MEJRI FEHIM Graa za monografiju Mustajbaia Drutveno-ekonomska i kulturna dogaanja Mustajbaia do 2002. godine Izdava: "Dom tampe"d.d.

Zenica Za izdavaa: Asim Kaknjo, graf. in. Recenzenti: Prof. emsudin Starevi Prof. Mirsad erzi Tehniki urednik: Edib Vejselovi Naslovna strana i fotografije: Edib Vejselovi
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 908 (497 .6) MEJRI, Fehim M. Graa za monografiju Mustajbaia : drutveno-ekonomska i kulturna dogaanja Mustajbaia do 2002. godine / Fehim M. Mejri ; [fotografije Edib Vejselovi]. - Zenica: Dom tampe, 2002. - 256 str. : ilustr. ; 21 cm ISBN 9958-42-083-X COBISS/BiH-ID 11544838 Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta broj: 02-15-786/02 od 11.12.2002. godine, na osnovu lana 18 take10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, ova knjiga osloboena je od poreza na promet proizvoda. ISBN 9958-42-083-X

IDEJA O PISANJU KNJIGE

~ustajbaii

Ideja o pisanju ove knjige je potekla od ljudi iz sela Mustajbaii, koji su na neki nain sebe ugradili u ovo selo. Podrku u pisanju ove knjige smo imali i od mjetana sela Vikovii: Sinanovi Redo, Kovaevi Hasija, Pari Raid, i Sinanovi Ramiz idrugi. Ako se zna da je veza Mustajbaikih sela sa selima inovia bila gazovi i amci preko rijeke Krivaje sve do pedesete godine kada je napravljena prva iana uprija preko rijeke Krivaje u Mustajbaiima. Od 1950. godine u Mustajbaiima se otvara dinamiko razdoblje u kome su izgraeni sljedei objekti: Uraene su dvije iane uprije i napravljen novi betonski most preko rijeke Krivaje, osvijetljeno cijelo selo Mustajbaii, uraena dva putna pravca od etvrtog kilometra do usjele, uraena tri putna pravca od donjih Mustajbaia do gornjih Mustajbaia duina, ovih puteva petnaest kilometara, uvedeni telefoni u sva domainstva, izgraena dva mekteba stari a sada na njegovom mjestu novi suvremeni mekteb, uraena dva nogometna igralita za mali fudbal: u jezeru i kolskom vonjaku. Ako se tome doda da su Mustajbaiani bili nosioci izgradnje objekata u Kovaima kao to su: zemljoradnika zadruga, kola, ambulanta, dom mjesne zajednice a u zadnje vrijeme je izgraena nova damija u Kovaima a neto ranije uraena je damija u Krajniima sve ovo navodi da ljudi iz Mustajbaia iz ovih vremena zasluuju da se ne zaborave.

" Ne piem ovu knjigu radi slave, nego da se Mustajbaii ne zaborave" Autor
5

UVODNE NAPOMENE

Paje pala ideja od vodeih ljudi da se napi~ je~~ knjiga koja e opisati Mustajbaie i ljude u Mustajbaiima. Ideju su dali: 1. Karajbi Mujo 2. Hasi Hazim 3. Karajbi Kasim 4. Hasi Bego 5. Vukovi Jusuf 6. Mejri Fehim i 7. Hasi Hasan Ovog mukotrpnog posla se prihvatio Mejri Fehim uz pomo svih mjetana sela Mustajbaii

Kako vrijeme prolazi sa sobom nOSI I sjeanja o nekim dogaanjima koja su se dogaala na prostoru Mustajbaia. Poto danas nain ivota ide bre pa sva dogaanja koja su se ranije dogodila idu u drugi plan, a neka od njih se i trajno zaboravljaju. Neke stvari su zauvijek nestale zbog nemarnosti ljudi kao to su: nadgrobni spomenici (niani) koji su govorili neto o ovim prostorima. Posebno je valjalo neto rei o grobljima u Mustajbaiima iz razloga to neka od tih grobalja idu u zaborav kao to je romsko groblje u Mustajbaiima i porodino groblje Mujanovia u Zabarici. Poto su Romi odselili sa prostora Mustajbaia, a porodica Mujanovia je isto tako odselila i o tim grobljima danas ne vodi nitko rauna. Trebalo je registrovati da se ne zaboravi da je na prostoru Mustajbaianekada postojalo romsko selo. Ne moe, a da se ne napomene da je u Mustajbaiima 1906.godine kada je usjela poela da klizi na parceli Karajbi Kasima koja nosi naziv Mekteb bio mekteb i zbog straha od usjele napravljen je novi mekteb na Kuiu kod kue Ibrahima Hasia zvanog Jablana, a stari mekteb je zbog dotrajalosti razvaljen. Ne moe da se ne napomene daje svu aktivnost oko izgradnje damije i mekteba u Krajniima vodio Beir Hasi, muhtar iz Mustajbaia iz vremena turske uprave. Trebalo je neto rei o vremenu gradnje damije u Vikoviimajer su Vikovii sastavni dio Mustajbaia. Govoriti o vjerskim objektima, a ne spomenuti prostor gdje su bila vjerska okupljanja i dove bila bi prava teta. Kada u Mustajbaiima postoje mektebi i damije ne moe da se ne spomenu ljudi koji o tim objektima vode rauna i vjerskim obredima to se u tim objektima obavljaju, a ti ljudi od toga posla nose naziv mutevelije i o njima se moralo neto zabiljeiti. Ne mogu postojati vjerski objekti, a da nemaju svoje imame (hode) ijije zadatak da obavljaju vjerske obrede.

Ako postoji narod u jednoj sredini morao je imati svoga vou, pa tako i ovaj prostor Mustajbaia je imao sv?je .v0~ (muhtare) pa je trebalo i to da se .evidenti:a. Muhta~I su. ~~alI svoje ljude koji su mu pomagali da se CUV~ .r~~.I obiaj u Mustajbaia, pa bi bila prava teta to ne z~bIlJe~ItI. !edn~ od najbitnijih stavki za selo M~stajbaie Je. kl~~~nJe usjele 1906.godine jer je usjela simbol MustaJbasI~a. ~~ .. se Mustajbaii kao administrativni centar nisu mogli zaobii 1 u vrijeme Kraljevine Jugoslavije govo:i p?~ata~ d.a s~ Mustajbaii od 1930.godine do 1938.godme ?IlI.opcma 1 to bi bila prava teta ne zabiljeiti. Da su se ljudi sa prostora Mustajbaia bavili stoarstvom govori p~~atak da s",:sv~ke godine krajem mjeseca maja sl~~i volove 1 Ju~~dv.n~ ispasuu planinu i to je jedan podatak kOJI se mora zabiljeiti d.a se .ne zaboravi. Da je dolinom rijeke Krivaje ila pruga od Zavidovia do Olova i da je izgraena 1900.godine bila bi prava te~a za generacije koje ~ol~ze ~a se ne zabilj~i.v~a ~u nekeyorodIce u ranija vremena iselile IZ sela MustaJbasIc~.I ~.dselIla u ~ruga mjesta bio bi veliki gubitak da se ne zabiljei. Ne moze se govoriti o narodu, a ne spomenuti od ega se ivjelo u star~ vremena. Spomenuti prolost Mustajbaia, a ne spomenut~ dizanje pruge dolinom rijeke Krivaje bilo bi pogubno '.Sastavni dio ivota Mustajbaia su bile lae i pjeaki putevi, pa se o ovome moralo neto spomenuti. Mustajbaii su uvijek bili veseli, pa je trebalo neto rei o sviraima i pjevai~a. Mustajbaii su bogati izvorima pa je trebalo nesto reci o javnim esmama, izvorima, potocima i mlinovima potoarima i vodovodima u Mustajbaiima.

u svoj prii trebalo je na neki nain neto rei o starim kuama u Mustajbaiima. Kada se govori o prirodnom bogatstvu onda se mora spomenuti turizam, sjea bukove i hrastove ume, apotom neto rei o poumljavanju. Nekada je postojala i radila zemljoradnika zadruga koja je otkupljivala poljoprivredne vikove. Da su se ljudi selili sa jednog prostora na drugi govori podatak o formiranju podrunice Donji Mustajbaii. Da se u selu Mustajbaiima radila infrastruktura u zadnjih pedeset godina i u tom razdoblju su izgraeni sljedei objekti:
- izgradnj a mosta u Kovaima izgraena uprija na Popovcu izgraena uprija na Lukama uraena elektrifikacija Mustajbaia uraenput4.km Vikovii Mustajbaii uraena kola u Kovaima izgraena ambulanta u Kovaima izgraena umamica na Kleku putanje autobuske linije ZavidoviiVikovii Mustajbaii izgraen put Donj i Mustajbaii Donj i Vikovii uvoenje telefona u Mustajbaiima izgradnja mekteba u Mustajbaiima izgradnj a nove damij eu Krajniima izgradnja nove damije u Vikoviima izgradnja damij e u Kovaima Pored svih ovih akcija u Mustajbaiima ima i privatnih radnji i privatnih firmi. U nizu radnih uspjeha Mustajbaii su imali i svoje alosne dane kada su izgubili ivote osam mladia od 18 do 29 godina. Ne moe se pisati o Mustajbaiima, a ne spomenuti visoko obrazovane ljude i studente iz Mustajbaia.

POSTANAK MUSTAJBAIA

Osvajanjem Bosne, Turska zavodi svoj sistem vladavina. To je bio isto vojni sistem koji je dijelio bosanske krajeve na vojne posjede, a ti posjedi su bili: timari ili spahiluci sitni vojni posjedi zijami, zijami begovi krupni vojni posjedi Hasovi, beglem begovi krupni vojni posjedi Jedan od takvih vojnih posjeda je obuhvatao prostor lijeve strane rijeke Krivaje, od sela Krajnia do sela Potkleja i desne strane rijeke Krivaje od njenog ua u rijeku Bosnu, preko Sabitovog Brda i obuhvatao je naseljena mjesta: Uljie, Sabitovo Brdo, Male Skroze do granice sela Skroza sa selom Stavci. To je vojni posjed koji je dodijeljen tadanjem vojnom slubeniku koji se zvao Mustajbaa. Mustajbaa je imao zadatak da sa svog vojnog posjeda obezbijedi plau i ostale trokove za izdravanje konjanika koji su imali zadatak da, kada im se naredi, idu na bojite, kad za to stigne naredba od porte iz Istanbula. Sljedei zadatak koji je imao tadanji vojskovoa je irenje islama na ovom prostoru. Tadanji vojskovoa u Mustajbaiima je u svom sastavu imao ljude sposobne za vojna dejstva iji je zadatak bio uvrivanje vlasti na ovim prostorima. Imao je i ljude za moral, imame, iji je zadatak bio irenje islama na ovim prostorima.

C?vak~)e izgledao vojni posjed koji je dodijeljen tadanjem timarliji, odnosno spahiji koji se zvao Mustajbaa. Mustajbaije dodijeljen prostor lijeve strane Krivaje od sela Krajnia do sela Potkleje i desne strane rijeke Krivaje od njenog ua u rijeku Bosnu do granica sela Skroza sa selima Grab i Stavci. Ovakvih vojnih posjeda, prema prianju Halilovi Mahmuta iz sela Kovaa, bilo je na ovim prostorima vie, a drali su ih vojni slubenici:

10

11

-Smailbaa koji je drao vojni posjed dananjih Smailbaia i Svinjanice prema Hajdareviima .Humbaa kojije drao vojni posjed dananjeg Huma i Rudae prema Haj dareviima .Halilbaa koji je drao vojni posjed dananjih Bea i Bajvata, tj.junogdijelaKleka .inika kojije drao vojni posjed dananjih Cinovia
v

vjerskim slubenicima, te je tako i posjed Mustajbae preao u ruke slobodnih seljaka. Naravno, bilo je tu i kmetova koji nisu imali svoje posjede. Ovi zapisi o nastanku Mustajbaia se temelje na priama starih ljudi ovog kraja, Hasi Raida, zvanog Burde iz Mustajbaia, Hasi Rasima iz Mustajbaia, Halilovi Mahmuta iz sela Kovaa.

Najvei autoritet od svih vojnih posjednika bio je Mustajbaa koji je najbolje uredio svoje sjedite u dananjem starom selu Mustajbaii sajakom ogradom i kapijom. Kako priaju Rasim Hasi, najstariji ovjek u Mustajbaiima i Raid Hasi, a prema priama njihovih djedova, Mustajbaa je tako uredio svoje sjedite da se kripa njegove kapije ula u selima Hrkii, Kovai i ici. Mustajbaa je na prostoru Mustajbaia imao i vojnu industriju gdje je proizvodio barut, a ista se nalazila na prostoru dananje parcele Stupe po emu je Stupa i dobila ime. Na islamizaciji autohtonog naroda Mustajbaa je uradio mnogo. Tako je odredio mjesto za vjersko okupljanje, tj. "musalu ili dovite", a kasnije je izgradio "mekteb" koji se nalazio na dananjoj parceli "Mekteb" iji je vlasnik Karajbi Kasim. Poto u timarskom sistemu vojni posjedi nisu bili nasljedni svo obradivo zemljite i ume su pripadali dravi, a zemlju su obraivali seljaci kmetovi. Mnogi vojnici konjanici su se svojom borbom na bojitu dokazivali i za nagradu su dobijali posjed koji su obraivali kao kmetovi i tako postajali slobodni seljaci, a imanja koja su posjedovali su postajala njihovo vlasnitvo. 1593. godine ozakonjeno da se timarski vojni posjed podijeli zaslunim borcima konjanicima, vojnim strunjacima i

Halilovi Mahmut zvani Maljak ovjek kojije najdue ivjeo u ovom kraju.

U prilog ovoj konstataciji stoji podatak o postanku i ivljenju na ovim prostorima sela, i naziva Mustajbaia i uspostavljanja spahiluka i spahiluke administrativne uprave.

12

13

HISTORIJSKI SPOMENICI Kao dokaz da su Mustajbaii bili administrativni centar Mustajbaikog spahiluka, pored pria koje su ljudi prenosili sa koljena na koljeno je prilog. Ovoj konstataciji govori podatak da romski narod nee da ivi u perifernim selima. Uvijek se koncentrie oko urbane i administrativne cjeline jednog prostora, pa i to govori o administrativnom centru sela Mustajbaia u to vrijeme. Kada je selo Mustajbaii prestalo biti administrativni centar Romi su iz sela Mustajbaia iselili se u Zavidovie, Banovie i Zagreb. Tako je 1962.godine i posljednja romska porodica napustila ove prostore sela Mustajbaia. Jo jedna od konstatacija je i ta da u stara vremena momci iz Mustajbaikih sela nisu htjeli da se ene iz Krivajskih sela jer je tamo svo obradivo zemljite pripadalo begovini, a zemlju su obraivali seljaci kmetovi, pa zbog toga djevojke iz Krivajskih sela nisu imale miraza. Kao dokazni materijal posluila je knjiga Jusufa Mujkia "Zavidovii kroz istoriju" kroz koju je obraivana i tema "Turski drutveni sistem i njegova struktura" strana 21. Takoe, kao dokazni materijal posluila je i knjiga Mustafe Imamovia "Istorija Bonjaka", akojaje obraivala temu "Agramo ureenje" strana 113.

Kada se dobro sagleda prostor na kome se sada nalazi selo Mustajbaii od srednjeg vijeka na ovamo onda sve navodi na razmiljanje da je na ovim prostorima, prije dolaska turske uprave, ivjelo stanovnitvo kranske religije. U prilog ovoj konstataciji idu i nazivi parcela koje su locirane na prostoru dananjeg sela Mustajbaii. Kao dokaz navedimo nazive tih parcela: Perulice, Kopina Ravan, Peovina, Rantak, Popovac, Marinkin Brijeg, Krst i Grobak. Naziv parcele Grobak govori da je tu bilo groblje itelja ovog sela u srednjem vijeku jer na ovom pr?st0t;:t otk~k? je dola turska uprava nije nikada bilo groblje. Sljedei naZIVI parcela po svom znaenju vie asociraju na vrijeme prije dolaska turske uprave na ove prostore, a to su: Nabojne, Bjeda, Tuk, Poluak, Lokve, Buban, Omeak, Plane i Davulije, dok nazivi sljedeih 40 parcela sa prostora Mustajbaia imaju geografsko znaenje ili asociraju na poljoprivrednu kulturu, pa zbog toga ovi nazivi mogu da budu i iz vremena turske uprave, a i iz srednjeg vijeka. Nazivi tih parcela su: Polje, Barice, Zobarice, Grabici, Lug, Luke, Podbare, Bare, Voe, Oralje, Trnjak, Mala Bara, Luka, Vodice, Bregovi, Brdo, Ravne, Vrelo, Grahovie, Lipica, Duge Brazde, Ravna Njiva, Potok, Usjeline, Ograde, Osoje, Dol, Slatina, Ravno Brdo, Kopina Ravan, Oraik, Grahovite Jezero i Osredak. Nazivi sljedeih pet parcela su dobili nazive u vrijeme turske uprave, a to su: Bektia Njiva, Ahmetovac, Mujina Vodica, Maina Krevina i Stupa. Naziv parcele Stupa je pomenut i u temi "Nastanak Mustajbaia". Pisanih spomenika koji se odnose na ove krajeve je vrlo malo. Krivica se moe pripisati mjetanima Mustajbaia. Bili su mnogo nemarni kad je rije o ovim spomenicima koji su ipak neto govorili o ovom kraju. Jedan od takvih spomenika koji upuuju na duboku prolost je naena grobnica na parceli Hasi Hilme, zvanoj "Brdo". 15

14

Hasi Hilmo je orui ovu parcelu izorao neke komade sedre pravougaonog oblika i to ispriao kom~iji. Vukovi~ N~vz~ru. Vukovi Nezir i Hasi Hilmo su otkopavali taj prostor 1 naili su na ozidanu grobnicu i ljudske kosti. Kada su naili na kosti: komade sedre su vratili na isto mjesto i sve skupa zagmuli zemljom. Sadaje na tom prostoru livada. Ova grobn~ca nav~di na vrijeme prije dolaska turske uprave jer po lslamsklII~ vjerovanjimanije dozvoljen? gradi~~g~obnice: pa t? sve navodi na razmiljanje da ova grobmca potie IZsrednjeg ~Ijeka. .. , Jedni niani su bili na parceli Grahovite vlasmka Karajbi Omera. Visina tih niana bila je vea od 1 metar, a isti su nestali.

Mnogo puta sam bio kod Hasi Raida zvanog Burde i on pria da mu je njegov djed Huso priao da se na parceli Stupa proizvodio barut u vrijeme turske uprave, on kae, ako bi se dobro pretraio potok koji protie iz parcele Stupa, mogli bi se nai ostaci maina za proizvodnju baruta. Mustajbaii su imali "mekteb" jo u vrijeme turske uprave. Mekteb je bio lociran na parceli koja se po dananjim katastarskim knjigama zove Mekteb, sve dok 1906.godine nije krenula usjela, te se su se mjetani sela iselili u zapadni dio sela Mustajbaia. U prilog postojanju "mekteba" u Mustajbaiima je i podatak da je u Mustajbaiima bilo sjedite Timarhije Spahije, pa je logino da je i "mekteb" postojao krajem 18. i poetkom 19. stoljea. O ovoj konstataciji govori i podatak u knjizi Jusufa Mujkia "Zavidovii kroz istoriju" u temi "kolstvo za vrijeme turske uprave" strana 37. U toj knjizi je navedeno da je u Bosni i Hercegovini u 1876.godini bilo 917 mekteba.

16

17

KLIZANJE

USJELA U MUSTAJBAIIMA

1906.g.

U ljeto 1906.godine, u periodu kada kia nije padala tri mjeseca, po najjaoj sui, dolo je do klizanja tla u irini od 800 m. Klizanje usjele je najavljeno pucanjem kamenih ploa i ruenjem stabala koje je trajalo sedmicu dana. Ovaj vremenski period od sedmice dana je bio dovoljan da se narod iseli iz postojeeg sela u zapadni dio koji do toga vremena nije bio naseljen. Poslije svih tih pucanja kamenih ploa i ruenja stabala usjela je krenula. Tako je istoni dio usjele siao od kote 777 na Kleku do korita rijeke Krivaje, dokje srednji dio usjele siao do iznad sela i tu stao, a zapadni dio usjele je stao iznad parcele Omeak. Legenda govori da su mjetani sela Mustajbaia bacali novac i nakit iznad sela gdje je usjela stala. Kada se usjela pokrenula iznad sela Mustajbaia se digao oblak praine, takav da su ljudi iz sela Hrkia, Kovaa i iaka mislili da su Mustajbaii propali u zemlju. Halilovi Mahmut iz sela Kovaa je u vrijeme kada se usjela pokrenula imao etrdeset godina i ovo sve je po njegovoj prii. Nakon 20 do 30 godina poslije silaska usjele neke porodice su se vratile na svoje ranije posjede koje usjela nije zahvatila. Vratile su se sljedee porodice: kompletna porodica Mejria i Karajbia, jedan dio porodica Hasia i Vukovia. Ovaj dio sela gdje su se neke porodice vratile zove se staro selo Mustajbaii, a zapadni dio sela se zove novo selo Mustajbaii. Jedna vana napomena koja navodi na razmiljanje. Od 1985. godine je aktuelna izgradnja brane u Krajniima, a nitko nije uoio da je na tom prostoru 1906. godine klizila usjela od kote 77Trnetara na Kleku do korita rijeke Krivaje na mjestu gdje se zagovara brana Krajnii.
Na ovoj karti je prikazana usjela od 1906. godine u Mustajbaiima.

18

19

GENE ZA MUSTAJBAiANA

r-

Q
en

o.

HASa

HASN MEHO IBRO BEIR OSMAN

LJ

IBRO FATIMA ZLATKA SALA AIR BEIR BEGa DUDA MINA JUSO BEIR MUSTAFA HANIFA MEHMED ADEM OSMAN RAMO OMER

rJ
I
I

FATIJA ZLATKA HASAN SALA IBRAHIM ZLATKA FATIMA ISMA MUSTAFA SAlKO SALA CERIMA SACIR AHMET HASAN BEGa RASIM HASIBA HASIM SINAN SUlEJMAt REMZO JUSO AZIBA UlSA HILMO IBRAHIM

~ ~ ~
~

:.-

:.-

:.

FAMILIJA HASIA

HASa
~

I tl~eLFf~
ZINETA ASIF SINAN SUHUHRA SEVALA SAFIJA HASIJA OMER

~
:. ~

AZEM SMAIL OSMAN SAHBAZ KAZAFER SUVAD MINA NEVRESA

Zlatka udata u selo Hrkie za Bai Mehu Fatima udata u selo Vikovie za Sinanovi Ibro Sala udata u selo Bee za Garanki Avdu Duda udata u selo Sinanovie za Mahovac Salku Mina udata u selo Vikovie za Beirovi Mehu Juso nije imao djece, poginuo u I svjetskom ratu Hanifa udata u selo Hum za Humki Saliha Omer nije imao djece, poginuo u II svjetskom ratu

:.

"-

ZULFER SALIM NAIM ZAlM ARIF MESUD KASIM TIFA ZULFETA

:.~

20

21

BEIR
SINAN AIF SMAJO RAMIZ

HANIFA

~
~

'------.
HADIJA

AIA

~ r-----

~~-~
L--

- - ---, M R KA

Haima udata u Sinanovie za Sinanovi aira Hanifa udata u selo Mustajbaie za Mejri Mustu Emina udata u selo Meevie za Beganovi Mujagu Aia udata u selo Bajvate za Fazli Ahmeta Duda udata u selo Mustajbaie za Srganovi Mustafu Zilka udata u selo Sinanovie za Sinanovi Osmana Haima udata u selo Mustajbaie za Karajbi Smaju Mina udata u selo Krivaju za Pai Rasima BEGARA Zlatka udata u selo Meevie za Pekmi Abida Magbula udata u selo Meevie za Pekmi Ibrahima Tifa udata u selo Mustajbaie za Hasi Jusu Sevla udata u selo Mustajbaie za Vukovi Dervia JU SINA - Sinan odselio u Alie aif odselio u Alie Smajo odselio u Alie Ramiz odselio u Meevie HADIJA - Mrka, udala se u selo Mahoje za Bukvi ulagu

RUKIJA. VAHIDlN ZAJKO

MUSTAFA ABID . MUNIZ ABAN .. MIHAD ENVER . HAIM~ ZEHRA AIA ZLATKA

MAGBULA RAGIB TIFA SEVLA

AMELA

SENADA

22

23

MELlSA NEVRESl' ZUMRA ')lo SALI HA ')lo MEVLlSAi3A SAFET ZLATKA EMINA : EEF ')lo KASIM MUBINA~ DEVAHIRA ISMET ~ MIHRET~ SMAJa ')lo HAFA ~ RAMIZA~ RAMIZ ')lo TIFA FERID ~ AZEM FUAD ENVER SALlH
')lo ')lo ')lo ')lo

DEDO - Hamida udata u Mustajbaie za adiki Briu Fatima udata u selo Mahoje za Muhi Sinana Hamida udata u selo Stipovie za ehaji Hasu Hatida udata u selo Lovnicu za Bajramovi Hata udata u selo Vikovie Kada udata u selo Bajvate za Fazli Ibrahima Merda udata u selo Mustajbaie za Vukovi Sulejmana Zlatka udata u selo Bajvate za Bjeli Abida Devahira udata u selo Sinanovie za Sinanovi Omera Tima udata u selo adie za Begi Omera Hasna udata u selo adie za Muji Muju Muharem odselio u Zavidovie

HASNA TIMA IBRAHIM OMER ZLATKA MUHAREM HAMIDA BEtO BRIO '-~ DEDO ----' IBRO BEGO DEVAHIRA MUHAMED MEHMED

Q-r-

~H~U~S_O~FA~T~I~M~A_t'i~~RA~~ID~ S_A_BI...,T HAMIDA JUSO HATIDA HAT A KADA ULAGA IBRAHIM EDHEM MERDA

~HA~S~IJA~ __ BEGa ~ FAJKA SABIT ')lo AMIR ZLATKA IS.MA : ASIR ~ SMAJa ~ EDHEM ~ HEDIJA IFETA
')lo

BEGa
- nije imao djece MEHO nije imao djece N.N. je Mehin brat kome ne znamo ime

24

25

...~
;:c ol
AHA IBRAHIM
c-

BEIR TlFA

O-

REKA FATIMA MEHMED DEHVA ZULEJHA

ENIZ IBRAHIM
MEDINA BEIR MUNIB

HASNA

ULFETA ZUMRA ZEINA ASIM

,..

,..

>-

,..

,..

ARIF - ulsa udata u selo Gostovi za ati Nuragu Isma udata u selo Sinanovie za Mahavac Hilmu Haima udata u selo Mustajbaie za Hasi Begu Rukija udata u selo adie za Muji Asima Hata udata u selo Lijevu za Husanovi Hazima erima udata u selo Mustajbaie za Hasi Ramu Hanifa udata u selo Mustajbaie za Hasi Osmana Tima udata u selo Gostovi za Zilki Muniba Halima udata u selo Mustajbaie za Hasi Kasima Safija udata u selo Krivaju za Pai Hamdu IBRAHIM Saliha udata u selo Bajvate za Fazlia Bekira aha udata u selo Gostovi za Jusupovi Aliju Tifa udata u selo Vikovie za Kovaevi Adema Raka udata u selo Lijevu za ijerki Haima Fatima udata u selo Mustajbaie za Hasi Ibrahima Dehva udata u selo Mustajbaie za Vukovi Hasiju Zulejha udata u selo Lijevu za Sinanovi Omera

SALI HA SEVDA

L.-..

SALI HA

NEDAD

,..

MEHMED

ISMA HATA

...~
tn

RUKIJA HACIMA

c0-

;:c

I ULSA
ARIF AHMET IBRAHIM

IBRAHIM CAIF HASAN OMER KASIM HAIM HANIFA TIMA CERIMA SAFIJA HALlMA

ESMA AIA ZIRAFETA RASIM ASIF CAIF

ISMA

MIRSADA

I ARIF

'--

,.. ZEJNIL NIJAZ IFETA

AHMET

I...I...I...-

,.. SALI HA VASVA

DEVAD SENA MESUD

,..
,..

MERSIHA SUVADA NASKA

REMZA
I

26

27

ZIJAD

>-

SENIJA >-

MEJRIA FAMILIJA MEHMED Duda udata u selo Bajvate za Buljubai Ibrahima Fatima udata u selo Mahoje za ustiAliju Musto nije imao djece Saliha udata u selo Krivaju za Mrkonji Sinana Hata udata u selo Krivaju za Mrkonji Begu Sala udata u Gostovi za Sulji Salku Aia udata u selo Mustajbaie za Vukovi Mahmuta Sinan poginuo u II svjetskom ratu HASAN Zulfa udata u Teanj Nefa udata u Teanj Dehva udata u Mustajbaie za Karajbi Begaru Brio odselio u Tujnicu kod Maglaja Adem odselio u Odak Zlata udata u Krivaju za Omerevi Ismeta ALIJA - Najla udata u selo Mustajbaie za Hasi Rasima MUJO Nije imao djece

IJ
m
~ ALIJA

r-

HASAN >SEAD MUBERA.

:HASAN

NAJLAI

CERIMA FATIMA >HUSO MEHMED>rr-

MUSTAF?' EKREM

SALIHA SINAN

HANIFA AZEMINA

IJ
:;o
m c....

J
MEHMED

FATIMA MUSTO HASAN

J
I
MEHMED

ZAHIR EDHEM AZEM SINAN ASIM CAZIM

>>-

FEHIM HASAN OSMAN JUSUF IDRIZ ESAD EDHEM

o.

>>>>-

U
rJ
m <MUJO

DUDA

AHMED

AHMET >IBRAHIM RABIJA

>>-

HATA

JASMIN RASIHA

J
ZULFA DL:EHVA NEFA

SALA AIA

::::~

NISVETA

RABIJA >-

>-

IJ m
<-

ZLATA UZEIR

JASM IN">. SENIJA SEFIKA FADILA MIHNET

J
HASAN

OSMAN EMIN

MUSTO ADEM BRIO

:;o ~

28

29

IBRAHIMA SENIJA ENESA FIKRETA;.. RASIM SALIM

r+-

FATlMA SEVDA EHZIJ~ AJKA SALIM SMAJO EDHEM SULJO HASIJA :

VUKOVIA FAMILIJA

HAVA ZULEJHA HASIJA MAHMUT

rI

EFIJA HASIJA RASMA RAZIJA SEFIR SEAD EFIK :

MAHMUT Hata udata u Perovie za Imamovi Ahmeta emka udata u Mustajbaie za Karajbi Sinana Rasma udata u selo Skroze za Jarevi Sinana Fatija udata u selo Stavke za Marui Nezira Zulejha udata u selo Kovae za Ibri Mehmeda Ha va udata u selo Kovae za Ibri N ezira Emina udata u selo Krajnjie za Krajnji Ragiba Fatima udata u selo Krajnjie za Krajnji Ismeta

..< C
A

MUSTAFA HATA RASIM MAHMUT SMAJO IBRAHIM MAHMUT EMKA JUNUZ SULEJMAN OSMAN ASIM RASMA FATIJA

FADILA ENIZ EJUB SMAIL : HASAN EMINA FATIJA ZIJAD HAKIJAf HAMDIJ IZUDIN FIKRET IBRAHIM. MUHIDIi'{ RAZA ZLATKA;' MIRSAD NAILA ZUHDIJ~ HAZIM AMIRA EFIKA SAMIR FADILA NAILA FATIMA

<

~ ~

...

