskavice te oteenja ventralnih15 ligamenata
o acetabulum16 zglobna aica zdjeline kosti vea je u mukaraca nego u
ena
o preponska kost (os pubis), najpouzdaniji pokazatelj spola na kosturu, trup
preponske kosti ene dulji je od trupa preponske kosti mukarca; kaiprst se

12

pedobear? :)
na stranjemu dijelu crijevne kosti, stvara zglob s krinom kosti
14
brazda na zdjelinoj povrini crijevne kosti, bono od aurikularne povrine, naglaenija u ena; sulkus brazda,
udubljenje u organu ili tkivu
15
koji se odnosi na trbuh, trbunu upljinu; trbuni, utrobni, eluani
16
konkavna povrina zdjelice
13

10

prisloni okomito uz pubinu simfizu17 u mukarca se palac nee moi


pomicati jer je stisnut uz donju granu preponske kosti, a u ena hoe jer je
trup preponske kosti izduen
na preponskoj kosti jo i ventralni greben18 samo u ena, subpubina
konkavnost uoljiva i izraena u ena, donja grana preponske kosti iroka
i plosnata u mukaraca, u ena tanja, gracilnija, esto ima tanki greben

bitne razlike u lubanjama


o veliina muka lubanja vea je i robusnija od enske
o donja eljust (mandibula) u mukaraca je vea i deblja, a grane su ire,
kut s trupom donje eljusti u mukaraca je izmeu 90 i 120 stupnjeva, a u
ena izmeu 110 i 140 stupnjeva; zglobni su nastavci vei u mukaraca,
muka je brada etvrtastija
o orbite19 orbite ene su vee, zaobljenije i postavljene malo vie od orbita
mukaraca, a rubovi su otriji u ena
o mastoideus kotana izboina (sisasti nastavak) na sljepoonoj kosti,
razvija se u vezi s vlakom miia te je vei u mukaraca nego u ena
o zatiljna kost na vanjskoj strani zatiljne kosti nalaze se hvatita za snane
miie te su kotane pruge od kojih ti miii polaze jae izraeniji u
mukaraca
o eona kost u mukaraca je vea, zakoenija, s jae izraenim nadonim
lukovima od eone kosti ene

spolni dimorfizam u postkranijalnome kosturu najlake funkcijskom


analizom
o preduvjeti: velik uzorak dugih kosti mukaraca i ena koji pripadaju populaciji
i vremenu za koje se funkcije izraunavaju; na uzorku spol mora biti
nedvosmisleno i tono odreen
o do danas su diskriminantne funkcije za odreivanje spola izraunane za
bedrenu kost (femur)20 srednjovjekovne i suvremene hrvatske populacije te
za goljeninu kost (tibija)21 srednjovjekovne hrvatske populacije

17

jajolika spojna plotina sa zdjelinom kosti, spoj izmeu dviju stidnih kostiju; simfiza - spoj kostiju vezivnom
hrskavicom
18
trokutasta kotana izboina
19
one upljine
20
varijable za bedrenu kost najvea duljina femura, epikondilarna irina femura, antero-posteriorni
subtrohanterini promjer, transverzalni subtrohanterini promjer, antero-posteriorni promjer na sredini kosti,
transverzalni promjer na sredini kosti
21
varijable za goljeninu kost duljina tibije, najvea irina proksimalne tibije, najvea irina distalne tibije,
najvei promjer tibije u razini hranidbenoga otvora, transverzalni promjer tibije u razini hranidbenoga otvora,
obujam tibije u razini hranidbenoga otvora

11

Odreivanje ivotne dobi

odreivanje stupnja rasta, razvoja ili propadanja razliitih dijelova kostura te se tako
dobiva bioloka ili kotana dob osobe, no ona ne mora biti istovjetna kronolokoj
dobi
dvije pogreke djeca iste kronoloke dobi mogu pokazivati razliite stadije
kotanoga rasta; ekoloki, socijalni i genetski imbenici bitno utjeu na brzinu rasta i
razvoja

