ODSJEK ZA POREMEAJE RAZVOJNE DOBI ODJEL PSIHIJATRIJA OPA BOLNICA DUBROVNIK

PRIRUNIK ZA RODITELJE

RAZVOJ DJETETA OD ROENJA DO TREE GODINE

SLAVICA BAN, prof. logoped SANDRA RAGU, prof. logoped ANITA PRIZMI, prof. psiholog

Slavica Ban Sandra Ragu Anita Prizmi

SADRAJ
Razvoj djeteta od roenja do tree godine
Prirunik za roditelje
1. 2. 2.1 2.2 2.3 2.4 3. 3.1 3.2 3.3 3.4 4. 4.1 4.2 4.3 4.4 5. 6. 7. Uvod Vae dijete u dobi od 0-1 godina Motoriki razvoj Razvoj govora Socio-emocionalni razvoj Prikladne vjebe i igre Vae dijete u dobi od 1-2 godina Motoriki razvoj Razvoj govora Socio-emocionalni razvoj Prikladne vjebe i igre Vae dijete u dobi od 2-3 godina Motoriki razvoj Razvoj govora Socio-emocionalni razvoj Prikladne vjebe i igre Za kraj Literatura Recenzije 4

Prvo izdanje Copyright 2011. Odsjek za poremeaje razvojne dobi, Odjel psihijatrija, OB Dubrovnik Izdava: Odsjek za poremeaje razvojne dobi, Odjel psihijatrija, OB Dubrovnik Dubrovnik, R. Mietia bb, Tel. 431 777, uprava@bolnica-du.hr http://www.bolnica-du.hr/ Dr. Nada John, psihijatar Voditeljica Odjela psihijatrije OB Dubrovnik Mr.sc. Marija Radoni, spec. ped. Voditeljica Djejeg odjela OB Dubrovnik Lektorica: Ilustracije: Marija Prkoa Mio Barievi

6 8 9 10

Recezenti:

12 13 14 15

16 17 18 18 20 21 22
3

Grako oblikovanje: Zvonimir Lasi Tisak: Naklada: Alfa 2 d.o.o. 500 komada

UVOD

vaj Prirunik nastao je kao rezultat dugogodinjeg rada s djecom u naem Odsjeku za poremeaje razvojne dobi, s ciljem odgovora na Vaa brojna pitanja o pravilnom razvoju djece. Njime Vam elimo olakati i pomoi u primjeni savjeta, koje dobivate u logopedskoj i psiholokoj praksi, kako biste to bolje upoznali potrebe i mogunosti Vaeg djeteta. S obzirom na intenzivan razvoj Vaeg djeteta, posebnu pozornost zasluuju prve tri godine, tijekom kojih je razvoj iznimno brz i bogat. Poznavajui razvojne faze djeteta, lake ete utjecati na njih te ga poticati u stjecanju vjetina sukladnih kronolokoj dobi. Potrebno je pravovremeno uoiti odstupanja u razvoju, kako biste odgovarajuim poticanjima na njih djelovali. Izrazito je teko izolirano promatrati dijete, u pojedinim razvojnim segmentima, budui da se ona proimaju i dogaaju u odreeno vrijeme, koje je istovremeno, iako zadano, za svako pojedino dijete i jedinstveno. Namjera ovog Prirunika je pruanje informacija o pojedinim fazama razvoja, koje se ne moraju poklapati za svako pojedino dijete u svojim postignuima po tono zadanim mjesecima. Kako bismo Vam olakali promatranje razvoja Vaeg djeteta tijekom prve tri godine njegovog ivota, pozornost smo poklonili njegovom motorikom, govorno-jezinom i socio-emocionalnom razvoju. Svako dijete ima predispozicije za motoriki razvoj i da bude motoriki spretno. Za motoriki spretnije dijete kae se kako bre i ui. Meutim, svako dijete ima svoj raspored motorikog razvoja u smislu optimalnog vremena, koje je neuromotoriki uvjetovano, te e prohodati kada za to bude spremno. U poetku su njegove kretnje nekontrolirane, ali vremenom bivaju ciljane i samim time sve savrenije. Govorni razvoj je, uostalom kao i motoriki, vremenski odreen te uvjetovan naom unutarnjom biolokom prirodom. Razvoj govora je veoma sloen proces, koji objedinjuje fizioloke, neuroanatomske i psiholingvistike procese, te proizilazi iz skupa segmenata (fonacije, prozodije, artikulacije, jezine osnove) koji se nalaze u odreenom odnosu. Potrebe djeteta, kojima roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja, ine osnovu za vie razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti te je stoga socioemocionalni razvoj, u prvim godinama, od presudnog znaaja. Tada se uspostavlja snaan emocionalni odnos izmeu djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran, i u kojemu su emocionalne razmjene u funkciji djetetova psihikoga razvoja. Razvojni poremeaji se rijetko javljaju kao posljedica poremeaja samo jednog segmenta, zbog ega su prevencija kao i rana dijagnostika i rehabilitacija, jedini pravi smjer, u smislu pravovremene polisenzorike stimulacije. Jedan od programa poticanja emocionalnog, govornog i spoznajnog razvoja djeteta je projekt Roeni za itanje, koji se provodi u OB Dubrovnik na Odjelu pedijatrija. Ovaj projekt je namijenjen djeci starijoj od pciju i est mjeseci. itajui djeci naglas, roditelji jaaju emocionalni odnos s djetetom, razvijaju slunu percepciju panju te potiu govorno-jezini razvoj djeteta.