ADEM HAMID FATIMA EMINA

>-

>-

30

31

EMINA ISMET SEMKA

>>-

ADIKIA FAMILIJA

BEGO - Dehva udata u selo Mustajbaie za Hasi Ibrahima - Zeina udata u Gostovi za Zilki Sinana - Saliha udata u selo adie BRlO - Semka udata u selo Mustajbaie za Mai Saliha - Emina udata u selo Gostovi za ati Nezira MAO - nije imao djece
SALI HA HAMDO MUJO ZEINA

>-

32

33

EMINA

2 '----'

HAJRIJ'j.. RASEMA

~ ~ ~

" < 0.,......----,

o

L-_-'

ASIR

BEGa
Duda udata u selo Stavke za Marui Salku Aia udata u selo Mustajbaie za Beu Hasia Hasna udata u selo Skroze za Skrozi Osmana Tifa udata u selo Mustajbaie za Hasi Brajku N efa udata u selo Sinanovie za Sinanovi Himzu Hazba udata u selo Mustajbaie za Pinji Izeta Zlatka udata u selo Vikovie za Vikovi Husu Sala udata u selo Skroze za Skrozi Rasima Bego odselio u Zagreb IBRAHIM - ehida udata u selo Karalie za Mrkaljevi Sinana

MIHRUDIN SAtiR JUSUF BENJO TIFA NEFA HUSO HAZBA HAVA

~ ~ ~ ~ ~ ~

NEZIR ~

DUDA

BEGO PAAN NEZIR SALKO ULAGA

FATIM? NEZlRA

OSMAN SAtiR AISA HASNA

JASMINA REMZIJA SABIN?

ZLATKA OSMAN SALA

ISMET

~ ~ ~
~.

AHMET - Mejra udata u selo Sinanovie za Sinanovi Husu - Haima udata u selo Mustajbaie za Mujanovi Saliha

HASAN~ SAL1H MINA SENA

c'---'-_--, 8 IBRAHIM EHIDA ~~--,----'

<

SEMSA ASIF AZRA SEDIJA

34

35

MUJANOVIA FAMILIJA :;:: :;:: <c m :::r:

ZAlM HADALlJA

c z ~ o < o- O

SAJMA

AHMET - Nesima udata u Zavidovie za Ramovi Envera HUSEIN

<-

:;:: o- c <:;:: z r

OMER MUSTAFA ALIJA RIFA

< Q

HANIFA

c c,

:;::
z
HASAN SALlH

RAMKA HUSO MEJRA SABIHA

Saliha udata u selo Skroze za Imamovi Ibrahima Duda udata u selo Gostovi za Jusupovi Osmana Rabija udata u selo Mustajbaie za Karajbi Hasana Nefa udata u selo Krivaju za Mrkonji Hasana Hanka udata u Zavidovie za Mrkonji aira Mevla udata u selo Majdan za Mehi Ibrahima HASAN Rarnka u data u Krivaju za Bajri Begu Sabiha udata u selo Mustajbaie za Karajbi Salku Hanifa udata u selo Mustajbaie za Cati Edhema Mejra udata u selo Mustajbaie za Karajbi Beira MUSTAFA - Rifa udata u selo Krivaju za Muratovi Arifa Omer nije imao djece, odselio u Zavidovie Alija nije imao djece, odselio uZavidovie

< Q :;::

c <-

MEVLA HAN KA NEFA RABIJA

>-

>-

< o.

c <-

:;::
MUSTAFA AHMET BEIR NESIMA BEGZADA SENAD

>-

HADALIJA Sajma udata u eher za Meki Zaim nije imao djece, poginuo u II svjetskom ratu

<

36

37

en ::o o
O DUDA MUSTAFA EMINA OSMAN MEHMED BEGa MUSTAFA HASAN RAMO HUSO NAIM RASEMA ZINETA

FATA HAJRA

HAJRUDIN ZUHDIJA AZEM

< O-

'--

I
L...'--

AZEMA HAM ZA ZULFER

SRGANOVIA FAMILIJA

MUSTAFA Emina udata u Mustajbaie za Hasi ulagu Bego nije imao djece Duda udata u Gostovi za Jusupovi Ismeta Rasema udata u selo Krivaju za Omerevi Begana Zineta udata u selo Krivaju za Buljubai Fehima

SENADA FATIMA ZINETA

:...i--

ASIM

AZEM

RASEMA
NAJLA RUKIJA

ASIMA

L..-

ABAN AZIR

JASMINA ULFETA

38

39

SABAHETA BEGAJETA SAJMA SEMIZ SEAD PAIJA EMSO SALlH HAIJA DEVAD SMAIL EDIN MERZUK MURIS

~
SALlH

iLr

m.

NAFA

SMAJO , SAKIB SEMIZ

MUSTAFA

MERHUNISA SENAD SENADA

Zehra udata u selo Lijevu za Halilevi Memu Ajka udata u selo Mustajbaie za Hasi Adema N afa udata u selo Mustajbaie za Mei Emina

SENADA BEGO BEGO SINAN ZEHRA FADIL SMAJO SALKO AJKA MEVLUDIN

SABAHUDIN FADIL

I-----AIR MUHIDIN ENISA SEDIJA

40

41

 SUVAD EMSIJA
EMSO
r-

IZET

SUVADA SENIJA
HAZBA HAMETA HAJRA

PINJIA FAMILIJA

HASO SALA TIMA IZET

,--

HAJRO HAJRUDIN
NEFA FATIMA AJKA ZUMRA

HUSO Sajma udata u selo Kovae za Halilovi Ramu Dehva udata u selo Vikovie za Pari Briu ulesma udata u selo Svinjanjicu za Begovi Jusu Sabiha udata u selo Stipovie za ehaji amila Paa udata u selo Vikovie za Jusi Brajku Mina udata u selo Gostovi za Jusupovi Semiza Tima udata u selo Vikovie za Kovaevi Muju Sala udata u selo Lijevu za Omeraevi ulagu Haso nije imao djece, poginuo u II svjetskom ratu Mina udata u selo Gostovi za Durakovi Salku Ibrahim nije imao djece

f
HAIM

DEHVA ULAGA NURAGA

HAIM ULO HIMZO ASIF ULESMA SABIHA PAA MINA

IBRAHIM

NURAGA AIF

SAJMA

...J:! ::r: c z en c...

(). O

~ ~ ~

NUSRET EFIK

FATEMA

NUSRETA

l..-

I
IBRAHIM

IBRAHIM RAMO MINA

MUNEVERA FADIL MUJO

42

43

LEGENDA KOJA NETO GOVORI O KLEKU U stara vremena srednjeg vijeka na brdu Gradac vie sela Hadia u Stogu postojao je grad tvrava u tom gradu je boravio kraljev sin sa svojom suprugom koja je bila trudna. Jednog dana supruga kraljevog sina je osjetila da joj se vrijeme poroditi, pa kae svome muu, da bi oni trebali ii u Maglaj gdje u to vrijeme joj se mogla pruiti ljekarska pomo. Kraljev sin i njegova supruga uzjau konje i krenu za Maglaj, kad su bili na Kleku negdje oko dananje kote 777 metara nadmorske visine, tu je supruga kraljevog sina osjetila poroajne bolove, sjahala sa konja i unula i bolovi su je prestali. uanje u narodu se zove kleanje, a kraljev sinje zatesao na bukvi sabljorn i rekao ova planina e se zvati Klek i oni su nastavili put prema Maglaju, preko inovia i doli na brdo Bliznu, supruga kraljevog sina tu se porodila i rodila dvojke, nije mogla doi do Maglaja, paje brdo Blizna po tome i dobila svoj naziv. Ovu priu autoru ovih tekstova je ispriao Hasi Adem zvani Oehan, a njemu je ovu priu ispriao Stevo Mrkaljevi iz Vozue.

.....
O
cl

.-

o::
(ADl

LOVIJl

ADILOVIA FAMILIJA

IBRO - Fatija udata u selo Ridale za Ridal ulagu Hasiba udata u selo Kuljane za Dafi Ramiz-a

44

45

r-,

=r

Ovako se nosile ene u stara vremena u ovom kraju

"I" .
i}

._4~_

,..

"'K

-~

,~.,

Slika ljudi slikan.ih 1937. godine na dovi uStaveima

-o <;j"

Stare ene ezdesetih godina

Ovako su se nosile djevojke do II svjetskog rata

48

49

Slike ljudi iz starih vremena ovog kraja

Ovakva je nonja djevojaka 60 tih godina

Nonja starih ena 2000. Godine

50

51

PORODICE KOJE SU SE ODSELILE IZ MUSTAJBAiA PORODICE KOJE SU DOSELILE U MUSTAJBAIE U posljednjih osamdeset godina iz Mustajbaia je odselilo i trajno napustilo ove prostore dvadeset i pet porodica. Neki su odselili traei bolje uslove ivota, a neki su odselili iz porodinih prilika. Ali bilo kako bili dvadeset i pet porodica je trajno napustilo prostore Mustajbaia. Razvijanjem industrije u Zavidoviima jedan dio porodica je naao zaposlenje u zavidovikim firmama i ustanovama i trajno se naselili u Zavidovie. A to su sljedee porodice: Mujanovi Omer, Mujanovi Alija, Hasi Muharem, Mujanovi Beir, Pinji Ramo, Mei Semiz, Adilovi Hasan i Vukovi Ibrahim. Ove porodice su trajno odselile iz Mustajbaia i ivjele u Zavidoviima. Neke porodice su odselile u druge gradove, ato su: Mejri Adem odselio u Odak, Mejri Brio odselio u Tujnicu kod Maglaja, Mujanovi Ibrahim odselio u Bajvate, Vukovi Mehmed zvani Spaho odselio u Zagreb i tamo je umro, Hasi Rasima Paaga odselio u Zagreb, Vukovi Hamid odselio u Skroze, Adilovi Avdo odselio u Kotorsko, Mujanovi Huso odselio u Kovae, Pinji Haso odselio u Odak, Hasi Safet odselio u Meevie, Hasi Ramiz odselio u Kovae, Hasi Fikret odselio u Kovae, Srganovi ahbaz odselio u Zavidovie, Hasi Hasan odselio u Zavidovie. Jedan dio porodica odselio jer su ih majke odnijele kao djecu, a to su porodice: Karajbii u Aliima, Karajbii u Meeviima, Srganovii u Karaliima i Vukovii u Meeviima.

Vremena su donosila nekakve bolje okolnosti u Mustajbaie, a to je rjeenje putne mree kroz selo, dobro rijeen nain vodosnabdij evanj a, povezanost Mustaj baia sa meukantonalnim putem Tuzla Zenica, a posebno ljepotu ovom kraju daje ista i ne zagaena rijeka Krivaja. To je razlog to se jedan dio porodica doselio u Mustajbaie, a to su,,:C~ti Edhem doselio iz Gostovia, Muji Asim doselio sa Sadia, Muji ulo doselio iz Meevia, Mulahusi Mehmed doselio sa Mahoja i Horozovi Ferid doselio iz Uljia. Porodica Imamovi Hamde j e porijeklom iz Mednika, a mati ga je donij ela kao dijete u Mustajbaie. Svi ovi ljudi su napravili kue i danas ive na prostoru Donjih Mustajbaia.

52

53

ROMSKa

NASELJE

MUSTAJBAII

U nizu sela Mustajbaia bilo je romsko selo Plane smjeteno na dananjim parcelama Plane. Selo je nosilo naziv Plane, a Plane se spominju samo na prostoru Mustajbaia, a Mustajbaiani su ih zvali Cigani. Romsko selo je bilo sastavni dio Mustajbaia. Kada bi nekog iz romskog sela upitali odakle je on bi odgovorio da je iz Mustajbaia. I svi ostali u dolini Krivaje su ih zvali Mustajbaiani. U romskom selu Mustajbaia ivjele su dvije familije koje su nosile prezimena Hasanovii i Bajrii. Bilo je to selo od petnaestak kua, a bavili su se obraivanjem zemlje, dranjem stoke i kalaisanjem posua. Posebno treba napomenuti da su imali svoj muziki sastav koji je svirao svirale i bubanj, a sastav su sainjavali Redo, Bajro i Osman i isti je svirao po svadbama i teferiima. Inae u doba turske uprave pjevaica je mogla biti ciganka, a kelnerica kranka jer po nekim vjerskim pravilima muslimanskim enama nisu bili dozvoljeni javni nastupi i prometni poslovi. Romska djeca su redovno pohaala kolsku nastavu sa ostalom djecom iz Mustajbaia. Pored svih napomena o Romima, romske ene, u narodu zvane ciganke, redovno su svakim danom hodale po selima doline rijeke Krivaje i prosile. Nije se mogao zamisliti dan, bez obzira na doba godine, a da kroz selo ne prou dvije tri ciganke koje prose. Od 1955.godine stanovnici romskog sela Mustajbaia poinju da se raseljavaju. Jedni se dobro snalaze u ivotu i odseljavaju u Zagreb. Meu njima je i Rasim Bajri koji se do te mjere obogatio bavei se proizvodnjom i prodajom suvenira da je imao dvije ene, kue u Zagrebu i na moru u Umagu. Prema informacijama dobijenim u razgovoru sa Omerom Huskiom, Esadom Bajriom i Nuragom Bajriom, Rasim Bajri je obavljao funkciju predsjednika Roma bive SFR Jugoslavije. Ostali Romi iz sela Mustajbaia odselili su se u Novo naselje, neki na Dragovac, a neki u Banovie, tako da 1962.godine nije ostala niti jedna romska porodica u seluMustajbaii. Time je zavrena epoha Roma u Mustajbaiima. 54

Na ovom prostoru je bilo smjeteno romska selo Mustajbaii.

55

GROBLJA U MUSTAJBAIIMA

Mustajbaii imaju etiri zajednika groblja, pet porodinih grobalja i tri usamljena groba. Postoji i naziv parcele Grobak to je dokaz da se na ovim prostorima ivjelo i prije dolaska turske uprave na ove prostore. Dodue, na parceli Grobak nema vidljivih nadgrobnih spomenika ali niko se nije ni bavio istraivanjima ovog prostora. Sam naziv parcele Grobak govori da je na tom mjestu bilo groblje u srednjem vijeku. Sljedea etiri zajednika groblja smjetena su: dva koja razdvaja put nalaze se u usjelinama i ona su ve popunjena. Alternativa za njihovo proirivanje su parcele Mei Nafe i Karajbi Abidajer se na ovim parcelama ve nalaze porodina groblja Karajbia i Meia. Tree zajedniko groblje nalazi se na parceli Grahovite. I ono je u dobroj mjeri popunjeno.

etvrto zajedniko groblje nalazi se na parceli Peruljice. Ovo groblje je formirano li ratu 1992.godine i veliine je 4 dunuma zemlje. Ovo groblje u Peruljicama je zajedniko za mjetane Mustajbaia i Donjih Kovaa.

Pored. ova etiri zajednika groblja u Mustajbaiima se nalazi i pet porodinih grobalja, a to su: porodino groblje Usjeline porodice Karajbi porodino groblje Usjeline porodice Meia porodino groblje Zabarica porodice Adilovia porodino groblje Zabarica porodice Mujanovia porodino groblje Voe porodice atia U Mustajbaiima postoje i tri samostalna groba. Jedan od tih samostalnih grobova nalazi se u Maloj Bari na parceli Karajbi Beira i tu je sahranjena neka ena iz porodice Mujanovia. Drugi samostalni grob nalazi se na parceli Grahovite, vlasnitvo Karajbi Omera i na tom grobu su bili niani vii od jednog metra, ali nema nikakvih podataka ko je tu sahranj en.

56

57

o ovom grobu i nianima bilo je rijei kada sam pisao o istorijskim spomenicima u Mustajbaiima. Trei samostalni grob nalazi se na parceli Brdo, te takoe nema podataka ko je tu sahranjen. I o ovom grobu sam pisao kada je bilo rijei o istorijskim spomenicima u Mustajbaiima. Vano je napomenuti jedan podatak. Vlasnik parcele Brdo, Hasi Hilmo jedne prilike je orao parcelu i izorao etvrtaste komade kamene sedre, te kad je to mjesto dobro pregledao i vidljivi su zidovi grobnice i pretpostavka je da je ta grobnica iz srednjeg vijeka. Poto po islamskim obiajima nije dozvoljeno da se zidaju grobnice to navodi na razmiljanje da je grobnica na parceli Brdo u Mustajbaiima iz vremena prije dolaska turske uprave na ove prostore. Pored etiri zajednika groblja, pet porodinih i tri samostalna groba u selu Mustajbaiima postoji i romsko groblje, a u narodu ga zovu ciganjsko groblje.

Veoma je vano da je na prostoru Mustajbaia bilo jedno romsko ciganjsko selo koje je jednako staro kao i Mustajbaii. Ovo selo je raseljeno, a posljednja romska porodica iselila se 1962.godine iza kojih je ostalo groblje smjeteno izmeu Zabarica i sela Mustajbaia. Ovo groblje je zaraslo u ikaru tako da se ne moe ni primijetiti da postoji.

Na oznaenom mjestu smjeteno je naputeno romska groblje.

58

59

VJERSKI OBJEKTI U MUSTAJBAIIMA Dolaskom turske uprave na ove prostore i uspostavljanjem vojne vlasti pristupilo se islamizaciji autohtonog naroda. U to vrijeme vailo je pravilo: "Ko vlada prostorom, njegova je vjera!" Da bi se stvorili us lovi za vjerske obrede prvo je odreen pros~or za obavljanje vjerskih obreda na otvorenom. Taj prostor Je bIO kod kue Karajbi Kasima. Takav prostor gdje su se obavljali vjerski obredi i vjerska okupljanja u narodu se zvao musala ili dovite. Na tom prostoru je bila prva musala ili dovite od ua rijeke Krivaje u rjeku Bosnu do Vozue. Pedesetak metara zapadno od tog prostora napravljen je prvi mekt~b u dolini rijeke Krivaje do Vozue. Na tom mjestu je postojao mekteb od druge polovine 18. stoljea pa sve do pokretanja usjele 1906.godine kada se mekteb prenosti na Ku~ie, a to je zapadni dio Mustajbaia. Parcela na kojoj je bio lociran mekteb do pokretanja usjele 1906.godine i danas nosi na~iv u katastarskim knjigama Mekteb. Poslije pokretanja usjele u Mustajbaiima izmjetenje mekteb na Kuie, a to je zapadni dio Mustajbaia i slui u svrhu vjerskih obreda i vjerske nastave sve do 1950.godine kada je napravljen novi mekteb na prostoru Ravna Nj iva.

Lokaciju za novi mekteb je dao Hasi Beir zvani Beo. Ovaj mekteb, napravljen 1950.godine slui sve do 1992.godine kada je na njegovom mjestu je napravljen najnoviji mekteb sa svim prateim prostorijama: abdesthanom, gasulhanom, uionicom za vjersku nastavu, kancelarijom za imama i naravno prostor za obavljanje dnevnih namaza. Ovaj najnoviji mekteb u Mustajbaiima je zavren 2001.godine.

Ovaj mekteb u Mustajbaiima je uraen 2001. godine

Poslije pokretanja usjele 1906.godine u Mustajbaiima, musala ili dovite je prebaena na parcele zvane "Ograde" u zapadnom dijelu Mustajbaia kod dananje kue Hasi Hase.
Ovaj mekteb je napravljen 1950. godine

60

61

U prilog ovoj konstataciji da je u Mustajbaiima u drugoj polovini 18. stoljea postojao mekteb govori i knjiga Jusufa Mujkia "Zavidovii kroz istoriju" na strani 37. pod nazivom "kolstvo za vrijeme turske uprave". Sljedei vjerski objekat koji je od zajednikog interesa je damija u Krajniima koja je od svoje izgradnje u vrijeme turske uprave bila zajednika damija za mustajbaika, krivajska i mahovska sela. Da je ova damija uraena u vrijeme turske uprave govori podatak daje svu aktivnost oko izgradnje damije u Krajniima vodio Beir (Haso) Hasi, muhtar iz vremena turske uprave. Drugi podatak govori da je damija u Krajniima postojala prije dolaska austro ugarske uprave, a o tome govore topografske karte koje su raene odmah po njenom dolasku.

Nova damija u Krajniima Stara damija u Krajniima

62

63

Mekteb U Krajniimanavodi na razmiljanje daje uraen poslije izrade topografskih karti koje je radila Austro ugarska po svom dolasku na ove prostore jer ga nije bilo na tim kartama koje su izale 1882.godine. I taj podatak da je mekteb u Krajniima uraen odmah po dolasku austro ugarske uprave na ove prostore govori konstatacija data u knjizi Jusufa Mujkia "Zavidovii kroz istoriju" na strani 47. pod naslovom "Kulturno obrazovni objekti".

Stari mekteb u Krajniima kod damije

Nian prvog imama-hode Krajnike damije koji se zove Mulahusi Salko iz sela Mahoja

Do 1948.godine kada mekteb u Krajniima slui kao etverorazredna kola. kolska nastava se u njemu odrava sve do 1954.godine kada je napravljena kola na Breziku i kola u Kovaima 1950.godine. Zbog udaljenosti sela Vikovia i Skroza mjetani ova dva sela dolaze do zakljuka da se u selu Vikovii na parceli Oralje

64

65

napravi damija i mekteb za vjersku nastavu. Ideja o izgradnji damije u Vikoviimarealizovanaje 1900.godine.

Ovi niani su jednog od imama Vikovike damije

Vikovika Damija

Odmah mekteba damije Vikovia

poslije izgradnje damije pristupilo se izgradnji i isti je zavren 1905.godine. Konstatacija o gradnji i mekteba u Vikoviima tvrdnja je starijih ljudi iz Pari Aira i Pari Junuza.

66

67

o sakralnim objektima na prostoru Oralja zabiljeeno je u knjizi Jusufa Mujkia "Zavidovii kroz istoriju" pod naslovom "Kulturne i obrazovne institucije za vrijeme austro ugarske uprave" na strani 206. Izgradnjom damije i mekteba u Vikoviima zavrava se proces izgradnje vjerskih objekata u vremenu turske i austro ugarske uprave. Imami koji su obavljali vjerske obrede u Vikovikoj damiji i mektebu su: Marui Husejin, Pari Arif, Pari Air, Pari aif i Marui Asim. U vjerskim objektima se pored vjerskog sadraja opismenjavalo stanovnitvo. Tako je 1945.godine bio organizovan analfabetski teaj u mektebu za novo selo Mustajbaie koji je vodio Srganovi Mehmed, a u kui Mejri Ahmeta teaj je vodio Vukovi Junuz za staro selo Mustajbaie.

MEKTEB U SKROZAMA

Mekteb u Skrozama je napravljen odmah poslije II svjetskog rata i zbog dotrajalosti napravljen je novi mekteb, kome je dograena munara tako da ovaj mekteb sa munaromje prerastao u damiju. Imami koji su obavljali vjerske obrede i mektebsku nastavu u Skrozama su: Marui Husein, Pari Arif, Marui Mehmed, Pari aif i Marui Asim. Prema evidenciji porodinog dosijea imama, Asima Maruia zabiljeeno je daje iz porodice Maruia u svakoj generaciji bio po jedan imam koji je obuavao djecu vjerskim obredima po kuama. Evidencija porodinog dosijea Maruia stara je unazad 300 godina.

Damija u Skrozama

68

69

IMAMI HODE U MUSTAJBAIIMA

U vrijeme turske uprave uraena je damija na parceli Lanite u Krajniima za potrebe vjerskih obreda i vjerske nastave za mustajbaika, krivajska i mahovska sela. Postojanjem damije postojali su imami koji su obavljali vjerske obrede, pa su se od tada poeli voditi nekakvi podaci o imamima i hodama u krajnjikoj damiji. Imami
li kraj njikoj

damiji bili su:

od izgradnje do 1894.godine imam Mulahusi Salko iz Mahoja od 1894. 1898.godine Vukovi Mahmut iz Mustajbaia od 1898. 1944.godine Vukovi Smajo iz Mustajbaia od 1944. 1954.godine Vukovi Ibrahim iz Mustajbaia od 1954. 1972.godine Omerovi Hasan iz Laza Hajderovii od 1972. 1974.godine Ahmi Eniz iz Krevina od 1974. 1981.godine Kadri Raid iz Kuljana Hajderovii U 1981.godini etiri mjeseca vjerske obrede obavljao Hasandedi Hivzija iz Tuzle

Vukovi Mahmuta Smajo jedan od imama-hoda iz Mustajbaia

70

71

MUTEVELIJE IZ MUSTAJBAIA U KRIVAJSKOJ DAMIJI Za vrijeme turske uprave damije su graene u gradovima i u mjestima koja obuhvataju nekoliko sela. Jedna od takvih damija napravljenaje u Krajniima i obuhvatalaje sela Skroze, Vikovie, Mustajbaie, Krajnjie, Braljevine, Lug, Memie i sva mahovska sela. U to vrijeme muhtar za Mustajbaie, Vikovie i Skroze bio je Beir Hasi iz sela Mustajbaia, tada izuzetno cijenjen i potovan ovjek. U selu Mahoje bio je tada jako ueni i uvaeni hoda Mulahusi Salko. Ova dva ovjeka: Hasi Beir, muhtar iz Mustajbaia, Mulahusi Saiko, hoda iz Mahoja vodili su svu aktivnost oko lokacije i izgradnje damije u Krajniima. Tu se vodilo rauna da damija bude na pogodnom mjestu za sva sela i njihova je odluka bila da se damija gradi na parceli Lanite u Krajniima. Kadaje damija napravljena, odnosno izgraena njen prvi imam bio je Mulahusi Salko iz sela Mahoja. Prvi mutevelija krajnike damije bio je Beir Hasi, muhtar iz Mustajbaia. Za vrijeme turske uprave najnia stepenica lokalne uprave bio je demat, a demat je bio kao dananja opina tako da su administrativnom podjelom pod demat Krivaja ulazila sela: Bajvati, Gostovi Pravoslavni, Gostovi Turski, Mahoje, Krivaja, Mustajbaii, Miljevii i Vozua. Mutevelija u dematu je bio kao naelnik opine. Mutevelije u dematu su bili: Beir Hasi Beir Karajbi Salih Karajbi Mustafa Srganovi Sva etiri mutevelija krivajske damije su iz sela Mustajbaia. I to govori koliko je selo Mustajbaii imalo ugleda nad ostalim selima.

Povremeno je dolazio obavljati vjerske obrede i Trepo Osman dok nije 1981.godine doao imam amdi Esed iz Krevina. U Mustajbaiima je bilo imama hoda koji su ponekad mijenjali imame u krajnjikoj damiji, a to je Vukovi Rasim kojije roen u Mustajbaiima gdje je i ivio. U Mustajbaiima je t~koe roen imam Srganovi Mehmed, a radio je kao imam u Sljiviima kod Vozue i Jelakama kod Careve uprije. Dunost imama u Mahoju je obavljao Hasi Amer iz Mustajbaia. On je dunost imama napustio i zaposlio se u Italiji 2000.godine. Travniku medresu su zavrili Mei Merzuk i Vukovi Admir i nastavili su studirati teologiju, Mei Merzuk u Damasku Sirija, a Vukovi Admir u Londonu Engleska. Poslije njih Teoloku srednju kolu u Travniku zavrio je Mei Muriz. Iz ovih podataka se moe zakljuiti da se vjerskom odgoju na ovom prostoru oduvijek pri davao veliki znaaj.

72

73

~ivajska. d~mijaje'prva damija tog vremena na lijevoj strani rNek~. Krivaje od njenog ua do sela Jelaaka kod Careve
uprije.

IZGRADNJA DAMIJE U KOVAIMA

~a .v~ijeme .turske uprave organizovane su manje teritorijalne jedinice koje .su ~e zv~le .d~emati. Dolaskom austro-ugarske upr~ve o~e tentonJalne jedinice su ostale iste samo to su d bil naziv operne. o Ie

Od vremena izgradnje kole u Kovaima, izgradnjom zemljoradnike zadruge, a kasnije izgradnjom sportske dvorane, ambulante i doma u Kovaima, Kovai postaju nekakav centar kroz koji dnevno proe po tri hiljade graana ovog kraja, paje zbog toga i prije rata na par godina bilo ideja da bi u Kovaima trebalo napraviti jednu damiju veeg kapaciteta. Ova ideja se vrtila u glavama dobrih vjernika ovog kraja. Da bi se ova ideja provela u djelo trebalo je pronai pogodnu lokaciju za damiju u Kovaima. Takvih lokacija u Kovaima je vrlo malo pogodnih za ovakve objekte kao to je damija. Dok se nije dolo na ideju da je najpogodniji ovaj teren gdje je damija izgraena. Poto je taj teren bio vlasnitvo mjesne zajednice trebalo je vidjeti na koji nain ovaj plac izuzeti od mjesne zajednice Kovaa. Za izuzimanje placa za damiju u Kovaima mora se odati priznanje Hasi Hazimu, Ibri Mehmedu, hadiji iz Kovaa, Karajbi Muji, hadiji iz Mustajbaia, Hasi Begi, hadiji iz Mustajbaia i Dubravac Ademu iz Kovaa. Zaslugom ovih ljudi dolo se do placa za damiju u Kovaima i prilo se rjeavanju i pribavljanju projektno tehnike dokumentacije. Projekat za damiju je obezbijeen prije rata, I 992.godine. Zasluge za pribavljanje projekta pripadaju Dubravac Ademu. Dalje se prilo pribavljanju ostalih dokumenata kao to su: vodoprivredna saglasnost, sanitarna saglasnost i urbanistika saglasnost. Kada su sve ove saglasnosti pribavljene dalje se traila graevinska dozvola. Zasluge za pribavljanje saglasnosti i graevinske dozvole pripadaju: Hasi Begi, hadiji iz Mustajbaia, Ibri Mehmedu, hadiji iz Kovaa, Dubravac Ademu iz Kovaa i Hamdiji Diniu. Poto se dobila graevinska dozvola za gradnju damije u Kovaima imenovanje graevinski odbor:

74

75

Hasi Bego, predsjednik Karajbi Mujo, lan Hasi Hazim, lan Sead Mei, lan Hasi air, lan Hasi Salko, lan Ibri Mehmed, lan Dubravac Adem, lan Bukvi Mustafa, lan Hrki Haso, lan Halilovi Omer, lan Dini Senad, lan Dini Hamdija, lan Za predsjednika graevinskog odbora imenovanje Hasi Bego, a glavni blagajnik i knjigovoa bio je Hamdija Dini, a ostali lanovi graevinskog odbora su blagajnici na terenu, ali se sve knjiilo kod Dini Hamdije, glavnog blagajnika. Ovaj odbor je imenovao nadzornog organa za gradnju damije, Veli Milija, opinskog graevinskog inspektora. Poslije imenovanja graevinskog odbora i nadzornog organa za gradnju damije u Kovaima krenulo se u nabavku sredstava i materijala. Kada su radovi krenuli i temelj bio uraen, zbog zauzetosti i svojih poslova, na svoj lini zahtjev iz graevinskog odbora su izali: Karajbi Mujo, hadija iz Mustajbaia i Hazim Hasi, tako da je odbor nastavio sa radom u okmjenom sastavu, ali su radovi ili vrlo dobro. Cigla za damiju je kupljena u eljezari Zenica. Saglasnost za kupovinu ove cigle dao je nadzorni organ. Tesarske radove uz pomo dobrovoljnog rada mjetana, za temelj, stubove i vijence i kupole radio je Bratanovi Mehmed iz Hrkia i Hasi Edhem iz Mustajbaia. Armirake radove temelja i stubova i kupola uradio je Heldovac Salko iz Rujnice. Beton i trokove pumpe za betoniranje kupole i gornje ploe donirao je Karajbi Muniz, privatni poduzetnik iz Mustajbaia.