Odreivanje ivotne dobi djece i adolescenata

22
23

najtonije analizom zuba


o mlijeni zubi 20, po 10 u svakoj eljusti, a stalnih ima 32, po 16 u svakoj
eljusti
o mlijeni zubi razvijaju se u 5. ili 6. tjednu prije roenja, a ponu nicati
izmeu 6. i 12. mjeseca
o razlike izmeu djeaka i djevojica vrlo su male, neki misle da mlijeni zubi
niu malo ranije u djeaka
o kronologija nicanja mlijenih zuba Lysell i suradnici (npr. medijalni sjekuti
donje eljusti prvi, potom gornje, a na kraju tek drugi kutnjaci)
o trajni zubi niu u dva stadija izmeu 6. i 8. godine prvi trajni kutnjaci i
trajni sjekutii, a zatim oko 12. godine stalni onjaci, pretkutnjaci i drugi
stalni kutnjaci, dok su trei kutnjaci najvarijabilniji i najnepouzdaniji Liversidge i suradnici kronologija nicanja trajnih zuba
o u trajnih je zuba prisutna mala ali jasna razlika u kronologiji nicanja zuba te
su djevojice naprednije od djeaka za priblino est mjeseci

kosti
o dimenzije kosti, najpouzdaniji je bazilarni dio zatiljne kosti, kronologija
Fazekas i Kosa
o u starije djece najpreciznije na temelju duljine dijafiza dugih kosti jer su
femur i tibija22 najee ouvane djeje duge kosti
o tijekom rasta dijafize dugih kosti potpuno su odvojene od epifiza, a poetkom
puberteta postupno se poinju spajati s dijafizama, ime zavrava proces
rasta
o stupanj spojenosti epifize s dijafizom lako se uoava na maceriranoj23
kosti potpuno odvojena metafizna povrina na proksimalnome ili distalnome
kraju dijafize ima karakteristian valovit, grub i nepravilan izgled, a na
kostima gdje je epifiza djelomino spojena s dijafizom jasno se uoava
pukotina na mjestu spajanja, nakon zavretka rasta ta se pukotina potpuno
izremodelira te je stoga nevidljiva na kostima odraslih osoba

bedrena i goljenina kost


smekanoj, natopljenoj

12

Odreivanje ivotne dobi osoba koje su zavrile rast

24
25
26
27

najkorisnije su kronoloke promjene u morfologiji pubine simfize i aurikularne


plotine na crijevnoj kosti; rjee morfoloke promjene na sternalnome24 kraju
etvrtoga rebra, a kao dodatni kriteriji rabe se i morfoloke promjene na nepanoj
kosti (do 18. godine neravna i gruba, palatinski avovi otvoreni su i definirani, do 50.
godine povrina se stanjuje, a nakon 50. palatinski avovi uglavnom su nevidljivi te
je ondje sitna poroznost) te prisutnost osteoartritisa na zglobnim plotinama i
kraljenici (obino nakon 45. ili 50. godine)

Brooks i Suchey est razdoblja u metamorfozi pubine simfize


o naglaena valovita povrina kosti i nemogunost razdvajanja gornjega od
donjega dijela pubine simfize
o katkad se jo uoavaju horizontalni grebeni, ali manje su izraeni, poinju se
razdvajati gornji i donji dio pubine simfize, a na ventralnoj strani katkad se
poinje razvijati iroki ventralni greben
o donji dio pubine simfize odvojen je od gornjega, zavren je proes stvaranja
ventralnoga grebena, plotina simfize uglavnom je glatka
o povrina simfize ima zrnat izgled te se rijetko uoavaju ostaci horizontalnih
grebena, simfiza je ovalna, javlja se na inferiornome dijelu ventralne strane
hipertrofina25 kost, a na dorzalnoj strani blage degenerativne promjene
o cijela plotina simfize obrubljena je tankim kotanim grebenom, malo je
udubljena prema rubu, hipertrofina kost jest i na dorzalnoj strani, jo kotani
rub ne pokazuje eroziju
o udubljivanje u odnosu prema rubu, naglaena kotana egzostoza26, plotina je
porozna i rupiasta, nerpravilan izgled

Lovejoy i suradnici osam razdoblja metamorfoze aurikularne plotine koji


odgovaraju razdobljima od po pet godina (od 20 do 24 godine)
o aurikularna plotina ima fino zrnatu, blago valovitu povrinu bez poroznosti,
prekrivena je irokim usporednim grebenima
o manja valovitost povrine, javljaju se strije kao fini, sitni urezi na povrini
aurikularne plotine
o grubo zrnata povrina, gubi se valovit izgled, poveava se broj i gustoa
strija, mala podruja mikroporoznosti
o grubo zrnat izgled, nestaju strije veinom, slaba mikroporoznost, plotina je
plosnata, rubovi pokazuju blage degenerativne promjene
o grubo zrnatu povrinu zamjenjuje gusta, tvrda kost, nema strija, poveava se
mikroporoznost, javljaju se mali otoci hipertrofine kosti
o gusta tvrda kost potpuno mijenja grubu zrnatu povrinu, blaga
makroporoznost, nepravilnija hipertrofina kost
o nepravilna povrina, naglaena makrporoznost, inferiorni dio plotine
pokazuje degenerativne promjene, nepravilni otoci hipertrofine kosti
poveavaju se i katkad spajaju u veliki kotani greben
o nepravilna povrina izrazito, naglaeno unitenje subhondralne27 kosti,
nepravilni rubovi, poveanje koliine hipertrofine kosti (vie od 60 godina)