VAE DIJETE U DOBI OD 0-1 GODINA

MOTORIKI RAZVOJ
0 -1 tjedan leei na trbuhu okree glavu na stranu; ake su mu stisnute 6 tjedana dri glavu u srednjem poloaju 1 mjesec reagira na zvukove 2 mjeseca lei na trbuhu i odie se na nadlaktice 3 mjeseca posee za igrakama koje se pokreu iznad njegove glave; posee za predmetima koji su mu u neposrednoj blizini 10 mjeseci samostalno se podie u stojei poloaj 11 mjeseci - samostalno stoji; hoda uz potporu 12 mjeseci sputa se iz stojeeg u sjedei poloaj; hoda uz potporu, a moe i samostalno; saginje se uz pridravanje kako bi dohvatilo predmete

4 mjeseca prevre se s lea na bok; razlikuje intenzivne boje 5 mjeseci igra se svojim rukama i nogama 6 mjeseci nakratko samostalno sjedi; okree se s lea na trbuh; hvata igraku cijelom akom i istrauje ju, ne samo stavljanjem u usta; prebacuje predmet iz lijeve u desnu ruku ili obratno 7 mjeseci sjedi samostalno 8 mjeseci poinje puzati; hvata sitne predmete palcem i kaiprstom (pincetni hvat) 9 mjeseci podie se uz oslonac u okomit poloaj; udara predmetom o predmet; baca predmete na pod i uiva u tome

Do 12. mjeseca nauilo je oponaati kretnje u smislu: samostalnog pljeskanja, mahanja, lupanja licom po loniu i aranja.
6 7