Prozore za damiju je radio Bukvi Mustafa, privatni stolar iz Kovaa. Pokretna vrata za uionicu je radio Karajbi Ahmet, elektro instalacije u damiji je radio Ibri Hako, privatni elektroinstalater. Limarske radove na damiji su radili: Pari Azem i Humki Bego, vrsni limari zaposleni u Krivaji Zavidovii. Regulaciju potoka od asfalta do korita rijeke Krivaje radilo je Komunalno preduzee Radnik iz Zavidovia. Donaciju za regulaciju potoka od asfalta do korita rijeke Krivaje donirala je Vodoprivreda BiH u vrijednosti od 42 000 KM. Zasluge za ovu donaciju pripadaju tadanjem ministru za vodoprivredu i umarstvo Zeniko dobojskog kantona, Azemu Mustafiu iz Zavidovia. Munara je povjerena privatnom graevinskom poduzetniku, specijalisti za gradnju munara Kruki Muharemu iz Tenja. Mimber je radila IP Krivaja, Radna organizacija Namjetaj IV, a majstori su bili: Cati Ahmet iz Gostovia i abanovi Izet iz Skroza. Zahvalnost za izradu mimbera treba odati generalnom direktoru IP Krivaja, Himzi Husiu iz Zavidovia. Lehve u duborezu od drveta radio je Lepara Efendija Semin iz Hercegovine. Pored ovih majstora i izvoaa radova vano je napomenuti nekoliko krupnih donatora kao to su: Doboj putevi - visina donacije 6200 KM, Privredna komora Zeniko dobojskog kantona 12000 KM, Kuvajtski komitet 11 100 KM, Opina Zavidovii 3000 KM, Porobi Edin usluge u prijevozu od 1000 KM, Porobi Nusret usluge u prijevozu od 1000 KM. Vano je napomenuti da je IP Krivaja donirala za potrebe damije u Kovaima 200 m' ljunka, jedan kamion stare grae, iznajmila vodootporne ploe za betoniranje temelja i kompresor (vibrator), donirala pet stolova i dvadeset stolica. Za ovo sve priznanje pripada IP Krivaji iz Zavidovia i njenom generalnom direktoru u to vrijeme Latifu ehajiu. U toku gradnje iz odbora za gradnju damije u Kovaima svojom

76

77

DRUMOVI, LAE I PJEAKI PUTEVI U MUSTAJBArIMA voljom izaao je Hasi air, a zbog smrti odbor za gradnju je oslabljen za dva lana, i to: Ibri Mehmed, hadija iz Kovaa i Halilovi Omer iz Kovaa. Umjesto njih u odbor su imenovani: Hrki Ibrahim iz Kovaa i Rami eval iz Hrkia. Jedan lan odbora za gradnju damije u Kovaima, Dini Senad, otkako je imenovan nije se ukljuivao u rad odbora. Gradnja damije je zapoeta 1996.godine. Izgradnja munare je poela u aprilu, a zavrena ujulu 2002.godine. Fasadu je radio Kovaevi Edin sa svojom grupom. I prije dolaska turske uprave na ove prostore stanovnitvo ovog podruja bilo je vezano za planinu Klek kao glavni izvor za: grau, ugalj i drvo za ogrijev. -Graa je sluila za gradnju kua i gospodarske objekte. Ugalj za kovake radnj e za izradu i popravku alata. .Ogrijevno drvo za domainstva izagrijavanje prostorija. Zato nije udo to je drum vodio od sela Mustajbaia preko Lokve i Stupa, pravac Mahoje i dalje do etinarskih uma Buretine i Veloa. Ovaj je put bio drumska veza sa Mahojem i preko Dugih Njiva do Bajvata i drugih gostovikih sela. Pored ovoga puta bio je i put koji je vodio istono od Mustajbaia preko Abidovia Kleka za Mahoje . Sljedei pjeaki putkojije vodio od Mustajbaiajuno preko Kopine Ravne, dalje Oraik za Bee i Bajvate i druga gostovika sela . Sljedei put kojije iao istono od Mustajbaia preko usjele u Krajnjie i ostalakrivajska sela i dalje do Vozue . Zapadno od Mustajbaia vodio je put preko Vikovia i Skroza do Zavidovia i Potkleja . Bio je i pjeaki put koji je povezivao Vikovie, Skroze i Potkleje sa Mustajbaiima . Putevi koji su povezivali Mustajbaie sa inovikim selima Hrkiima, icima i Kovaima imali su vie pravaca, a svi su vodili preko rijeke Krivaje i dalje. Tako je vodio put od Mustajbaia niz Ravne, Bregove i Davulije prema dananjem hrkikom mlinu, a kod mlina je bio prelaz preko rijeke Krivaje za pjeake i zaprena kola i taj put je vodio preko Hrkia i Ziaka za Perovie.

Nedovrena damija u Kovaima

78

79

 Isto tako je vodio put od Mustajbaia preko parcela Paluak, Bregova i Davulija do lae kod hrkikog mlina. Za prijevoz laom bio je zaduen mlinar. Laom se sluilo kada se nije mogla gaziti Krivaja zbog hladnoe i kada nadoe vea voda . Sljedei put je vodio od Mustajbaia niz potok i Bare dalje preko Marinkinog Brijega i Voa do Luka u pravcu potoka Kuvelja na desnoj strani rijeke Krivaje. Tu se preko Krivaje prelazilo pjeke i zaprenim kolima.

.Po dolasku austro ugarske uprave i razvojem drvne industrije u Zavidoviima je uraen drumski put Zavidovii preko Vuijaka, Skroza, Vikovia, Mustajbaia, Krajnjia, Krivaje i Memia za Tuzlu i Pain Konak. Ovaj put je uraen 1912.godine. .Izgradnjom drvopreraivakih kapaciteta uraena je pruga dolinom rijeke Krivaje od Zavidovia do Dubonice 1900.godine. Prugaje napravljena za jednu godinu. Odravanje puteva i drumova bila je obaveza naroda ovog kraja. Svaki mjetanin je imao obavezu odraditi svake godine jedan odreen broj dana za odravanje puteva i drumova. Obavezu za odravanje puteva i drumova imali su uenici mektebske nastave svaki zadnji dan u sedmici. Tako su se odravali drumovi u tadanje vrijeme. Ovakva praksa odravanja puteva i drumova bilaje i u drugim mjestima. Ovakvi drumovi, putevi, gazovi i amci su bili u funkciji sve dok nisu uraeni modemijj putevi 1970.godine. Lae su prestale prevoziti putnike preko rijeke Krivaje 1950.godine kada je napravljena prva iana uprija na Popovcu koja je povezivala lijevu i desnu obalu rijeke Krivaje izmeu Mustajbaia i Kovaa.

Ovako se prelazila preko rijeke Krivaje, jer nije bilo mostova preko rijeke Krivaje u Mustajbaiima

Sljedei put je vodio od Mustajbaia niz Bare, Jusinu njivu do lae u pravcu dananje damije u Kovaima. Ovaj pravac je bio najprometniji za pjeake radi mlina i veze sa inovikim selima. Za prevozje bio zaduen trgovac kojije radio u duanu Vukovi Ibrahima koji je drao prodavnicu u kui Mehe Baia. Kasnije je trgovinu drao Meho Bai i oni su bili zadueni za prevoZ laom.

80

81

IZGRADNJA IANE UPRIJE NA POPOVCU U MUSTAJBAIIMA

Dolaskom austro ugarske uprave 1878.godine uZavidoviima se otvaraju firme za preradu drveta i izgradnjom eljeznike pruge dolinom rijeke Krivaje 1900.godine dolazi do povoljnih uslova za komunikaciju ovog naroda u dolini rijeke Krivaje, imajui u vidu da je u to vrijeme bila u prometu pruga od Broda do Sarajeva. Ovim prugama narod ovog krajaje bio povezan sa svijetom. Ali sve veze od sela Mustajbaia sa prugom su bile uslovljene amcima i gazovima. Trebalo je punih pedeset godina od izgradnje pruge dolinom rijeke Krivaje da doe do izgradnje iane uprije. Prva ideja o izgradnji iane uprije je potekla od vodeih ljudi u Mustajbaiima Vukovi Nezira, Hasi Juse zvanog Maliovi i Pinji Haima. Tada je odbornik bio Haim ahtarevi za sela Mustajbaie, Vikovie i Skroze. Haim ahtarevi je tada bio naelnik opine Zavidovii. Njegovim autoritetom su obezbijeena sredstva na nivou opine Zavidovii da se izgrade dvije iane uprije na rijeci Krivaji u Mustajbaiima, na mjestu zvanom Popovac. Godinu dana kasnije je izgraena uprija u Skrozama. Ove dvije iane uprije su bile prve izgraene od Zavidovia do Vozue. Dodatni razlog izgradnje iane uprije u Mustajbaiima je izgradnja i otvaranje osnovne kole u Kovaima. Dodatni razlog je i to su se radnici prevozili u tri smjene eljeznicom dolinom rijeke Krivaje. U to vrijeme putniki vozje iao dolinom rijeke Krivaje tri puta od Zavidovia do Olova i tri puta od Olova do Zavidovia. Naravno daje red vonje od Olova do Zavidovia bio prilagoen prema potrebama rada u tri smjene u Krivajinim firmama za preradu drveta. Sve pripreme i nabavka materijala za gradnju uprije u Mustajbaiimaje ila preko Vukovi Nezira, Hasi Juse i Pinji Haima. Poslije nabavke materijala: sajli, drvene

grae, daske, cementa i ljunka prilo se izgradnji iane uprije na Popovcu u Mustajbaiima. Majstorski dio poslaje povjeren Hasi Jusi zvanom Malievi, Pinji Haimu, Vukovi Sulejmanu zvanom Smai, Vukovi Osmanu zvanom Hudera i Hasi Raidu zvanom Burda. Zemljani radovi i betoniranje je uraeno akcijom mjetana sela Mustajbaia. Za zatezanje sajli u to doba nije bilo sailunga pa je taj dio pao u zadatak Hasi Jusi zvanom Malievi, Pinji Haimu, Vukovi Sulejmanu zvanom Smai, Vukovi Osmanu zvanom Hudera i Hasi Raidu zvanom Burda. Ovi majstori su uz pomo drvenih valjaka konstruisali pri stroj sa kojim su zategnuli sajle, da je to bilo pravo remek djelo u tadanje vrijeme. iana uprija je zapoeta i zavrena 1950.godine. Ovom ianom uprijom su se sluili i stanovnici krivajskih sela jer tada nije bilo iara ni mosta na Krivaji i Breziku, a u to vrijeme ni voz kojije prevozio putnike nije stajao na Breziku. Izgradnjom iane uprije na Popovcu u Mustajbaiima prestalo je koritenje laa i amaca za prijelaz preko rijeke Krivaje.

iana uprija na Popovcu u Mustajbaiima

82

83

IZGRADNJA NOVE IANE UPRIJE NA LUKAMA U MUSTAJBAIIMA

Izgradnjom zemljoradnike zadruge u Kovaima i promovisanje estogodinje kole u osmogodinju Kovai postaju nekakvo sredite ovoga prostora doline rijeke Krivaje. U svrhu toga namee se potreba za boljom i pristupanijom ianom uprijom preko rijeke Krivaje izmeu Mustajbaia i Kovaa,jer je iana uprija na Popovcu postala nepristupana. Stvorila se ideja u narodu da se napravi nova iana uprija na Lukama. To je na mjestu dananjeg mosta u Kovaima. Nakon svestrane rasprave graana sela Vikovia i Mustajbaia ideju o izradi iane uprije u Lukama je trebalo sprovesti u djelo, a to je prii rjeavanju imovinsko pravnih odnosa za lokaciju gdje e biti budua iana uprija. Tada je bio odbornik za Vikovie, Mustajbaie i Skroze u Vijeu Opine Zavidovii Mujo Karajbi. Kao odbornik onje trebao da rijei imovinsko pravne odnose i da iznae sredstva za nabavku sajli, daske i cementa i dvije nosee konstrukcije na jednoj i na drugoj strani rijeke Krivaje. Karajbi Muji u tom poslu su pomagali Pinji Haim i Mujanovi Huso. Uz dobru asistenciju Karajbi Muje, Pinji Haima i Mujanovi Huse rijeeni su imovinsko pravni odnosi i nabavljen sav potreban materijal, a mjetani sela Mustajbaia i Vikovia su obezbijedili ljunak i radnu snagu. Majstorski dio posla je povjeren Hasi Jusi zvanom Malievi, Vukovi Sulejmanu zvanom Smai, Vukovi Osmanu zvanom Hudera i Mujanovi Husi. Poto je nabavljen sav materijal za gradnju iane uprije u Lukama prilo se radovima na iskopu temelja za noseu konstrukciju i temelja za ankerisanje sajli najednoj i na drugoj strani rijeke Krivaje. Poslije iskopa ovih temelja prilo se betoniranju temelja noseih konstrukcija i noseih ankera za sajlu. Poslije betoniranja temelja trebalo je ekati mjesec dana da se beton osui. Kada se beton osuio prilo se zatezanju sajli.

Kod zatezanja sajli na ovoj ianoj upriji posuenje sajlcug iz Krivajine tvornice opreme ikadaje sajla uredno zategnuta prilo se redanju dasaka. Taj dio redanja daske je zavren za jedan vikend. I tako je napravljena iana uprija na Lukama u ljeto 1964. godine. Izradom nove, ire iane uprije na Lukama ljudi su prelazili preko te uprije sa natovarenim konjima. Tako je ova uprija bila na usluzi narodu ovog kraja sve do jeseni, odnosno 07.10.1984. godine kada je, poslije jakih kia, vodostaj rijeke Krivaje bio toliki da je nosila vrbe i topole i tada je odnijela i ianu upriju na Lukama u Mustajbaiima. I tako je prolo vrijeme ianih uprija na rijeci Krivaji izmeu Mustajbaia i Kovaa.

Popravka iane uprije na Lukama u Mustajbaiima.

84

85

DIZANJE PRUGE DOLINOM RIJEKE KRIVAJE

U vremenu od 1965. godine drava je iz ekonomskih razloga ukidala nerentabilne pruge koje su pripadale dravnoj eljeznici. Najvie su dolazile na udar uskotrane pruge jer su one mahom bile sve nerentabilne i to je bio razlog to je dravna eljeznica bila nerentabilna u tadanjoj dravi Jugoslaviji. I zbog toga je dola na udar i uskotrana pruga dolinom rijeke Krivaje od Zavidovia do Olova. Ovom prugom su se prevozili putnici i roba, a najvie je pravila usluge drvnoj industriji Krivaje iz Zavidovia prevozei oblovinu za potrebe Krivajine pilane. Ali sve u svemu ova pruga je svrstana u red nerentabilnih pruga koje su pripadale dravnoj eljeznici, pa su tako odlukom Direkcije dravnih eljeznica za Bosnu i Hercegovinu pruga Zavidovii Olovo, vagoni i maine su predati na upravljanje IP "Krivaji" iz Zavidovia da vri prevoz putnika i roba prugom doline rijeke Krivaje od Zavidovia do Olova. Osoblje zaposleno na toj pruzi Zavidovii Olovo je jednim dijelom rasporeeno na prugu Doboj Sarajevo, a jedan dio je ostao na pruzi Zavidovii Olovo i tako se pripojili Krivaji. Tako da je pruga Zavidovii Olovo radila jo dvije godine ali kao Krivajina eljeznica. Krivajina eljeznica je radila do 1972.godine kada je dolo do dizanja pruge od Zavidovia prema Olovu, pa je te 1972.godine dignuta pruga od Zavidovia do Kovaa. Te godine je poela izgradnja puta Zavidovii Kovai, a izvoa radova je bila sarajevska firrna "Bosna putevi". Ova firrna je pristupila odmah izgradnji trase od Zavidovia do Kovaa. Tom trasom je tadanj i "Prevoz putnika" svojim autobusima prevozio radnike sa posla i na posao i tako je dignuta pruga od Zavidovia do Olova.

86

87

IZGRADNJA PUTA 4 KM VIKOVII MUSTAJBAII

Odlukom Direkcije za eljeznice u BiH od 1965.godine da se pristupi planskom ukidanju nerentabilnih pruga u tadanjoj dravi Jugoslaviji i ukinuta je pruga Zavidovii Olovo koja je tada pripadala sistemu dravnih eljeznica. Tema o dizanju pruge Zavidovii Olovo je bila prisutna na ovim prostorima punih sedam godina. Ova tema je bila prisutna i na javnim sredstvima informisanja. Ovakve teme u narodu su navodile ljude sa prostora doline rijeke Krivaje da razmisle kako pristupiti ovom problemu i kako rijeiti problem komunikacije dolinom rijeke Krivaje. Problem uskotranih dravnih eljeznica nije problem tadanje Direkcije za eljeznice BiH u Sarajevu, nego je to problem kojim su se bavili i dravni organi tadanje Jugoslavije, odnosno republiki organi BiH. Pa shodno tom pitanju Opina Zavidovii u svom proraunu otvara poseban raun za podsticaj i razvoj sela u Zavidoviima. Ovaj raun u narodu opine Zavidovii je nosio popularan naziv "F ond za razvoj sela" opine Zavidovii. Uloga ovog fonda je da se sela osvijetle, da se promu putevi, a gdje je to mogue da se rijei i vodosnabdijevanje sela. Fondje osnovan 1968.godine, a usvojenje planom za 1969.godine. Shodno ovim okolnostima o ukidanju uskotrane pruge dolinom rijeke Krivaje Zavidovii Olovo i formiranjem Fonda za razvoj sela opine Zavidovii mjetani sela Mustajbaia i Vikovia zavode samodoprinos za prooravanje puta 4 km Vikovii Mustajbaii. Naravno da od sredstava samodoprinosa nije se mogao prooradi put 4 km Vikovii Mustajbaii i nabaviti cijevi za propuste na trasi koja je duga 5 km. Dio finansiranja pomenutog puta je iao na raun Fonda za razvoj sela opine Zavidovii. Doprinos je zaveden 5 % na lini dohodak u trajanju od jedne godine svih zaposlenih u selima Mustajabaii i Vikovii. Prihvatanjem samodoprinosa za navedeni put trebalo je imenovati odbor za prooravanje puta.

U odbor su imenovani: Kovaevi Ismet, odbomik za sela Mustajbaie, Vikovie i Skroze i ujedno naelnik Opine Zavidovii, Hasi Bego iz Mustajbaia iji je zadatak bio da rijei imovinsko pravne odnose i rukovodi akcijom prooravanja puta od Debelog hrasta do Usjele, te Pari Junuz koji je imao zadatak da rijei imovinsko pravne odnose na dijelu puta od 4 km do Debelog hrasta i da rukovodi manjem. Kada je odbor imenovan prihvatio se posla i poeo rjeavati imovinsko pravne odnose na dijelu puta 4 km Vikovii Mustajbaii. Kod rjeavanja imovinsko pravnih odnosa bilo je arki vlasnika parcela kao i krupnih rijei, ali uz pomo vienih ljudi iz Mustajbaia i Vikovia ovaj odbor je dobro odradio svoj posao. N aravno, bilo j e situacij a kada je trebalo i po licijada intervenira, ali sve u svemu imovinsko pravni odnosi su rijeeni. Put 4 km Vikovii Mustajbaiije poeo sa manjem u ljeto 1969. godine. Kada je put poeo sa prooravanjem bili su to sveani dani za mjetane sela Mustajbaia i Vikovia. Tada je majstor na buldoeru bio Vukalija Ramo i Bijeli Salko, radnici Krivajinog Graevinarstva, a projekat i nadzor je vodio Ajanovi Hasan, .projektant Krivajinog Graevinarstva. Kada se put orao na trasi je bilo pedeset do sto mjetana sela Vikovia i Mustajbaia. Pravaje teta to u to vrijeme nije bilo kamere da to sve snimi pa da vide ove sada generacije kako se organizuju akcije i okuplja narod. Atmosfera je bila takva da su svi bili zadovoljni i veseli, jednom rjeju svi su isto mislili, pa je dionica 4 km Vikovii Mustajbaii duga 5 km. Prooravanjem i izradom propusta 1970.godine, trajno je prestala potreba da se koristi drum kojije izgraen 1912. godine za vrijeme austro ugarske uprave.

88

89

NASIPANJE PUTA VIKOVII

MUSTAJBAII

Slika sa radne akcije izgradnje puta etvrti kilometar VikoviiMustajbaii

Poslije prooravanja puta 4.km Vikovii Mustajbaii 1970.godine dolo je do dueg zastoja na toj akciji. Razlog zastoja je to je Fond za razvoj sela od svog poetka djelovanja utroio toliko sredstava za razvoj sela. U tom vremenu su osvijetlena sva sela na opini Zavidovii, proorani putevi u sva sela, a mnoga sela rijeila su problem vodosnabdijevanja pitkom vodom. Toje uzrok da je opina Zavidovii prestala privremeno da finansira akcije na selu, pa izmeu ostalog i put Vikovii Mustajbaii. Mjetani sela Mustajbaia ovakav razvoj situacije okarakterisali su kao slab rad odbora za izgradnju puta, pa je u tu svrhu u to vrijeme promijenjeno nekoliko odbora za gradnju puta. Ali radovi nikako da krenu sa mrtve take. U tom vremenu su se ljudi svakako dovijali kako da naspu put Vikovii Mustajbaii, pa su doli na ideju da se otvori majdan na - Ahmetovcu za nasipanje puta. Ali to nije moglo da proe samo na rije sve dok Arif Karajbi i Nezir Vukovi nisu nakupili u vreu tog materijala sa majdana Ahmetovac i odnijeli ga na analizu u Krivajin razvojni centar da se ocijeni valjanost materijala. Analizom je utvreno da je materijal na majdanu Ahmetovac dobar za nasipanje puteva. Sa namjerom da se put 4.km Vikovii Mustajbaii zavri, a mjetani 1983. godine zavode samodoprinos 5 % na jednu godinu .. Doprinos je iao samo na zaposlene iz sela Vikovia i Mustajbaia. U svrhu nasipanja puta mjetani Mustajbaia imenuju odbor za zavretak puta Vikovii Mustajbaii. U odbor su imenovani Hasi Hazim i Karajbi Kasim. U meuvremenu se promijenila situacija na nivou opine Zavidovii, finansijska situacija se u dobroj mjeri popravila. Krivajino umarstvo je imalo interesa da se zavri put Vikovii Mustajbaii radi ume na Kleku.

90

91

Odbor za nasipanje 12utaje uradio dobre pripreme i povezali su interes Krivajinog Sumarstva i mjetana sela Mustajbaia i Vikovia i stupili su u kontakt sa tadanjim direktorom Krivajinog umarstva Baki Milom i sa njim razradi li plan zavretka puta Vikovii Mustajbaii. Poslije dobro uraenih priprema pristupilo se nasipanju puta materijalom sa majdana Ahmetovac. Za prijevoz i pripremu materijala sa majdanaje bio angaovan Mirko Trifunovi i Tono Jeli, tadanji privatni poduzetnici. Tada su majstori prevoznici bili smjeteni u kui kod Kasima Karajbia. Tu su imali hranu i prenoite. Put 4.km Vikovii Mustajbaiije zavren 1984.godine. Tako da se moe konstatovati da je put 4.km Vikovii Mustajbaii poet raditi 1969.godine, a zavren 1984.godine, to je vremenski period od petnaest godina. Materijalom sa majdana Ahmetovac su nasipani i danas se nasipaju putevi irom opine Zavidovii. Aktivna dionica koja pripada Vikoviima u fazi nasipanja je raena kao jedna akcija. Svi poslovi oko organizovanja ovog dijela puta su bili zadatak Kovaevi Hasije, Pari Zahira i Vikovi Seje. Ova dionica puta 4.km Vikovii Mustajbaii je zajedniki i proslavljena.

IZGRADNJA PUTA DONJI MUSTAJBAII VIKOVII

DONJI

Kada je 07.1 0.1984.godine rijeka Krivaja odnijela ianu upriju preko rijeke Krivaje na Lukama u Donjim Mustajbaiima ovaj dio naseljenog mjesta je bio odsjeen od svijeta. Nije bilo druge nego da se dobro izorganizuju i uberu novac za prooravanje puta Donji Vikovii Donji Mustajbaii i dalje do majdana Ahmetovac. Poto je ova dionica od Donjih Vikovia do majdana Ahmetovac duga pet kilometara teko je bilo skupiti toliko novaca da se razore dionica puta od pet kilometara. Postojei putevi u Donjim Mustajbaiima su bili toliko uski da konj sa tovarom nije mogao proi. Neki ljudi, cijenei da je to veliki posao, su sumnjali u uspjeh. Na prijedlog Mejri Fehima i Karajbi Muje da se put pone orati od Davulija prema mostu i da se skupljenim novcem moe uplatiti rad buldoera dva dana. Tako je Mejri Fehim uplatio dva dana rada buldoera i poeo se orati put od potoka u Davulijama prema mostu u Lukama i toga dana proorana je trasa od potoka u Davulijama do kue Karaj b i Muje.

92

93

Kada se vidjelo da posao ide svi domaini pored ijih kua je oran put donosili su hladno pivo, a domaice kahvu i kolae. Kada je posao krenuo svi su mjetani pomagali u organizacionom smislu, a posebno su se isticali: Hasi Hazim, Hasi Hasan, ati Edhem, Vukovi Adem zvani Hiljaga, Hasi Adem zvani Glona, Karajbi aif, Karajbi Ahmet, Hasi Hilmo, Hasi Salko, Hasi Bego. Nije bilo domaina u Donjim Mustajbaiima koji se nije stavio na raspolaganje. Svi domaini koji nisu bili izmirili obavezu u novcu za oranje pomenutog puta su izmirili iste tako da buldoer nij e prekidao sa radom dok nije proorao cijelu trasu. U toku rada buldoera uvijek je bilo prisutno dvadeset do trideset ljudi. Kada negdje zapne oko imovinskih odnosa oni to odmah rjeavaju, Tada je vailo jedno pravilo: "Ako hoe put do svoje kue mora dozvoliti i onom komiji iza tebe preko tvoje parcele". Prilikom prooravanja trase odmah su postavljane propusne cijevi. Tada smo cijevi kupovali u epu. Ovaj putni pravac od Donjih Vikovia preko Donjih Mustajbaia, Davulija do majdana Ahmetovac i ogranci od mosta preko Vonjaka do Breze i ogranak od mosta do Bara i ogranak od Luka preko Voa do Male bare. Svi ovi putni pravci su proorani 1984.godine. Poslije prooravanja ovih putnih pravaca trebalo je traiti modus kako nasuti ove puteve. Tako se dolo na ideju da zamolimo Mirka Trifunovia, u to vrijeme privatnog poduzetnika koji je imao graevinske maine i kamione da nam naspe ove puteve, a da mi njemu to platimo sljedee godine ujesen. Sa ovim prijedlogom smo izali pred mjetane sela Donjih Mustajbaia. Mjetani su se obavezali da e izmiriti svoje obaveze koliko im pripada za nasipanje pomenutih puteva. Za taj dio posla mjetani Donjih Mustajbaia su imenovali odbor u sastavu: Karajbi Mujo, Mejri Fehim i Karajbi aif Poto je Trifunovi Mirko prihvatio ovu obavezu da naspe pomenute putne pravce dovezao je maine, pripremio materijal na maj danu

Ahmetovac i dovezao materijal i rasplanirao, tako daje put bio gotov, zavren u jesen 1984.godine. Mjetani Donjih Mustajbaia su izmirli svoje obaveze za nasipanje puteva do sljedee godine tako da je sve bilo isplaeno u dogovorenom roku, pa su Karajbi Mujo, Mejri Fehim i Karajbi aif isplatili Trifunovi Mirka za nasipanje puteva u Donjim Mustajbaiima. Kada je Trifunovi Mirko primio novac rekao je: "Vi ste taniji nego bilo koja firma sa kojom sam radio". Poslije zavretka ovih puteva u Donjim Mustajbaiima nije se vie radilo puteva do 2000. godine kada grupa graana koji imaju svoje parcele u Davulijama u pravcu hrkikog mlina, ato su: Mejri Fehim, Adrovi Deko, Hasi Sifet, ehi Esad i braa Razii iz Vrela, rade put od postojeeg puta u Davulijama u pravcu hrkikog mlina. Ova grupa ljudi svojim vlastitim sredstvima je rijeila imovinsko pravne odnose i uradila prooravanje i nasipanje toga puta ijaje cijena bila 12.000 KM, tako da se moe autom doi na plau u Davulijama to je jo jedan kvalitet sela Mustajbaia.

94

95

PUTANJE AUTOBUSKE LINIJE ZAVIDOVII VIKOVII MUSTAJBAII Poslije kritinog dana 7. 10. 1984. godine kadaje rijeka Krivaja nadola do tog nivoa daje nosila vrbe itopole, tadaje odnijela i ianu upriju, a njene temelje povaljala. Tada su mjetani sela Mustajbaia i Vikovia za privremeno rjeenje napravili skelu da prevoze ake, radnike i druge putnike preko rijeke Krivaje. O ovim tekoama mjetana sela Mustajbaia i Vikovia bili su dobro informisani i vodei ljudi u tadanjim vodeim strukturama Opine Zavidovii. Poto je zavren put 4 km Vikovii Mustajbaii, vodei ljudi iz sela Mustajbaia i Vikovia su imali zadatak da iznau rjeenje da se pusti autobuska linija Zavidovii Vikovii Mustajbaii. Hasi Hazim, Karajbi Kasim i Kovaevi Hasija uz pomo ljudi iz mjesne zajednice izvrie pritisak na Opinu i Krivajin Prevoz putnika i uspostavie autobusku liniju Zavidovii Vikovii Mustajbaii. Drugog rjeenja nije bilo jer tadanja skela nije bilo nikakvo rjeenje kao prijevoz radnika, aka i ostalih putnika. Po odobrenju autobuske linije mjetani su se dobro pripremili za najsveaniji trenutak i doek prvog autobusa. Bili su pozvani u goste svi vodei ljudi Opine Zavidovii i mjesne zajednice Kovai. Centralni ceremonijal otvaranja autobuske linije odran je na usjeli gdje je bila okretaljka za autobus. Presijecanje vrpce je obavio Adrovi Deko, tadanji predsjednik mjesne zajednice Kovai. Autobus je bio tako naki en darovima mjetana Mustajbaia i Vikovia, zvanice su dobro ugoene, a poslije svih ceremonija bilo je narodno veselje. Za otvaranje autobuske linije najvie truda i zalaganja utroili su: Hasi Hazim, Karajbi Kasim i Kovaevi Hasija. Tada je Hasi Safija, supruga Hasi Juse (Malievia) darovala zlatni dukat Hasi Hazimu za njegovo nesebino zalaganje i trud na zavretku puta Vikovii Mustajbaii i otvaranju

Ovako je bio nakien autobus prilikom sveanog putanja autobuske linije Zavidovii- Vikovii-Mustajbaii.

autobuske linije Zavidovii Vikovii Mustajbaii. Ovim inom otvaranja autobuske linije mjetani sela Mustajbaia i Vikovia su rijeili problem prijevoza radnika, aka i putnika. Autobus je puten u ljeto 1985. godine, anakon 14. godina dogodila se saobraajna nezgoda, da se autobus prevrnuo na Vikovikom groblju sa 65 putnika. U toj nesrei ivot je izgubio Pai Hasija iz sela Braljevina a povrijeenih to tee to lake 42 putnika. Ova saobraajna nezgoda se dogodila dana 02.09.1999. godine.

96

97

IZGRADNJA MOSTA U KOVAIMA

07.10.1984.godine kada je voda odnijela ianu upriju u Mustajbaiima mjetani sela Vikovia i Mustajbaia su bili odsjeeni od Kovaa. Sljedeeg dana je formirana komisija za sanaciju i iznalaenje nekakvog privremenog rjeenja prelaska preko rijeke Krivaje u Kovaima. U tu svrhu imenovana je komisija u sastavu: Vukovi Jusuf, predsjednik Socijalistikog saveza mjesne zajednice Kovai -Karajbi Ahmet, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Kovai -Pinji Haim iz Mustajbaia Sljedea tri dana su mjetani sela Vikovia i Mustajbaia vadili daske i sve to se moglo izvaditi iz vode. Komisija je u tu svrhu utvrivanja oteenosti temelja i valjanosti materijala angaovala ininjera Matoa. Zakljuakje bio sljedei: Izvaljan je betonski temelj na jednoj i drugoj strani rijeke Krivaje. Sajle koje su bile u upotrebi trideset godina nisu vie za upotrebu i opta konstatacija je bila da sve to se bude radilo mora se raditi na novo. U tu svrhu mjetani sela Mustajbaia i Vikovia su kao privremeno rjeenje napravili skelu kojom su prevoeni uenici u kolu, radnici na posao i ostali putnici koji su imali potrebe da prelaze na drugu stranu rijeke Krivaje. Na skeli su bili ljudi koji su bili zadueni da prevoze putnike, a to su: Imamovi Hamdo HasiAsif Vukovi Adem Hasi Bego
Mjesto saobraajne nezgode na vikovikom groblju

98

99

~/~~

,'~~."

