DEFORMITETI KIME 3 KIFOZA 4 VRSTE KIFOZA 4 KIFOZE NA OSNOVU UZRASTA 5 KIFOZA DJECE 5 ADOLESCENTNA KIFOZA 5 STARAKA KIFOZA 5 KINEZITERAPIJA KOD KIFOZA 6 VJEBE ZA OTKLANJANJE KIFOZE 7 LORDOZA 10 VRSTE LORDOZE 10 LORDOZA DJECE 10 KINEZITERAPIJA LORDOZE 11 VJEBE ZA OTKLANJANJE LORDOZE 12 SKOLIOZA 16 VRSTE SKOLIOZA 17 KINEZITERAPIJA SKOLIOZA 19 VJEBE ZA OTKLANJANJE SKOLIOZA 20 ZAKLJUAK 23 LITERATURA 24
DEFORMITETI KIME
Statistiki podaci govore da oko 4% ljudi imaju znakove deformacije kimenog stuba u bilo kom stepenu, ali da je od toga broja potrebno lijeenje samo u 0,3% sluajeva. Ostali broj sa deformacijom kime ostaje na istom stepenu ne pokazujui znakove progresije. Poseban znaaj u formiranju normalnih krivina kimenog stuba pripisujemo poloaju karlice koji opet zavisi od niza drugih okolnosti kongentivne i steene prirode (egolizacija ekstremiteta, skraenje noge, pokretljivost zglobova karlice, i dr.). Deformiteti kime predstavljaju esto estetske mane koje se teko otklanjaju i teko zadravaju na istom stepenu. Lijeenje je oteano zbog uea veeg broja zasebnih kotanih segmenata u deformaciji (prljenovi sa nizom sitnih zglobnih artikulacija). Danas se sa sigurnou moe tvrditi da je definitivnom deformitetu kimenog stuba predhodilo tzv. loe dranje koje nije na vrijeme otklonjeno.
Openito deformitete kime dijelimo u odnosu na prostorne ravni u dvije skupine:
1.) deformiteti u sagitalnoj ravni:- kifoza, - lordoza i na 2.) deformitet u frontalnoj ravni:- skoliza.
KIFOZA
Kifoza je iskrivljenost kimenog stuba u sagitalnoj ravni sa konveksitetom prema nazad . Normalan kimeni stub pokazuje fizioloku kifozu torakalnog dijela u vrijednosti od 20 do 30 stepeni sa vrhom krivine u predjelu Th 5. U predjelu kifotine krivine na prednjoj strani tijelo prljena ima manju visinu u vrijednosti do 5 stepeni depresije ime se dobiva fizioloka uklinjenost. Veliina kifotine zakrivljenosti kime mjeri se u stepenima ugla po metodu Cobbu. Kifoza se izuzetno moe javiti i u drugim dijelovima. Javlja se u kombinaciji sa skoliozom i lordozom, jer odstupanja u jednom pravcu obavezno povlae za sobom i odstupanja u drugom pravcu. VRSTE KIFOZE
Kifoza moe biti: 1) Po svom porijeklu: -uroena (zbog uroenih anomalija na kimenom stubu ili uzrokovane uroene bolestima i traumama) i -steena (uzrokovane bolestima i traumama; najei uzrok je rahitis, zatim razne povrede u predjelu grudne kime itd.); 2) Na osnovu uzrasta mogu biti: - infantivne, - juvenilne, - adolescentne i - starake; 3) Na osnovu segmenta kime: - torakalne; - torakolumbalne; - jednostrane i - dvostrane; 4) U funkcionalnom smislu mogu biti: -funkcionalne (koriguju se i na RTG snimku nema promjena na kraljecima i -strukturalne (ne koriguju se i na RTG snimku postoji klinasta deformacija kraljeaka).
5) Hauberg kifoze etioloki djeli na:-priroene kifoze; -kifoze kod sistemnih oboljenja i -nasljeene kifoze. Autori navode i: 6) zapaljiva kifoza (posljedica razlicitih zapaljenskih procesa koji nastaju u predjelu kimenog stuba-tuberkulozna,reumatska); 7) idiopatska kifoza (razvija se sa rastom djeijeg organizma).