VAE DIJETE U DOBI OD 0-1 GODINA

RAZVOJ GOVORA
0-1 mjesec dojene se glasa krikom, plaem; glasanje je spontano, refleksno kroz stanje ugode ili neugode 1-2 mjeseca prilikom hranjenja prilagoava poloaj pri sisanju, kako bi ulo glas majke 2-3 mjeseca dojene poinje gukati u nazonosti poznate odrasle osobe 3-4 mjeseca glasanje je povezano s osjeajem ugode; glasanje je uroeno i moe ak biti zastupljeno i u gluhe djece; ubrzo se gukanje poinje mijenjati kao odgovor na roditeljsku reakciju; trai sugovornika o ima. 6 mjeseci dojene poinje oponaati glasove iz svoje okoline i sve je vie u glasovnoj interakciji s okolinom odnosno u komunikaciji s njom; prepoznaje glasovne nizove 7 mjeseci dojene poinje ponavljati glasove materinjeg jezika, npr. ba-baba-ba, no to jo nisu prve rijei sa znaenjem; do kraja ove faze dijete ovlada melodijom koja mu omoguava lake svladavanje materinjeg jezika 8 mjeseci polako smanjuje broj izgovorenih slogova, svodi ih na etiri i vee uz znaenje mama, tata; javlja se prva rije sa znaenjem, koja ima funkciju reenice; shvaa veliki dio onog to mu se govori i to pokazuje motorikom reakcijom 12 mjeseci iri fond rijei sa znaenjem; poveava razumijevanje poruke na osnovi roditeljske geste u kombinaciji s promjenom u intonaciji i melodiji govora; isto tako koristi prirodnu i nauenu gestu (gesta pozdrava, pokazivanja, traenja... uz izgovor)

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ
3-4 tjedna u djeteta se pojavljuje osmijeh (odraavajui ugodu), kao reakcija na ljudski glas ili lice u pokretu; gleda netremice majku dok mu govori, prestaje plakati kada mu se pribliite 6 tjedana pojavljuje se prvi socijalni smijeak, dijete pokazuje neke znakove razlikovanja emocija na licu majke, kao i pri promjeni glasa, smiruje ga majin glas 2 mjeseca dijete emocionalno pozitivno reagira na pojavu ovjeka u vidnom polju 3 mjeseca razlikuje se pla, kao posljedica gladi, boli i neugode; smije se glasno 4 mjeseca na majine rijei okree glavu u njenom pravcu te je trai pogledom 5 mjeseci javlja se pozitivna reakcija na svaki ljudski lik 6 mjeseci dijete poinje pokazivati istu emociju koju ima osoba u ije lice gleda; reagira na svoje ime; prestaje plakati kada mu se govori 6 do 8 mjeseci smije se liku u ogledalu; esta emocija je strah (najee separacijski strah); stvara se sve vea privrenost roditeljima, koja je intenzivna do druge godine ivota 8 mjeseci igra se skrivaa 9 mjeseci poinje se samo hraniti; reagira na svoje ime; mae za pozdrav pa-pa Krajem prve godine zapoinje proces socijalnog zakljuivanja. Dijete poinje koristiti informacije o emocionalnim izrazima drugih ljudi, kako bi uskladilo vlastito ponaanje (roditeljev izraz je smjernica za to kako treba reagirati na situaciju) te razumjelo zabranu i opomenu na osnovi mimike i glasa.