Kada je komisija utvrdila oteenost temelja i sajli i to sve predoila u pismenoj formi mjesnoj zajednici Kovai, organi mjesne zajednice Kovai su analizirali nalaz i miljenje komisije i kao takvog predoili ga organima Skuptine opine Zavidovii. N akon svestrane analize i rasprave organi Skuptine opine su predloili da mjesna zajednica Kovai zavede doprinos za obezbjeenje jednog dijela sredstava za izgradnju klasinog mosta li Kovaima, a ostali dio sredstava e da obezbijede organi i organizacije Skuptine opine Zavidovii. Nakon ovakve konstatacije u mjesnoj zajednici su krenuli u aktivnost da se zavede jedan samodoprinos na nivou mjesne zajednice radi obezbjeenja jednog dijela sredstava za izgradnju klasinog mosta u Kovaima. U tu svrhu je trebalo ii po podrunicama da se da ocjena o potrebi mosta u Kovaima. Poslije se ilo po zborovima graana da se donese odluka da se moe ii na referendum za zavoenje samodoprinosa za izgradnju mosta li Kovaima. Kada su se sve ove formalnosti obavile mjesna zajednica Kovai se angaovala na izradi birakih spiskova i glasakih listia. Nakon svih obavljenih priprema Skuptina mjesne zajednice Kovai, na sjednici odranoj 20.01.1985.godine donijela je odluku o raspisivanju referenduma za sprovoenje mjesnog samodoprinosa radi obezbjeenja jednog dijela sredstava za most u Kovaima. Referendum je zakazan za 10.02.1985.godine od 07 do 16 asova. Referendum se zavodi u trajanju od jedne godine u vremenu od 01.04.1985.godine do 31.03.1986.godine.

Ovako je ~zgledala sk~la u ljetnom periodu donja slika, u zimskom periodu zaleena gornja slika.

100

101

'na

Ila osnovu lana 12. i 13. ZaJrOna o referenduom ("SlUbeni llit SRIliII", broj 29/77). lana 52. 1 106. Statuta lIJesne zajednice Kovai 1 zakljuka zborova ""dnih ljudi i gt'8!Ija.na. Skupst1na lijesne zajednice Kovai sJednio1 odranOJ 2o.januara 1985. god1r.e. d o n o s i

.Karajbi Mujo, predsjednik .Mejri Fehim, lan -Karajbi aif, lan .Omeri Abid, lan -Ibri Mustafa, lan Poslije imenovanja odbor je pristupio na prikupljanje podataka za izradu projekta i potrebne dokumentacije radi kvalitetnijeg davanja projektnog zadatka i gabaritnih mjera pomenutog mosta. Komisija je u tu svrhu angaovala Urbanistiki zavod Skuptine opine Zavidovii. Jedna od stavki projektnog zadatka je bila da se izradi produni presjek klasinog mosta u Kovaima koji je bio izloen prvog maja na sveanom polaganju kamena temeljca koga je poloio Marijan Tomi, predsjednik Optinske konferencije Socijalistikog saveza radnog naroda Zavidovii.

ODLUKU o rasp1s1 vanju referenduaa za ~rovodjenje lJIjesnog ~r1nosa

CIan 1. ~p1suje se refereMun za zavodjenje lJIjesnog samooprinosa za podl'\Ije Iijesne zajednice Kovai os1m sela Stavci i za~ Gornji ItJstajbaili. . Sa!IIodopr1no3se zavodi za obeZbjedjenje ue~ lijesne zajednice . Kovai u suf1nensirailju 'izgradnje mosta preko rijeke Krivaje u KovaiJIB.

Clan 2. Referendum e se odrati 10. februara 198~. godine od 7 do 16 aoova.

elan 3. Na referendumu e se birai izjasni tl da 11 su ZA ili PIlOI'IV za>'Odjenja I!ljesnog samocIopr1nosa za' obezbJedjeoJe ue~ lijesne zajednice Kovai -v-v il 3UC~ ~'lJJlSta preko rljeke KrlYaje u f'.ovaiJIB.mJi se zavoc!1u DOVeu na neto l1ne' dohotke 1z rsdnog odnclsa:, penzije 1 prihoe:l salIIOSt:alIq ~ja zanatsk:1h i drugih Pr1Vredn1h djelatnosti na poc!rujJ.ma. i to: - Zbor radnih ljudi 1 uadja.na Kovai Selo 1'J, - Zbor radnih ljudi i uadja.na Karalil 2'J, - Zbor, radnih, ljudi 1 gra,dja.na Zic! 2'J, - Zbor radnih ljud1 1 gt'8!Ijana ,V:Ucovlt, ., . 2'J, - Zbor rsdn1h ljudl 1 gra.djtl!>Okovai Stanica 2'J, - 010 zbora radnih ljudI 1 gt'8!Ija.na f.l\stajba'lc1 koji obuhvata Donje f.l\stajbaie ~

CIan q. aprUa Samodoprinos se zavodi u trajanju 1985. godine do 31."",rta 1986. godine. od 12 I!lje.seci na vrijeme od 1.

Odluka o zavedenom samodoprinosu za most u Kovaima.

Poslije uspjeno sprovedenog referenduma i kada je referendum proglaen uspjelim Skuptina i Savjet mjesne zajednice su Imenovah odbor za izgradnju klasinog mosta u Kovaima u sljedeem sastavu:

Postavljanje kamena temeljca za most

li

Kovaima 1. Maja 1985. godine.

102

103

Kompletna projektna dokumentacija je bila gotova krajem maja I 985.godine. Tada se mjesna zajednica i zvanino obratila Izvrnom odboru Skuptine opine Zavidovii za iznalaenje preostalog dijela sredstava. Odbor za gradnju mosta u Kovaima obavljao je razgovor sa svim elnim ljudima opine ali zbog nedostatka sredstava nisu se mogla obezbijediti sredstva za cijeli most, pa je zbog toga odloena gradnja mosta u Kovaima za 1986.godinu. Da e se most graditi u 1986.godini dobili smo tvrdo obeanje od tadanjih elnih ljudi opine Zavidovii Franje Bartolovia i generalnog direktora IP "Krivaja" Rude Bartolovia. Odbor za gradnju mosta je nekoliko puta dolazio na iskuenje da li da se radi iara ili klasini most, pa je na insistiranje jednog dijela elnih ljudi da se pribavi vrijednost, odnosno kotanje ianog mosta, uzet predraun ianog mosta u Globarici kod Maglaja ija je vrijednost bila 5.200.000.000 dinara. Predraun betonskog mosta je u vrijednosti 4,900.000.000 dinara. Zahvaljujui radu odbora za gradnju mosta sa projektantom cijena ianog mosta je bila skuplja za 300,000.000 tadanjih dinara i time je skinuta dilema da li da se gradi klasini most ili iara. Poto je iara skuplja vie se o njoj nije ni prialo. Sva ova rabota od zavoenja doprinosa za most, pribavljanja projektno tehnike dokumentacije i pribavljanja predraunske vrijednosti ianog mosta je uzela cijelo vrijeme do jeseni 1985.godine, a i zbog nedostatka sredstava vrijeme izrade mosta je prolongirano za 1986.godinu. Poto Izvrni odbor Skuptine opine krajem svake godine usvaja plan za sljedeu godinu, odbor za gradnju klasinog mosta u Kovaima je bio stalno na nogama da bi se izgradnja mosta u Kovaima uvrstila u plan za 1986.godinu. U tom poslu odbor za gradnju j e uspio i gradnja mosta u Kovaima je poela u ljeto 1986.godine. Gradnja mosta je povjerena eljezniko graevinskom preduzeu iz Zenice. Operaciju izrade temelja, stubova, postavljanje betonskih nosaa i betoniranje ploe vodio je graevinski ininjer Bralovi Milan.

Faza izrade temelja za betonski most u Kovaima.

Faza betoniranja ploe na mostu u Kovaima.

104

105

Svi ovi radovi izrade temelja u vodi, izrade stubova, postavljanje betonskih nosaa, betoniranje nosee ploe su uraeni do jeseni 1986.godine i tu je doao kraj graevinske sezone, ali se preko mosta prelazilo i tada je doao kraj skeli koja je prevozila uenike, radnike i putnike. Kada je dolo proljee 1987.godine odbor za gradnju mostaje i dalje bio aktivanjer je trebalo iznai sredstva za ogradu jer vie sredstava za most nije bilo. U tu svrhu odbor je obiao sve radne organizacije da se izfinansira izrada ograde. Taj dio sredstava su platili: Elektro Zavidovii, "Tajan" Zavidovii, TP "Centar" Zavidovii i jedan dio Metalna industrija. Ogradu je radila Metalna industrija i bilaje zavrena u ljeto 1987.godine. Vie se nije imalo od koga traiti sredstava, pa je most ostao bez asfalta do 1989.godine jer nije bilo vie sredstava. Tada je nastalo zatije, ali kada god ljudi iz odbora sretnu nekoga od funkcionera oni pitaju: "Kada ete praviti proslavu mosta". Ljudi iz odbora odgovore: "Kada asfaltiramo most". I tako je most asfaltiran ujulu 1989.godine i sa asfaltom je most bio generalno zavren. Odbor za gradnju mosta u Kovaima je sazvao zbor graana Donjih Mustajbaia i predloio da se jednom broju zaslunih ljudi kupi vrijedan poklon, pa je za poklone kupljeno osam zlatnih prstenova i podijeljeno kao priznanje najzaslunijim ljudima, a ostalim zaslunim ljudima su uruene zahvalnice. Kada su kupljeni prstenovi i izraene zahvalnice i obezbjeena sredstva za otvaranje, odnosno putanje mosta zakazana je proslava za 03.09. 1989.godine. Zlatne prstenove su dobili:

-Franjo Bartolovi, naelnik Opine Zavidovii Sretko Lazi, pred sjetnik Izvrnog odbora Opine Zavidovii .Rudo Bartolovi, generalni direktor IP "Krivaja" Zavidovii -Bruno Poth, direktor Urbanistikog zavoda Zavidovii .Deko Adrovi, predsjednik mjesne zajednice Kovai .Mujo Karajbi, predsjednik odbora za gradnju mosta u Kovaima -Mejri Fehim, lan odbora za gradnju mosta u Kovaima .aifKarajbi, lan odbora za gradnju mosta u Kovaima Zahvalnice su dobili zasluni ljudi iz svih sela mjesne zajednice Kovai. Vrpcu je presjekao predsjednik odbora za gradnju mosta u Kovaima Karajbi Mujo.

106

107

IZGRADNJA KOLE U KOVAIMA Jo od vremena turske uprave djeca sa ovih prostora su pohaala mektebsku nastavu. Mektebska nastava je osnovni vid obrazovanja za vrijeme turske uprave. Pismo je tada bilo arabica i nije bilo irilice ni latinice. Kada je dola austro ugarska uprava za bonjaku djecu vid obrazovanja je bila mektebska nastava. Dolaskom Kraljevine Jugoslavije obrazovanje djece na ovom prostoru je bilo i dalje mektebska nastava. Taj vid obrazovanja djece ovog kraja je ostao sve do dolaska Nove Jugoslavije 1945.godine kada mektebi slue i za kolsku nastavu. Tako je mekteb u Krajnjiima do podne imao mektebsku nastavu, a poslije podne se uila kolska nastava gdje se uilo irilino i latinino pismo. Takav vid obrazovanjaje bio sve do 1948.godine kada je mekteb u Kraj njiima sluio samo za kolsku nastavu gdje se ui samo irilino i latinino pismo. Tako je 1948.godine mekteb bio etverorazredna kola za sela Mustajbaie, Vikovie, Krivaju iMahoje. etverorazredna nastava se odravala u mektebu u Krajnjiima sve dok se nije poela odravati kolska nastava u koli u Kovaima 1951.godine i na Breziku 1954.godine. Daleke 1949.godine mjetani doline rijeke Krivaje dolaze na ideju da se radi kola u Kovaima. I na jednom zvaninom skupu u Kovaima te 1949.godine imenuju inicijativni odbor za gradnju kole u Kovaima. U taj odbor su imenovani: Hrki Alija, Karali Bego, Hrki Osman i Pari Nazif. Prostor za gradnju kole je odreen da kola u Kovaima bude na mjestu gdje se i danas nalazi. Svaki domain sa ovog prostora ako je imao zaprena kola, volove ili konje imao je obavezu da dovozi ljunak i sve to je trebalo prevui od graevinskog materijala za pomenutu kolu. Imenovan je glavni strunjak za graevinske radove na koli u Kovaima i on se zvao Fridrih, a ja mu nisam mogao saznati kako se prezivao. Stari ljudi su priali da je taj Fridrih vodio radove na izgradnje Dome kulture u Zavidoviima. Majstori za radove na koli u Kovaima su bili: Vukovi Sulejman zvani Smai iz sela Mustajbaia, Vukovi Osman zvani Hudera iz

108

109

Mustajbaia, Hasi Juso zvani Malievi iz Mustajbaia, Hasi Raid zvani Burda iz Mustajbaia i Ibri Musto iz sela Kovaa. Zadatak ovih majstora je da se kola u Kovaima uradi u to kraem vremenskom roku. Tako se kola zapoela raditi 1949.godine, a zavrena je krajem 1950.godine. Tako da je nastava u toj koli poela u septembru 1951.godine. Prvi uitelj u koli u Kovaima je bio Nali Izet iz epa. Kadaje zavrena 1950.godine kola u Kovaima imala je: dvije uionice, zbomicu, hodnik i dva stana za uitelje. Prve kolske godine kolu u Kovaimaje pohaalo 75 uenika. Ova i ovakva kolaje radila kao etverorazredna kola sve do 1953.godine, a od te 1953.godine kola u Kovaima prerasta u estorazrednu kolu. Odmah su narasle potrebe za kolskim prostorom i iste godine je uraena jedna baraka sa dvije uionice, a sljedee godine je uraena i druga baraka. Tako je kola u Kovaima dobila iz dvije barake jo etiri uionice. Sa ovim kolskim prostorom zadovoljavala se potreba estorazredne kole u Kovaima sve do 1964.godine kada kola prerasta u osmogodinju kolu, ana postojeu kolsku zgradu je podignut sprat.

Tada je kola rapolagala sa osam uionica, dva kabineta i ostalim prateim prostorijama. Tada je direktor kole bio Markovi Ljubinko. Svi graevinski radovi na podizanju sprata na koli u Kovaima povjereni su Krivajinom Graevinarstvu iz Zavidovia. Kada je podignut sprat na postojeu kolsku zgradu 1964.godine od tada u Kovaima postoji osmogodinja kola, a ve sljedee kolske godine 1965.-66. uraena je sportska dvorana.

kolska fiskulturna dvorana

Izgradnjom sportske dvorane kola u Kovaima je kompletirana za normalan rad. Tada je kola proglasila svoj Dan kole, a to je jedanaesti oktobar koji je kola proglasila kao Dan kole. 1970.godine kola u Kovaima u saradnji sa mjesnom zajednicom odredila je da Dan kole u Kovaima bude "prvi maj" i od te 1970.godine u Kovaima se prvi maj slavi kao Dan kole i svakog prvog maja u Kovaima je bila proslava. Ovaj Dan kole "Prvi maj" je ostao sve do demokratskih promjena 1990.godine kada kola nosi naziv Osnovna kola Kovai, a
Stara kola sa podignutim spratom 1964. godine.

110

111

ranije je bila Osnovna kola "Prvi maj" Kovai. kola u Kovaima sa ovakvim kolskim prostorom radila je sve dok, zbog prirataja stanovnitva ovog kraja i naraslim potrebama za kabinetskom nastavom, 1980.godine nije uraena nova kolska zgrada sa svim potrebnim prostorom za kolsku nastavu toga vremena. Tada je direktor kole bio Koul Jakov. Izgradnjom nove kolske zgrade u Kovaima zadovoljene su potrebe za kolskim prostorom u osmogodinjoj koli u Kovaima.

IZGRADNJA AMBULANTE U KOVAIMA

U socijalistikoj Jugoslaviji, a shodno mogunostima opina ilo se ka rjeavanu interesa graana u poboljavanju zdravstvenih prilika. U tu svrhu je Opina Zavidovii svojim planom ila ka izgradnji ambulanti u mjesnim zajednicama i podizanju zdravstvenog standarda graana u svim sredinama. U to vrijeme je na nivou Republike BiH zavodio se samo doprinos za poboljanje putne infrastrukture i eljeznice, pa je opina u interesu realizacije samodoprinosa ponudila izgradnju ambulante onoj mjesnoj zajednici kod koje bude najuspjenije realizovan samodoprinos za rjeavanje putne i eljeznike infrastrukture BiH. Poslije provedenog referenduma najbolje rezultate je iskazala mjesna zajednica Kovai, a prema rezultatima referenduma ova ambulanta je pripala zboru graana Mustajbaia jer je najbolje rezultate referenduma iskazao zbor sela Mustajbaia i Vikovia i prema rezultatima referenduma, ambulanta je izgraena u Kovaima.

Nova kolska zgrada izgraena 1980. godine.

112

113

Zgrada ambulante u Kovaima.

Ambulanta je izgraena preko puta zemljoradnike zadruge i imala je ljekarsku i zubnu ordinaciju i ljekari su radili svaki dan za potrebe graana i kole u mjesnoj zajednici Kovai. Ambulanta je uraena 1966.godine. Zgrada je montanog tipa, a izradu temelja i montau je uradi la Krivajina radna organizacija Tvornica kua iz Zavidovia. Ova ambulanta je prva ambulanta uraenana terenu mjesnih zajednica Zavidovia. Za utjehu zboru graana Mustajbaii je dodijeljeno 5 stolova i 20 stolica.

114

115

IZGRADNJA UMARNICE NA KLEKU

ZEMLJORADNIKA

ZADRUGA KOVAI

Kada se govori o prirodnom bogatstvu Kleka onda ima veze sa tim prirodnim bogatstvom izgradnja umarnice na Kleku. Bukova uma je dostigla taj nivo zrelosti da je bilo potrebno eksploatisati tu umu. Bukova stabla na Kleku su imala i preko dva metra preko panja. uma je pripadala Industrijskom preduzeu "Krivaja" iz Zavidovia, tanije Krivajinom "umarstvu". Prvo je valjalo napraviti umamicu sa <ivastana i jednom kancelarijom. U to vrijeme cigla se pravila runo. Cigla se pravila na sljedei nain: Prvo se od kuhane zemlje napravi erpi i kada se erpi dobro osui onda se slae u pei za peenje. U jednu se pe sloi po lOOOO male cigle. Naravno za slaganje pei i loenje, odnosno peenje cigle bili su ljudi koji dobro poznaju taj posao. Poslovima izrade cigle i njenog peenja i pravljenja zgrade rukovodio je Danilo Simi, a u tome mu je pomagao Ranko Simi. Radnici za izradu cigle su bili iz gostovikih sela. Na izradi cigle za umamicu na Kleku iz Mustajbaia je radio Mejri Osman, Mejri Jusufi Mejri Hasan. Peenje cigle, kada se pe potpali traje deset do petnaest dana. Kada je cigla bila peena prilo se nabavci i drugog graevinskog materijala. Prvo je doveen kamen za zidanje magaze, odnosno temelja, a kasnije se zidao objekat, a poslije zidanja objekat je pokriven i tako je umamica na Kleku bila zavrena 1951.godine. Poslije zavretka umarnice na Kleku u njoj su stanovali umari sa porodicama. Uloga um ara je da izvri doznaku ume ta je za sjei i umar je rukovodio svim poslovima od doznake i sjee sve dok oblovina ili cjepanica ne odu iz ume. Nije u to vrijeme bilo gole sjee nego su se sjekla ona stabla koja imaju svoju veliinu. Danas od te umarnice su ostale samo zidine koje su zarasle u travu i trnje.

Izgradnjom prostora dananje prodavnice u Kovaima 1953.godine. Na prostorima sela doline rijeke Krivaje od njenog ua u rijeku Bosnu do Stoga i Svinjanice. Kada je ova zadruga napravljena njen zadatakje bio da otkupljuje sve poljoprivredne vikove i umske plodove. Jednom rjeju, u Kovaima je bio jedan veliki trni centar, ne u smislu trgovine, nego u smislu otkupa poljoprivrednih vikova od naroda ovog prostora. Ova zemljoradnika zadruga je bila jedna od vodeih firmi u Zavidoviima u to vrijeme. Zemljoradnika zadruga je otkupljivala sve poljoprivredne vikove koje je seljak proizvodio. Otkupljivali su se i umski plodovi. I sam podatak da je zemljoradnika zadruga u to vrijeme imala halu u kojoj su bile smjetene kace za kiseljenje ljive i tada se proizvodila rakija. U to vrijeme su se u toj zadruzi otkupljivale divljakinje jabuke, maline i drugi umski plodovi, a da ne priamo o otkupu graha, ita, penice, zobi, suhih ljiva, oraha. Sirove ljive su se otkupljivale za proizvodnju rakije. ljive su se kiselile u kacama. Kada se ljiva ukiseli tada se rakija pekla i po tri mjeseca u tri smjene. Ako se svemu ovome doda da je zemljoradnika zadruga se bavila i trgovinom iroke potronje. Jednom rjeju, kada bi danas postojala jedna takva zadruga koja bi otkupljivala poljoprivredne vikove i umske plodove, ne bi niko traio zaposlenja, bar kada je rije o ljudima sa sela. Glavni knjigovoa u tadanjoj zadruzi je bio Pekmi Hasan, slubenik banke u Zavidoviima. Poslovoa zemljoradnike zadruge je bio Hasan Halilovi, a trgovci za iroku potronju i otkup poljoprivrednih vikova Demo Ibri i Osman Srganovi. Ovi ljudi su svojim loim radom, da li iz neznanja ili neega drugog, u ovoj zadruzi napravili ogromni manjak. I naravno da su poslije svega toga doli pod udar istranih organa. U to vrijeme Demo Ibri je bio u bolnici i kada je za to sve saznao skoio je sa drugog sprata bolnice i polomio obadvije noge i ostao invalid cijelog ivota. Hasan Halilovi i Osman Srganovi su bili pod istragom. 11 7

116

Kada se ustanovilo da su ti ljudi bili pismeni samouci poslije istrage su bili puteni na slobodu, tako da je sva odgovornost pala na knjigovou Hasana Pekmia i on je zavrio u zatvoru. Ovim manjkom zemljoradnika zadruga u Kovaimaje dola u likvidaciju. U prostorijama zadruge je ostala trgovina iroke potronje. Poslije sve ove rabote ulogu zemljoradnike zadruge je preuzela Zemljoradnika zadruga "Sloga" iz Zavidovia koja je kasnije prerasla u Trgovaki centar Zavidovii. Tada je "Centar" drao monopol na trgovinu u Zavidoviima sve do demokratskih promjena koje su nastale 1990.godine. Likvidacijom zemljoradnike zadruge u Kovaima najvie je izgubilo selo Mustajbaii jer su Mustajbaii bili najvei proizvoa poljoprivrednih vikova, voa i umskih plodova.

IZGRADNJA DOMA V KOVAIMA

Biva zemljoradnika zadruga

li

Kovaima.

U periodu 1966.-l974.godine, prije izgradnje doma u Kovaima, sjedite mjesne zajednice je bilo u prostorijama eljeznike stanice. To je bilajedna mala prostorija 3 x 4 metra. U toj prostoriji je bila smjetena kancelarija mjesne zajednice i tu su se odravali i sastanci mjesne zajednice Kovai. Poto je to tijesan prostor za normalan rad mjesne zajednice to je navelo ljude koji su tada vodili mjesnu zajednicu Kovae da se pone razmiljati o izgradnji jednog doma za potrebe mjesne zajednice. Tada je u sastavu mjesne zajednice Kovai bila i dananja mjesna zajednica Brezik. Vodei ljudi u mjesnoj zajednici su tada bili: Hadiefendi Junuz, predsjednik skuptine, predsjednik Socijalistikog saveza Mujanovi Asim i predsjednik Savjeta Mujanovi Edhem. Na prijedlog vodeih ljudi u mjesnoj zajednici krenulo se po podrunicama da se da ocjena o potrebi jednog doma u mjesnoj zajednici Kovai. Kada se obavila rasprava po podrunicama poslije se ilo po zborovima graana mjesne zajednice Kovai da se donese odluka o zavoenju doprinosa na nivou mjesne zajednice. Visina doprinosa je bila 2 % na lini dohodak zaposlenih cijele mjesne zajednice. Kada su se zborovi izjasnili da se ide na referendum za zavoenje mjesnog samodoprinosa za izgradnju doma u Kovaima, kada se obavila rasprava po podrunicama i zborovima graana prilo se izradi birakih spiskova i glasakih listia. Poslije obavljenih priprema zakazan je referendum na nivou cijele mjesne zajednice za izgradnju doma u Kovaima. Kadaje referendum proveden, a po njegovom provoenju 55 % rezultata referenduma, odnosno glasaki listii, osvanuli su jedno jutro pobacani putem u Donjim Mustajbaiima, a te veerije skuptina mjesne zajednice proglasila daje referendum za dom u Kovaima uspio. Kada su neki graani vidjeli pobacane listie na putu, pokupili su ih i sluaj je predat Policijskoj upravi u Zavidoviima. Po nekim ljudima iz mjesne zajednice sumnjaje baenanajedan dio ljudi iz Mustajbaia.
119

118

Ovaj sluaj nestanka glasakih listia u Policijskoj upravi je vodio kriminalistiki inspektor Mujanovi efik. Poslije sve istrage o nestanku glasakih listia cijeli sluaj je predat Opinskom sudu u Zavidoviima. Ovaj sluaj o nestanku glasakih listiaje na sudu bio vie od godinu dana i referendum je realizovan, a sluaj na sudu nije okonan. Poslije svih ovih zavrzlama oko nestanka glasakih listia od referenduma za izgradnju doma mjesne zajednice Kovaa jednog dana organizovali su sastanak vodei ljudi iz mjesne zajednice Kovai i pozvali ispred Opine Zavidovii naelnika Opine Ismeta Kovaevia i predsjednika Opinskog suda u Zavidoviima, te osumnjiene iz sela Mustajbaia. Na ovom sastanku bila je jedna taka dnevnog reda: - izmirenje vodeih ljudi iz mjesne zajednice Kovai i osumnjienih ljudi iz sela Mustajbaia. Na tom sastanku je pruena ruka pomirenja, a kasnije je bilo pripremljeno pie i peenje. Tako je realizovan referendum za gradnju doma mjesne zajednice u Kovaima. Nakon svih ovih igara prilo se eksproprijaciji zemljita od Hrki Osmana i Hajdar Bege. To je prostor na kome se danas nalazi dom mjesne zajednice Kovai i novo izgraena damija u Kovaima. Zemljite je izuzeto po Zakonu o eksproprijaciji odlukom Skuptine optine. Poslije kada je zemljite bilo izuzeto prilo se traenju subjekata zainteresovanih za radni prostor u buduem domu u Kovaima. Tom prilikom su se udrui la etiri subjekta zainteresovana za radni prostor u domu, a to su: UPI radna organizacija "Tajan" iz Zavidovia za potrebe kafane, PTT pota za potrebe pote, Centar za kulturu opine Zavidovii za potrebe kino sale i biblioteke i Opina za potrebe mjesnog ureda matiara i naravno mjesna zajednica Kovai za potrebe kancelarije mjesne zajednice. Svaki od ovih subjekata imao je da izfinansira svoj radni prostor, a mjesna zajednica iz sredstava samodoprinosa za dom u Kovaima izfinansirala je svoj dio prostora i tako je zaokruena finansijska konstrukcija izgradnje doma mjesne zajednice u Kovaima. Izvoa radova na domu u Kovaimaje bila IP "Krivaja", odnosno njena Radna organizacij a "Visoko gradnja".
120

Domje poet da se radi 1978.godine i iste godine je i zavren. Svrha izgradnje doma u Kovaimaje bila sljedea: .da se prikazuju filmovi -da se odravaju igranke i okupljaju mladi -da ima biblioteku koja je radila do rata 1992.godine -da ima potu da ima mj esni ured -da mjesna zajednica ima svoje kancelarije jer je do izgradnje doma u Kovaima sjedite mjesne zajednice bilo u zgradi eljeznike stanice u prostoriji 3 x 4 m.

Dom mjesne zajednice

li

Kovaima.

121

ELEKTRIFIKACIJA

MUSTAJBAIA

jih novaca. Nisko naponska linija u Mustajbaiima je bila zavrena u decembru 1969.godine, a svjetlo je prosijalo u Mustajbaiima uoi nove 1970.godine, tj. 01.0 1.1970.godine.

Opinskim dekretom o proraunu za 1969.godinu otvara se Fond za razvoj sela. Ovaj fondje davao podsticaj da se sela bre razvijaju. Do 1969.godine vie od 60 % sela nije bilo elektrificirano. U tu svrhu selo Mustajbaii je zavelo samodoprinos da bi selo dobilo struju. Kada se zaveo samodoprinos trebalo je imenovati odbor koji e rukovoditi akcijom. U odbor su imenovani Hasi Bego kao predsjednik, Pinji Haim i Vukovi Nezir kao lanovi. Zadatak odboraje bio da pribavi projektno tehniku dokumentaciju za nisko naponsku mreu kroz selo Mustajbaie. Dok se pripremala projektno tehnika dokumentacija moralo se prii dovoenju dalekovoda od sela iaka preko Hrkia i rijeke Krivaje, ana lijevoj strani preko Davulija i Bregova do parcele Ravne vlasnika Mejri Ahmeta, a odatle je dalekovod otiao u pravcu Krajnjia. Na parceli Mejri Ahmeta je uraen prekida kojim se dalekovod iskljuuje kada se vre radovi na trafo stanici. Po dovoenju dalekovoda iz sela iaka do Mustajbaia, odnosno do parcele Ravne, vlasnika Mejri Ahmeta na istoj parceli je montirana trafo stanica sa tri izlaza. Jedan izlaz za staro, jedan izlaz za novo selo Mustajbaie, a trei izlaz je iao sa selo Krajnjie. Trafo stanica je izuzetno teka za prijevoz, pa je u tu svrhu bio angaovan Hasi Juso, zvani Malievi jer je on u to vrijeme imao najjae volove koji su zaprenim kolima prevozili trafo stanicu na mjesto gdje je treba montirati. Poslije prijevoza trafo stanice na parcelu Ravne Mejri Ahmeta ista je bila montirana. Montau trafo stanice su izveli radnici Elektrodistribucije Zavidovii. Kada je trafo stanica bila montirana prilo se montai nisko naponske linije kroz selo Mustajbaie. Tada je bila gotova projektno tehnika dokumentacija. Postavljanje stubova i razvlaenje icaje trajalo neto manje od mjesec dana. U tu svrhu svaki domainje platio tender na svojoj kui. Cijena tendera je tada bila dvadeset i pet hi ljada dinara, tadan 122

ELEKTRIFIKACIJA

DONJIH MUSTAJBAIA

Dobar dio domainstava se selio sa lokacije Gornjih Mustajbaia na prostore dananjeg sela Donjih Mustajbaia. Prvi domain koji je doselio na prostore Donjih Mustajbaia je ati Edhem. Njegovim doseljenjem 1959.godine do 1974.godine na dananjem prostoru Donjih Mustajbaia se stvorilo selo. A kada se formiralo naselje 1974.godine trebalo je odmah raditi na dovoenju nisko naponske struje i to se desilo 1974.godine kada mjetani Donjih Mustajbaia paualno prikupljaju sredstva za elektrifikaciju naselja. Bandere i icu je donirao Fond za razvoj sela, a ostalo su mjetani platili u novcu i radnoj snazi. Mjetani Donjih Mustajbaia su imenovali odbor za gradnju nisko naponske mree, a u odbor su imenovani: Hasi Bego, Karajbi Mujo i Mejri Fehim. Mejri Fehimje u svojoj radionici trebao da napravi sve elne i panere i sve ostalo to se moglo napraviti, a da treba za nisko naponsku liniju. Za ovaj dio posla smo dobili odobrenje od direktora Elektrodistribucije Franje Bartolovia i time smo pojeftinili jedan dio trokova. Nisko naponska linija kroz selo Donje Mustajbaie poela se raditi u ljeto 1974.godine, a zavrena je u jesen iste godine. Nisko naponska mrea Donjih Mustajbaia je prikopana na trafo stanicu u Kovaima kod kole.