2.KIFOZE NA OSNOVU UZRASTA
Tri su razdoblja za razvoj kifoze: 1) doba prvog uspravljanja djeteta tj. doba od prve godine ivota, 2) sedam godina ili doba upisa u kolu i 3) pubertet. - KIFOZA DJECE - Ona je esto samo kifotian stav, gdje se djeija okrugla lea javljaju izmeu este i osme godine, u jo blagoj mjeri, mada se takvo nepravilno dranje moe fiksirati u manje ili vie ispravljenu kifozu, praenu ukoenou kimenog stuba, to je svakako mnogo tee korigovati. Kod mlaih osoba lokalizirana je obino u donjem dijelu torakalne kraljenice. Moe nastati zbog nepravilnog stava tijela, najee neprekidnog sjedenja u koli ili nepravilnim dranjem pri obavljanju poslova kao i pri loem dranju prilikom kretanja.
- ADOLESCENTNA KIFOZA - Ova rana dijagnostika ima posebnu vanost jer e se tako sprijeiti razvitak daljih, teih stadijuma. Sree se relativno esto, nekada je vezana za izvjesne nasljedne momente, ali uzrok moe biti u negativnom uticaju pojedinih spoljnih faktora. Veina autora smatra da se vie via kod muke djece ovaj deformitet. Da ne bi dolo do negativnog uticaja na razvoj kotanog sistema veoma je vana rana dijagnostika i preduzimanje korektivnih vjebi. U zavrnim stadijumima razvoja kifoze adolescenata esto su posljedica kifoze djeteta koja nije lijeena ili koja je tokom djetinjstva loe lijeena. One se javljaju ili utvruju izmeu 12-e i 18-e godine ivota, neto kasnije kod djeaka nego kod djevojica. Mogu biti bolne; te bolne forme su svojevremeno nazivane kifoze egrta ili mladike kifoze. - STARAKA KIFOZA - Staraka kifoza razvija se zbog poputanja potpornog aparata i osteoporoze. Krivina je lokalizovana u visini srednje torakalne kraljenice. Kod kifoza nastalih zbog osteoporoze esto nastaje kompresivna fraktura i tipina slika ribljih kraljeaka. Lokalizacija odgovara normalnoj torakalnoj krivini. Kod Kummelove bolesti rije je o neprepoznatnoj frakturi kraljeka. Nakon prestanka prvobitnih smetnji, to ih je izazvala trauma, slijedi period bez ikakvih tegoba, a onda se ponovo pojavljuju bolovi uz formiranje kifoze. Najee su promjene koje nastaju na bazi insuficijencije ligamentarno - miinog aparata u uvjetima nepravilnog tjelesnog razvoja; one se razvijaju u doba najjaeg rasta, te se ubrajaju u tzv. loa dranja.
KINEZITERAPIJA KOD KIFOZA
Sutinsko lijeenje kifoza sastoji se u KINEZOTERAPIJI. Ona treba da bude aktivna imajui za cilj: 1.) smanjenje kifoze; 2.) jaanje abdominimalne muskulature koja je kod oboljelih esto nedovoljno razvijena; 3.) borba protiv respiratornih insufijencija koje kadkad prate kifozu, pomou vjebi disanja u ritmu s drugim pokretima. Vjebe se izvode u leeem stavu, etveronoke, i na kraju lijeenja, u stojeem stavu.
Osnovni ciljevi vjebi za korekciju kifoza su:
- istezanje miia prednjeg zida grudnog koa, - pravilan stav pri stajanju, sjedenju i leanju, - aktivno istezanje kime po uzdunoj osovini, vjebe u visu, - istezanje miia stranje loe natkoljenice, - korekcija pojaane lumbalne lordoze, - radi se na istezanju trbunih miia i skraivanju paravertebralnih, - elastino razgibavanje kime u cjelini i - povremena pasivna korekcija kifotine krivine reklinacionog oslonca (preko medicinske lopte, savijenog ebeta i sl.). Od sportskih aktivnosti preporuuje se plivanje i odbojka.
Za korekciju kifoze u lakim sluajevima nefiksirane krivine uz kineziterapiju mogu se koristiti i ortopedska pomagala. Korektivne vjebe se izvode najmanje dva puta nedeljno, a ponavljanje i uvjebavanje pokreta, da bi bilo efikasno, treba da se obavlja svakodnevno.
VJEBE ZA OTKLANJANJE KIFOZE
Poetni poloaj leei na stomaku
Vjeba 1. Vjeba 2.