VAE DIJETE U DOBI OD 0-1 GODINA

PRIKLADNE VJEBE I IGRE:
1. Imitirajte emocije i popratite ih zvukom i grimasom na licu: ljutnja glasajte se s frrrr... uz odgovarajuu grimasu tuga glasajte se s buuu..., auuu... uz odgovarajuu grimasu srea glasajte se s aaaa..., iiiii..., lalala... uz odgovarajuu grimasu iznenaenje glasajte se s ooo... uz odgovarajuu grimasu 2. Glumite kao da spavate i glasno hrite. Imitirajte zvuk sata din-don.... Probudite se i glasno zijevajte aaaaa... uz odgovarajue pokrete istezanja gornjih ekstremiteta. 3. Igrajte se skrivaa tako da uz izgovor Nema meee! prekrijete svoju glavu dekicom te potom naglo sklonite dekicu uz izgovor Evo meee!. Sve popratite odgovarajuom pozitivnom emocijom. S veim djetetom igre skrivaa mogu biti i motoriki stimulativne u smislu skrivanja iza stvari i predmeta u poznatom prostoru. 4. Djetetovim prstiima dodirnite svoj nos uz istovremeno plaenje jezika. Nakon toga dodirnite djetetovim prstiima Vae desno uho te istovremeno pomaknite jezik u desnu stranu. Ponovite istu vjebicu i s lijevim uhom, uz pokretanje jezika u lijevo. Ponovite cijelu vjebicu, ovaj put na djetetovom licu. 5. Djetetovim prstiima pritisnite svoj nos uz izgovor bi-bi. Isto ponovite na njegovom nosiu uz izgovor: Nema!. udite se uz grimasu iznenaenja i izgovor oooo.... Ponovite nekoliko puta dok dijete ne pone izgovarati bi-bi kada mu se dotakne nosi. Tada uz grimasu sree izgovorite: Aaaaa..., ima!. Vremenom e dijete to initi samostalno. 6. Sa zvunom i ugodnom ukalicom, ivih boja, proizvodite zvuk u djetetovom vidnom polju te promatrajte kako ju dijete prati. Zatim sklonite ukalicu iz djetetovog vidnog polja te nastavite proizvoditi zvukove, promatrajui prati li ih dijete i kako. 7. Kada dijete pone sjedati, stavite ga u svoje krilo, licem prema sebi te mu lagano pjevuite pjesmice u ritmu uz blago dodirivanje dijelova tijela, pljeskanje ruicama, imitiranje glasanja poznatih likova (mama, tata, baka,...) i domaih ivotinja (maca, patka,...). 8. Dok ga povijate i hranite, budite u stalnom kontaktu dodirom, govorom i emocijom, uz toplu boju glasa, normalnog intenziteta, mirnog ritma i tempa. Time uspostavljate kanal komunikacije, koji je od presudnog znaaja za pravilan senzomotoriki razvoj djeteta. 9. Ljuljajte dijete u ljuljaki, napravljenoj od dekice, plahte i sl. 10. Uz pokazivanje gestom glasajte se: slanje poljupca ba pozdrav pa-pa skakutanje opa-opa voenje auta bi-bi plovi brod tu-tu vonja bickla cin-cin vonja vlaka ihu-ihu, hu-huuuu jahanje konja iha-iha

10

11

VAE DIJETE U DOBI OD 1-2 GODINA

MOTORIKI RAZVOJ
- stoji; saginje se i uzima igraku; ui samostalno - pokuava se popeti na sve to moe - hoda (u dobi od 12-15 mjeseci) iroko razmaknutih stopala s rukama u zraku; zatrava se; do kraja druge godine hoda sigurnije, sputenih ruku i suenijeg razmaka meu stopalima. - penje se i silazi stepenicama kad ga se dri - kree se ustrim korakom, dok su stopala u stalnom u kontaktu s podlogom - barata predmetima: slui se licom, okree listove knjige, nogom gura loptu, s 18 mjeseci udara loptu - stavlja predmete u posudu i vadi ih - gradi toranj okomito do pet kockica te nie kockice vodoravno - oponaa aranje olovkom ili samostalno ara - guva i trga papir - umee krug i kvadrat u predloak
12

RAZVOJ GOVORA
12 -18 mjeseci dijete moe imati svoj argon, koji oko 18. mjeseca postupno zamjenjuje artikuliranim rijeima; u govoru su prisutne eholalije (dijete ponavlja rijei koje uje); uiva u njihovom izgovaranju i sluanju (samopoticanje) - pokazuje i gleda imenovane predmete u okolini -pamti dogaaje u trajanju i do jedan tjedan 18 mjeseci govori od 5-50 rijei; to je razdoblje u kojem u kratkom vremenu usvaja veliki broj novih rijei - pokazuje i gleda imenovane dijelove tijela 18-24 mjeseci - ispravno odgovara na pitanja: to je to?, Tko je to?, ije je to?, Kamo?, Gdje? - razumije jednostavne naloge bez popratne geste - uz imenice, za bia i predmete iz djetetove neposredne okoline, upotrebljava i glagole: daj,ima,hoe,nee te usvaja pokazne zamjenice: ovo,to,ona, koje mogu biti praene gestama - imenuje dijelove tijela - rabi negacije: nema, nee, ne - rabi rjeice: da i ne - upotrebljava opisne pridjeve: veliki, mali, vrue, mekano - zna to je moje i dobro - razvija pamenje dosjeanjem U dobi od 24 mjeseca, dijete poinje smisleno povezivati dvije rijei, npr. Daj papati, Ne piti. U toj dobi najee koristi imenice i glagole, koji se ne slau u rodu, broju i padeu. Takav govor slii na telegrafski govor, koji je u skladu s razumijevanjem. O sebi najprije govori u treem licu (ono), kasnije, krajem druge godine, poinje rabiti osobne zamjenice: ja i ti. Isto tako, u tom razdoblju, ne izgovara isto sve glasove (frikative i afrikate) te povremeno isputa prve ili posljednje slogove u rijeima.