123

UVOENJE TELEFONA U MUSTAJBAIE

Pota u Zavidoviima svojim planom za proirivanje telefonskih brojeva na sela u dolini rijeke Krivaje je povela aktivnosti preko mjesnih zajednica da se iskopa, poloi izagrne kanal za primarni telefonski vod od Zavidovia dolinom rijeke Krivaje do Vozue i dalje. Tako je svaka mjesna zajednica trebala da iskopa kanal, poloi kabal i zagrne kanal na dijelu koji prolazi kroz mjesnu zajednicu. Tako je mjesna zajednica Kovai imala da iskopa kanal, poloi kabal i zagrne kanal od eljeznog mosta na 4.km do mjesne zajednice Brezik. Dobijanjem ove trase mjesna zajednica Kovai je imenovala odbor za iskop kanala za polaganje primarnog kabla i zagrtanje kanala dolinom rijeke Krivaje od eljeznog mosta na 4. km do Brezika. U taj odbor iz Donjih Mustajbaia su imenovani: Mei Sead, Karajbi Nijaz i Karajbi Muniz. Zadatak ovog odbora je da uredno rasporedi i odredi mjesto kopanja kanala svakog zainteresovanog uesnika telefonske linije. Poslije kopanja kanala i polaganja primarnog kabla i zagrtanja kanala svaki uesnikje trebao da dobije urednu potvrdu daje odradio svoju obavezu na primarnom telefonskom vodu dolinom rijeke Krivaje. Tek tada se prilo rjeavanju sekundarnog voda po podrunicama. Primarni telefonski vod uz rijeku Krivaju je raen u junu 1987.godine. Poslije zavretka primarnog voda prilo se aktivnostima po podrunicama. Tako je podrunica Donji Mustajbaii imenovala odbor za gradnju sekundarne linije kroz selo. U odbor su imenovani: Hasi Hakija, Karajbi aif, Karajbi Ahmet, Mei Sead i Mejri Fehim glavni blagajnik. Ovaj odbor je odmah krenuo na posao: kopanje kanala, nabavku cijevi i konzola za prelaz preko mosta, nabavka kablova, spojnica, ormari a, a posebno su morali voditi rauna oko plaanja centrale jer je tada bila jaka inflacija. Svako kanjenje uplate je imalo svoje posljedice.

Tako da su radovi u podrunici Donji Mustajbaii bili zavreni u maju I 988.godine. Podrunica Gornji Mustajbaii je u isto vrijeme vodila telefon, s tim to je zajedniki zadatak bio provoenje kablova preko mosta. Aktivnosti oko voenja sekundarne telefonske linije u Gornjim Mustajbaiimaje vodio Karajbi Kasim i Vikovi Jusuf, a u tom poslu su im pomagali: Srganovi Naim, Mei Sakib i Hasi Sabit. Sve aktivnosti oko telefonskih linija su zavrene 1988.godine.

Akcija uvoenja telefona u Mustajbaiima.

124

125

MUHTARI IZ MUSTAJBAIA

Stabiliziranjem turske uprave vlast je postepeno prelazila sa vojne timorske na civilnu vlast. Prelaskom na civilnu vlast trebalo je imenovati muhtare za podruje Mustajbaia. Tu se gledalo ko je najuticajniji ovjek i da ima vojne zasluge, te da je iz reda najbrojnije familije u mjestu gdje ivi. Prvi muhtar za Mustajbaie bio je Beir (Hase) Hasi. Ovlasti tadanjeg muhtara bile su toliko jake da je njegovom odlukom svaki graanin mogao biti lien slobode. Mandat tadanjeg muhtara bio je neogranien, tj. sve dokjeu slubi tadanje turske uprave i dok ga slui zdravlje. Zadaci tadanjeg muhtara u turskoj upravi bili su: -da ocjenjuje politiko stanje u svom mjestu da brine o davanju, odnosno izvravanju poreskih obaveza prema spahiji i dravi -da popisuje vojno sposobne mladie za vojsku .da dostavlja i druge informacije koje naredi tadanja turska uprava .kada se ukae prilika da posreduje u sporovima izmeu graana Muhtar je za svoje obavljanje poslova bio osloboen poreskih obaveza prema spahiji i dravi. Sljedei muhtari za podruje Mustajbaia bili su: Pari Omer, Karajbi Beir, Pinji Nuraga i Pari Ragib. Ovlasti muhtara za vrijeme Kraljevine Jugoslavije su u dobroj mjeri oslabile, a dio ovlasti preneene su na dravne organe. Uloga muhtara bila je prisutna na ovim prostorima sve do dolaska II svjetskog rata 1941.godine i time je prestala epoha muhtara na prostorima Mustajbaia i tadanje drave. Za vrijeme austro ugarske uprave 1912.godine formirana je opina Zavidovii.

Tada su u opinsko vijee mogli ui samo trgovci, zanatlije i vjerski slubenici jer su oni smatrali da je kapital kod njih i da oni trebaju da upravljaju opinom. Drugi podatak govori da se dobar dio mjetana sa ovih prostora Mustajbaia zaduivao kod trgovaca pa su im zbog toga davali svoje glasove. Trei podatak govori da su ljudi sa prostora Mustajbaia bili stranaki nezreli i da su ignorisali tadanji austro ugarski sistemjer su ga smatrali kranskim. To su razlozi zbog kojih mustajbaika sela nisu imala svoje vijenike u vijeu opine, odnosno muhtare sa prostora mustajbaikih sela. O zapostavljenosti Bonjaka u opinskim odborima dosta je pisao JusufMujki u svojoj knjizi "Zavidovii kroz istoriju". Mustafa Imamovi u knjizi "Historija Bonjaka" objanjava zato su Bonjaci ignorisali austro ugarsku vlast, a knjievnik Edhem Mulavdi u knjizi "Zeleno busenje" opisuje odnos Bonjaka spram kulturnih, politikih i drugih vrijednosti Austro ugarske carevine .

126

127

UVARI REDA I OBIAJA U MUSTAJBAIIMA

OPINA MUSTAJBAII Nakon dvanaest godina poslije prvog svjetskog rata Kraljevina stare Jugoslavije uvodi nove podjele koje nisu mogle mimoii ni prostore Mustajbaia. Tako od 1930.godine Mustajbaii postaju optina, a u sastav optine Mustajbaii ulaze sljedea sela: Krivaja Tuk, Mustajbaii, Rujnica, Dolac, Junuzovii, Hajderovii, Perovii, inovii, Gostovi, Mahoje, Bajvati, Krivaja i Karaii. Sjedite opine je "Krivaja Tuk". Krivaja Tuk je desna strana rijeke Krivaje od ua do Malih Skroza. Krivaja Tuk je nosio naziv Mustajbaii Tuk sve do popisa stanovnitva kojije provela austro ugarska uprava 191O.godine kada Mustajbaii Tuk dobijaju naziv Krivaja Tuk i pripajaju se opini Zavidovii 1912.godine kada je prvi puta formirana opina Zavidovii. 1930.godine je formirana opina Mustajbaii i postojala je sve do 1938.godine. Vijenici u Opinskom vijeu opine Mustajbaii za sela Skroze, Vikovii i Mistajbaii u periodu od 1930. do 1933.godine su bili: -Pari Omer -Karajbi Beir U tom istom mandatu naelnik Opine Mustajbaiije bio Pari Omer. Vijenici u Opini Mustajbaii u vremenu od 1934. do 1938.godine su bili: Pari Omer i Pinji Nuraga, anaelnik Opine u istom periodu je bio Muji Salih. 1934. godine je sagraena esma na izvoru Medina voda na kojoj je stajao natpis Narodno Odbor Optine Mustajbaii, ovu esmu je zbog dotrajalosti renovirala porodica Marui za duu svojih roditelja (po odobrenju naelnice opine Selvedine Ulji), time su brisani vizuelni podaci sjedita i postojanja optine Mustajbaii na tom prostoru.

U vrijeme turske uprave na ovim prostorima selo Mustajbaii bilo je sjedite vojnog upravitelja, a taj vojni upravitelj je imao svoje ljude iji je posao bio uvanje reda i obiaja koji su vaili za to vrijeme. Poslije prelaska sa vojne na civilnu vlast, vlast je preuzeo muhtar. U to vrijeme muhtar je drao svu vlast i bio je neprikosnoven. Njegova rije morala se sluati i potovati. Vremenom, na ovom prostoru Mustajbaia ulogu uvara reda i obiaja preuzeli ljudi koji su za to imali afiniteta. U tu svrhu pomenut u dvojicu ljudi, a to su Mejri Musto, u narodu su ga zvali Musto Krajnjiki jer mu je mati bila iz Krajnjia i Ibrahima Hasia. Nema nigdje zapisano da su ti ljudi za te poslove bili plaeni, a da su obavljali te poslove govori jedan podatak koji u navesti: Dva ovjeka su u to vrijeme izgubili ivot to nisu potovali red i obiaj sela, tj. bili su ubijeni, a to su Ibrahim Pinji i Ragib Karajbi. O njihovom ubistvu niko nita ne pria, a i ako pria, kae: "to su traili, to su i nali". Nikada niko nije postavio pitanje ko ihje ubio niti je za to prozivan. Iza ovih ljudi uvara reda i obiaja sela stajao je njihov zatitnik, muhtar. Ovi zakoni uvara reda i obiaja su vaili i za vrijeme austro ugarske uprave.

128

129

Ovu sada renoviranu esmu je izgradila opina Mustajbaii 1934.god. Na kokoj je stajao natpis Narodni odbor optine Mustajbaii

1930. godine izvrena je teritorijalna podjela postojeih opina i formiranje novih opina, tako je formirana i opina Mustajbaii, a u njen sastav su ula slijedea sela: Krivaja Tuk, Mustajbaii, Rujnica, Dolac, Junuzovii, Hajderovii, Perovii, inovii, Gostovi, Mahoje, Bajvati, Krivaja i Karaii.

u ovoj

ulici je bilo sjedite opine Mustajbaii od 1930-1938. god.

130

131

ODBORNICI IZ MUSTAJBAIA

Temu odbornika iz Mustajbaia nemam namjeru da obraujem, ali da ne spomenem njihova imena to nisam mogao zaobii, pa u tu svrhu u da nabroj im imena odbornika od 1945. godine: 1. ahtarevi Haim 2. Imamovi Hakija 3. Karajbi Mujo 4. ahratevi Huso 5. Kovaevi Ismet Po dva mandata su drali kao odbomici ahtarevi Haim, Imamovi Hakija i Kovaevi Ismet. Promjenom Ustava Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije 1974. godine ulogu odbornika su preuzeli delegati i od tada je nastao delegatski sistem. Uvoenjem delegatskog sistema najnii nivo lokalne samouprave je postala Mjesna Zajednica pa je od tada Mjesna Zajednica po pravilu organizovanja imala Mjesnu konferenciju radnog naroda kao politiki organ Mjesne Zajednice i Skuptinu i Savjet Mjesne Zajednice kao operativne organe. Pa u tu svrhu u spomenuti ljude koji su obavljali funkciju u tim organima Mjesne Zajednice. O ljudima koji su vodili Mjesnu Zajednicu nema zabiljeenih podataka, ovi su podaci po sjeanju ljudi u Kovaima Mujanovi Edhema i Hasi Hazima. Predsjednici Socijalistikog Saveza radnog naroda u Mjesnoj Zajednici Kovai su bili: 1. Hadiefendi Junuz 2. MujanoviEdhem 3. Hasi Bego 4. Dini Hamdija 5. Hasi Hazim 6. Vukovi Jusuf 7. KundakMustafa 8. Ibri Asim 9. Mejri Fehim 132

Po.sljed~ji p.redsje.dnik Socijalistikog Saveza radnog naroda u Mjesnoj Zajednici Kovai je bio Mejri Fehim do demokratskih izbora 1990. godine kada se Socijalistiki Savez radnog naroda transformie u politike partije odnosno u politike stranke. Skuptinu Mjesne Zajednice su vodili sljedeu ljudi: 1. Hadiefendi Junuz 2. Dini Hamdija 3. Mujanovi Edhem 4. Hasi Hazim 5. Adrovi Deko 6. Kovaevi Hasija 7. Mui Nezir 8. Halilovi Edhem 9. Ibri Asim 10. Hrki Asim Poslednji predsjednik Skuptine Mjesne Zajednice Kovaa je bio Hrki Asim. 199~..godine ka~a Skuptina Mjesne Zajednice po novim pravilima nije VIse organ Mjesne Zajednice. Sl~edei o~erat~vni organ u Mjesnoj Zajednici je Savjet Mje.sne Za!ednIce, .on ~jeluje kao Izvrni Organ a predsjednici Savjeta Mjesne Zajednice Kovaa su bili: 1. Hadiefendi Junuz 2. Mujanovi Edhem 3. Dini Hamdija 4. Hasi Hazim 5. Karajbi Ahmet 6. Fehri Nijaz 7. Hasi Salko 8. Hasi Hazim 9. Halilovi Edhem 10. Fehri eval Il. Ibri Osman 12. Adrovi Deko 133

Savjet Mjesne Zajednice po najnovijim pravilima je organ koji i danas djeluje u Mjesnoj Zajednici Kovai kao operativni organ. DIREKTORI KOLE U KOVAIMA

Izgradnjom estorazredne osnovne kole u Kovaima 1950.godine stvoreni su uslovi za normalan upis djece u estorazrednu kolu. Da bi kola mogla raditi morala je imati svog prvog ovjeka koji je pored svojih poslova uitelja obavljao poslove upravitelja kole. Tako je prve kolske godine, 1951., za upravitelja kole bio postavljen Izet Nali iz epa. Od 1951. godine do 1961.godine poetkom svake kolske godine se imenuje novi upravitelj kole iz reda uiteljskog kadra. Tako je kola u Kovaima od 1951.godine do 1961.godine promijenila deset upravitelja kole. Redosljed upravitelja kole je sljedei: .1951.godine .1952.godine .1953.godine .1954.godine .1955.godine .1956.godine .1957.godine .1958.godine .1959.godine .1960.godine IzetNali Topaviki Zoran Elezovi Suvada Mujki Jusuf Elezovi Suvada Roti Zijad Pranji Danica Dilberovi Tajko Baki Vlado Ivi Velimir

Sva aktivnost ovih direktora kole se zavravala u krugu kole. 1961.godine za direktora kole je postavljen Markovi Ljubinko i od tada kola u Kovaima nije samo subjekt, nego i nosilac razvoja ove sredine. U vremenu od 1961.godine do 1965.godine na postojeu kolsku zgradu podignut je sprat i kola prerasta iz estorazredne u osmo godinju kolu. 1964.godine izgrauje se kolska dvorana u Kovaima. Iste godine kola otkupljuje 134

vonjak sa lijeve strane rijeke Krivaje veliine priblino 38 dunuma. 1966.godine ulogu direktora preuzima Aco Markovi. Njegov rad se zavravao u kolskom dvoritu. Od 1967. do 1972.godine imenovan je za direktora kole Popovi Ramiz. Tada je kola vodila aktivnost sa mjesnom zajednicom oko izgradnje vodovoda mjesne zajednice. U tom vremenu kola je otkupila eljezniku stanicu za potrebe stanova kolskog osoblja. Od 1972. do 1979.godine za direktora kole je imenovan Koul Jakov. Njegova aktivnost se svela na rad kole i izgradnju stambene zgrade. U vremenu od 1979. do 1980.godine izgraena je nova kolska zgrada koju je zapoeo Koul Jakov, a zavrena je za vrijeme dok je direktor bio Imirovi Ahmet 1980.godine. Od 1979. do 1989.godine za direktora je imenovan Imirovi Ahmet. Za vrijeme njegovog mandata je zavrena nova kolska zgrada. U vremenu 1985.godine mjesna zajednica Kovai je vodila aktivnost oko izgradnje mosta u Kovaima. Tadanji direktor kole se drao po strani jer je sumnjao u uspjeh akcije oko izgradnje mosta u Kovaima. 1989. do 1991.godine za direktora je imenovan Mujanovi Edhem. Tada je kola bila sufinansijer sa mjesnom zajednicom oko izgradnje uline rasvjete. Tada je kola bila takoe sufinansijer oko proirenja vodovoda koji nikada nije priveden kraju. 1991. do 1992.godine za direktora kole je imenovan Muhi Salim. Njegov rad se sveo na rad kole u Kovaima. Od 1992. do 1998.godine za direktora kole je imenovan Bio Huso. Za vrijeme njegovog mandata ureeno je dvorite kole i zagraena kola. Od 1998. do 1999.godine za direktora kole je imenovan Mujanovi Sefir. Pored rada u koli za vrijeme njegovog mandata je zapoeto veliko nogometno igralite u vonjaku koje nikada nije zavreno. Od 1999.godine direktor kole je Mujinovi Fatka. Njen rad jo ne moemo ocijeniti.

135

FORMIRANJE PODRUNICE DONJI MUSTAJBAII

Godine 1959. Edhem ati se prvi nastani u Donjim Mustajbaiima, a naredne godine rodi mu se sin Salih, 10.05.1960.godine. Pet godina kasnije je doselio Karajbi Smail, a zatim Mejri Hasan, pa potom Hasi air, Hasi Hasan, Hasi Osman, Karajbi Mujo i Mejri Fehim. Od 1970.godine dolo je do brzog naseljavanja prostora Donjih Mustajbaia, a razlogje to su Kovai postali nekakav centar ovih sela. Ako se zna da je tu osnovna kola, mjesna zajednica, pota i mjesni ured, a kasnije je uraen regionalni put Zenica Tuzla i Olovo. U to vrijeme u Kovaima nije bilo privatnih trgovina kao danas, ve "Centrova" zadruga u kojoj su se podmirivala sva sela sa prostora mjesne zajednice Kovaa. Jednom rjeju sav ivot ovoga kraja je vezan za Kovae. Kada se selo naselilo valjalo je prii rjeavanju komunalnih prohtjeva ovog sela, a to je rijeiti rasvjetu, puteve i vodovod. Da bi se sve ovo rjeavalo morali smo se organizovati i trebalo je formirati podrunicu Donje Mustajbaie. Prvo to je rijeeno u Donjim Mustajbaiima je bila rasvjeta i selo je osvijetleno u jesen 1974.godine. Nain ubiranja sredstava za nisko naponsku liniju je bio u pauali. Vailo je jedno pravilo: - Hoe struju, obezbijedi novac .Akciju nisko naponske linije u Donjim Mustajbaiima je pomogao tadanji Fond za razvoj sela Opine Zavidovii. Formiranje podrunice se desilo u ljeto 1974.godine. Kada se rijeila nisko naponska linija prilo se rjeavanju vodoopskrbnih objekata, a potom rjeavanju puteva u Donjim Mustajbaiima. Danas kada se gleda omjer stanovnitva Donjih i Gornjih Mustajbaia po broju stanovnika su jednaki, s tim to je tendencija porasta u Donjim Mustajbaiima vea. Razlog breg naseljavanja Donjih Mustajbaiaje ve spomenut. Takav je bio red zbivanja dogaaja oko formiranja podrunice Donji Mustajbaii.

Kua ati Edhema koja je prva napravljena u Donjim Mustajbaiima 1959. godine

136

137

OD EGA SE IVJELO U STARA VREMENA U MUSTAJBAIIMA

Dolaskom prvog ovjeka na prostore dananjeg sela Mustajbaia, a to je bilo prema pokazeteljima negdje u vremenu srednjeg vijeka. Na to nas navode nazivi parcela: Marinkin brijeg, Peruljice, Rantak, Krst, Grobak i Popovac. Cijenio je tadanji ovjek da je prostor dananjeg sela Mustajbaia po poloaju i prirodnim bogatstvima primamljivo Cijenio je tadanji ovjek tadanje prostore zbog onih pedeset jakih izvora pitke vode koji izviru na prostoru dananjih Mustajbaia. Cijenio je tadanji ovjek rijeku Krivaju bogatu ribom i istom vodom. Cijenio je tadanji ovjek umsko bogatstvo Kleka iz koga je obezbjeivao drva za ogrijev, ugalj i drvenu grau za gradnju gospodarskih objekata. Cijenio je tadanji ovjek klimatske uslove i iroke prostore za bavljenje zemljoradnjom na ovim prostorima. Cijenio je tadanji ovjek geografski poloaj i klimatske uslove za bavljenje voarstvom. Cijenio je tadanji ovjek ove prostore za bavljenje stoarstvom i pelarstvom. Kada se nabroji ovih sedam stavki ono ime se ovjek sve na ovim prostorima bavio je: .ista izvorska voda 50 izvora .ista rijeka Krivaja bogata ribom i istom vodom umsko bogatstvo Kleka -Zemljoradnja i uzgoj itarica Voarstvo i voni proizvodi Stoarstvo Pelarstvo -ista izvorska voda, prvi uslov za opstanak ovjeka na ovim prostorima jer ako se zna da na ovim prostorima Mustajbaia izvire pedeset jakih izvora pitke vode koji kroz selo Mustajbaie formiraju pet jakih potoka.

-Na tri od tih potoka su bili locirani mlinovi potoari od kojih i danas postoje etiri mlina potoara. A u ranija vremena na ovim potocima je mljelo ito i penicu osam mlinova potoara. Na potoku Ahmetovac bila su locirana dva mlina, a na potoku Zabarica pet mlinova, te na potoku Kajmino vrelo u rejonu Trnjak jedan mlin potoar. Pored ovih jakih pet potoka koji protiu kroz selo Mustajbaie, teku jo i etiri slabija potoka, a to su: potok Jusine njive, potok Luke, potok Podbare i potok Vodice. Ova etiri potoka u ljetnom periodu presue jer ovi potoci nemaju svoje izvore i slue kao odvodi povrinskih voda i to je bogatstvo vode kojim raspolae selo Mustajbaii . ista rijeka Krivaja je us lov tadanjeg ovjeka da se moe baviti ribarstvom i time zadovoljiti svoje prohtjeve svjeom ribom.

-""-

"

Detalj sa rijeke Krivaje

138

139

Ako se tome doda da je na rijeci Krivaji u stara vreJ?en~ bilo sedam mlinova i to: u Skrozama dva mlina, u Stavclm~ Je~an mlin u Vikoviima jedan mlin, u Kovaima tri mllI~a I u Mustajbaiima na parceli Salite jedan J?li~ to ?ovon da u stara vremena nije nikada dolazilo u pitanje gdje se moze samljeti penica i kukuruz.
v

Rijeka Krivaja je uvijek privlaila kupae svojom istom vodom u ljetnom periodu i u stara vremenaje rijeka Krivaja sluila za kupanje i osvjeenje. -umsko bogatstvo Kleka je glavna sirovina za drvenu grau, proizvodnju uglja za potrebe tadanjih kovakih zanatlija i drvo za potrebe ogrijeva tadanjeg stanovnitva ovog kraja. Nije udo to su Mustajbaii u stara vremena imali dobre majstore tesare i stolare. Tadanji majstori su radili kue po sistemu "klju u ruke". Poto je na prostoru Mustajbaia postojao mekteb u drugoj polovini osamnaestog stoljea, a mekteb je tada bio obrazovna ustanova toga vremena pa su ljudi sa ovog kraja bili prosvijeeniji, drugom rijeju obrazovaniji od ljudi ostalih sredina, a to to je to tako je razlog to je sjedite timariije bilo u Mustajbaiima. Imajui u vidu da su Mustajbaii imali imama odmah po dolasku turske uprave, a ti su imami bili iz familije Vukovia i ova familija je drala primat imama hoda od dolaska turske uprave na ove prostore pa sve do 1970.godine kadaje umro posljednji imam hoda iz familije Vukovia . Zemljoradnja i uzgoj itaricaje glavno zanimanje ljudi sa ovog prostora sela Mustajbaia. Svako domainstvo posije to se posijati moe, a sijale su se sljedee kulture: kukuruz, penica, zob, jeam, ra, proso, krompir, grah itd. Sve poljoprivredne radove tadanji ovjekje obavljao plugom i alatom kojije sam svojom rukom napravio.

140

141

Konji su bili glavna prenosna snaga Ovaj vrijedni domain pravi jaram za volove

Ovako se obraivala zemlja za sijanje itarica

Imao je tadanji ovjek u svom dvoritu hambar, ko za odlaganje i uskladitenje itarica za zimu, imao je punicu za suenje mesa i voa, imao je talu za krupnu stoku, imao je kokoinjac za uzgoj kokoi. Jednom rjeju tadanjem ovjeku je zemljoradnja bila glavna grana zanimanja. Nisu postojale fabrike, ak u to doba nisu postojali ni Zavidovii sve do dolaska Austro Ugarske na ove prostore. Viak itarica bi prodao i kupio one artikle koje nije mogao proizvesti na svom imanju i naravno morao je dati obavezu prema spahiji i dravi . Voarstvo i voni proizvodi su bili dobro zastupljeni tako da je ovaj prostor dananjeg sela Mustajbaia bio poznat po dobrim trenjama i orasima, ljivi maarici, jabukama i krukama i drugim voem. Razlog tome je to su ljudi iz Mustajbaia dobro znali kalemiti voke. Ljudi iz Mustajbaia su kalemili voke i kada nisu na njihovoj parceli i kada je voka u drutvenoj svojini. To je razlog to su ljudi i iz drugih sela dolazili u Mustajbaie da naberu treanja i drugog voa. Vrijedni domaini sela Mustajbaia su od voa pekli pekmez, suili voe u punicama, ajedan dio su odlagali kao svjee voe za svoje potrebe. Viak 143

142

 suhoga voa i oraha se proda i nabavi se ona roba koja se ne moe proizvesti na imanju. Svaka kua je imala po par volova, jednu ili dvije krave, po koje june i desetak ovaca. Svako drugo domainstvo je dralo konja. Dranjem krava i ovaca svo domainstvo je sebi obezbjeivalo sir, maslo i druge mlijene proizvode. Svo domainstvo je svake jeseni klalo pastrmu da obezbijedi suho meso, loj, maslo za ishranu, a koa je sluila za izradu opanaka, ovija vuna za izradu arapa, ebadi, platna i dempera i tako su vrijedni domaini sela Mustajbaii obezbjeivali ono to im treba za ivot. U stara vremena kada domain zakolje pastrmu on se hvali koliko je u njoj naao loja zato to je loj sluio u ishrani.

Narod ovog kraja se bavio i stoarstvom

144

145

.Pelarstvo je na ovim prostorima bilo zastupljeno u manjoj mjeri. To je bila privilegija bistrih i bogatih ljudi jer u n~ro~u je vailo: "to e meni ivotinje koje se n~ veu!" Onaj ko Je drao pele nije se bavio time kao danas Jer se u ta vremena nisu koristila sredstva za hembricide i pesticide. Na ovaj nainje ivio narod ovog kraja kada nije bil~ in~ustrije. Pojavom industrije u dobroj mjerije zanemarena.p~IJopnvr~?n~ proizvodnja, a narod se orjentisao da radi I obezbijedi egzistenciju radei u industriji. SLANJE GOVEDA NA ISPAU U PLANINU Poto su se Mustajbaiani dosta bavili stoarstvom svako domainstvo je imalo po par volova, jednu ili dvije krave, par junadi i desetak ovaca, a svako drugo d~main~tvo)e d~alo konja. Kada doe proljee nastaju sjetvem radovi kOJItraju ?~ prvog aprila do druge polovine maja. Poslije sjetve svi domaim su slali svoja goveda na ispau u planinu. Kod kue ~s~~nusam~ krave koje se muzu. Nekim dogovorom tadanjih vlasti Mustajbaiima je za ispau pripadala planina Debelo brd?: oban je bio kao po nekom kljuu Srbin iz sela Mrena. VO~OVII junad su se gonili na ispau u planinu poslije zavrene proljetne sjetve i ostali bi na ispai dok se ne poenje penica:Za nas.mlavde je bilo posebno zadovoljstvo goniti goveda u planmu na IS~~SU. Slanje goveda na ispau je bilo organizovano. Toga d~na cI~elo selo goni svoja goveda na ispau. Obino od nas kOJI gommo goveda na ispau budu dva ili tri ozbiljna ovjeka ijije zadatak bio da se uredno predaju goveda obanu na uvanje. Put do Debelog brda je vodio od Mustajbaia preko Kleka, Mahoja i Otrica do Debelog brda. U toku ljeta se ilo dva ili tri puta obii goveda i osoliti ih. Kada se obave etveni radovi svi domaini dogone svoja goveda kui.

SJEA BUKOVE UME NA KLEKU

Izgradnjom umarnice na Kleku stvoreni su us lovi da se sistemski moe prii eksploataciji, odnosno sjei bukove ume. Sjeverni dio Kleka je bio do te mjere izrastao daje bilo bukovih stabala debljine i preko dva metra preko panja. U vrijeme sjee Kleka mnogi ljudi iz Mustajbaia, Vikovia, Skroza i gostovikih sela su nali zaposlenje. Tako se tada zaposlilo ljudi iz Mustajbaia na sjei drveta i pravljenju puta od Kleka do rijeke Krivaje kod dananjeg mosta. Zaposlenje su nali sljedei ljudi: Mejri Osman, Hasi Adem, Hasi Osman, Pinji Izet, Srganovi Ramo, adiki Mujo, Hasi Ramo, Vukovi Mustafa, Hasi Raid, Vukovi Salko i Karajbi Ibrahim. Na sjei bukovog drveta na Kleku zapoljavali su se ljudi i iz drugih sela: Skroza, Vikovia, Krivaje i drugih gostovikih sela. U to vrijeme sjea se obavljala sjekirom i runom agom (testerom). Cijepanje je raeno sjekirom i drvenim klinovima i drvenim maljem (batom). Rijetko je ko nabavio eljezni klin. Prilikom sjeenja drvo se odmah odvajalo po klasama pa se odmah znalo ta je za ogrijev, a ta za tehniko drvo. Svu organizaciju sjee drveta na Kleku vodio je umar (lugar) i imao je svoje pomonike primae iji je zadatak bio da vode rauna o umskom redu i o kvalitetu uraenog posla. I pored sjee krupnih bukovih stabala na Kleku je vren prokres sitne ume i pravio se nekakav umski red. Sjeklo se sve to je kart i to je gusto. Sa ovakvom organizacijom rada na Kleku je sasjeena sva krupna bukova uma, a u sitnoj umi je napravljen umski red. Tako je izvrena sjea Kleka. Kada se pristupilo sjei Kleka morao se praviti put od Kleka do rijeke Krivaje kod dananjeg mosta u Donjim Mustajbaiima. Put sa Kleka je pravljen niz Lokve, niz Kosu preko Pinjia, Nabojni, Grobika, Peruljica i do Luka kod dananjeg mosta jer tada na tom mjestu nije bilo iane uprije ni mosta. Ovaj put je raen za potrebe izvoza drveta sa Kleka. Put je raen runo jer u to vrijeme nije bilo graevinskih maina. Lager za ostavljanje 147

146

drveta je bio na parceli Hasi Hilme pored rijeke Krivaje sa lijeve strane. Na tom mjestu je prevozio amac za prijevoz cijepanog drveta sa lijeve na desnu stranu rijeke Krivaje gdje se danas nalazi ambulanta i stambena zgrada. Ovaj prostor je sluio kao lager dok se drvo ne utovari u eljeznike vagone tadanje eljeznike pruge dolinom rijeke Krivaje od Zavidovia do Olova. Na desnoj strani rijeke Krivaje je postojao jedan "ekrk" na runi pogon za prijevoz bukovih balvana preko rijeke Krivaje. Ovaj ekrk je imao na sebi jednu dugu sajlu da zakai balvan na lijevoj strani rijeke Krivaje i uz pomo ekrka se privue na desnu stranu rijeke Krivaje do vagona. Na desnoj strani rijeke Krivaje vagonima su se otpremali i bukovi balvani i cijepano drvo do Krivajine pilane uZavidoviima. Ob lovinu sa Kleka su prevozili sa konjima, a cijepano drvo su samaricom prenosili. I prijevoz ob lovine i prenos cjepanice su radili privatnici kiridije i furrnani sa svojim privatnim konjima. Usluge prijevoza ob lovine i prenosa cjepanice sa Kleka do lagera kod Krivaje radili su sljedei vlasnici konja: Kalabi Emin iz iaka, Kalabi Aziz iz Rujnice, Mujari Bego iz Ribnice, Omeri Nurija iz Ribnice, Karajbi Mehmed iz Mustajbaia. Dobar dio cijepanog drveta je spaljivan za ugalj i tada je na potoku Zabarice do Dublja bilo locirano pet enica za paljenje uglja. Dvije enice su bile u Dublju, jedna uKopinoj ravni i dvije u potoku Zabarice. U jednu enicu se sloi po 200 m' cijepanog drveta. Za proces paljenja uglja bili su posebno naueni ljudi koji su znali kako spaliti ugalj, a da se enica ne zapali i drvo ne uniti. Kod svake enice su ljudi redovno deurali da vatra ne izae na povrinu. Paljenje jedne enice je trajalo petnaest do dvadeset dana. A kada se ugalj spali prilazi se vaenju uglja, vodom se gasio i kupio u vree, a odatle se samaricom prenosio do lagera za utovar na eljeznike vagone i odatle do krajnjog kupca. Poslije kada je Klek bio sasjeen i kada se drvo iz Kleka izvuklo dio radnika je bio rasporeen na druga umska radilita, a jedan dio je rasporeen po pogonima Krivajine drvne industrije uZavidoviima. Ovdje je vano napomenuti daje dobar dio domaina iz 148

Mustajbaia imao svoju vlastitu umu i u toj umi je bilo i hrastovog drveta, pa je tada eljeznica otkupljivala hrastove pragove za potrebe pruge, te su ljudi sa prostora Mustajbaia sjekli svoju vlastitu umu, rezalije u pragove i prodavali. Tada u to vrijeme rezanje hrastovih pragova je raeno brdnom agom jer u to vrijeme nije bilo privatnih pilana. Krivajina pilana nije radila sitne privatne poslove. I na ovaj nain su ljudi dolazili do sredstava za ivot. Poslije sjeenja Kleka umarnicaje sluila do sedamdesetih godina kada je razvaljena, tako da su na tom mjestu ostale samo zidine. SJEA HRASTOVE UME NA KLEKU Jedan od vidova prirodnog bogatstva sa ovih prostora je kompleks hrastove ume koja se prostire junom stranom Kleka od sadanjeg releja na Kleku pa sve do najvie kote na Kleku koja ima nadmorsku visinu 777 m. Na ovim prostorima je bio veliki kompleks visoke hrastove ume. Zavidovika Krivajina radna organizacija koja se bavi sjeom i eksploatacijom umskog bogatstva sa prostora kojim gospodari ova radna organizacija za potrebe Krivajinih radnih organizacija Pilana i Finalna prerada drveta je donijela odluku da se sasijee hrastova uma na Kleku. Da bi se sjei moglo pristupiti morali su se uraditi prikljuni putevi za transport hrastove oblovine, pa je napravljen put do sela Grabovice i produno do sela ioka. Drugi prikljuni put je prikljuen na put Mahoje ioke 7.km. Ovaj prikljuak puta je iao od ioka na kotu 777 na Kleku. Ovaj prikljuak je uraen, iako realno gledajui, nema nikakve veze sa hrastovom umom na Kleku. Neki ljudi koji se razumiju u vojnu strategiju su miljenja da je ovaj put od sela ioka do kote 777 bio namijenjen za potrebe vojske. O tome mjetani sela Mustajbaia nemaju nikakvih podataka. Sve ove prikljune puteve je uradi la Krivajina radna organizacija Niskogradnja. Kada je put zavren hrastova uma je sasjeena 1977. i 1978.godine. Poslije sjee prilo se poumljavanju i na tom prostoru su posaeni etinari i poumljavanje je zavreno 149

1979 .godine i time je zavrena sjea hrastove ume na Kleku. U nezvaninom razgovoru izmeu Ismeta Kovaevia biveg Naelnika Oine Zavidovii i Pari Raida iz sela Vikovia je bila tema o bivem fondu za razvoj sela zbog kojeg je u to vrijeme Opina Zavidovii dola u finansijsku krizu. Gdje Ismet Kovaevi izmeu ostalog kae da novac koji je naplaen za sasjeenu hrastovinu na Kleku je otiao za finansijsku konsolidaciju Opine Zavidovii. Ova tema razgovora se des ila u ratnim danima 1992-1995. godine Ismet Kovaevi je tada bio penzioner.

klanca u ~iv~ji do releja iznad Potkleja. Tako je Klek neke 1962.godme bI? ci~eli zasijan i time je operacija zasijavanja, odnosno zasaivanja Kleka zavrena. Tamo gdje su zasaene s~?nice ?arasli su veliki borovi, a tamo gdje je sjeme zasijano nIJ~pOStl~.nut.eljenicilj jer sve to je niklo je tako krljavo daje bolje da nije IIIzasijano.