sternum prsna kost


hipertrofija kao prekomjerno poveanje obujma i teine nekoga organa ili tkiva
dobroudna izraslina na povrini kostiju
ispod hrskavice

13

Traume

traumatske promjene na kostima i zubima mogu biti posljedica nesrea ili


namjernoga nasilja
nesretni sluajevi najee rezultiraju ozljedama potkoljenice, kljune kosti,
nadlaktine i palane kosti te kuka

Antemortalne traume kao posljedica namjernoga nasilja


-

esto usmjereno prema glavi ili vratu protivnika dominacija, veliko krvavljenje,
frakture zubi
udarci tupotvrdim predmetima po svodu lubanje uzrokuju sljedee mogue
prijelome: prijelom vanjske i unutarnje stijenke kosti, prijelom vanjske i unutarnje
stijenke kosti s utisnuem kosti u obliku predmeta, prijelom vanjske i unutarnje
stijenke kosti koji se iz svoda iri na bazu lubanje, prijelom vanjske stijenke kosti s
utisnuem ili bez njega
o vrsta prijeloma ovisi o jaini sile i o veliini povrine kosti, najblai su
prijelomi oni u kojima je zahvaena samo vanjska stijenka kosti
depresijske frakture (mala snaga na malu povrinu kosti)
udarci otrim predmetima uzrokuju ubodne rane ili posjekotine (ubodna je
rana vie dublja nego ira, a kod posjekotine je obrnuto)
perimortalne ubodne rane imaju polirane rubove, a pri posjekotini kost je
polirana na mjestu inicijalnoga kontakta izmeu otrice i kosti, dok je usporedni rub
rane grub i nepravilan (ta razlika omoguava rekonstruiranje kuta i smjera iz kojega
je ozljeda nanesena); u antemortalnim posjekotinama mjesto inicijalnoga
kontakta otro je, a mjesto zavrnoga kontakta grubo je i slabo definirano

Perimortalne traume koje su posljedica namjernoga nasilja


-

u arheolokim populacijama najee otrim predmetima, a potom tek tupotvrdim


npr. perimortalna trauma tupotvrdim predmetom na lijevoj sljepoonoj kosti,
fraktura kao paukova mrea, udarcem se mijenja oblik lubanje zbog elastinosti
kosti, ona se udubi i izazove se izboenje, kad mehanika sila nadjaa elastinost
kosti, ona puca, a ako je udarac dovoljno jak, iz sredita udarca izlaze radijalno linije
frakture, dok se na odreenoj udaljenosti od sredita nalaze koncentrini prijelomi

14

Patoloke promjene na kostima


Nespecifine zarazne bolesti
-

periostitis upala periosteuma, vrste fibrozne membrane koja obavija cijelu kost
osim zglobnih nastavaka koji su prekriveni hrskavinim tkivom, kroz unutranji sloj
periosteuma prolaze krvne ile koje hrane kost, a taj sloj ima i sposobnost stvaranja
nove kosti
o moe biti posljedica vie imbenika nespeficine bakterijske infekcije,
specifinje zarazne bolesti koja se hematogenim putem proirila na kost (npr.
sifilis), lokalizirane traume, venozne insufijencije, metabolikih bolesti itd.
o u aktivnome stanju najee sive ili smee boje, porozan, s dobro definiranim
i blago povienim rubovima, podsjea na koru drveta
o moe biti generaliziran ako je zahvatio cijelu kost (posljedica nespecifinih i
specifinih zaraznih bolesti) ili lokaliziran ako je ogranien na mali i jasno
definiran dio kosti (najee posljedica trauma i kroninih gnojnih ireva),
potonji se katkad vidi na goljeninim kostima u obliku nepravilne, porozne,
nove kosti naglaene debljine koja grubo iscrtava obrise ira
o gotovo nikada nije smrtonosan
o najee je lokaliziran na medijalnoj strani goljenine kosti (nije okruena
veom koliinom mekih tkiva te je anteriorni rub odmah ispod koe, to je ini
podlonijom infekciji)