13

VAE DIJETE U DOBI OD 1-2 GODINA

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ
- pokazuje zadovoljstvo i ponos kad postigne neto novo - pokazuje ljutnju i simpatiju usmjerenu na ljude i predmete - oko 18. mjeseca pokazuje ljubomoru - prema poznatoj osobi pokazuje ljubav tranjem ususret - pokazuje brigu za svoje igrake - zna svoje ime - zna je li djeak ili djevojica - pokazuje zamjetan interes za vrnjake - razumije namjeru i ponaanje druge djece te usklauje igru - sposobno je doivjeti empatiju - oponaa svijet odraslih - krajem druge godine dijete, prkosnim ponaanjem, ispituje granice iskazujui bijes na nain da sjedne ili legne na tlo i vriti

PRIKLADNE P VJEBE I IGRE:

1. Igrajte se lovice i skrivaa uz: Nema-ima. Dok ga traite, izgovarajte njegovo ime Iiivoooo, gdje si?. Pitajte se: Gdje je Ivo?, Nema Iva!. Kad ga pronaete, recite: Evo Iva!. 2. U zdjelice razliitih veliina stavljajte i vadite razne predmete. Neka predmeti budu, ekoloki i veliinom, prihvatljivi za dob djeteta. 3. Dopustite djetetu da hrani Vas, meda, bebu, a zatim i sebe. 4. Primijenite didaktike igre slaganja, nizanja, umetanja i slino (npr. slaganje kockica u toranj okomito i vodoravno, umetanje kutijica po veliini...) 5. Primijenite didaktike slikovnice primjerene dobi djeteta (npr. slikovnice rjenici: imenovanje bia i stvari iz poznatog okruenja). 6. Igrajte se simbolikih igrica u smislu oponaanja likova, ivotinja i poznatih predmeta. Npr. igre: leti-leti (Pitajte: Tko leti?), kuc-kuc (Kucajte uz izgovaranje Kuc,kuc, tko je?, a zatim neka se pojave poznata bia), igre telefonom (Halo mama!). 7. Igre loptom: Sjedite nasuprot djetetu te kotrljajte loptu prema njemu, a zatim neka je ono pokua kotrljati prema Vama. Isto ponovite s bacanjem lopte. Sakrivajte loptu po kui, neka je dijete trai. Potaknite dijete da lei na lopti, valja se, baca je ispred sebe i iza lea i sl. 8. Igrajte se papirom: guvajte ga u loptu, presavijajte na pola, kidajte na sitne komade te ih puite, simbolizirajui ptice u letu. 9. Puite mjehurie od sapunice te potaknite dijete da ih hvata, a zatim neka ih i ono pue. 10. Svo se vrijeme obraajte djetetu uz pravilno izgovaranje glasova i rijei. 11. Neka vrijeme kupanja bude poticaj, uz razne igre, za oputanje i uenje.
15