POUMLJAVANJE KLEKA

Sjeom bukove ume u dobrom dijelu se ogolio umski prostor Kleka. Tadanji zakon je primoravao sve korisnike uma da kada posijeku jedno stablo u umi morali su posaditi jedan broj sadnica na umskoj goleti. Zbog toga je Krivajino umarstvo 1956. godine prilo poumljavanju Kleka gdje je uma sasjeena ili na umskoj goleti. Jedna od takvih umskih goletije Zabarice. To je prostor od potoka Zabarice do ciganjskog groblja. Na tom prostoru su 1956.godine zasaeni bori i, a dopunjavano je jo etiri godine na onim mjestima gdje se sadnice nisu omladile. Kada su zasaeni borii u Zabarici onda se prilo sijanju sjemena na Kleku, od kote 777 na Kleku do releja vie Potkleja. Poto je Klek bio sasjeen prilo se sijanju sjemena. Sva briga oko nabavke sjemena i sijanja pripadala je um aru (lugaru). Ovom operacijom zasijavanja jelovog sjemena je zasijan cijeli sjeverni dio Kleka. Krivajino umarstvo je dopremalo sjeme do umarnice na Kleku, a odatle se sjeme raznosilo na prostor gdje se vri zasijavanje. Posao zasijavanja sjemena i rasaivanja etinarskih sadnica obavljali su momci i djevojke mustajbaikih i gostovikih sela starosne dobi od dvanaest do sedamnaest godina. Operacija sijanja etinarskog sjemena trajalaje vie od dvije godine jer je trebalo zasijati Klek od 150

Ovi borovi su zasaeni 1956-1958. godine

151

JAVNE ESME I PRELA U MUSTAJBAIIMA

Nisu u Mustajbaiima bila mjesta za okupljanje samo musale i mektebi. Okupljali su se mladii i djevojke na prelima, komiljima i ljuilima. Prije nego to se razvila industrija li Zavidoviima narodi ovog kraja su ivjeli iskljuivo od poljoprivrede. Uvijek u selu su kod nekoga kopai ili etalice, a navee ljuile i komilje. Djevojke poslije radova na njivama dolazile su na javne esme da natoe vode i tu, dok razmijenu koju rije, okupi se po pet est djevojaka. Javne esme su bile mjesta za oglaavanje gdje e biti prelo. Poto je narod tada bio veseo i nije bio optereen problemima kao danas, djevojke obavezno zapjevaju To je znak da e biti prelo. U Mustajbaiima nije nikada bilo problema za sviraa da se zaigra kolo jer argiju ima svaka druga kua. Mladii su na prelo obavezno nosili argiju, a po neko i violinu. Stare nene su zaduene da uvaju djevojke i donesu fenjere, pa nije bilo problema za svjetlo i tako se preli lo do kasno u no. Takvih javnih esmi u Mustajbaiima ima dvije. Buban je javna esma za staro selo,

Javna esma Kuie

Javna esma Buban

a Kuie za novo selo u Mustajbaiima. Jutarnjim toenjem vode najavnim esmama dolaze vijesti o promjenama u selu to se dogodilo te noi. Nije sluajno da za jednu no budu i dva prela. Interesantno je napomenuti da je selo bilo izuzetno veselo. Pjevalo se na ~vakom mjestu gdje se sastanu dvije djevojke ili dva mladia. Zetalice anju penicu i tu pjevaju djevojke, na drugom mjestu se sui sijeno i otuda se pjesma uje. Pjesma se uje i iz drugih sela. obani uvaju goveda i ovce i pjevaju. Tako je bilo veselo daje to za dananje pojmove neshvatljivo, ako se zna da se ivjelo od onoga to naradi na njivi i othrani stoke u tali. Uvee bi se okupili ozbiljni ljudi da igraju prstena. U Mustajbaiima su postojala dva tabora. Jedan tabor iz starog sela, a drugi tabor iz novog sela. Ekipu iz starog sela predvodio je ArifKarajbi i onje bio indijaza staro selo. Ekipu novog sela je predvodio Hasi Meho, narod gaje zvao Meho Mi i onje bio 153

152

indija za novo selo. U igri prstena naziv indijaje onaj koji dri prsten. Ona ekipa koja izgubi me morala je organizovati sljedei me na svom terenu i naravno pripremiti suho meso, orahe i suhe ljive. Suho meso, orahe i suhe ljive je imalo svako domainstvo kao svoj vlastiti proizvod.

STARE KUE U MUSTAJBAIIMA

Danas, kada se proe kroz selo Mustajbaie mogu se nai kue koje su starije od 100 godina. Ima ih i mlaih ali su po svom izgledu i nainu izrade sline onim najstarijim. Moe se nai po koja kua od erpia ali ih nema puno. I ako ima u njima niko ne stanuje. Kada se vide ove stare kue onda one doaravaju nekadanji izgled sela Mustajbaia. Vlasnici naj starijih kua u Mustajbaiima su: .kue Hasi Rasima, Vukovi Hazima i Hasi Ibrahima su u vrijeme klizanja usjele 1906.godine prenesene iz starog dijela sela na prostor gdje se sada nalaze .Hasi Beir ova kua je jedna od starijih kua u Mustajbaiima, raena u vremenu klizanja usjele .Srganovi Zuhdija kua pravljena na novo kadaje usjela sila 1906.godine .Mejri azim kua starog tipa pravljena 1948.godine

Stara kua Hazima Vukovia

154

155

Stara kua od erpia Mejri Ahmeta

Stare kue od erpia Mejri Sinana i Salihe

156

157

U Mustajbaiima ima kua i od erpia, a vlasnici su: -Mejri Ahmet ova kua je u ispravnom stanju ali u njoj niko ne ivi e Vukovi Ranka kua od erpia u kojoj niko ne ivi -Mejri Saliha kuajeuruevnom stanju i u njoj niko ne ivi -Mejri Sinan kua od erpia i u njoj niko ne ivi

SVIRAI I PJEVAI U MUSTAJBAIIMA

Dol~s~om ~:ske uprave na ove prostore Turci donose svoj tradicionalni Instrument argiju (saz) koji se udomaio na ovim ?r~.storima. Omiljen instrument ne samo sela Mustajbaia nego I cijele Bosne i Hercegovine. Pored argije, na ovim prostorima su omiljeni bubanj i svirala, a dolaskom Austro ugarske na ove prostore svoje mjesto zauzima violina. Kada se svi ovi instrumenti ukomponuju, argija, svirala, bubanj i violina, imamo muziku koja zabavlja narode ovog podneblja. Poto se ovdje govori o prostorima Mustajbaia onda se osvremo samo na Mustajbaie i prostore oko njega. Prva organizovana grupa koja je zabavlja narod sa ovih prostora, sa instrumetima bubanj i svirala, bila je iz romskog sela Mustajbaia, a sainjavali su je: Redo, Osman i Bajro.

Najstarija

kua u Kovaima Hrki Osmana

Muziki instrumenti bubanj i argija

158

159

Ova grupa je svirala na svim javnim skupovima, dovama, svadbama i drugim teferiima. U doba osmanske vladavine na ovim prostorima Bosne pjevaica je mogla biti samo ciganka, a kelnerica kranka. U doba turske uprave na ovim prostorima muslimanske ene nisu smjele obavljati javne i prometne poslove kao to su kafane, barovi i sportski nastupi jer im to vjera nije dozvoljavala. Kako je vrijeme prolazi lo argijaje bila najrasprostranjeniji instrument u narodu ovoga prostora Mustajbaia i za kratko vrijeme u Mustajbaiima je svaki drugi, trei momak svirao argiju. Naravno nisu se mogla zamisliti prela, ljuila ni komilje, a da se tu ne zaigra kolo cura i momaka. U to doba u kolu su momak i djevojka smjeli se drati samo za maramicu. Taj obiaj dranja za maramicu u kolu se zadrao sve do kraja ezdesetih godina prolog vijeka. Nije trebalo brinuti gdje e se nabaviti argija. U to doba argije su se pravile u Mustajbaiima, a majstor za izradu argija je bio Osman Vukovi. U narodu su ga zvali "Hudara". Na daleko je bila poznata Hudarina argija. argija se pravila od trenjevog drveta. Svirati argiju u Mustajbaiima je znao svaki odrastao ovjek, pa i djeca veeg uzrasta. Nije se u Mustajbaiima svirala samo argija. Na ovim prostorima svirala se i violina. Prvi ovjek koji je donio i svirao violinu u Mustajbaiima bio je Ibrahim Vukovi, u narodu poznat kao Ibrahim Ajkuni. On je nabavio violinu i svirajui je zabavljao mjetane ovog kraja. Ibrahim Vukovi je svirao violinu prije sto godina od kada je nabavio violinu.Negdje pedesetih godina prolog vijeka tom violinomje svirao jedan vojni invalid, palapregiar jer su mu se obadvije noge osuile, a zvao se Air Hasi, a u narodu su ga zvali Air Grga. Poslije njega tom violinomje svirao njegov brat Edhem Hasi i on je svirao tom violinom u svojim momakim danima. I danas neki bliski prijatelji Edhema Hasia kau da je njega oenila violina. Kasnije je tu violinu od Edhema Hasia kupio Vukovi Smail i on je tom violinom svirao u svojim momakim danima. Ta violina se i danas nalazi kod Vukovi Smaila.

Poslije Ibrahima Ajkunia u Mustajbaiima su violinu svirali: Osman Srganovi, Ismet adiki, Air Hasi Edhem Hasi Kasim Ka~ajbi~, Kasim Hasi, Smail Vuk~vi. Vano j~ napomenuti da je Kasim Karajbi uio svirati violinu Fuada Muhia iz Mahoja, osnivaa Kulturno umjetnikog drutva "Veseljak" iz sela Mahoja. Nije se samo u Mustajbaiima svirala argija i violina. Svirao se i bubanj. U Mustajbaiima su bubanj svirali sljedei momci: Hasi Edhem zvani Maliovi Osman Srganovi, Air Hasi zvani Grga, Ramo Hasi zvani Cotol. Sezdesetih godina prolog vijeka na Radiju Sarajevo se emitovala jedna emisija svake nedjelje u jutarnjim satima. Ta emisija se zvala "Selo veselo". Voditelj i urednik te emisije je bio Zlatko Prlenda. On je kroz te emisije otkrio neke grupe izvorne muzi~~. Tad~ su otkrivene sljedee grupe: Braa Begii, Kalesijska trojka, Braa Babaii. Tada su te grupe snimile svoje prve gramofonske ploe izvorne muzike. Jedna takva grupa je sa prostora Mustajbaia, a to su: Huso Srganovi argija i Ismet Sadiki violina. Ova muzika grupa je izdala svoju gramofonsku plou i oni su svirali po svadbama, teferiima i veseljima i tako zabavljali narod ovog kraja
v

Izvorna grupa Ismeta i Huse

160

161

Nije u Mustajbaiima zapjevati znao samo Ismet adiki i Huso Srganovi. U Mustajbaiima se moe sastaviti na desetina grupa koje znaju zapjevati, pa u tu svrhu selo Mustajbaii je vai lo za najveselije selo zavidovikog kraja

Na kraju u ispriati jednu anegdotu: Ne~oj jahati konja kroz Lovnicu jer Lovniani imaju bolje konje. -Nemoj se jordamiti kroz Vikovie jer Vikoviani se znaju bolje jordamiti. . .1 nemoj pjevati kroz Mustajbaie jer Mustajbaiani znaju bolje zapjevati. KULTURNE MANIFESTACIJE U MUSTAJBAIIMA Od vremena formiranja Mustajbaia, jo od dolaska turske uprave, Mustajbaii su imali svoje dove koje su se svake godine odravale na prostoru gdje je sada kua Kasima Karajbia. A kada je usjela sila 1906. godine dovite je prebaeno na parcele zvane Ograde kod kue Hase Hasia, kasnije su ove dove prebaene kod damije u Krajniima. Otvaranjem kole u Kovaima na ovim prostorima se poinje igrati fudbal, u tu svrhu su Mustajbaii imali svoju ekipu u malom fudbalu, koja je svake godine organizovala turnire, ti turniri su se odravali na Livadama: 1. Kod umarnice na Kleku 2. Na parceli Omeak, vlasnika Mehmeda i aifa Karajbia 3. Salite, Mejri Rame i 4. Luka, Karajbi Muje Kadaje uraeno igralite u kolskom Vonjaku od tada se turniri odravaju na tom igralitu. Izgradnjom igralita Jezero Mustajbaii i tu se odravaju turniri u malom fudbalu . Vano je napomenuti da 1990. godine je organizovana prva korida na igralitu Vonjak u Mustajbaiima. Svake godine se odrava memorijalni turnir na Kleku u ast boraca koji su poginuli branei Klek. Ovaj turnir nosi naziv Memorijalni turnir azimVikovi koji je bio prva rtva na odbrani Kleka.

i ovako se veseli narod Mustajbaia

U Mustajbaiima je bila jedna kombinovana grupa koja je pjevala izvorne i narodne pjesme, a sainjavali su je: Pinji Hajro .Pinji emso Pored njih narodne pjesme je pjevao Hajrudin Hasi. Ovaj vrsni pjeva osvojio je prva mjesta na desetak audicija koje su odravane irom regije Zenica. Ovu muziku grupu je predvodio vrsni harmonika dr.Refik ati. 162

163

Memorijalni turnir "azim Vikovi" na Kleku

Mezar ehida azima Vikovia Proslava prvog maja

li

kolskom vonjaku

li

Mustajbaiima

164

165

Od 1970. godine Mjesna Zajednica Kovai organizuje tradicionalnu proslavu prvog maja, a prvi maj je bio naziv kole u Kovaima, dok nisu dole demokratske promjene 1990. godine. Ova proslava se odrava u kolskom Vonjaku u Mustajbaiima. PRIRODNA BOGATSTVA MUSTAJBAIA Nije sluajno vojni slubenik Timarlija iz vreme?-a .tur~~e uprave, poslije osvajanja ovih prostora, Izabrao za svoje sjedite lokaciju u dananjem starom selu Mustajbaii. Tu je Klek bogat bukovom umom za ogrijev i proizvodnju uglja i bogat takoe hrastovom umom pogodnom za grau. irok prostor pogodan za zemljoradnju, a na tom prostoru od 1~ km2 tee 50 izvora jake vode za pie. Pogodna klima za uzgoj voa, pa su Mustajbaii poznati po uzgoju trenje i lji:ve maarice, a takoe i irok prostor za razvoj stoarstva. OVIm prostorima Mustajbaia tee pet jakih potoka od kojih su d~a jaka za mlinove potoare, a posebnu dra ovog prostora daje rijeka Krivaja.

POTOCI KOJI TEKU KROZ MUSTAJBAIE Kroz Mustajbaie tee pet potoka: -potok -potok -potok -potok -potok Zabarica Kajmino vrelo Omeak Jezero Ahmetovac

Od ovih pet potoka Ahmetovac i Zabarica su potoci koji su pogonili mlinove potoare. Na potoku Zabaricajo i danas ima etiri mlina potoara.

SLOBODNI

IZVORI VODE U MUSTAJBAIIMA

Red. broi

Vlasnik

par cele

Naziv parcele

Broj izvora

1. Mejri Fehim

2. abi Fatima 3. Hasi Osman 4. Mrkonji Hata

5. 6. 7. Karaibi Mu]o
Vukovi Paan Hasi Juso Hasi Rasim

Salite Davulije
Polje

Salite
Luka Vodice

1 1 1 1 2 1

Vrniaica
Jamie .Mehina baa Kaimino vrelo Potok

1
1 1 1
2

8.
9.
10.

Mejri Osman
Hasi Hasan drutvena svojina Vukovi Hanka Hasi Ibrahim Hasi Beir

11. 12. 13. 14.

Lipice
Kuie Buban
-

1 1 1

I I

1
I
167

166

Izvor Kajmino vrelo

Spomen esma Dervi Beiroviu

Od ovih esnaest izvora njih est je uzeto kao javne esme, a ostali teku slobodnim tokom. 168 169

UZETI IZVORI ZA PIE U MUSTAJBAIIMA Red. broj Broj izvora 3 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 6 7

MLINOVI

POTOARI

U MUSTAJBAIIMA

I
I
I

Vlasnik parcele

Naziv parcele Omeak Omeak Omeak Omeak Peovina Jezero Uvala Uvala Maja bara Potok Brijeg Vodice Pinjii Kapernvina Hasii N aboj ne Mujina vodica Ahmetovac Zabarica

I
I

i I
I

!
!

I
!

i
!

i;
1

1. Hasi Ami r 2. Karajbi Mina 3. Karaibi Mehmed 4. Hasi Raid 5. Mejri Uzeir 6. drutvena svojina 7. Mejri Uzeir 8. Hasi Reid 9. Karaibi Hasan 10. drutvena svojina 11. Karajbi Kasim 12. Hasi Bezo 13. Pinji Himzo 14. Karajbi Kasim 15. Vukovi Junuz 16. Hasi Amir 17. drutvena svojina 18. drutvena svojina 19. drutvena svojina

U vremenu kada je stanovnitvo Mustajbaia ivjelo iskljuivo od poljoprivrede na potoku Zabarica je bilo pet mlinova potoara. Na potoku Ahmetovac bila su dva mlina potoara, te jedan mlin potoar na potoku Kajmino vrelo. Iz ovoga se vidi da je u Mustajbaiima svaka porodica familija imala svoj mlin potoar, a neke familije i dva mlina potoara. Vlasnici nekadanjih mlinova Potok Zabarica .Mejria mlin -Malievia mlin -ulin mlin -Pinjiamlin -Hafaia mlin Vukovia mlin
-Beinmlin

Kajmino vrelo Vukovia mlin Vlasnici sadanjih mlinova Potok Zabarica .Pinjia mlin -Hafaia mlin -adikia mlin -Hasi Husnije mlin Ova etiri mlina jo i danas postoje i ponekada rade. Kada sam pisao imena vlasnika mlinova pisao sam ih onako kako ih je narod zvao, a ne punim imenom i prezimenom.

Svi ovi izvori su uzeti za vodovode i napajaju sljedea sela:

170

MZKovae dio MZ Brezik selo Mustajbaie selo Dinie selo Hrkie seloike

1 71

VODOVODI U MUSTAJBAIIMA

Mlinovi potoari u Mustajbaiu

Okolnosti koje su se deavale na podruju Zavidovia poslije formiranja Fonda za razvoj sela i dinamika izgradnje novih kua i proirenja naseljenih mjesta na lijevoj i desnoj strani rijeke Krivaje u mjesnoj zajednici Kovai. U to vrijeme sve su oi bile uprte u selo Mustajbaie jer u tom selu ima najvie istih izvora pitke vode, posebno ako se zna da u Mustajbaiima ima vie od pedeset izvora jake iste vode za pie. Vano je napomenuti podatak da se sa izvora iz Mustajbaia vodom napajaju sljedea sela: Gornji Mustajbaii, Donji Mustajbaii, selo Dinii, selo ici, selo Hrkii, jedan dio mjesne zajednice Brezik i cijela mjesna zajednica Kovai sa svim svojim subjektima: kolom, potom, domom, ambulantom i svim postojeim trgovakim i zanatskim radnjama. Ova sela koja sam spomenuo su uzela vodu sa trideset i est izvora i izgraen je dvadeset i jedan bazen. Od tih dvadeset i jednog bazena etiri bazena su locirana na lijevoj strani rijeke Krivaje, i to: bazen Hrkii, bazen ici, bazen Dinii i bazen koji je lociran na Breziku, dok je ostalih sedamnaest bazena locirano na lijevoj strani rijeke Krivaje uglavnom na prostoru sela Mustajbaia. Ovih sedamnaest bazena su razliitih kapaciteta i neki od njih napajaju po pet domainstava, a neki i po etrdeset domainstava. Ako se ovome doda sistem od tri bazena smjeten u Vodicama koji napajaju etiri stotine domainstava onda se treba ponositi takvim prirodnim bogatstvom kojim raspolae selo Mustajbaii. Kada govorim o bazenima onda osjeam potrebu da spomenem lokaciju gdje su locirani ovi bazeni. Nemam namjeru da spominjem kapacitete tih bazena jer nemam pouzdanih podataka. Podatke o njihovim kapacitetima nije teko dobiti od njihovih korisnika. Ovi bazeni su locirani na sljedeim parcelama: bazen Hasi napaja deset domainstava i ovo je prvi vodovod kojije uraen na mjesnoj zajednici Kovai. Svu brigu oko izgradnje ovog

172

173

vodovoda je vodio Karajbi Arif, Vukovi Sulejman zvani Smai i Mejri Fehim. Ovaj vodovod je uraen vlastitim sredstvima korisnika tog vodovoda. Bazen Usjela 1je lociran na terenu kojim je nekada 1906.godine usjela zahvatila jedan dio sela. Ovaj bazen crpi vodu sa izvora Ahmetovac i napaja deset domainstava. Bazen Peovine se napaja sa izvora Peavine koji je izuzetno jak, a koristi ga deset domainstava. Bazen je napravljen privremeno. Bazen Hrapnjaa crpi vodu sa izvora Omeak i napaja trideset domainstava. Ovaj bazen napaja deset domainstava. I ovaj bazen crpi vodu sa izvora Omeak. Bazen Grobak crpi vodu sa izvora Omeak i napaja deset domainstava.

Bazen, .Usjela 2 crpi vod~ sa izvor~ Ahmetovac i napaja deset domacmstava. Bazen Usjela 3 crpi vodu sa izvora Omeak i ~akoe napaj~ de.set domainstava. Bazen Lipanj 1 crpi vodu sa Izvora Z.abance I napaja deset domainstava. Bazen Pinii crpi vo~u sa Izvora ~inii i napaj~ pet.domainstava. Bazen Lipanj 2 crpi vodu sa Izvora Zabance I napaja deset domainstava. Bazen .Lipanj 3 crpi vodu sa izvora Zabarice i napaja deset domamstava. Bazen Nabojne 1 crpi vodu sa izvora Zabarice i napaja deset domainstava. Nabojne 2 crpi vodu sa izvora Zabarice i napaja pet domainstava. Bazen Vodice crpi vodu sa Vodica, Jezera i sa izvora Ahmetovac. Ovaj bazen napaja etiri stotme domainstava.

Bazen Grobak

Na ovom mjestu se nalazi bazen od 100 rn' koji napaja oko 400 domainstava

174

175

Bazen Uvala crpi vodu sa izvora Uvala i Jezero i napaja etrdeset domainstava. Ima jo sitnih ili nazovimo ih porodinih vodovoda. Njih ima oko pet to nemam namjeru da registrujem. Svi ovi nabroj ani vodovodi crpe vodu sa trideset i etiri izvora, ako se ovome doda da u Mustajbaiima ima jo esnaest izvora koji teku slobodnim prirodnim tokom.

KOPANJE KANALA ZA VODOVOD HRKII ICI Poto je Opina Zavidovii u svom proraunu za 1969.godinu otvorila poseban raun za razvoj sela. Na elu za rukovodioca tog fonda je imenovan Tomo Milinkovi, nekadanji slubenik na dravnoj eljeznici. Uloga fonda za razvoj sela je bila da pomae i pospjeuje akcije koje se vode na selima opine Zavidovii. Ovaj raunje u narodu nazvan "fond za razvoj sela", a pomagao je akcije od kapitalne vrijednosti za sela kao to su: elektrifikacija sela, oranje i nasipanje puteva za sela, izgradnja seoskih vodovoda na selu. Nekim pravilima fonda za razvoj sela vailo je da mjetani obezbijede jednu treinu vrijednosti akcije koju vode, a dvije treine trokova je snosio fond za razvoj sela. U narodu je vaila pria da selo obezbijedi jedan dinar, a fond za razvoj sela e obezbijediti dva dinara. Sela su tada masovno zavodila samodoprinose da bi obezbijedila jednu treinu sredstava za razvoj svoga sela. Neka sela su, da bi ubrzali rad akcije, ubirali sredstva i u pauali kroz priznanice. Naravno priznanice su trebale biti ovjerene i protokolisane u mjesnoj zajednici. Jedna od akcija koju je sufinansirao fond za razvoj sela je izgradnja vodovoda Hrkii ici. Vodovod su vodili iz sliva potoka Ahmetovac u Mustajbaiima. Akcija je poela sa radom 1974.godine. Mjetani Hrkia i iaka su pronali izvore vode u slivu potoka Ahmetovac u Mustajbaiima. Uredno su uradili kaptae za uzimanje vode i poeli kopati kanal od izvora preko mustajbaikih njiva do korita rijeke Krivaje. Akcija je tekla tako lijepo da su sa sobom nosili dravnu zastavu, veseli li se i pjevali kopajui kanal za vodu do korita rijeke Krivaje na 176

sadanjoj parceli Esada ehia. Kada piem ove tekstove o ovom kanalu za vodovod Hrkia i iaka neko e rei kakve ve~e imaju Mustajbaii sa akcijom vodovoda koju vode Hrkii i Zici. Napomenuo sam da su kopajui kanal preko mustajbaikih njiva nosili dravnu zastavu i pjevali i da su doli do korita rijeke Krivaje i tu su stali. Nisu mogli dalje kopati kanal do sela Hrkia i Ziaka jer nisu mogli da rijee imovinsko pravne odnose za pomenuti kanal preko parcela Hrkia i iaka. Ova dobrodunost Mustajbaiana se isplatila kada se zavodio samodoprinos za izgradnju mosta preko rijeke Krivaje izmeu Mustajbaia i Kovaa. Ovaj samodoprinos je bio na nivou mjesne zajednice Kovai. Tada su mjetani sela Hrkia i iaka u znak zahvalnosti Mustajbaianima dali puni glas na referendumu kada se zavodio samodoprinos za izgradnju be~on~kog mosta izmeu Mustajbaia i Kovaa preko rijeke Krivaje. I zahvaljujui mjetanima sela Hrkia, iaka i Ka.ral~a.refere?dum za most Mustajbaii Kovai, preko rijeke Krivaje je USpIO.Za takav human gest uvijek su im zahvalni mjetani lijeve strane rijeke Krivaje u Kovaima.

TURIZAM, LOV, RIBOLOV I EKOLOGIJA

. Prostor sela Mustajbaia je naslonjen na rijeku Krivaju u duini od tri kilometra. To je najljepi dio rijeke Krivaje od ~lova do njenog ua u rijeku Bosnu. Ovaj dio rijeke Krivaje je pogodan za ribolov jer na tom dijelu Krivaje ima dosta ribe, a korito je iroko i pogodan je pristup do njega. Na tom dijelu Krivaje moe svakoga dana da vidi dvadesetak ribolovaca.

177

U razgovoru sa vlasnicima vikendica oni kau da je ovaj dio Krivaje najatraktiviniji, pa je sve vea potranja za lokaciju vikendica. O ovom prostoru najbolje govore ljetni mjeseci kada doe najvie kupaa na prostor od hrkikog mlina do Kovaa.

Na tom dijelu Krivaje koji gravitira u Mustajbaiima locirano je 12 vikendica.

Plaa davulije u Mustajbaiima

Prostor Kleka iznad Mustajbaia je pogodan za lov jer na Kleku irna i visoke divljai.

Vikend naselje u Mustajbaiima

178

179

-,

Lovaki ustrel na prostoru Kleka Ovaj kamen udnog izgleda naen je na prostoru Davulija u Mustajbaiu

U cilju zatite ovjekove okoline dobar dio mjetana ukljuio se u pokret Eko ista Krivaja, a sjedite toga pokreta je u Kovaima. Za samo dvije godine djelovanja ovog pokreta Eko ista Krivaja nestala je deponija smea, a korito rijeke Krivaje je u dobroj mjeri oieno.

Na dijelu puta od Zavidovia prema Kovaima, nalazi se ugostiteljski objekat Stari Most vlasnika Mujice Mehia. U ovaj objekat svraaju sve prevoznike firme koje se bave prevozom i organizovanjem ekskurzija. U ovaj ugostiteljski objekat svraaju gosti sa cijelog terena Opine Zavidovii.

Ugostiteljski objekat "Stari Most"

180

181

Nizvomo 100m nalazi se najluksuzniji ugostiteljski objekat Panorama vlasnika Muje Dedia. U ovom ugostiteljskom objektu se organizuju svadbena i druga veselja. U ovaj objekat svraaju gosti koji hoe da uivaju u lijepo ureen prirodni ambijent, a posebno plijeni goste svojom uslugom visokog kvaliteta.

