You are on page 1of 7

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET
Odsjek za arheologiju
Ivana Lučića 3

Sandra Šoštarić

Zlatni nalazi ranog brončanog doba iz sjeverne Hrvatske

Seminarski rad

Mentor:
Darja Ložnjak - Dizdar

Zagreb, 2006.
SADRŽAJ

1. UVOD

2. POVIJEST ISTRAŽIVANJA

3. RASPRAVA

ZLATNI NALAZI IZ OROLIKA KOD VINKOVACA

GARNITURA ZLATNOG NAKITA IZ OKOLICE ZAGREBA

NARUKVICA IZ BILJA

4. ZAKLJUČAK

5. POPIS LITERATURE

6. POPIS SLIKA

1
UVOD
Ovaj tekst kratak je osvrt na dosad pronađene i dokumentirane zlatne nalaze iz sjeverne Hrvatske
datirane u vrijeme ranog brončanog doba. Bit će riječ o kontekstu u kojem su pronađeni, odnosno nedostatku
istog, opisu nalaza te pokušajima njihovog smještanja kulturno i kronološki u okviru Karpatske kotline.

POVIJEST ISTRAŽIVANJA
Izrada nakita od zlata u prapovijesti odvijala se u metalurškim radionicama pod pokroviteljstvom
elitnog sloja (Majnarić - Pandžić 1998, 170.), od kojih su neki vršili i ulogu predvodnika kulta. Time je nakit,
koji inače nema nikakvu utilitarnu svrhu, imao funkciju pokazatelja moći i bogatstva, a često je služio i u
magijske i kultne svrhe (Majnarić - Pandžić 1998, 170.)
Stoga je nakit, pogotovo od cijenjenog materijala, poput zlata, interesantno područje proučavanja u
arheologiji jer nam odaje vrlo zanimljive informacije: sastavom zlata - porijeklo sirovine te vjerojatni kronološki
smještaj (Majnarić – Pandžić 2004, 77.); tehnikom izrade - dosegnuti tehnološki stupanj; oblicima, odnosno
umjetničkim izrazom – mogući uvid u duhovni život i poimanje estetike; prisutnost – određivanje statusa u
društvu, odnosno postojanje društvenog raslojavanja; sve već navedeno – mogućnosti stvaranja analogija i
određivanja kulturnih i tehnoloških krugova u širem geografskom kontekstu. Zlatni predmeti, dakle, nisu samo
lijepi i sjajni – oni govore. Kao i sav arheološki materijal.
Na području Hrvatske prvu sintezu zlatnih nalaza iz Jugoslavije, sa naglaskom na zlatni nakit i na
područje Hrvatske, objavio je Z. Vinski 1952. godine (Majnarić – Pandžić 2004, 75.). Od tada do danas
promijenjeno je stanje u arheološkom materijalu pronalaskom novih nalazaka. 2004. godine N. Majnarić –
Pandžić napisala je kratak osvrt na zlatne nalaze iz brončanog doba sa prostora Hrvatske.
Od obrade nalaza Vinskog, novi su pristupi analizi promijenili interpretacije. Analizira se sirovinski
sastav, kojim se može odrediti Hartmannova grupa, ali i težinski omjeri (Majnarić – Pandžić 2004, 75.).

2
ZLATNI NALAZI IZ OROLIKA KOD
VINKOVACA

sl. 1

Skupni jedinstveni nalaz zlatnog nakita potječe sa Gradine na Bosutu, kasnolatenskog nalazišta blizu
sela Orolik kod Vinkovaca (Majnarić – Pandžić 1974, 21.) Pronašao ga je lokalni učitelj te odmah obavijestio
gradski muzej u Vinkovcima. Arheolozi su došli odmah idući dan, među njima i Nives Majnarić – Pandžić te
očistili jamu i profil (Majnarić – Pandžić 2004, 77.).
Kontekst pronađenog predmeta tako je ostao sačuvan, međutim on ukazuje na neobične okolnosti
nalaza. Naime, ostava je nađena u jami zajedno sa kasnolatenskim željeznim nožem i fragmentiranom
brončanom ravnom sjekirom (Majnarić – Pandžić 1974, 21.). Kako je riječ o brončanodobnom nalazu, radi se o
sekundarnom ukopu. Moguće je da je u latensko doba gradnja naselja poremetila donje slojeve i latenski je
stanovnik pronašao brončanodobni grob (vjerojatno vinkovački) ili ostavu zlatnih nalaza, te poslije opet pokopao
u željeznodobnu jamu (Majnarić – Pandžić 1974, 25.).
Slijedeći su predmeti dio te garniture: pektoral od debljeg zlatnog lima, dvije veće spiralne vitice za
kosu ili sljepoočnjače, dvije manje, polukalotasti limeni našivci, niz kolutića savijenih od trakasto izrezanog vrlo
tankog lima koji su se vjerojatno nosili nanizani poput ogrlice te fragment žice koji je nemoguće rekonstruirati.
Ukupna težina iznosi 75,56 grama (Majnarić – Pandžić 2004, 77.).
Jedinstven premdet u tom nalazu svakako je veliki pektoral obrađen toreutičkom tehnikom, dakle sa 5
iskucanih polukalotastih izbočenja (bilo koja tri koja se međusobno dodiruju čine trokut), koncentričnim
krugovima te perlastim nizovima (Majnarić – Pandžić 1974, 22.). Izbušene rupe na pektoralu određuju njegovu
orijentaciju na prsima.
Iako nema direktnih analogija, pektoral se svojim stilskim obilježjima da smjestiti razvojno - kronološki
u slijedeći niz: zlatne pločice tipa Progar (bakreno doba), zatim tipa Stollhof – Csaford – Osijek (kojima
pripadaju i nikad neobjavljeni pektorali iz Osijeka ili Čepina (Majnarić – Pandžić 2004, 76.)), tada pektoral iz
Orolika te na kraju horizont Hajdusamson (Majnarić - Pandžić 2004, 77.; Majnarić - Pandžić 1974, 25.).
Na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu napravljena je primarna spektralna analiza sirovinskog sastava
(ali ne i udio pojedinih primjesa) i ustanovljena je veća koncentracija bakra i srebra te neprisustvo kositra, što
upućuje najvjerojatnije na Hartmannovu grupu B1, koja kronološki prethodi grupi A3 (Majnarić – Pandžić 1974,
22. – 23., Majnarić – Pandžić 2004, 77. – 78.).

