NOVA SLIKA

Nova slika opi je naziv za postmodernistiko slikarstvo na prijelazu 70-ih u 80-te godine. Pojam nove slike odreuje povratak slikarstvu i kritiku modernizma. Istovremeno se javlja u: Sjedinjenim Amerikim Dravama kao New image, Njemaka razvija neoekspresionizam, u Italiji nastaje transavangarda a Nova slika u Hrvatskoj. New image se javlja na izlobi New image painting 1979. godine gdje izlau ameriki minimalisti. U Njemakoj se, 1982. Godine, odrava izloba Zeitergeist gdje kritiari tadanjim umjetnicima daju naziv Neue Wilde. Novi divlji se pozivaju na ekspresivno, simboliko i fantastino u svome djelovanju. Teoretiar Achille Bonito Oliva u umjetnost unosi pojam transavangarde, na izlobi Le Stanze 1979. godine, suprotstavljajui ga konceptualnoj umjetnosti 70ih godina, koja je dematerijalizacijom bila u suprotnosti s figurativnom, fantastinom umjetnosti. U Hrvatsku Nova slika stie preko izlobi meunarodnih umjetnika koja se odravaju na naim prostorima: Nova nizozemska umjetnost u Galeriji suvremene umjetnosti 1981. godine, Talijanska transavangarda u Galeriji suvremene umjetnosti 1981. godine, Mlada umjetnost iz Berlina u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku 1982 godine. Hrvatski predstavnici se najavljuju na izlobi 13 Salon mladih 1981. godine na kojoj povjesniar umjetnosti Zvonko Makovi odabire dvanaestoro slikara ije slikarstvo naziva Nova slika. Oni su Boris Demur, Milivoj Bijeli, Damir Soki, Nina Ivani, uro Seder, Zvjezdana Fio, Breda Beban, Igor Ronevi, Marina Ercegovi, Anja evik, Ferdinand Kulmer te Nela Barii ali i kasnije Edita Schubert. Umjetnici se vraaju samom inu slikarstva te uzore pronalaze u povijesti umjetnosti. Manualnim nainom slikanja, u kojem se oslanjaju na primarna sredstva podloge i boje, odmiu se od avangarde a primjenjuju ekspresivnost.

PREDSTAVNICI BORIS DEMUR

Demur prisustvuje Novoj slici jer tei pobjei od informela to ga tjera da preispita nain manualnog slikarstva. S ciljem postizanja golog produkta slikanja, na povrini slike ostavlja samo tragove slikanja ime ju svodi na nulti stupanj. Mirnim potezima ukida i simboliku i iluzionistiku ulogu, odnosno liava je slikovnih vrijednosti. U prikazu 44 poteza koristi samo bijelu boju koju nanosi jednom veliinom kista a eliminira dalje procese dorade slike.

MILIVOJ BIJELI
Zapoinje sa jednostavnim jednobojnim slikama, velikih formata, u koje kasnije umee figuralne prikaze da bi pred kraj proirio kolorizam na plavu, crvenu i utu. U slici Tri gracije iz 1983. godine posveuje se pitanju primarnog slikarstva.

DAMIR SOKI
Damir Soki se u svojoj umjetnosti slui samo bijelom ili crnom bojom koja oponaa mramor kao u slici U daljini opera iz 1984. godine. Igra se s ravnomjernim izmjenjivanjem boja u Vratima raja iz 1981. godine a ekspresiju i nadrealizam donosi u Aurori u ogledalu iz 1984. godine. Naslijee iz povijesti umjetnosti pomae mu pri uspostavljanju osjeaja turobnosti i malodunosti no takoer se uoavaju karakteristike neuobiajene za ovog umjetnika - asocijativnost, pripovijedanje i literarnost.

NINA IVANI
Kao jedna od najznaajnijih predstavnika Nove slike, Nina Ivani predstavlja svoj rukopis figure zamjenjuje prizorima punim bogatim bojama i dinamikom dok mrljama i gestama ostvaruje prirodnost. Primjere izvlai iz ikonografije prolih razdoblja koje zatim primjenjuje u oblikovanju fantastinog, ekspresivnog, senzualnog svijeta. U toj nadnaravnosti izranja duboko skrivena tjeskoba. Jasno prepoznatljive likove, teme ili predmete odbija u korist simbolinih prikaza koji sugeriraju odreen oblik. Iako provodi redukciju u svojim djelima, ne zanemaruje svoju izrazitu sposobnost za sadraj i metodu. No njezin rukopis se mijenja poslije odlaska u New York 1983. godine. U novoj fazi, neogeo, primjenjuje geometrijske oblike kako bi postigla pravilni poredak. Crte su pravilne a geometrijski likovi pravilni. Prijanju ekspresivnost zamjenjuju oblici zaustavljeni u vremenu i prostoru koji se ponavljaju po povrini velikih formata. Dekorativne elemente ne stavlja u pozadinu ve ih naznauje isto kao i glavne motive. Umjetnica je usredotoena na slojevitost strukture umjesto samog doivljaja slike.