U ovom razdoblju dominira funkcionalna razina igre: igre dodirivanja tijela, prstia, igre skrivanja, igre u pijesku, aranje olovkom bez obzira na podlogu. Isto tako javlja se konstruktivna igra (baratanje predmetima s namjerom da neto stvara) te simbolika igra (koristi razne predmete, kao simbole neeg drugog, te oponaa ono to mu se dogodilo).
14

VAE DIJETE U DOBI OD 2-3 GODINA

MOTORIKI RAZVOJ
- sposobno je izvoditi razne igre s ciljem balansiranja i ravnotee: pokuava stajati na jednoj nozi, okree se oko sebe - uspinje se i silazi samostalno niz stepenice - tri i vozi bicikl (uz pomone kotae) - baca loptu iz runog zgloba u odreenom smjeru - hvata loptu na tijelu u visini prsa, kotrlja je i ubacuje - gradi toranj od 5 kockica s 2 god., a od 8 kockica s 3 god. - zavre i odvre poklopac - pokuava saviti papir na dva dijela - samostalno obuva papue - samostalno oblai jednostavniju odjeu - nosi vodu i ne prolijeva je - samostalno pije iz ae - povlai crte olovkom, pri emu olovku dri cijelom akom - precrtava krug; vodi liniju kroz jednostavne labirinte; boja vee povrine i manje detalje; crta prekriene linije - potkraj tree godine crta ovjeka (punoglavac glava iz koje izlaze ruke i noge)

RAZVOJ GOVORA
- struktura reenice se iri; proiruje telegrafski izraz uz kratku, gramatiki ispravnu reenicu - kod razumijevanja su vani intonacija i ritam, nekad vaniji i od samog sadraja - rado slua govor odraslih - izvrava dvostruke naloge (poi u... i donesi...) - do kraja tree godine ispravno izgovara sve samoglasnike i suglasnike: p, b, m, n, j, t, d, k, g, v, h, l, f, c -u izgovoru jo uvijek ima pogreaka, zamjenjuje neke suglasnike koji su mu tei (okluzivima t i d npr. uma-tuma, aba-daba) - posjeduje vokabular od 250-500 rijei, dok ih istovremeno razumije mnogo vie - imenuje predmete na slikama i dijelove tijela - imenuje odreene pojave i ponaanja - opisuje slike i radnje; prepriava priu uz slikovni materijal - razvija sluno pamenje uz ponavljanje brojalica, recitacija i pjesmica - poinje se koristiti zamjenicama ja, ti i mi - upotrebljava posvojne zamjenice: moje, tvoje, nae - koristi glagolske oblike za sadanjost i prolost - krajem tree godine dijete koristi reenicu od tri do etiri pa i vie rijei; koristi imenice, glagole, zamjenice, estice, pridjeve, priloge i veznike; govor je gramatiki sve precizniji - razlikuje koliinu (jedan, puno, dva) - u skupu predmeta prepoznaje najmanjeg i najveeg - mehaniki broji do etiri Trogodinje se dijete, osim jednostavnih i jednostavno-proirenih reenica, slui i sastavnim, rastavnim i objektnim reenicama. Kaemo kako je usvojilo temelje gramatiki ispravnog govora, odnosno usvojilo je bazu materinjeg jezika.
17