Iz p.p. (ruke pored tijela) Iz p.p. kao u vjebi 1. dizati ruke dizanjem ramena pripajati sa dlanovima okrenutim prema lopatice uz kimeni stub. tlu i licem prema podlozi. Istovremeno dizati glavu od tla. Vjeba 3. Vjeba 4.
U p.p. ruke su na podu , savijene u U p.p. ruke su savijene u lakto- laktovima, tako da podlaktica i vima prepletenih prstiju na nadlaktica ine ugao od 90 o . Laktovi potiljku. Dizati to vie od su u visini ramenog pojasa. Dizati tla, glavu i grudni dio kime. glavu, grudni dio kime i ruke do primicanja lopatica uz kimeni stub.
Vjeba 5. Vjeba 6.
Iz p.p. dizati glavu to vie gore. Iz p.p. ruke pored tijela, dlanovi Lice okrenuto prema tlu. Rukama prema podlozi. Odiui ruke, Prepletenih prstiju na potiljku dovesti ih kroz odruenje do davati snaan otpor. uzruenja. Cio pokret se odvija iznad nivoa ramenog pojasa uz dizanje grudnog dijela kime i glave. Istim putem vatiti se u p.p.
Poetni poloaj visoki kleei i sjedei sa ispruenim koljenima
Vjeba 1. Vjeba 2.
U p.p. ruke su iza tijela sa prepletenim Iz p.p. ruke saviti, laktovi u prstima. Opruati ruke povlaei ih to visini ramena. Nadlaktica i vie unazad i gore sa istovremenim podlaktica pod uglom od 90 o . okretanjem dlanova unazad i Uz opruanje grudnog dijela pripajanje lopatica uz kimeni stub. kimenog stuba (elongacija) povlaiti podlaktice to vie unazad. Vjeba 3. Vjeba 4.
U p.p. ruke su savijene u laktovima, Iz p.p. sa rukama oslonjenim na prsti prepleteni, dlanovi na potiljku. karlicu istegnuti kimeni stub Povlaiti laktove to vie unazad ne odupirui se rukama. Pri tome odvajajui dlanove od potiljka, glava ostaje u produetku grudni ko isturiti unaprijed. kimenog stuba, rameni pojas povlaiti prema dole. Vjeba 5. Vjeba 6.
U p.p. ruke su u odruenju Ruke savijene, prsti prepleteni s dlanovima okrenutim unaprijed. dlanovima na potiljku. Opruati Povlaiti ruke nazad pripajajui ruke iznad glave, okreui dlanove lopatice uz kimeni stub. Pri gore. Ne raspliui prste povlaiti izvoenju ovog pokreta paziti da to vie ruke unazad. ruke ne idu ispod nivoa ramena. Lordoza
Lordoza je iskrivljenost kimenog stuba u sagitalnoj ravni iji je konveksitet okrenut unaprijed. Normalan kimeni stub pokazuje fizioloku lordozu vratnog dijela u vrijednosti od 3 do 4 cm., te u slabinskom dijelu 4 do 5 cm. Veliina lordoze mjeri se u stepenima ugla po metodu Cobbu i mjerenjem udaljenosti lumbalnog dijela udubljenja od vertikalne linije viska (potiljak-pod) u centimetrima. Javlja se esto u kombinaciji sa kifozom, te je u uskoj vezi sa stepenom prednje inklinacije zdjelice i snjom je proporcionalna. VRSTE LORDOZE
Lordoza moe biti:
1) Po svom porijeklu: - kongentalne (nastale tokom roenja) i - steena (uzrokovane bolestima i traumama);
2) Na osnovu vremena nastanka: - primarno i - sekundarno;
3) Na osnovu anomalija sakruma: - konstitucionalna lordoza.
- LORDOZA DJECE -
Za nas je posebno bitna ona lordoza koja nastaju u djeije doba kao posljedica rahitisa ili slabosti pojedinih miinih grupa. Po nekim autorima susree se vie kod enske djece. U razvoju lordoze postoje stadijumi na koje moemo naii tokom same deformacije: - funkcionalni stadijum ili lordotino loe dranje i - strukturalni fiksirani stadijum ili prava lordoza.
Osnovne karakteristike lordotinog loeg dranja:
- glava neto zabaena unazad od linije vertikale, - grudni ko ravan ili ispupen, - fizioloka lordotina krivina naglaena, - karlica u cjelini pomjerena unaprijed i dole, - koljena u pojaanoj ekstenziji (hiperekstenziji), - stopala naee insuficijentna.