Ugostiteljski objekat "Panorama"

Ugostiteljski objekat "Panorama" zimi

182

183

Na dijelu prostora Kovaa privatnu plau dri Mujanovi Edhem, na ovu plau zbog prirodnog ambijenta i lijepe usluge svraaju mladi ovoga kraja.

Privatna

laa u Kovaima

Kamen Popovac koji nosi naziv iz srednjeg vijeka

184

185

Hercegovia

naselje

Mustajbaii mogu biti atraktivni za razvoj seoskog turizma

Centralni dio Vikovia

186

187

IGRALITA U MUSTAJBAIIMA

1970.godine kada je prooran put 4. kilometar Vikovii Mustajbaii Usjela i kada je stigao buldoer na usjelu omladina Mustajbaia se organizuje i skuplja novac za prooravanje malog nogometnog igralita na usjeli gdje se sada nalazi kua Vukovi Hakije. Omladina se organizuje, skuplja novac, te proorava se malo nogometno igralite. Tu djeca i omladina upranjavaju svoje slobodno vrijeme, a odrasli kada dou s posla rekreiraju se. Tu je igralite bilo sve dok Osman Vukovi nije rekao da je to njegova zemlja i da on tu hoe da napravi kuu svome sinu Hakiji Vukoviu. Tada je Hakija Vukovi napravio kuu, a omladina iz Mustajbaia ostala je bez igralita. Dugo je omladina razmiljala gdje da razore igralite i na koncu pronau teren za Dugom nj ivom ispod Hasurikine umice i skupe novac za oranje igralita za Dugom njivom ispod Hasurikine umice i tada se pojavi Vukovi Ejub i kae da je to njegova zemlja i da hoe na tom mjestu da posije krompir. Pare koje je omladina skupila pojela je inflacija. Omladina Mustajbaia ostane ponovo bez igralita. U prvoj polovini I983.godine mjetani podrunice Donji Mustajbaii organizuju se da razoraju puteve kroz selo. Dogovore se da sakupe novac za oranje i kada je novac bio u fazi sakupljanja i dobar dio novca sakupljen, 07.1 0.I984.godine nadolazi voda na rijeci Krivaji i odnosi ianu upriju, te mjetani Donjih Mustajbaia prikupe preostali dio novca i prooru put Donji Vikovii Donji Mustajbaii do Majdana na Ahmetovcu i te godine put Donji Vikovii Donji Mustajbaii Majdan Ahmetovac. Te iste godine su proorani i ogranci: od Breze do mosta, od druma na Barama do mosta, od Male bare preko Oralja i Voa do Luka gdje se sastaje sa putem od mosta. Svi ovi putevi su proorani u ljeto 1984.godine. Svu organizaciju oko rjeavanja imovinsko pravnih odnosa, prikupljanja novca za oranje i prooravanja odradili su: Mejri Fehim, Karajbi Mujo i Karajbi aif 188

Zaslu.gom ov~ trojice ljudi put je uraen 1984.godine do jeseni. Tada je.predsjednik mjesne zajednice bio Mujanovi Edhem, nastavnik u osmo godinjoj koli u Kovaima, a direktor kole bio je Koul Jakov. Odnosi izmeu Mujanovi Edhema predsjednika Mjesne zajednice i direktora kole Koul Jakova ?ili su .vrlo loi. Razlog njihovih loih odnosa bio je ponovni Izbor dIrektora kole u Kovaima. Poto je Mejri Fehim dobar poznavalac prilika u mjesnoj zajednici i osnovnoj koli u Kovaima on organizuje omladinu da skupljaju novac za prooravanje igralita u Peruljicama na kolskom vonjaku. Kada su novac skupili, Mejri Fehim organizuje oranje igralita u ~kols~?m. vonjaku na mjestu gdje se danas nalazi igralite. U tOJsvoj igri Mejri Fehim je iskoristio priliku kada je direktor ~ole Ko~l Jakov bio odsutan jednu sedmicu dana. Kada je direktor skole doao, nakon sedam dana, igralite za mali nogomet je bilo gotovo razorano. Poto je igralite razorano direktor kole je po svaku cijenu htio da svali odgovornost na predsjednika mjesne zajednice Kovai, Mujanovi Edhema i da na taj nain nametne odgovornost i time mu onemogui da konkurie za direktora ko le u Kovaima. Kada je direktor ko le prov~:ravavo u mjesnoj ~ajednic.i u Kovaima ko je proorao igralite u skolskom vonjaku om su ga uputili Mejri Fehimu u Donje Mustajbaie. Kada je direktor kole u Kovaima, Koul Jakov obavljao razgovor sa Mejri Fehimom dobio je odgovor da je ~mladina Mustajbaia sakupila novac i proorala igralite. Ah direktor kole je htio da Mejri Fehim po svaku cijenu odgovornost prebaci na mjesnu zajednicu i njenog predsjednika Mujanovi Edhema. Sada kada je vrijeme prolo sa punom odgovornou mogu da kaem da su mjesna zajednica u Kovaima i njen predsjednik preutno odobrili akciju u iru drutvenu korist. Igralite je proorano 1984.godine u vrijeme kolskih odmora. Iao je direktor kole Koul Jakov direktoru Udruenih kola u Zavidovie Soldi Jerki i poslije svih razgovora na temu prooranog igralita u kolskom vonjaku, Soldo Jerko je

189

direktoru kole u Kovaima rekao: "Idi gore u Mustajbaie i sjedi sa tim ljudima, popij kafu i nemoj ?a id~v narod~ uz nos." Prooravanjem malog nogometnog igralita u skolskom vonjaku omladina Mustajbaia je dobila. igrali~te nak?n d~~et godina kako je Hakija Vukovi napra,;I,o kucu n~ I~rahs~ Usjela. 1998. godine omladi na Mustajbaia se organ~~Je da bi razorali veliko nogometno igralite na prostoru kOJI se ~ove Jezero. Da bi se igralite razoralo trebalo je tra~iti o~obrenJve?d Industrijskog kombinata "K:ivaja" iz .ZavId.ovIC~: tamje Krivajine radne organizacije "Sumarstvo" IZZavIdo~I~~. Od?or za gradnju velikog nogometnog igral.ita j~: ~araJbIc .~aslI~, predsjednik, Hasi Hazim, lan i Mejn Fehim I VUkOVIC Salih zadueni za ubiranje sredstava od graana (po deset konvertibilnih maraka ako neko da vie dobro dao). Odbor za gradnju igralita je napravio zahtjev za oranje velikog nogometnog igralita i zahtj~v je upuen na .adre.s~ generaln?g direktora Krivaje, Latifa Cehajia u Zavidoviima ". Pos~IJe odreenog vremena stiglo je odobrenje da se moe orati veh~o nogometno igralite na mjestu koje se zove J~zero. Po odobrenju prilo se ubiranju sredstava od graana I kada s~ sre~stva prikupljena od graana Mustajbaia za pr~orav.anJe vehk~g nogometnog igralita bio je angaova?- ~nva~~I podu:;etnIk Porobi Edin. Porobi je za razoravanje igralita angazovao veliki buldoer od Krivajinog umarstva i sve svoje rapoloive maine. Rad buldoera je bio uslovljen na jedan dan rada zbog zauzetosti na umskim putevima Krivaijinih radilita. Porobi Edin je za taj jedan dan razora~ na grubo .to je.~~da ig~alit~ ~ otiao. Poslije ovog razoravanja nastalo Je zatije u ~ma~c~ radova od mjesec dana radi nemogunosti da se dobije velik~ buldoer. Omladina jednog dijela sela nije mogla da eka I izvrila je pritisak na Karajbi Rasima da na tom mjestu uradi malo igralite za mali fudbaL Karajbi Rasim j~ podleg~~ pritisku omladine i a~~a~ovao priva~nog .poduzetm~a Merdi Adila da uradi prikljuni put I da igralite naspe I zategne grederom. Tako da je Merdi Adil

Fudbalsko igralite Jezero

u~adio ovo igralite do faze markiranja i postavljanja stativa. Tn~e su. gra~evinski radovi bili zavreni. Odbor za gradnju vehk~g I~~~hsta u Jeze~ uputio je zahtjev jednoj donatorskoj organtzacijr da finansijski pomogne izgradnju igralita u Mus~ajbaiima. Sjedite ove donatorske organizacije je bilo u Tuzli, Ova organizacija nosila je naziv NSU. Ova donatorska organizacija je finansirala sitne projekte mjesnih zajednica. U to vr~jem~ u ~p.ini ~.avi~ovii referat za obnovu mjesnih zaJe~~l1caVOdI?J: ~pcmskI.slu~benik Karajbi Abid, mjetanin Donph ~~st~JbasIca. O~ Je bIO koordinator izmeu Opine ZavIdovICI 1 NSU. Njegovom zaslugom je donatorska organizacija NSU finansirala jedan dio radova velikog igralita u Must~j?a.iima u Jezeru. Vrijednost donacije je bila 4840 k~n.vertIbIlmh maraka. Poto je Karajbi Rasim podlegao pritisku omladine jednog dijela sela Mustajbaia onje umjesto velikog igralita zavrio malo nogom etno igralite. Dio odbora za gradnju velikog nogometnog igralita se distancirao od ovakvog naina rada i svu organizaciju rada prepustio Karajbi Rasimu.

190 191

Dio sredstava ubranih od graana u visini od 500 KM usmjeren je na proirenje igralita u kolskom vonjaku. I tako je uraeno igralite u Gornjim Mustajbaiima. Ideja o izgradnji i proirenju malog. igrali.ta ~ k~~skom vonjaku je starija od ideje prooravanja vel!kog I~al~sta na prostoru Jezero u Gornjim Mustajbai~ma. A.I.I tadanji dlr~~tor kole u Kovaima Bio Huso o vonjaku nije dao govoriti, a kamoli da se proiruje veliko igralite. Pa nije bilo dru~~ ne~o da se iznae prostor za jedno veliko igralite. Zago~O~!?I v~l!kog igralita za potrebe Nogometnog k!~lba ~ustaJbavsI~.I ~~h, s~: Karajbi Muniz, direktor kluba, HaSlC Hazim, t~dasnJ1 v~ecnIk u Opinskom vijeu Zavidovi~ i. Mejri~ ~eh~m. Pod:-sku za gradnju velikog igralita dao Je I tadanji d~rek~or s.~ole ~ Kovaima Bio Huso jer i koli treba jedno veliko igralite, all Bio Hus; nije dozvoljavao da se to radi u kols.ko~ vo~jaku. Tadanji direktor kole u Kovaim~, Bi~ Hus.oJe ?!o volJ~n ~a kola finansijski pomogne izgradnju velikog igralita. Ta Ideja velikog igralita bila je usmjerena na prostore Jezera u Mustajbaiima. U tom vremenu od srano? udar~ je um~o direktor kole u Kovaima Bio Huso. Na mjesto direktora Je postavljen Mujanovi Sefir, nast~vnik. histo~ije-g~?grafije. Tako je novi direktor kole u Kova~~ma b.1O Mu}a?ov~c Sefir? a predsjednik Upravnog odbora HaSlC Hazim, mJes~anm ~?nJlh Mustajbaia. Promjenom direktora kole ponovo Je aktivirana ideja o proirenju igralita u kolskom vonjaku. Na to.mev.s~ radili Karajbi Muniz, direktor Nogometnog kluba Mustaj baii i Hazim Hasi, predsjednik Upravnog odbora kole u Kovaima, te Mejri Fehim, ovjek iji je zadatak bio da koordinira sa mjesnom zajednicom Kovaa oko proirivanja igralita u vonjaku. Zadatak Mejri Fehima bio je da usaradnji sa mjesnom zajednicom Kovai uputi zahtjev Upravnom odboru kole u Kovaima da odobri proirenje igralita u kolskom vonjaku za potrebe kole i mjesne zajednice t~ je Upravni odbor prihvatio i dao odobrenje da se ore veliko igralite u kolskom vonjaku. 192

Izvoenje zemljanih radova na igralitu u kolskom Vonjaku

Tada je imenovan odbor za oranje velikog igralita. U odbor su imenovani: Mejri Fehim, predsjednik, Hasi Salim i Hrki Ibrahim. Hasi Salim je bio blagajnik. Poslije imenovanja odbora za gradnju igralita prilo se traenju izvoaa zemljanih radova. U kombinaciji su bili: "Viko" Vikovi Idriza, "Erdi" Merdi Adila i firma Porobi Edina. Poslovi na zemljanim radovima su bili: izrnjetanje postojeeg puta i oranje placa za igralite dimenzija IlOm x 55 m to je zadovoljavalo potrebe velikog igralita.

193

Grupa mjetana iz Mustajbaia Nedovreno igralite u kolskom Vonjaku

Na usmenom dogovoru sa poduzetnicima najpovoljniji je bio Porobi Edin. On je trebao da izmjesti put i razore plac IlOm x 55 m. Cijena tog posla bila je 7500 KM. Mejri Fehim, u ime mjesne zajednice e da isplati kao avans 2000 KM i obezbijedi hranu, a osnovna kola u Kovaima 5500 KM po zavretku radova. Trokovi hrane su kotali 700 KM. Mejri Fehim, u ime mjesne zajednice preko priznanica je isplatio kao avans 2000 KM Porobi Edinu, a ostalih 5500 KM e platiti kola po zavretku zemljanih radova. Porobi Edin je angaovao pet dana buldoer od umarstva i sve svoje maine i kamione' Kada je proao sedmi dan radova na igralitu u kolskom vonjaku Porobi Edinje napustio radove sa izgovorom: "Bolje mi vas je napustiti nego dalje sa vama propadati" i zbog toga je igralite u vonjaku ostalo nedovreno. kola u Kovaima nikada nije platila 5500 KM, a igralite u vonjaku eka neka bolja vremena. 194

NOGOMETNI KLUB MUSTAJBAII Od 1951.godine kada je poela sa radom kola u Kovaima, od tada je na ovom prostoru bila obaveza upisa djece u kolu. Pohaanjem kole stvoreni su uslovi za kolektivne igre kao to je fudbal. Od tada je svako selo imalo svoju fudbalsku ekipu. Teren na kome se igrao fudbal su bile tue njive, livade, pa je na raun tih ekipa bilo jakih kritika to igraju fudbal po tuim livadama. U to vrijeme su se poeli organizovati i turniri u malom nogometu na otvorenim livadama. Spomenut u par mjesta gdje su se organizovali turniri malog fudbala u Mustajbaiima, a to su: Luka Muje Karajbia pored rijeke Krivaje, Selite Mejri Rame pored puta Donji Mustajbaii Krajnjii, Omeak parcele Karajbi Mehmeda i Karajbi aifa, Duge nj ive na Kleku kod umarnice.

195

Osvajai fudbalskog kupa Opine Zavidovii 1999.godine Fudbalska ekipa Mustajbaii, kada se fudbal igrao na livadi

Tako se fudbal igrao u Mustajbaiima dok se nije prooralo igralite Usjela kod kue Vukovi Hakije, a kasnije je proorano igralite u Peruljicama na kolskom vonjaku i od tada su se turniri organizovali na igralitu Peruljice u kolskom vonjaku. Ljudi koji su predvodili nogometnu ekipu Mustajbaia su: Mei Sakib, Hasi Omer, a za fudbalere u Mustajbaiima nikad nije bilo problema jer su Mustajbaii uvijek imali zdravu omladinu. U novije vrijeme Mustajbaii imaju ekipu u opinskoj ligi. Ekipu Mustajbaia u opinskoj ligi su predvodili: Karajbi aban, a kasnije Karajbi Zajko i Karajbi Rasim. Ekipa iz Mustajbaia je osvaja Opinskog kupa Zavidovii za 1999.godinu. Ovako se igrao fudbal u Mustajbaiima od davne 1950.godine do danas.

NOGOMETNI SAVEZ ZAVI II

,:,,;,:,;;::,,~""jodnik
efnog !io<t\trd la\j(t\W

196

197

LJUDI KOJI SEBE UGRADIE

U MUSTAJBAIE

NEZIR VUKOVI

BEIRHASE

HASI

.Muhtar za vrijeme turske uprave za sela Mustajbaie, Vikovie i Skroze i Mustajbaia Tuk. .Nosilac svih aktivnosti oko izgradnje prve damije u Kraj nj iima. Prvi mutevelija krivajske damije . Nosilac svih aktivnosti oko izgradnje mekteba u Kraj nj iima. -Imao je dvije vjenane ene. .

KARAJBI

BEIR

-Drugi mutevelija krajnjike damije. .Zagovornik izgradnje krivajske damije. Zagovornik izgradnje mekteba u Krajnjiima . ovjekkojijepoznavao irilicu i latinicu u ono vrijeme. -Jedini ovjekkojije u ono vrijeme imao zidni sahat.

KARAJBI

SALIH

Trei mutevelija Krajnike damije Zagovornik izgradnje mekteba u Krajniima

Osvajanjem stare Jugoslavije 1941. godine od strane Njemake Bosna je dodijeljena Nezavisnoj dravi Hrvatskoj. Poto je bilo ratno stanje mladii sposobni za vojsku iz Mustajbaia su regrutovani, neki u Njemaku vojsku, a neki u Hrvatsku . vojsku. Nae komije Srbi iz sela Mrana i Grabovice su regrutovani u etnike formacije, pa su esto puta dolazili u Mustajbaie, uzimali hranu i gonili goveda, te se s te strane osjeala nesigurnost. U selu je bila neka policija zelenoga kadra sa vrlo malo puaka. Ta nesigurnost je bila sve dok nai momci nisu pobjegli iz Njemake i Hrvatske vojske i sa sobom donijeli puke i municiju. Jedan od tih njemakih vojnika je bio i Vukovi N ezir kojije sa sobom donio puku i municiju. Poto je Nezir bio jaki i slobodan. ulo se da se Nezir Vukovi vratio iz njemake vojske. Tada vie etnike formacije nisu smjele dolaziti u Mustajbaie. Tada se selo Mustajbaii sa postojeom policijom zelenog kadra i vojnicima koji su pobjegli iz njemake i hrvatske vojske osjealo sigurnim. Posebna sigurnost je bila kada Nezir Vukovi pro svira sa argijom kroz selo. Nezir Vukovi je bio simbol sigurnosti u tim ratnim danima u Mustajbaiima. Poslije rata Nezir Vukovi je bio zagovornik popravke drumova u Mustajbaiima . -lan odbora za dovoenje dalekovoda Hrkii ici Mustajbaii . lan odbora izgradnje nisko naponske mree kroz Mustajbaie . Zagovornik i aktivista izgradnje iane uprije na Popovcu preko rijeke Krivaje.

SRGANOVI MUSTAFA etvrti mutevelija .Zagovornik izgradnje damije u Krajniima

198

199

MUJANOVI HAVA . Poslije rata 1945.godine narod Mustajbaia se 'poeo o~utatI od ratnih strahota. I ako se zna da je rat mnogim porodicama nanio bol jer se iz rata 1941.1945. godine nije vratilo de~et vojnika. Poto je vrijeme najbolji lij.ek.i ratn~ tra~me su prel.azIl~ u drugi plan. Poeo se narod okuplJ~tI na VJerSkImSkup~Vll?a I prelima. U Mustajbaiima su post~Jala I?}esta za okupIJ~nJe, a jedno takvo mjesto je kod kue Mujanovi Have. Ovo mjesto u narodu zvalo se menza i kada neko pita: - Gdje emo na prelo"on kae: - Idemo u menzu. Drugo takvo mjesto za okupljanje prela je kod kue Pinji Sabiha u no~o~.dijelu Mu~tajba.ia. Na ovim mjestima se prela nisu naJavlJ1val~. T;.ece ffiJesto. z~ okupljanje je bilo kod Karajbi Bvege.U OV?Jkui su se o~up~Jah oni to vole popiti i pokartati. Cetvrto mjesto za okupljanje.? Mustajbaiimaje kod Hasi Mehe, a narod ga zvao Meho MIS. Kod Mehe se moglo posjediti i poigrati domina. K~~ Mehe. s~ moglo saznati gdje se ta prodaje, a tu su se pravili pazan, ~ moglo se saznati sve to se dogaa u n~ro~u. K~da god pro~~ kroz Mustajbaie nai e da neko preli u bilo koje doba dana.I.lI noi. Ovako se narod okupljao u Mustajbaiima dok se nije pojavila televizija. U ranija vremena u Mustajbaiima je ivjela jedna izuzetno siromana porodica. To je porodica o kojoj se malo zna za njen korijen. Hasi Meho je u narodu imao nadimak Meho Mi. Meho je sa sobom imao amidu koji se zvao Bego, a u narodu su ga zvali Bijeli. Meho je imao brata koji je odselio u Maglaj i tamo ivio. Kada je Bijeli L_ umro ostao je Meho sam i ivio u jednoj izuzetno maloj kuici. U narodu se ova kua zvala Mehina bajta. Zbog dotrajalosti ova Mehina kua se sruila , a Meho Hasi je uselio u stari mekteb jer. su .,. Mustajbaiani napravili novi mekteb. Meho Has~~ Je Im~o nacrtanu kuu na irokoj jelovoj dasci sa svim proston Jama kOJe 200 HASIMEHO ~-------

imaju dananje moderne kue i zidao je kameni temelj cijelog ivota, a da nikada sa temelj om niju uspio izai iz zemlje. U svojim starim godinama je otiao u staraki dom, a plac gdje je zidao kuu prodao Mejri Osmanu. Meho Hasi je umro u starakom domu ezdesetih godina prolog vijeka. MEJRI AHMET I DUDA

Pored glavnog puta od Vikovia preko Mustajbaia za Krivaju u starom selu Mustajbaii sa gornje strane puta u nekakvom neplaniranom oru je pet kua iji su vlasnici od zapada prema istoku: Karajbi Beir, Karajbi Arif, Mejri Mehmed, Mejri Ahmet i Vukovi Ibrahim. Izmeu ovih kua je postojala staza koja je povezivala te kue. Svaka od ovih kua je imala u prizemlju sobu za dnevni boravak i spavanje u pola kue, a u drugoj polovini je bilo ognjite i verige i sluila je kao kuhinja. Svaka od ovih kua je imala dvoja ulazna vrata: glavna i sporedna. Kua Mejri Ahmeta i Dude je imala isto dvoja vrata, jedna s istone, a druga sa zapadne strane. Kada komija Arif Karajbi ide na kahvu svom komiji Ibrahimu Vukoviu on normalno prolazi kroz kuu Mejri Ahmeta i Dude, a da to nikome ne smeta. Kako ree Kasim Karajbi: "Ja nosim naramak drva i prolazim kroz kuu Mejri Ahmeta i Dude, a Duda na ognjitu gotovi hranu i ne obazire se". Ovakvih

201

komijskih odnosa moe biti sa~o ~ Mustajb~i~~~a. 0:'0 piem iz razloga da se ne zaboravi da Je u Mustajbaiima bila jedna plemenita porodica kao to je Mejri Ahmeta i Dude. .U kui Mejri Ahmeta poslije II svjetskog rata se odravala nastava analfabetskog teaja, a uitelji su bili: Vukovi Junuz i Mejri Ahmet. . . .Mejri Duda je bila tako dobra kominica i znala je da pomm dvije kominice kada se posvaaju . Znalaje da zamota ranu i pomogne u nevolji. .. -Znalaje danasavjetuje svaku enu ako se nae u nevolji. SRGANOVI MEHMED Vodio analfabetski teaj u novom dijelu Mustajbaia. Zagovornik nisko naponske mree kroz Mustajbaie. Po zanimanju imam hoda.

Krivajinom "umarstvu" iz Zavidovia i za kratko vrijeme je imao dvadeset i pet konja i plus jednog konja jahaa za svoje potrebe. Hasi Beo je zaposlio pet svojih sinova da prenose sa konjima cjepanicu iz planine do lagera. Njegov najstariji sin Juso je vodio svu operativu i bio je zauzetnik poslova. Hasi Beo je za kratko vrijeme bio najbogatiji ovjek na opini Zavidovii. HASI JUSO MALIEVI -Graditelj uprije na Popovcu u Mustajbaiima. - Graditelj kole u Kovaima. - Graditelj starog mekteba u Mustajbaiima. -Graditelj uprije na Lukama u Mustajbaiima. -Zagovornik puta 4. km Vikovii Mustajbaii.

VUKOVI DERVI U Mustajbaiima je ivio Vukovi Dervi, ovjek siromanog stanja. Imao je enu i dvoje djece. Zbog siromanog stanja brak se raspao tako da je muko dijete bilo sa ocem, a ensko sa majkom. ena mu se zvala Sevla. Dervi j e pleo sepete i to mu je bilo zanimanje. Pleo je izuzetno lijepe sepete. Dervi sjekao motke za sepete u svaijoj umi i niko mu nije branio. Zena mu, Sevla, se preudala u Meevie i odvela oboje djece, a Dervi je umro ezdesetih godina prolog vij eka.

VUKOVI JUNUZ Voditelj analfabetskog teaja u Mustajbaiima za staro selo.

le

KARAJBI ARIF -Otpravnik vozova u Kovaima. -Zagovornik izgradnje niskonaponske mree u Mustajbaiima. -Zagovornik puta 4. km Vikovii Mustajbaii.

HASI BEIR ZVANI BEO U vremenu kada je stao II svjetski rat Hasi Beir zvani Beo iz sela Mustajbaia je stekao najvee imanje u Mustajbaiima. Bavio se kiridijskim poslom sa dva konja i inio usluge

202

203

VUKOVI OSMAN ZVANI HUDARA - Graditelj uprije na Popovcu u Mustajbaiima. - Graditelj kole u Kovaima. - Graditelj uprije u Lukama u Mustajbaiima. - Graditelj starog mekteba u Mustajbaiima - Zaljubljenik lova i krivolovac.

HASI BEGO "MALIEVI"

-Predsjednik odbora za izgradnju nisko n~ponske linije u Mustajbaiima. .Clan odbora za gradnju puta 4.km Vikovii Mustajbaii. Predsjednik odbora za gradnju nisko naponske linije Donji Mustajbaii . Predsjednik odbora za gradnju damije u Kovaima.

HASI (BEGO) RASIM ATIEDHEMIHANIFA -ovjek koji je zaradio pemziju idui pjeice sa posla i na posao. Najbolji poznavalac prolosti u Mustajbaiima.

Kada je uprija izgraena na Popovcu 1950.godine prvi domain kojije doselio bio je ati Edhem. Njegova kua je bila udaljena 50 m od uprije. Ova uprija je jedino mjesto gdje se moe prei preko rijeke Krivaje u Kovaima. Svi prolaznici sa konjima bi ostavljali konja kod kue Edhema i Hanife. Svaki iznemogli i bolesni ovjek svrati da se odmori. Kome god zatreba ue ili vrea obratili su se Edhemu i Hanifi. ati Edhem i Hanifa su izlazili u susret svakom ko se obrati za pomo. Na njihovim licimaje bilo uvijek raspoloenje.

HASI RAID ZVANI BURDA -Graditelj uprije na Popovcu u Mustajbaiima. -Graditelj kole u Kovaima. .D o bar p o zna val a c p r o los ti Mustajbaia.

204

205

VUKOVI SMAI

SULEJMAN

ZVANI

PINJIHAIM

.Graditelj uprije na Popovcu u Mustajbaiima . Graditelj kole u Kovaima. .Graditelj uprije u Lukama u Mustajbaiima . Graditelj starog mekteba u Mustajbaiima . Poasni lovac Lovakog drutva "Klek" Zavidovii.

Graditelj uprije na Popovcu u Mustajbaiima. Graditelj uprije na Lukama u Mustajbaiima. lan odbora za gradnju nisko' naponske linije u Mustajbaiima. Zagovornik izgradnje puta 4.km Vikovii Mustajbaii.

HASI (IBRE) HASAN

KARAJBI MUJO

Predsjednik odbora za gradnju novog mekteba u Mustajbaiima .

Odbornik u vijeu Opine Zavidovii od 1964. do 1968.godine . Vodio aktivnosti izgradnje uprije na Lukama u Mustajbaiima . lan odbora za izgradnju nisko naponske linije u Donjim Mustajbaiima. ., Vodio aktivnosti izgradnje puta DOnjI Vikovii 'Donji Mustajbaii . Predsjednik odbora za izgradnju mosta u Kovaima.

VUKOVI PAAN

lan odbora za gradnju Mustajbaiima.

mekteba

206

207

MEJRI JUSUF

KARAJBI KASIM

.lan odbora za gradnju Mustajbaiima.

mekteba

-lan odbora za nasipanje puta Vikovii Mustajbaii. Vodio aktivnosti otvaranja autobusne linije Zavidovii Mustajbaii . Predsjednik odbora za gradnju telefona u Mustajbaiima . Prvi predsjednik SDA stranke za Gornje Mustajbaie.

MEJRI FEHIM

.lan odbora za gradnju nisko naponske linije u Donjim Mustajbaiima. .lan odbora za gradnju puta Donji Vikovii Donji Mustajbaii . Vodio aktivnosti izgradnje igralita u kolskom vonjaku u Mustajbaiima. lan odbora za gradnju telefona u Mustajbaiima. lan odbora za gradnju mosta u Kovaima.

HASIHAZIM -Predsjednik odbora za zavretak puta Vikovii Mustajbaii . Vodio aktivnosti putanja autobuske linije Zavidovii Mustajbaii . -Zagovornik puta Donji Vikovii Donji Mustajbaii. Vijenik u Vijeu Opine Zavidovii od 1990. 1994.godine. -Zagovcrnik igralita u kolskom vonjaku . Predsjednik mjesne zajednice Kovai u jednom mandatu. -Zagovo mi k telefona u Donjim Mustajbaiima. -Zagovorni k izgradnj e mosta u Kovaima . Predsjednik SDA stranke mjesne zajednice Kovai u 1990. - 1994.godine.

HASI (HASANA) HASAN

Zagovornik izgradnje nisko naponske mree u Donjim Mustajbaiima. .Zagovornik izgradnj e puta Donji Vikovii Donji Mustajbaii. .Zagovornik izgradnje telefona u Donjim Mustajbaiima . Zagovornik izgradnje mosta u Kovaima

208

209

VUKOVI ADEM -Zagovomik izgradnje puta Donji Vikovii Donji Mustajbaii . Zagovornik izgradnje telefona u Donjim Mustajbaiima. -Zag ovom ik izgradnje mosta u Kovaima.

VUKOVI JUSUF

KARAJBI AHMET

lan odbora za telefone u Gornjim Mustajbaiima. -Zagovomik zavretka puta Vikovii Mustajbaii . Zagovornik autobuske linije Zavidovii Mustajbaii . Predsjednik mjesne konferencije Socijalistikog saveza mjesne zajednice Kovaa .

Zagovornik puta Donji Vikovii Donji Mustajbaii . Zagovornik telefona u Donjim Mustajbaiima . Zagovornik mosta u Kovaima . Predsjednik savjeta mjesne zajednice Kovaa u jednom mandatu. lan odbora za gradnju telefona u Mustajbaiima

SRGANOVI NAIM

HASISALKO

-Zagovomik zavretka puta Vikovii Mustajbaii . -Zagovomik izgradnje telefona u Gornjim Mustajbaiima. -Zagovomik autobuske linije Zavidovii Mustajbaii . ovjekkoji zna na smij ati drutvo.

.Zagovornik puta Donji Vikovii Donji Mustajbaii . Zagovornik telefona u Donj im Mustajbaiima . Zagovornik mosta u Kovaima . lan odbora za gradnju damije u Kovaima. Predsjednik savjeta mjesne zajednice Kovai u jednom mandatu. 210

HASI (RASIMA) HASAN

.Zagovornik telefona u Donj im Mustajbaiima . Zagovornik mosta u Kovaima. -Predsjednik SDP stranke mjesne 211

MEJRI AZIM

HASIHAKIJA

.ovjek koji je u ratu 1992. 1995.godine logistiki pomogao borce i mjetane Mustajbaia . Voditelj i zagovornik asfalta 4.krn Vikovii Mustajbaii.

.lan odbora za gradnju telefona u Donjim Mustajbaiima . Zagovornik puta Donji Vikovii Donji Mustajbaii.

K.ARAJBI AIF

K.ARAJBI NIJAZ

.lan odbora za put Donji Vikovii Donji Mustajbaii . lan odbora za telefone u Donjim Mustajbaiima . lan odbora za gradnju mosta u Kovaima.

-Predsj ednik odbora za gradnju vodovoda u Donjim Mustajbaiime . Zagovornik asfalta u Donjim Mustajbaiima.