osteomijelitis upala koja je zahvatila meduralnu28 upljinu


o najee se razvija kada piogene29 bakterije prodru u kost, a meu moguim
uzronicima jo su neki virusi, gljivice i paraziti
o moe se razviti i kao posljedica direktne infekcije preko traumatske ili
kirurke rane, irenjem upale iz okolnih mekih tkiva na kost te hematogenim
putem iz nekoga udaljenoga upalnoga arita (najee u djece)
o najei uzronik Staphylococcus aureus
o dijafiza kosti vretenatsko je zadebljana, na povrini se vide glatki, plitki utori
koji nastaju zbog pritiska gnoja koji jer stisnut izmeu korteksa i
periosteuma, a takoer se na dijafizi vidi jedna kloaka ili vie njih, okruenih
novom, poroznom, hipervaskulariziranom kosti involukrumom30
o znatno opasnija bolest, smrtnost u 19. stoljeu od hematogenoga
osteomijelitisa oko 20 posto smrti

28

medula - unutranji, sredinji dio organa ili njegova dijela, okruenog drugaijim vanjskim dijelom; sr, modina,
nutrina; ovdje sr kostiju
29
koje stvaraju gnoj
30
sloj novoga kotanoga rasta izvan postojee kosti, nastaje akumulacijom gnoja u kosti, a nova kost raste iz
periosteuma

15

Speficine zarazne bolesti

31
32
33
34

tuberkuloza narajrairenija zarazna bolest suvremenoga svijeta


o uzronik je mikrobakterija, najee se prenosi putem respiratornoga sustava,
prijenos je mogu samo ako je bolest u aktivnome stanju
o poinje se razvijati kada bacili tuberkuloze dospiju u plune alveole, ondje
arite bolesti u veini sluajeva zacijeli, a ako ne, bacili se hematogeno ire
na druge dijelove tijela bubrege, mozak i kotano tkivo najee. a i to
esto zacijeli, no mogu i dalje te uzrokuju unitenje okolnoga tkiva, a potom i
po cijelome tijelu gdje stvore upalna arita i esto uzrokuju smrt
o tuberkulozni bacili ulaze u kostur preko krvotoka, najee u kosti s crvenom
kotanom sri jer su one dobro prokrvljene i imaju razmjerno brzi
metabolizam (kraljeci, rebra, prsna kost)
o tuberkulozni bacili demineraliziraju i unitavaju trabekularnu31 kost tako da
zahvaena kost pokazuje lokaliziranu ili generaliziranu osteoporozu, najee
su zahvaeni kraljeci i rebra, zatim kuk, koljeno, kratke kosti pea i lubanja
o najlake se prepoznaje na kraljeku, i to najee na prvome slabinskome
kraljeku, bacili unitavaju anteriorni dio trupa kraljeka, a potom i tkivo
intervertebralnoga32 diska, katkad su nuspojave parapareza ili paraplegija, a
napredovanjem bolesti dolazi do potpunoga unitenja trupa kraljeka, to
uzrokuje deformaciju zvanu Pottova grba
o osim kraljenice tuberkuloza zahvaa i: kuk, sakroilijani zglob33, veliki
trohanter na proksimalnome dijelu femura, koljeno, kratke kosti pea i
stopala, lakat, dijafize dugih kosti, lubanja, rebra

lepra (guba) ili Hansenova bolest


o uzronik je mikrobakterija, bolest najee zahvaa kou, periferne ivce,
sluznicu nosa i kosti, javlja se u tuberkuloidnome obliku (bijela krvna zrnca
napadaju bacile lepre, ali unitavaju i periferne ivce te koa gubi osjet pa
miii slabe, koa puca te nastaju gnojne rane) i lepromatoznome obliku
(imunosustav unitava bacile antitijelima koji probijaju rupu u staninoj
sitijenci, no kod bacila lepre one su debele te se bacili skrivaju od antitijela
ulazei u ljudske stanice, razmnoavaju se i dolazi do uznapredovale lepre
leprozni rinitis; promjene na koi, sljepilo, destrukcija do mutilacije prstiju na
rukama i nogama, zahvaa lice, erodira prednji rub gornje eljusti, ispadaju
zdravi sjekutii), ovisno o imunitetu zaraene osobe, simptomi se javljaju
nakon nekoliko godina
o prenosi se najee kaljajem i kihanjem, rjee kontaktom s ranom na koi,
prenosi se teko, najee se razvija u ruralnim krajevima
o lice - atrofija kotanoga trna na dnu nosne upljine, esto se remodelira i iri
nosni otvor, atrofija i destrukcija alveolarne kosti na sredinjemu dijelu gornje
eljusti, endonazalne34 promjene kao posljedica kroninoga upalmnoga
procesa te destrukcija kotanoga nepca
o prsti destrukcija od nokata, odakle se iri na drugu i potom prvu falangu
prsta, a na nogama destrukcija zapoinje na metatarzalnim kostima odakle se
iri na proksimalne falange moda zato to su najvie izloene pritisku pri
hodu; promjene su esto bilateralne, ali nisu simetrine