KINEZITERAPIJA LORDOZE
Kineziterapija ima za cilj da korekcijom lumbane lordoze do fiziolokih granica utie na pravilno dranje tijela. Veliku ulogu ima odabiranje poetnog poloaja za izvoenje vjebi kako bi se aktivirali i ojaali oslabljeni mii , naroito trbunog predjela, te da na taj nain poslije izvjesnog vremena doe do vraanja karlice u normalan poloaj. U svim poetnim sluajevima nije potrebno vriti istezanje skraenih miia konkavne strane jer se uspjeh moe postii samo primjenom odgovarajuih vjebi za jaanje konveksne strane. Vjebe istezanja daju se samo kada je razvoj deformiteta doao ve do teeg stadijuma sa skraenjem miino ligamentarnih elemenata.
Preporuuje se izvoenje slijedeih vjebi:
- aktivne vjebe trbune muskulature u stojeem, leeem i sjedeem stavu (vjebe treba izvoditi na suhom, ili u vodi, ili kroz adekvatne sportske ige), - istezanje m. kvadratus lumboruma koji je obino jae skraen, - toniziranje m. iliopsoasa obostrano pod uslovima predhodno pasivno korigirane lumbalne lordoze i - vjebe za smanjenje inklinacionog ugla karlice.
VJEBE ZA OTKLANJANJE LORDOZE
Poetni poloaj leei na leima sa nogama savijenim u koljenima
Vjeba 1. Vjeba 2.
Iz poetnog poloaja naizmjenino Iz p.p. ne oslanjajui se na jedno pa drugo koljeno privlaiti ruke, podizati glavu licem to blie grudnom kou. U kasnijem prema gore ili grudnom kou. periodu vjebanja, raditi objema nogama zajedno.
Vjeba 3. Vjeba 4.
Iz p.p. ispruiti obje ruke i dizati ih Iz p.p. oba stopala odvojiti od prema koljenima, odiui glavu i tla i koljenima kruiti u jednu i rameni pojas. Stopala na tlu. drugu stranu, nastojati pri tom da se sastavljena stopala to manje pomjeraju.
Vjeba 5.
Iz p.p. odvojiti stopala od tla i zatim oba koljena zajedno pomjerati prema tlu u jednu, a zatim u drugu stranu.
Poetni poloaj sjedei sa ispruenim nogama
Vjeba 1. Vjeba 2.
Iz p.p. opruene noge raznoiti, Iz p.p. saviti koljena sa stopali- sastsavit pa spustiti u p.p. ma podignutim neznatno iznad tla, pa ih opruiti i lagano spu- stiti u p.p.
Vjeba 3. Vjeba 4.
Iz p.p. dii opruene noge i Iz p.p. opruenim gornjim dijelom istovremeno privlaiti grudni tijeka ii unazad. Paziti da ne doe ko, a akama dodirnuti do pojaane krivine u slabinskom stopala podignutih nogu. dijelu.
Vjeba 5. Vjeba 6.
Iz p.p. podii opruene noge u Raditi nogama kao u prethodnim koljenima, saviti ih, opruiti i vjebama, ruke postaviti na bok, lagano spustiti u poetni poloaj. laktovi nazad, a nagib tjela zadr- ati kao pri osloncu rukama iza tijela.
Iz p.p. saviti oba koljena i U p.p. obuhvatiti akama koljena rukama ih privui ka Grudnom odozdo. Privlaiti gornji dio tijela, kou. Glavu spustiti na privu- tako da se stomakom dodirnu bu- ena koljena. tine. Koljena su opruena.
Vjeba 3. Vjeba 4.
P.p sa rukama na butinama. Pomi- P.p. sa rukama na leima. akom ui obje ake istovremeno dohva- jedne ruke obuhvatiti lakat druge. titi stopala. Ne savijati noge u Gorrnji dio tijela savijati to vie koljenima. unazad, ne putajui ruke. Noge opruene.
Vjeba 5.