MEISEAD K.ARAJBI RASIM .lan odbora za gradnju telefona u Donjim Mustajbaiima . Zagovornik puta Donji Vikovii Donji Mustajbaii. Zagovornik mosta u Kovaima . lan odbora za gradnju damije u Kovaima.

-Predsjednik odbora za gradnju igralita u Mustajbaiima . -Zn g o v o r n ik asfalta Vikovii Mustajbaii.

212

213

VUKOVI HAKlJA

MUNIZ KARAJBI

.Komandant 1992.godine.

Kovakog

odreda

.lan odbora za gradnju vodovoda donji Mustajbaii .lan odbora za gradnju telefona u Mustajbaiima -Zagovornik asfaltiranja puta u donjim Mustajbaiima

HASI (RAIDA) FAHRO

VISOKO OBRAZOVANI LJUDI U MUSTAJBAIIMA

- Operativac i komandir ete Kovakog odreda 1992.godine.

1. Karajbi Nijaz; diplomirani inenjer mainstva ef carine u Zavidoviu

HASISALIM

-lan odbora za gradnju igralita u kolskom Vonjaku .Zagovornik asfaltiranja puta u donjim Mustajbaiima

2. Vukovi Senad; diplomirani inenjer mainstva, Profesor li sednjoj Tehnikoj koli uZavidoviima.

214

215

3. Srganovi ahbaz; diplomirani pravnik, sudija Opinskog suda u Zavidoviima

6. Hasi Hazim; ekonomista, direktor lK Banke u epu

4. Hasi Hasan; diplomirani ekonomista, finansijski inspektor uZavidoviima

7. Karajbi Muniz; graevinski inenjer, vlasnik firme KarmingZavidovii

5. Hasi Ibrahim; diplomirani poljoprivredni inenjer, vlasnik privatne trgovine na BrezikuZavidovii

8. Karajbi Abid; graevinski inenjer, zaposlen u Opini Zavidovii

216

217

9. ati Devad; nastavnik matematike i fizike u O.. Kovai

12. Hasi Nefisa; nastavnica razredne nastave u I O.. Zavidovii

10. ati Badema; nastavnik matematike i fizike u O.. Kovai

13. Hasi Ragib; vii RTG tehniar zaposlen u Domu Zdravlja u Zavidoviima

STUDENTI IZ MUSTAJBAIA U 2002. GODINI l.Hasi Edhema Mediha Medicinski fakultet 2.Hasi Ibrahima Amerisa Ekonomski fakultet 3.Hasi Mustafe Devad Pravni fakultet 4.Karajbi Zejnila Selma Ekonomski fakultet 5.Hasi Azema Nermina Ekonomski fakultet 6.Mei Sakiba Merzuk Teoloki fakultet 7.Vukovi Mihrudina Admir Teoloki fakultet 8.Hasi Husnije Sedina Pedagoka akademija 9.ati Devada Hanifa Matematika-informatika 1O.Vukovi Benjamina Adnana Ekonomski fakultet l l.Karajbi Muniza Irfan Graevinski fakultet 12.Karajbi Muniza Esma urnalistika

11. Hasi Nisveta; profesorica bosanskog jezika u Srednjoj Medicinskoj koli-Zenica

218

219

LJUDI ROENI U XIX VIJEKU

Pinji Haima ulaga 1893-1944

Mejri Hasana Mehmed 1898-1959

Vukovi Malunuta Srnajo

1860-1944

Hasi Mehe Bego-Ibrahirn ./ 1895-1970

Karajbi Ahmeta Ibrahim 1898-xxxx

Hasi Huse Ibro

1877-xxxx

Hasi Huse Beo

1893-xxxx

220

221

LJUDI ROENI POETKOM XX VIJEKA

:E-J:asiIbre

Beo

1901-1970

Karajbi A.bida A.bid 1901-1985

Hasi Ibre Mehmed 1913-1993

Hasi Mehe Beir 1913-1966

Vukovi Smaje Rasim 1903-1970

Mejri Hasana Ahmet 1906-1978

Hasi

Ibre Raid

Karajbi Ahrneta Arif

Hasi ulage Juso 1914-1985

Srganovi Mustafe Mehmed 1908-1979

1907-1996

1906-1978

222

223

RTVE

PROTEKLIH

RATOVA

OSAM TUNIH DANA DANANJEG MUSTAJBAIA

SELA

Deavali su se ratovi na prostoru Balkana i odnosili rtve, pa bez rtava nije moglo proi ni selo Mustajbaii. Tako je u I svjetskom ratu poginuo: Hasi (Ibrahima) Juso U II svjetskom ratu su poginuli: .Mejri (Mehmeda) Sinan -Hasi (ulage) Edhem Vukovi (Rasima) Hasija .Pinji (ulage) Haso Vukovi (Smaje) Mahmut adiki (Brie) Aul adiki (Brie) Musto -Hasi (Osmana) Omer -Hasi (Bee) Omer .Mujanovi (Hadalije) Zaim U ratnom vihoru od 1992. do 1995.godine poginuli su: .Hasi (Ismeta) Merzuk Vukovi (Junuza) Sefir .Hasi (Omera) Nedim Vukovi (Mahmuta) Salim Bez obzira kakva ratna deavanja se dogaala ona ne mimoilaze ni selo Mustajbaie.

Pored dinaminog radnog raspoloenja u bezbroj izvedenih radnih akcija na infrastrukturi dananjeg sela Mustajbaia i veselih dana provedenih na prelima i veseljima, vjerskim teferiima, dovama i proslavama, selo Mustajbaii su imali od ju la 1989.godine do poetka ljeta 2002.godine osam tunih dana. U ovih osam tunih dana ivote su izgubili osam mladia starosne dobi od 18 do 29 godina ivota, i to:

1. adiki (Muje) Raid, roen 18.11.1961. godine poginuo 22.07. 1989.godine 2. Vukovi (Mahmuta) Salim, roen 1969.godine, poginuo 1994.godine 3. Hasi (Omera) Nedin, roen 1974.godine, poginuo 1994.godine 4. Vukovi (Junuza) Sefir, roen 1956.godine, poginuo 1995.godine 5. Hasi (Ismeta) Merzuk, roen 1970.godine, poginuo 1994.godine 6. Vukovi (Hamdije) Nermin, roen 1978.godine, poginuo 1996.godine 7. Mejri (Fehima) Zijad, roen 1977.godine, poginuo 1999. godine 8. Karajbi (Ahmeta) Vahidin, roen 1978.godine, poginuo 2002.godine

224

225

adiki (Muje) Raid poginuo je od udara struje kod svoje vlastite kue 22.07.1989 .godine. Bio je oenjen i ima dvoje djece. Vukovi (Mahmuta) Salim poginuo je na borbenoj liniji Tunjik Svinjanica nije oenjen Hasi (Omera) Nedin poginuo je na borbenoj liniji Tunjik Svinjanica nije oenjen Vukovi (Junuza) Sefir poginuo je na borbenoj liniji Podcijelovo otac troje djece Hasi (lsmeta) Merzuk poginuo na borbenoj liniji Svinjanica Smailbaii oenjen Vukovi (Hamdije) Nermin poginuo nailaskom na minsko polje u Podvolujaku Mejri (Fehima) Zijad poginuo od udara felge u vulkanizerskoj radnji u Kovaima Karajbi (Ahrneta) Vahidin poginuo usaobraajnoj nesrei na putu Kovai Hrkii, prevrnuo se sa traktorom. Ovih osam sluajeva mjetani sela Mustajbaia su prihvatili sa tugom, a njihove porodice ih nikada ne mogu prealiti.

226

227

13) ~;j1-};'(~
C%)~I~~_~'

13)~~;;;.~
,~\ Q

13) .f-:!;l~r ~..J~tJ4..J~1

~J..J(I~I3)(i~ij.~i
~"'T'~I~~

13) -:.t t::z.J( il'

adiki Reid

228

229

cl)~.,fi;fNW
ttJ~i"';"':;~~~i

VLASNICI FIRMI U MUSTAJBAIIMA Iz politikih razloga u socijalistikoj Jugoslaviji nije bilo dozvoljeno da privatnik moe imati svoju privatnu firmu. U socijalistikoj Jugoslaviji sve su firme bile u dravnom ili drutvenom vlasnitvu, bez obzira bila to proizvodna ili usluna djelatnost. Neki ljudi u Mustajbaiima su se i u takvim prilikama snalazili i organizovali nekakva poduzetnitva koje su pojedinim ljudima i u takvim prilikama stvarale visoku dobit. U tu svrhu spomenut u nekoliko takvih poduzetnitva koje su pojedinim ljudima stvarale visoku dobit. Jedno takvo poduzetnitvo je bilo vlasnitvo Beira Hasia zvanog Bee. On je 1952. godine imao dva konja sa kojima je vrio usluge umarstvu IP Krivaje iz Zavidovia i prenosio cijepano drvo samaricom, konjima iz ume do lagera za utovar na vagone ili kamione. Bavei se ovim unosnim poslom ovo poduzetnitvo vlasnika Beira Hasia zvanog Bee za tri godine imalo je dvadeset i pet konja i ljude koji su opsluivali te konje. Imao je i svoju kuharicu i tako ostvarivao visoku dobit sa ovakvim poduzetnitvom, a da nikada nije registrovao firmu jer mu to nisu dozvoljavale zakonske prilike u tadanjoj socijalistikoj Jugoslaviji. Bilo je jo takvih poduzetnitva u Mustajbaiima koja su imala po dva ili tri konja, a vlasnici su bili Karajbi Mehmed i Karajbi aif. Jedno takvo poduzetnitvo je bilo i u -susjednom nam selu Vikoviima, vlasnika Saida i Derve Beirovia zvanog Mehagia. Ovo poduzetnitvo u Vikoviima je imalo etiri do pet konja sa kojima su vrene usluge tadanjem umarstvu IP Krivaja. Jo jedno poduzetnitvo je poduzetnitvo vlasnika Muje Karajbia. Ovo poduzetnitvo u nekim vremenskim situacijama zapoljavalo je i po trideset ljudi, vrei usluge izrade temelja i montae montanih kua za firmu Lovevi iz Hrvatske. Kada su dole demokratske promjene ovo poduzetnitvo je registrovano pod nazivom Karming ,

Cl)~:ili",;.~ cl)~)ip.)i

t~t ci) ~.!j~~;i4..;1~l

~\:")i.l.~Cl)ri~ij,~i

~..,....~;.;~
Cl)~i::SJi1;

230

231

vlasnika Karajbi Muniza. Sada firma Karming vai kao jedna odjaih firmi u Zavidoviima. Vlasnik firme Karming gospodin Muniz Karajbi je proglaen zamenadera 2001. godine.

BOSNA I HERCEGOVINA
DIREKCIJA ZA IZBOR MENADERA

___ d'i
) I
t'
I

I
I

i
t

'I
(

?llEf,it\OER GOU!!:IE-DO

u\n~!'m. ._.-)

MUli 8Z l{/~/EMJB['(
clirefttnr
"fiflRr.1ii'lGUZAYHmmil.
2001. godine

Zenica, 1. iuJa/srpnia

Firma "KARMING" Zavidovii

232

233

U Mustajbaiima postoji jo jedna finna vlasnika Hasi Hamde. Ova finna se bavila trgovako ugostiteljskom djelatnou.

ELVISA Vlasnika Hasi Ramiza

H-AIDA Vlasnika Hasi Hamde

Iz ove firme vlasnika Hasi Hamde je izrasla jo jedna finna vlasnika Hasi Ramiza.

Vano je napomenuti da u susjednom selu Vikoviima radi finna Viko vlasnika Vikovi Idriza ija je djelatnost graevinske usluge sa graevinskim mainama. Sjedite ove firme Viko je u Vikoviima. Ovaj vlasnik firme je ujedno i nosilac razvoja sela Vikovii. Ovaj vrsni privrednik je dao svoju vlastitu parcelunjivu i napravio nogometno igralite za mali fudbal, s~.d~ Vikovii imaju jedno od najljepih igralita na OpC1ll1 Zavidovii. Finansijski pomae nogometni klub VIKO

234

235

Pored firme "Karming", Erdi i "Viko" iz Vikovia postoji firma vlasnika Hasi Safeta, a proizvodi ljaku, betonske elemente i betonske cijevi.

Firma Vika vlasnika

U Vikoviima postoji graevinska firma ERDI vlasnika Merdi Adila, sa sjeditem kod starog mosta na etvrtom kilometru uz rijeku Krivaju. Ova firma je izvodila radove ml fudbalskom igralitu Jezero u Mustajbaiima.
Firma vlasnika Hasi Safeta

Jedna vana napomena za uzoritog privrednika Safeta Hasia da je u 2001.12002. kolskoj godini stipendirao dvije uenice etvrte godine Srednje medicinske kole u Zenici, a to su: -Seikanovi (Mehmeda) Amra .Avdi (Semiza) Nermina Uzoriti privrednik Safet Hasi je stipendirao dvije studentice u kolskoj 200 l.12002.godini, i to: .Saletovi (Meme) Amra II godina fakulteta .Beirovi (Rifeta) Mimesa I godina fakulteta Ako radovi budu ili dalje dobro ovaj uzoriti privrednik, Safet Hasi kae da e i dalje stipendirati nadarene uenike i studente.
Firma "ERDI" vlasnika Merdi Adila

236

237

Iz susjednog sela Vikovia, Kovaevi Ismet dri firmu u Hajderoviima koja proizvodi graevinsku stolariju, a imeiste je "Kovaevi Junior"

Sada u Mustajbaiima dre trgovinu: Hasi Enver i Hasi Ramiz. Ibrahim Hasi iz Mustajbaia dri trgovinu na Breziku i vai za jednog od najuzomijih trgovaca. Ibrahim Hasi je svojom panjom i uslugom prodaje svoju robu i u drugim selima.

UGOSTITELJSKE, TRGOVAKE I DRUGE RADNJE U MUSTAJBAIIMA Na prostoru sela Mustajbaia od 1975.godine je bila ugostiteljska radnja, vlasnitvo Hasi Hamde. Ova ugostiteljska radnja, vl. Hasi Hamde je prerasla u ugostiteljsko trgovako preduzee kada su nastale demokratske promjene u dravi BiH 1990.godine. U Mustajbaiima je bila jo jedna ugostiteljska radnja od 1980.godine. Vlasnik ove ugostiteljske radnje je Hasi Adem. Ova ugostiteljska radnja je radila do rata u BiH 1992.godine i od tada vie ne radi. Pored ugostiteljskih radnji u Mustajbaiima su radile trgovake radnje, a neke i danas rade, pa u spomenuti njihove vlasnike. Trgovake radnje su imali: Mejri azim, Hasi Salim, Karajbi aif Ova trojica vlasnika trgovina promijenili su djelatnosti. Mejri azim zaposliose u Italiji, Hasi Salim bavi se graevinarstvom, a Karajbi Caif ima farmu koka nosilica.

Vlasnik trgovine 'IAK" Hasi Edhema Ibrahim

238

239

Jedan tako vrijedni i usluni trgovac je i iz susjednog sela Vikovia, a zove se Sinanovi Redo. Ovaj vrijedni trgovac svojim uslugama je osvajao muterije i u drugim selima ove mjesne zajednice.

Kafi Italy

Vlasnik Trgovine ISKRA Sinanovi Redo

Vukovi (Asima) Ibrahim vlasnik trgovine uZavidoviima k~ji svojom lijepom us lugom plijeni muterije i drugih mjesta.

Pored ovih trgovakih i ugostiteljskih radnji u Mustajbaiima ima ljudi koji se bave stolarijom, a to su: .Karajbi Ahmet graevinskom stolarijom Vukovi Hakija graevinskom stolarijom .Hasi Hasan kuhinjski namjetaj .Hasi Husnija kuhinjski namjetaj .Hasi Amir izrada nadgrobnih niana .Hasi Sabit - izrada nadgrobnih niana Vukovi (Hasije) Ibrahim vlasnik kafia "Italy'

Trgovaka

radnja ASTRA, Ibrahima

A Vukovia

240

241

U Mustajbaiima od 1970.godine postoji i kovaka radionica vlasnika Mejri Fehima. Stovarite graevinskog materijala u Zavidoviima dri Hasi Ismeta Ibrahim, kvalitetom robe i uslugama prevoza do kue, osvaja trite i ire od Zavidovikog podruja.

ZAPOSLENI U ZEMLJAMA ZAPADA IZ MUSTAJBAIA

Zaposlenje u Saveznoj Republici Njemakoj nali su sljedei momci: .Hasi -Hasi -Hasi -Hasi -Hasi -Hasi .Hasi (Raida) Salih (Osmana) Azem (Raida) Azem (Mehmeda) Ramiz (Osmana) Suvad (Rame) Mensud (Ismeta) Hajro

Zaposlenje u Austriji su nali sljedei momci: -Mejri (Hasana) Ekrem -Mejri (Hasana) Mustafa .Karajbi (Smaje) Fadil -Hasi (aira) Edvin .Mejri (Ekrema) Nedad Zaposlenje u Italiji su nali sljedei momci: -Mejri (Jusufa) azim -Hasi (Bege) Amer Vukovi (efika) Zehrid Vukovi (Salke) Senad Vukovi (efika) Nermin
Stovarite graevinskog materijala ELEKTRO LUX

Zaposlenje u Luksemburgu je naao Vukovi (Mustafe) Smajo. Svoje utoite u Americi su nali: Hasi (Sulejmana) Refik i Vukovi (Sulejmana) Ejub sa porodicama.

242

243

AKTIVNOSTI OKO ASFALTIRANJA PUTEVA MUSTAJBAIA Mjetani Donjih Mustajbaia su u 2000.godini poveli aktivnost oko asfaltiranja, odnosno betoniranja puteva kroz naselje Donji Mustajbaii. U tu svrhu su sve puteve podijelili na dionice i dogovorili se da ubiru novac po 25 KM mjeseno po jednom domainstvu. Ova aktivnost je u toku. Po prianju ljudi koji skupljaju novac, ide dobro, to govori da bi mjetani Donjih Mustajbaia u 2003.godini mogli privesti kraju betoniranje puteva kroz Donje Mustajbaie. Mjetani sela Mustajbaia i Vikovia su poveli aktivnost oko asfaltiranja puta 4. km Vikovii Mustajbaii i u tu svrhu su uradili projekat i ostalu tehniku dokumentaciju ija cijena iznosi 7000 KM. Svu ovu dokumentaciju su uputili u Zeniko dobojski kanton, odnosno Ministarstvu za promet i komunikacije Zeniko dobojskog kantona da im pomognu da se asfaltira put 4.km Vikovii Mustajbaii. Prema prianju ljudi koji vode ovu aktivnost na dobrom su putu da ova akcija bude realizovana. Dok ovu knjigu ureujem betonira se put od mosta do vikend naselja. Za ovu dionicu puta aktivnost vode: Karajbi Nijaz i ati Devad. Betonira se dionica puta od voa do puta u Lukama. Ove aktivnosti vode: Karajbi Ahmet, Karajbi Sabahudin i Vukovi Hasija. Betonira se put od potoka iz polja prema mostu u duini 300m. Ovu aktivnost vode: Hasi Salim, Mei Sead i Hasi Zulfer.

RECENZIJA KNJIGE O MUSTAJBAIIMA Rijetka su mjesta u Bosni koja su imala sreu da se u njima rodi neki veliki pisci ili pjesnik i tako postanu uvena. Ogromna veina seoskih naselja ostala su daleko iza zanimanja ope kulturne i drutvene javnosti. Za ogromnu veinu stanovnika koja kroz generacije nastanjuju prostore sela nee ostati neki vidljivijih trag osim u nekim zabaenim matinim uredima. Osim to e njihovi skromni stanovnici ljubomorno priati prie iz djetinstva i pokuavati ispriati priu o najljepem selu na svijetu. Neki se moda nee eljeti ni sjetiti svog mjesta koje ih moda u nekom velikom gradu podsjea na bijedu. Bosnaje seoska zemlja. Njeno seosko bie nema snagu, ideologiju, poetiku, ekonomiju. Drutvo koje se "stidi" svoje dvije treine uvijek e imati problema sa razvojem. Selo se, naalost, jo uvijek tretira kao ostatak nekog starog zaostalog sistema umjesto poetak novog koncepta ljudskog drutva koje vie ne poiva na ogromnoj koncentraciji ljudi u velikim gradovima. Savremena nauka sve vie zagovara svijet kao "globalno selo". Selo je ipak jo jedina, dodue tanka veza sa ljudskom prirodom i izvornou. Zato sam sa izrazitim zanimanjem proitao knjigu o Mustajbaiima iji autor Mejri Fehim donosi hronikujednog takvog bosanskog mjesta, nekada seoske opine, danas lijepog seoskog naselja, u ijoj se zanimljivoj prolosti ogleda tipinost seoskog naina ivota ovog podneblja. . Poslije knjige "Zavidovii i okolina prof. Rizaha Odakia" i "Zavidovii kroz istoriju" Mujki Jusufa, ovo je trei put da se autor uputa u pokuaj stvaranja kakve takve pisane povijesti. Makar se ona uveliko temeljila na usmenom predanju. Vrijednost ovome djelu daje pokuaj istraivanja

244

245

demografske slike sela. Naravno daje domet i ovih istraivanja i interesovanja za ovu knjigu sveden na ue podruje, ali najvei doprinos svakako je odvano st da se o svojoj prolosti definitivno neto zapie. Pogotovo ako e to biti izazov za druge autore iz drugih mjesta. Sve je ipak bolje od injenice da o istinama o naim zaviajima moemo saznati samo iz pria "starih ljud".

RECENZIJA KNJIGE O MUSTAJBAIIMA

emsudin Starevi, prof.

U Zavidoviima kao i u svim manjim mjestima gdje se izdavatvo ne biljei kao dio svakidanjice, izlazak svake knjige je praznik. Bez obzira o emu govori, knjiga je knjiga-vjena vrijednost, uvar izgovorenog, osmiljenog, uvar historije i tradicije. Knjiga pod naslovom: Graa za monografiju Mustajbaia, nepretencioznog naslova, ali vrijednog sadraja, dobar je temelj za dalje istraivanje Zavidovia i njegovih segmenata. Fehim Mejri je dio naeg kraja ponudio na dlanu, osmislio kazivanja starih i povezao sa historijskim injenicama napravio kompaktnu cjelinu, izvukao na povrinu historijske vrijednosti. Jedna generacija ostavlja mogunost generacijama koje dolaze da nastave sa istraivanjem Mustajbaia, ali daju impuls i drugima da se sa znamenitostima svojih sredina pojave danas ili u budunosti. Mirsad erzi, prof.

246

247

ZAHVALNICE

.Zahvaljujem se Opini Zavidovia i Naelnici opine Selvedini Ulji, i pomoniku Naelnika emsudinu Stareviu to su pomogli da ova knjiga bude izdata. .Zahvaljujem se ljudima koji vole Mustajbaie i pomogoe materijalno da ova knjiga ugleda svjetlo dana: 1. Mejri azim 2. Mejri Ekrem 3. Mejri Mustafa 4. Mejri Nedad 5. Karajbi Muniz 6. Hasi HOmer 7. Hasi O Safet 8. Vukovi A Ibrahim 9. Hasi I Ibrahim 10. Hasi Hazim 11. Mujanovi Mustafa 12. Karajbi Abid 13. Vukovi Senad 14. Hasi E Hasan 15. Hasi E Ibrahim 16. Srganovi ahbaz 17. Karajbi Nijaz 18. ati Devad 19. Hasi R Hasan 20. Sinanovi Redo 21. Kovaevi Ismet 22. Dedi Mujo 23. Hasi Ismeta Hajrudin 24. Hasi Raida Azem

.Zahvaljuje~ se na strunoj i moralnoj pomoi doktoru Refiku Catiu, to se do kraja zaloio da ova knjiga bude izdata . Zahvaljujem se Vejselovi Edibu to se zaloio za prib~v.ljanje fotografija i tehniki uredio ovu knjigu . Zahvaljujem se recenzentima profesoru Starevi Semsudinu i profesoru Mirsadu erzi to su prihvatili recenziju ove knjige. .Zahvaljujem se svim onim ljudima to dadoe ideju i moralnu podrku izdavanja ove knjige. .Zahvaljujem se takoe i svojoj porodici na podrci

248

249

PREGLED IZVORA PODATAKA I LITERATURA 1. Halilovi Mahmut zvani Maljak iz sela Kovaa 2. Kovaevi Ismet iz Zavidovia 3. Imamovi Hakija iz sela Skroza 4. Sinanovi Kasim iz sela Mahoja 5. Mrkonji Mehmed iz sela Braljevina 6. Pari Air iz sela Vikovia 7. Pari Junuz iz sela Vikovia 8. Pari Raid iz sela Vikovia 9. Huski Omer iz Zavidovia 10. Bajri Esad iz Zavidovia 11. Bajri Nuraga iz Zavidovia 12. Mrkaljevi Stevo iz Vozue 13. Marui Asim iz sela Skroza 14. Mujanovi Edhem iz Kovaa 15. Mejri Mehmed iz Mustajbaia 16. Mejri Ahmet iz Mustajbaia 17. Hasi Raid zvani Burda iz Mustajbaia 18. Srganovi Mehmed iz Mustajbaia 19. Hasi Juso zvani Malievi iz Mustajbaia 20. Hasi Rasim iz Mustajkbaia 21. Karajbi Mujo iz Mustajkbaia 22. Vukovi Paan iz Mustajkbaia 23. Vukovi Sulejman zvani Smaji iz Mustajkbaia 24. Vukovi Osman zvani Hudera iz Mustajkbaia 25. Hasi Ragib iz Mustajkbaia 26. Hasi Adem zvani Oehan iz Mustajkbaia 27. Hasi Hazim iz Mustajkbaia 28. Hasi Bego zvani Malievi iz Mustajkbaia 29. Vukovi Nezir iz Mustajkbaia 30. Porodini zapis efendije Asima Maruia iz Skroza 31. Arhiva Krajnike damije 32. Ljetopis Osnovne kole Kovai 33. Knjiga Zavidovii Kroz Istoriju od Jusufa Mujkia 34. Knjiga Zavidovii i okolina od Rizaha Odakia 250

35. Knjiga Historija Bonjaka od dr. Mustafe Imamovia 36. Knjiga Bonjaci Gacka u prostoru i vremenu 37. Knjiga Zeleno Busenje od knjievnika Edhema Mulabdia 38. Knjiga Foto Monografija Zavidovia od doktora Refika atia 39. Bosna i Bihorci Bihora od Raifa Hajdarpaia prof.

251

u ovoj

knjizi iznio sam samo trohu sprege i dugogodinjeg rada aktuelnog predsjednika Savjeta MZ Kovai, Deke Adrovia i naeg dobitnika opinskog priznanja u povodu 15. Septembra, Dana opine Zavidovii.

Dieko Adrovi

I.J ,.l/\'UJ

luk.tlnt

':IIIUlllp,.I\T

Za.\lidoviti.

IS.OC}.200l.

hood.

PODACI O AUTORU

Mejri Mehmeda Fehim roen 19.08.1943. godine u selu Mustajbaii opina Zavidovii. estorazrednu kolu zavrio u Kovaima, Osmogodinju i srednju kolu zavrio u Zenici. Do kraja 1970. godine radio u Zenici, a od 1970. godine do penzije u avidovikoj Krivaji.

252

253

Sadraj
IDEJA PISANJU KNJIGE 5 UVODNE NAPOMENE 7 POSTANAK MUSTAJBAIA 10 HISTORIJSKI SPOMENICI 15 KLIZANJE US JELE U MUSTAJBAIIMA 1906. g 18 GENEZA MUSTAJBAIA 21 LEGENDA KOJA NETO GOVORIO KLEKU .45 PORODICE KOJE SU SE ODSELILE IZ MUSTAJBAIA 52 PORODICE KOJE SU SE DOSELILE U MUSTAJBAIE 53 ROMSKO NASELJE MUSTAJBAII 54 GROBLJA U MUSTAJBAIIMA 56 VJERSKI OBJEKTI U MUSTAJBAIIMA 60 MEKTEB U SKROZAMA 68 IMAMI HODE U MUSTAJBAIIMA 70 MUTEVELIJE IZ MUSTAJBAIA U KRIVAJSKOJ DAMIJI 73 IZGRADNJA DAMIJE U KOVAIMA 75 DRUMOVI, LAE I PJEAKI PUTEVI U MUSTAJBAIIMA 79 IZGRADNJA IANE UPRIJE U POPOVCU U MUSTAJBAIIMA 82 IZGRADNJA NOVE IANE UPRIJE NA LUKAMA U MUSTAJBAIIMA .84 DIZANJE PRUGE DOLINOM RIJEKE KRIVAJE 86 IZGRADNJA PUTA 4. KILOMETAR VIKOVII-MUSTAJBAII 88 NASIPANJE PUTA VIKOVII-MUSTAJBAII 91 IZGRADNJA PUTA DONJI MUSTAJBAII-DONJI VIKOVII 93 PUTANJE AUTOBUSKE LINIJE ZAVIDOVII-VIKOVII-MUSTAJBAII...96 IZGRADNJA MOSTA U KOVAIMA 99 IZGRADNJA KOLE U KOVAIMA 109 IZGRADNJA AMBULANTE U KOVAIMA 113 IZGRADNJA UMARNICE NA KLEKU 116 ZEMLJORADNIKA ZADRUGA KOVAI 117 IZGRADNJA DOMA U KOVAIMA 119 ELEKTRIFIKACIJA MUSTAJBAIA 122 ELEKTRIFIKACIJA DONJIH MUSTAJBAIA 123 UVOENJE TELEFONA U MUSTAJBAIE 124 MUHTARI IZ MUSTAJBAIA 126 UVARI REDA I OBIAJA U MUSTAJBAIIMA 128 OPINA MUSTAJBAII 129 ODBORNICI IZ MUSTAJBAIA 132 DIREKTORI KOLE U KOVAIMA 134 FORMIRANJE PODRUNICE DONJI MUSTAJBAII 136 OD EGA SE IVJELO U STARA VREMENA U MUSTAJBAIIMA 138 SLANJE GOVEDA NA ISPAU U PLANINU 146 SJEA BUKOVE UME NA KLEKU 147

SJEA HRASTOVE UME NA KLEKU POUMLJAVANJE KLEKA JAVNE ESME I PRELA U MUSTAJBAIIMA. STARE KUE U MUSTAJBAIIMA SVIRAI I PJEVAI U MUSTAJBAIIMA KULTURNE MANIFESTACIJE U MUSTAJBAIIMA. PRIRODNA BOGATSTVA MUSTAJBAIA POTOCI KOJI TEKU KROZ MUSTAJBAIE SLOBODNI IZVORI VODE U MUSTAJBAIIMA UZETI IZVORI ZA PIE U MUSTAJBAIIMA MLINOVI POTOARI U MUSTAJBAIIMA VODOVODI U MUSTAJBAIIMA KOPANJE KANALA ZA VODU HRKII-ICI... TURIZAM, LOV, RIBOLOV I EKOLOGIJA IGRALITA U MUSTAJBAIIMA NOGOMETNI KLUB MUSTAJBAII LJUDI KOJI SEBE UGRADIE U MUSTAJBAIE VISOKO OBRAZOVANI LJUDI U MUSTAJBAIIMA STUDENTI IZ MUSTAJBAIA U 2002. GODINI LJUDI ROENI U 19. VIJEKU LJUDI ROENI POETKOM 20. VIJEKA RTVE PROTEKLIH RATOVA OSAM TUNIH DANA DANANJEG SELA MUSTAJBAII... VLASNICI FIRMI U MUSTAJBAIIMA UGOSTITELJSKE, TRGOVAKE I DR. RADNJE U USTAJBAIIMA ZAPOSLENI U ZEMLJAMA ZAPADA IZ MUSTAJBAIA. AKTIVNOSTI OKO ASVALTIRANJA PUTA U MUSTAJBAIIMA RECENZIJA KNJIGE O MUSTAJBAICIMA I RECENZIJA KNJIGE O MUSTAJBAICIMA 2 ZAHVALNICE PREGLED IZVORA PODATAKA I LITERATURA PODACI O AUTORU

149. 150 152 154 159 163 166 167 167 170 I7I 173 176 I77 188 195 198 215 219 220 222 224 225 231 238 243 244 245 247 248 250 253