URO SEDER
Seder se zaslueno moe nazvati jednim od zaetnika Nove slike jer svojim rjenikom dopire u samu sr nastojanja ovog pokreta. Nakon redukcije informela okree se ponovnom inu slikanja te postaje subjektivan. Na svim njegovim slikama sredinju ulogu ima imaginarna

figura koju dodatno naglaava ivo obojana pozadina. Likovima posebno istie velike oi kako bi iskljuio utjecaje vanjskog svijeta a naglasio ovjeka. Nakon svrstavanja sredinjeg motiva, ovjeka, u sliku gradi se ostatak slike. Spontanost postie brzim potezom kista kojim umanjuje figuraciju i jasnou kako bi detalje podredio cjelini slike. U Slikaru 1980. godine izravno suprotstavlja odmjereni kolorit i uznemirenost scene ime postie sklad. Pribliava se temi samoe, jednolinosti i izgubljenosti u djelu ovjek i njegova sjena iz 1988. godine. U meusobnim odnosima ljudi, pronalazi motiv koji ponavlja kroz vie slika kao npr. u Susretu, Dvoje, Kupaima ili Dvije figure.

ZVJEZDANA FIO
Zvjezdana Fio u Novu sliku prenosi svoju linost. U prikazima svog ateljea i privatnog ivota (Crveni atelje, 1981. godine; Autoportret meu stablima, 1982.) dostavlja svijet bogat obinim predmetima gdje je autoriina introvertiranost na najviem nivou. Prizor razara na predmete izmeu kojih sitne nestvarne forme pune povrinu a naracija prestaje - Stablo, zemlja i zrak u februraru iz 1982. godine. Ovdje stvara gledite iz vie perspektiva, ptije, rendgenske i sa strane, kako bi postigla veu plastinost. A zemljanim koloritom naglaava jednostavnost i prirodnost elemenata na slici.

BREDA BEBAN
U njezinome slikarstvu vidi se utjecaj amerike nove slike odnosno Pattern paintinga. Pattern slikarstvo koristi ponavljanje geometrijskih znakova kako bi pokazalo svu ironiju apstraktnog slikarstva. Takve karakteristike se vide u slikama Papagaji (1980.), Zmijin trik (1981.) i Prolu no nisam mogla spavati (1982.) gdje prevladava motiv tulipana, papiga i drugih biljnih oblika. Njihovo usklaeno nizanje i ponavljanje na velikom formatu, dominacija energine boje i nedostatak okvira takoer su dio njezinih kompozicija radi pokuaja iskrivljavanja stvarnosti.

IGOR RONEVI
Bad painting ili Loe slikarstvo je dio ekspresivnog amerikog slikarstva 70ih i 80ih godina. Loim slikama oznaavaju se slike na kojima se raspoznaje trag slikanja a sam prikaz se svjesno loe prikazuje kako bi se istakla umjetnikova pristranost. Ova svojstva nalazimo i u djelovanju domaeg umjetnika, Igora Ronevia. Dok paljivo bira boju za svoje smirene kompozicije, istodobno ih puni nejasnim prirodnim oblicima koji ne

dozvoljavaju ikakav prodor u dubinu. Kroz svoja djela provlai izvijene imaginarne amebalne oblike koji formiraju splet simbola oko sredita slike ija je funkcija privui pozornost oka. Uzrokom koritenja neprepoznatljivih figura koje izvlai iz nepoznatog svijeta stvara se prizor iji se smisao ne moe razumijeti niti prihvatiti kao odreeni dogaaj. Slike Iz ivota na selu (1980.), Lepant (1982.), Insekt (1982.) samo su jedna od mnogobrojnih vrhunskih djela Igora Ronevia.

MARINA ERCEGOVI
U slikarstvu Marine Ercegovi vidimo novi element Nove slike - eklekticizam. Njezin cilj je spojiti dvije razliite kulture u jednu ikonografiju. U Fenikom mornaru iz 1982. tako preuzima motiv perzijskog ornamenta kojega stavlja u prostor koji svojim oblikom i bojom podsjea na ranog Matissea. Kako bi se slici priznao postupak slikarskog ina umjetnica . sliku na njenu plohu iji je prostor bez dubine nastanjen jedno te istom figurom po cijeloj povrini. Njene slike obuhvaaju i osjeajnost iz prve ruke i opremanje slike dekorativnim simbolima koje zajedno tvore jednostavnu, elementarnu ekspresivnost.