P.p. sa rairenim nogama. Prsti ruku prepleteni, a dlanovima okrenuti
unaprijed. Savijajui gornji dio tijela unaprijed i u stranu dohvatiti prste prvo jedne, pa druge noge. Skolioza
Skolioza je deformitet kimenog stuba u frontalnoj ravni. Kao patoloka pojava poznata je i lijeena od najstarijih vremena. Jo u Hipokratovo doba, (460-375. g.p.n.e.) pokuano je lijeenje deformiteta kime razliitim metodama istezanja, nakon ega je slijedilo fiksiranje u ortopedske udlage ili aparate. U posljdnje tri do etiri decenije intenzivno se radi na prouavanju etiologije patogeneze i terapije skolioze, ali naalost, za mnoga pitanja nisu naeni konani odgovori.
Openito, promjene kimenog stuba kod skolioza mogu biti izraene kao jednostavna iskrivljenja osovine u jednoj ravni, ili kao iskrivljenje u kombinaciji sa torzijom prljenova i rotacijom kime u cjelini. Treba razlikovati skoliotino dranje od funkcionalne skolioze i strukturalno pomjeranje kime. Skoliotina dranja mogu se nai kod mlaih osoba u preko 20-30% sluajeva sa jednakom zastupljenosti u oba pola. U dobi od 9 godina incidencija skoliotinog dranja znatno raste, a naroito oko dvanaeste godine ivota. U toj dobi djevojice su zastupljene u veem broju u odnosu na djeake (45:35%). Ukoliko ovu fazu prebrode sa korekcijom, onda broj starije djece sa skoliotinim dranjem opada na nivo devete godine starosti.
Uestalost skolioza sa manjim kutom primarne krivine je znatno vea. Skolioze do 20 o krivine zastupljene su u 80% sluajeva, a sa veim kutom od 20 o samo u 0,2% do 0,3% sluajeva. Prema nekim statistikama oko 2% populacije preko 14 godina starosti imaju skoliozu od 10 o krivine, a 0,2% do 0,5% istog uzrasta imaju krivinu veu od 20 o . Prema Brooksu, 4-14% djece u fazi razvoja imaju ansu da dobiju skoliozu.
Odnos enskog prema mukom polu je openito 5:1. Meutim, u sluajevima skolioza do 10 stepeni krivine oba spola su jednako zastupljena. Razlog za veu zastupljenost skolioza kod djevojica u sluaju veih krivina nije poznat (predpostavka hormonalni faktori).
PODJELA SKOLIOZA
Skolioze dijelimo na:
1) U odnosu na izgled kotane strukture kime: - funkcionalne i - strukturalne;
2) U odnosu na ivotnu dob: - infantivne, - juvenilne i - adolescentne. 3) U odnosu na lokalizaciju: - totalna skolioza, - parcijalna skolioza i - kompenzatorna skolioza.
Funkcionalne skolioze su takva patoloka iskrivljenja kimenog stuba u kojima krivine kime nisu fiksirane, pa se zato i zovu i labave. Osobina im je da se lako korigiraju pasivno, a pogotovo u suspenziji tijela. Meu funkcijalne skolioze ubrajamo: - skoliotine poloaje kompenzacije kojima se ublauje neki drugi skeletni nedostatak koji je doveo do poremeaja uspravnog stava (npr. kraa noga, iaen kuk, spondiloza, diskus hernija i dr.) i - skolioze poloaja bez vidljivog organskog razloga (kao reakcija na bol kod iijasa). U pretklonu funkcionalne skolioze ne pokazuju rebarnu grbu, ako se predhodno korigira osnovni uzrok (npr. skraenje noge i sl.). Funkcionalne skolioze su ee.
Strukturalne skolioze su takve deformacije kime u kojima je dolo do promjene u strukturi i morfologiji prljena iz bilo kog razloga. Tijelo prljena nije pravilno, simetrino, nego je klinasto sa promjenom smjera svojih nastavaka, poprenih processus transvesus, i stranjih processus spinosus, i sa deformacijom otvora u prljenu kroz koji prolazi kimena modina. Strukturalno pomjeren prljen neda se vie vratiti u normalan oblik niti se moe postii derotacija kime u cjelini. Strukturalne skolioze mogu biti: - kongenitalne i - steene.
Kongenitalne skolioze su one kada se dijete raa sa izmjenjenim oblikom prljena zbog abnormalnog razvoja skeletal kime i okolnih struktura (rebara), te zbog displazije lumbosakralnog dijela, rascjepa prljenova, sratanja lumbalnog sa sakralnim prljenom, anomalije zglobnih nastavaka prljena i dr. Kongentalne skolioze su uvijek strukturalne. Zastupljene su u 15% od ukupnog broja skolioza, a dijagnosticiraju se rendgenskim slikanjem kime.