3
GARNITURA ZLATNOG NAKITA
IZ OKOLICE ZAGREBA

sl. 2

Zlatnim nalazima iz okolice Zagreba nedostaje kontekst, kao i većini zlatnih nalaza u Hrvatskoj
(Majnarić – Pandžić 2004, 78.), ali vjerojatno pripada vinkovačkoj kulturnoj grupi (Majnarić – Pandžić 1998,
172.). Datira se obično u rano srednje brončano doba (Majnarić – Pandžić 2004, 78.) ili u rano brončano doba
(Majnarić – Pandžić 1998, 170.). Garnitura broji 14 vitica za kosu ili sljepoočnjače u nekoliko varijanta i
veličina te 7 zašiljene limene tutule izrađene od zlatnog lima tankog poput papira. Ukupna težina nalaza je 90,51
gram (Majnarić – Pandžić 2004, 78.).
Zanimljivost ovog nalaza čini sam sastav. Naime, tutula ima 7, 7 vitica za kosu jednakih dimenzija, 3
veće spiralno savijene od dvostruke žice, 1 istu takvu, ali manju te dvije od kolutasto savijene deblje žice
(Majnarić – Pandžić 2004, 78.).

NARUKVICA IZ BILJA

sl. 3

Narukvica iz Bilja također je nalaz bez podataka o kontekstu pronalaska, ali jedinstvene izrade. Masivne
je izrade i teži 204,9 grama (Majnarić – Pandžić 2004, 78.). Sa svojom otvorenim polumjesečastim krajevima te
ukrasima od urezanih spiralnih kuka pripada horizontu Hajdusamson – Apa (Majnarić – Pandžić 2004, 78.), a i
sirovinski sastav ukazuje na pripadnost Hartmannovoj grupi A3, što upućuje na sirovinu i radionice nakita iz
Karpatske kotline, poblže područje sjeveroistočne Mađarske i sjeverozapadne Rumunjske (Majnarić – Pandžić
1998, 172.). Te je trgovačke veze sa Hrvatskom, osobito jake u sam kraj ranog i početak srednjeg brončanog
doba datiraju na kraj ranog brončanog doba.

4
ZAKLJUČAK

Kao što je već spomenuto, glavni problem zlatnih nalaza u Hrvatskoj je činjenica što većina njih čini
slučajne nalaze, nalaze nepoznatog podrijetla, odvojene iz konteksta u kojem su prvo bile ostavljene (groba ili
ostave). Međutim, navedeni nalazi ranog brončanog doba iz sjeverne Hrvatske mogu sami svojim sirovinskim
sastavom i stilom izrade mnogo reći. Oni kontekstualno nisu zauvijek izgubljeni poput grube keramike ako samo
zato što nisu nađeni u stratigrafskom odnosu. Spektralne analize i način obrade narukvice iz Bilja, na primjer,
govore u prilog jake povezanosti sa metalurškom industrijom Karpatske kotline, što potkrepljuju i nalazi
mačeva, bojnih sjekiri i rukobrana, koji dolaze iz istog trgovačkog okvira (Majnarić – Pandžić 1998, 172.).
Nakit je jedan od prvih luksuza. On daje naznake o razvoju tehnolgije, trgovine (sirovinama i gotovim
proizvodima) i društvenom raslojavnju, što ga čini nezanemarivim faktorom u interpretaciji strukture bilo kojeg,
ovdje konkretno brončanodobnog, društva.

5
POPIS LITERATURE

Majnarić - Pandžić 1998 Nives Majnarić - Pandžić; Brončano i željezno doba, Prapovijest; Zagreb 1998.; 171.
– 172.
Majnarić - Pandžić 2004 Nives Majnarić - Pandžić; Brončanodobni zlatni nalazi iz Hrvatske, Spomenica Filipa
Potrebice; Zagreb 2004.; 75. – 85.
Majnarić - Pandžić 1974 Nives Majnarić - Pandžić; Der Goldfund aus Orolik bei Vinkovci, Archaeologica
Iugoslavica XV; Beograd 1974.; 21. – 26.

POPIS SLIKA

sl. 1 – zlatni nalazi iz Orolika; Prapovijest, Naprijed; Zagreb 1998.; 168.


sl. 2 – zlatni nalazi iz okolice Zagreba; Prapovijest, Naprijed; Zagreb 1998.; 170.
sl. 3 – narukvica iz Bilja; Prapovijest, Naprijed; Zagreb 1998.; 171.