spongioznu
disk izmeu kraljeaka
izmeu sacruma (krine kosti) i illiuma (crijevne kosti) u zdjelici
u unutranjosti nosne upljine

16

Metabolike bolesti i anemija

35
36
37
38

anemija uzrokovana nedostatkom eljeza


o najea i najlake prepoznatljiva radioloka promjena jest vertikalna
orijentacija trabekula35 u stijenkama lubanje, to se na rendgenskoj snimci
prepoznaje po vrlo karakteristinome izgledu koji podsjea na nakostrijeenu
kosu
o najvanija je morfoloka promjena hipertrofija diplo36, to uzrokuje
stanjivanje i poroznost vanjskoga korteksa lubanjskih kosti
 te promjene obino su najizraenije na tjemenim i zatiljnoj kosti
 rezultat su hipertrofije crvene kotane sri koja, u pokuaju da
nadoknadi manjak eljeza u organizmu, poveava produkciju crvenih
krvnih zrnaca
o na maceriranim kostima prepoznaje se kao porozna, malo izboena kost koja
izgledom podsjea na naraninu koru, Angel porotina hiperstoza

rahitis
o uzrok je nedostatak vitamina D, koji utjee na sposobnost tankoga crijeva
da apsorbira kalcij i fosfor, dva elementa koji imaju vanu ulogu u
modeliranju i remodeliranju kotanoga tkiva te nedostatak vitamina D
onemoguuje mineralizaciju kosti, a nemineralizirana kost ne moe izdrati
normalna biomehanika optereenja te puca ili se deformira
o patoloke promjene najizraenije su na mjestima bnrzoga rasta tanki i
porozni kortekst kosti, iroka medularna upljina i prorijeena trabekularna
kost, zbog tih promjena kosti postaju krhke i lako pucaju ili se pod teinom
tijela deformiraju, najee su zahvaeni distalni dijelovi femura, radiusa i
ulne37, sternalni krajevi rebara i lubanja.

skorbut nastaje zbog nedostatka vitamina C


o simptomi opa slabost, mutnoukasta boja koe, poviena temperatura,
bolovi u zglobovima i ekstremitetima
o kolagena veza izmeu gingive38 i periosteuma gornje i donje eljusti slabi i u
njoj se pojavljuju rane zbog kojih desni natiu i krvare, zubi se klimaju i s
vremenom ispadaju
o uznapredovale oblike bolesti karakteriziraju hemoragije (krvarenja) u koi i
pod periosteumom dugih kosti
o zahvaa kosti koje najbre rastu sternalne krajeve rebara, distalni kraj
bedrene, palane i lakatne kosti te proksimalni kraj nadlaktine kosti
o patoloke promjene nastaju zbog izravnoga nedostatka vitamina C i
sekundardno zbog inae benignih trauma
 izravne se posljedice vide na rubovima dijafiza dugih kosti djece, koje
zbog defekta u sintezi kolagena ne okotavaju pravilno, trabekularna
kost ne stvara se dostatno brzo te se metafizno podruje mrvi i puca
pod optereenjem, to uzrokuje dislokaciju epifize
 sekundarne posljedice najee se vide na dijafizama dugih kosti, gdje
se zbog sitnih trauma pojavljuju subperiostalni hematomi (u odraslih
na sredini dijafize, mali su, a u djece oko zglobova i na veoj povrini)

malo, esto mikroskopsko tkivo u obliku malih zraka, esto mehanike funkcije
diplo spuvasta struktura ili tkivo unutarnjega dijela kratkih, nepravilnih i plosnatih kosti
lakatna kost
desni