Steene strukturalne skolioze su one kod kojih se promjena strukture i izgleda prljena deava u toku ivota. U 60-80% sluajeva razlog za to nije poznat, pa se takve skolioze zovu idiopatskim skoliozama. Za ostale strukturalne skolioze nekada je uzrok poznat, pa se prema njemu djele na: - neuropatske skolioze, - miopatske skolioze, - osteopatske skolioze, - desmogene skolioze, - torakogene skolioze i sl.
Podjela skolioza u odnosu na ivotnu dob:
- infantilne ako se jave do etvrte godine ivota, - juvenilne ako se jave u vremenu od 4. do 12. godine ivota (kod djevojica), prosjeno od 4. do 10. godine ivota i - adolescentne ako se jave iza 10. godine ivota tj. u fazi dozrijevanja kostura.
U odnosu na lokalizaciju skolioze mogu biti:
- totalna skolioza kod koje dolazi do iskrivljenja itavog kimenog stuba u lijevu ili desnu stranu, - parcijalna skolioza koja zahvata samo pojedine dijelove kimenog stuba, tako da se razlikuje, na primjer, vratna, lena ili slabinska, - kompenzatorna skolioza - kod koje se kimeni stub krivi u jednom dijelu u desnu, a u susjednom dijelu u lijevu stranu. Ona u tom sluaju izgleda u obliku slova S, pa se esto zove S-skolioza.
KINEZITERAPIJA SKOLIOZA
U poetnom stadiju funkcionalnih skolioza rezultati lijeenja su dobri, a u zakanjelim stadijumima, sa pojavom strukturalnih promjena na prljenovima, rezultati su relativno dobri ili samo djelimini. Potpuna izljeenja u anatomskom smislu su rijetka, ee nemogua, dok kliniki izgled korigirane krivine moe biti potpuno zadovoljavajui. U lijeenju skolioza koristimo dvije metode: - konzervativnu i - operativnu.
Bez obzira na metodu izbora, uspjeh e ovisiti i od: - vrste i lokalizacije skoliotine krivine (da li je funkcinalna, strukturalna, kongenitalna, idiopatsko skolioza), - stepena veliine krivine i - vremena poetka i izdanosti terapije.
Nastavnika fizikog vaspitanja interesuje konzervativno lijeenje skoliozaa lakog stepena. Ono treba da se provodi uredno, sve do zavretka rasta kime, a to znai do vremena kada se na rtg slici kime ustanovi da su se prstenaste apofize spojile sa tijelom prljena. Apofiza je u ilijanoj kosti u cjelosti srasla (Risserov znak), a distalna epifizna linija radijusa zatvorena. Openito, na osnovu iskustva, smatra se da se skolioze do oko 30 stepeni krivine tretirane kineziterapijom dosta uspjeno korigiraju. Kineziterapiju treba shvatiti i kao metod preventivnog djelovanja na prelazak loeg dranja u skoliozu, jer doprinosi usklaivanju snage i elastinosti miia, stvranju navike za pravilno dranje u poloaju sjedanja, stajanja i hodanja.
Kineziterapija kod skolioza do oko 30 stepeni krivine jaanjem lene musculature moe povoljno uticati na ravnomjeran razvoj skeleta kime i korekciju njene osovine. Problem simetrinog ili asimetrinog vjebanja treba prilagoditi vrsti i stepenu krivine. Kineziterapija skolioza u svom programu sadri sljedee tipove vjebi: - vjebe za pojaanu mobilnost kime, te pasivno i aktivno istezanje, - vjebe za aktivno jaanje miia lenih ekstenzora, - vjebe za istezanje miia fleksora zadnje loe natkoljenice, - vjebe ravnotee u korekciji, - vjebe za jaanje trbune musculature, - disajna gimnastika, - vjebe oblikovanja
VJEBE ZA OTKLANJANJE SKOLIOZE
Poetni poloaj leei na stomaku
Vjeba 1. Vjeba 2.
U p.p. osloniti se rukama na karlicu. U p.p. lijeva ruka iznad glave, Snanim istezanjem kime, sa glavom adesna pored tijela. Dizati gla- licem prema podlozi, povlaiti rameni vu i rameni pojas zajedno sa pojas dole. Ovo istezanje treba da pre- rukama, uz to jae istezanje dhodi svakoj vjebi kod deformiteta kimenog stuba. kime, a posebno onih koje su lokali- zovane u grudnom dijelu.
Vjeba 3.
Iz p.p. raditi isto kao u vjebi 1. sa otklonom u grudnom dijelu kime.
Vjeba 4.
Iz p.p. lijeva ruka opruena iznad glave, desna savijena u laktu pored tijela. Uz elongaciju kime podizati glavu i lijevu ruku, a desnom vriti snaan pritisak podlakticom na podlogu.
U kasnijem periodu moe se kombinovati sa otklonom prema desnoj strani, to pritiskom desne podlaktice treba sprijeiti.
Poetni poloaj etvorononi
Vjeba 1. Vjeba 2.
Iz p.p. sa bokovima na potkoljeni- Iz p.p. kao u vjebi 1. desnu cama osloniti se ispruenom lijevom podlakticu odignuti od podlo- rukom. Desna ruka oslonjena podla- ge i odvoditi u stranu. Lijeva kticom o podlogu sa laktom udaljenim ruka ostaje na podlozi. Kasnije od tijela. Podizati grudni dio kime sa se moe kombinovati sa podi- opruenom lijevom rukom uz elonga- zanjem i lijeve ruke. ciju kime. Desna ostaje na podlozi.
Vjeba 3. Vjeba 4.
Iz p.p. lijevu ruku saviti u laktu, Iz p.p. doi u sjed na pete, iste- dohvatiti desno rame preko glave. gnuti obje ruke to vie naprijed i prebaciti lijevu preko desne.
Vjeba 5. Vjeba 6.
Iz p.p. obje ruke postaviti neto Iz p.p. desno koljeno povlaiti ispred ramenog pojasa prstima to vie naprijed izmeu aka. okrenutim prema unutra. Savija- Gornjim dijelom tijela se oslo- jui trup prema podlozi, laktove nuti na butinu desne noge, uz zadrati to vie. Pomjerati se istovremeno istezanje lijeve ruke prema nazad, bradom iznad same naprijed i gore. podloge.
Zakljuak
Nastavnik fizikog obrazovanja moe terapeutski tretirati sve deformitete kime kada deformiteti (kifoza,lordoza i skolioza) ne pokazuju tendenciju izrazite progresije, kao i one tipove deformiteta koji se lijee kombinovano kineziterapijom i ortopedskim korekcionim steznicima. Na asu u koli treba primjenjivati dijelove iz programa nastave koji e doprinositi korekciji i stabilizaciji kimenog stuba i pravilnom poloaju karlice. Takoer na asu treba iskoristiti i elemente sportskih igara. Mnoge od ovih aktivnosti mogu se primjenjivati istovremeno dok dijete nosi ortozu. Ona se mogu baviti sportskim igrama tipa koarke, odbojke i sl. kako u privatnom ivotu tako i u kolskim aktivnostima vezano za tjelesni i zdravstveni odgoj. Plivanje treba to vie forsirati, jer doprinosi postepenom razgibavanju dinamikih segmenata kime i jaanju miia trupa kao stabilizatora poloaja kime. Postoje i sportovi kontraindicirani za deformitete kime. Tako treba izbjegavati borilake sportove. Budui da funkcijonalno stanje kime kod deformiteta moe biti jako reducirano za programsku fiskulturnu aktivnost u koli, takvu djecu treba osloboditi dijela vjebi (ali samo dijela vjebi) koje su vezane za optereenje kime i jake manipulacije (kolut naprijed, kolut nazad, parter, krugovi i sl.)
LITERATURA
10. LITERATURA 1. Faraikovi Prof.Dr. Eref i Karaikovi Dr. Edin Kinezoterapije (drugo dopunjeno i proireno izdanje), Svjetlost, OOUR, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1986.god.
2. Grupa autora Konferencija pedijatriske rehabilitacije u BiH od organizacije Hope (seminar), Sarajevo, 2000. god.
3. Mujkanovi Prim.Dr. Jasminka Kineziterapija prirunik, 1992 2000 god.
4. Peina Marko i suradnici Ortopedija, Naprijed, Zagreb, 1996. god.
5. Opa enciklopedija, Knjiga 4, Jugoslovenski leksikogravski zavod. Zagreb, 1978. god.
6. Medicinska enciklopedija, Knjig 4, Jugoslovenski leksikogravski zavod, Zagreb, 1969. god.