17

Reumatske bolesti
-

reumatoidni artritis
ankilozantni spondilitis - progresivna kronina reumatska bolest povezana s
pojavom antigena HLA-B27 u krvnome serumu, odnos mukih i enskih bolesnika
jest 3:1
o bolest najee zahvaa sakroilijakalne zglobove i kraljenicu te kukove i
ramena
o upalni proces razara sakroilijakalne, intervertebralne i kostovertebralne
zglobove, to uzrokuje kotanu ankilozu39 zahvaenih dijelova, prednji rubovi
kraljeaka gube normalan konkavni oblik i postaju etvrtasti, kraljenica
dobiva izgled bambusova tapa

Patoloke promjene na kostima i zubalu

39

patoloke promjene na kostima i zubalu koje bioarheolozi analiziraju da bi procijenili


koliinu fizikoga rada i rekonstruirali habitualne aktivnosti:
o osteoartritis na zglobovima dugih kosti
o osteoartritis na kraljenici
o Schlmorlovi defekti - nastaju zbog hernijacije intervertebralnoga diska na
kraljecima
o promjena morfologija zubi (zubi kao orue i sl.)

osteoartritis
o propadanje i troenje zglobne hrskavice koja se stanjuje te gdjegdje potpuno
nestaje
o te se kotani elementi izravno dodiruju pa subhondralna kost kondenzira ili
sklerozira; na rubovima zglobova stvara se novo kotano tkivo osteofit;
zglob se deformira, ograniena je pokretljivost, miii atrofiraju
o karakteristike: mali osteofiti koji u obliku tankoga, malo uzdignutoga
kotamoga ruba okruuju zglobnu plotinu; u teim oblicima rubni osteofiti
nepravilniji su, vei i otriji, a na povrini je mikroporoznost, katkad i
makroporoznost; najtei oblici kad je zglobna hrskavica potpuno unitena,
dolazi do eburnizacije, to se prepoznaje prema poliranome izgledu zglobnih
plotina koje nalikuju slonovai i reflektiraju svjetlost

osteortritis na kraljenici oteenje zglobne hrskavice izmeu susjednih


kraljeaka
o osteoartritine promjene i na superiornim i na inferiornim rubovima trupa
kraljeka, ne nastaju na zglobnim plotinama i nisu artritine zapravo, no
analiziraju se zbog slinosti u kontekstu osteoartritinih promjena

srastanje zglobnih ploha, ukoenje zgloba

18

Schmorlovi defekti dva susjedna kraljeka nisu spojena samo intervertebralnim


zglobovima nego i sloenim zglobnim sustavom koji se sastoji od intervertebralnih
zglobova, intervertebralnoga diska i ligamenata
o intervertebralni diskovi graeni su od fibroznoga prstena i sredinjega dijela,
ako jezgra probije fibrozni prsten ili hrskavicu kraljeka nastaju ozljede diska,
no ee se probije u trupove susjednih kraljeaka na kojima nastaju plitki
okrugli ili bubreasti defekti, obino ne vei od jednoga centimetra u promjeru

promjene na zubima tri vrste


o tanki, polirani, vodoravno orijentirani utori ublaavanje bola
o okrugli defekti habitualna dranja avlia meu zubima
o promjene na sjekutiima, kutnjacima i pretkutnjacima, povezane s
osteolokim promjenama na falangama prsti i osteoartritinim na kraljecima
- obrada nekoga gruboga materijala prstima i zubima
meu patoloke promjene na zubalu koje bioarheolozi analiziraju ubrajaju se:
o abrazija ili pretjerano troenje griznih plotina zubi zbog tvrde hrane ili
o uporabe zubi kao orua
o djelovanje razliitih bakterija na zube i zubne alveole, to dovodi do karijesa i
alveolarnih apscesa40
o atrofija alveolarne kosti do koje dolazi zbog antemortalnoga gubitka zubi,
starosti i smanjene uporabe zubi
o tumori zubala uglavnom benigni, na nepanoj kosti ili unutranjoj strani
mandibule
o sluajne ili namjerne modifikacije zubi (ukraavanje kruna zubi urezivanjem
znakova, namjerno bruenje zubi)
o uroene ili razvojne anomalije (dentalna asimetrija, rotirani zubi,
hipoplazija41)

40

gnojne upale
nepotpun razvoj nekog organa ili cijelog organizma, zaostalost u embrionalnom razvoju; nerazvijenost,
zakrljalost
41

19

Das könnte Ihnen auch gefallen