16

VAE DIJETE U DOBI OD 2-3 GODINA

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ
- druga godina je doba strahova: dijete se boji jakih zvukova, tamnih boja, vjetra, kie, odvajanja od majke prije spavanja, mraka, samoe, stranih lica -ui oponaajui bliske osobe - izraava privrenost kroz potrebu praenja to roditelji rade - izraava ljubomoru - pokazuje svjesnost sebe kao osobe (dobar, lo) - uspijeva kontrolirati fizioloke potrebe (odvikavanje od pelena) - s tri godine jede samostalno - poinje se igrati u grupi vrnjaka, pridravajui se pravila 4. Gradite kockicama primjerenim dobi. 5. Vodite dijete u grupu vrnjaka. 6. itajte mu slikovnice primjerene dobi uz pitanje Tko je to?, to radi?. Neka dijete imenuje i opie radnju. 7. Uite brojalice, recitacije i pjesmice primjerene dobi (Eci-peci-pec; En-den-dore; Poo medo u duan i sl.) 8. Uite prie u slici (do 3 sliice): nacrtajte slike (npr. zec, mrkva, uma) i sloite ih u logiki niz, a potom neka dijete uini isto uz prianje prie po slikama. 9. Zainteresirajte ga za igre olovkom i papirom. U poetku je poeljno koristiti pastelne boje, a kasnije drvene. Dopustite djetetu da se igra temperama na nain da po papiru crta prstiima. 10. Dok mijesite tijesto dajte djetetu manju koliinu, kako bi i ono mijesilo i pravilo razne oblike. 11. Iskoriste razne veliine i oblike paste za nizanje i kasnije bojanje. 12. Ukljuite ga u svakodnevno obavljanje kunih poslova. Pronaite aktivnosti u kojima moete sudjelovati zajedno, kao i one koje dijete moe obaviti samostalno (npr. sloiti igrake). 13. Potiite dijete da se samostalno svlai, oblai, jede i usvaja higijenske navike. 14. Svaki izlazak vani iskoristite za druenje s djetetom uz etnju, imenovanje svega to vidi u okoliu te povezivanje sa situacijom. 15. Provodite vrijeme uz more; bacajte kamenie, hodajte po pliaku, igrajte se u pijesku...
19

PRIKLADNE VJEBE I IGRE:

1. Nastavite se igrati loptom: bacanje, hvatanje, gaanje, ubacivanje i sl. 2. Balansirajte na jednoj nozi. 3. Preskaite zamiljenu crtu, baricu i sl.

18

ZA KRAJ
Tu, pred nama stoji veseli trogodinjak, iji smo razvoj pratili, uivajui i radujui se s njim. Tijekom prve godine puno toga smo radili za njega, s puno ljubavi i razumijevanja zadovoljavali njegove potrebe. S prvim samostalnim koracima prepoznali smo pravi trenutak i poeli raditi s njim kao ja i ti. Od tree godine mi smo mu podrka u poticanju samostalnosti za osvajanje novih prostora i budueg vremena.

LITERATURA
Mira udina Obradovi, Branka Starc, Ana Plea, Bruna Profaca, Marija Letica (2004.) Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi. Golden marketing, Tehnika knjiga, Zagreb Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (2004.) Psihologija djeteta, Naklada Slap Ayres, A. Jean, (2002.), Dijete i senzorna integracija, Naklada Slap Apel, K., Masterson, J. (2004.), Jezik i govor od roenja do 6. godine, Ostvarenje iki, N., Ivievi-Desnica, J. (1988.) Govorno/jezini razvoj i njegovi problemi. Govor, god.V, br.1, Zagreb

20

21

RECENZIJE

dsjek za poremeaje razvojne dobi i adolescenata Odjela za psihijatriju osnovana je u vihorima Domovinskog rata. Spoznaja da rastu psihosocijalne potekoe vezane uz djecu i adolescente potaknula je razvoj takvog Odsjeka unutar Odjela za psihijatriju. Vrijedna ekipa djelatnika istog Odjela ulagala je silan trud ne samo u rad ve i u vlastitu edukaciju, kako bi se nosila tim tekim poslom. Uz svladavanje dijagnostike i lijeenja poremeaja, sve vie se osvjeivala potreba za kontinuiranom edukacijom roditelja, odgajatelja i nastavnog kadra kao i adekvatnom prevencijom psihosocijalnih i drugih potekoa djece i adolescenata. Neuroznanost je zadnjih desetak godina toliko uznapredovala da je omoguila svojim spoznajama sofisticiranu dijagnostiku i lijeenje mnogih bolesti mozga. Ranom dijagnostikom, posebno u najranijoj dobi, mogue je sprijeiti razvojne potekoe te prevenirati razvoj mnogih bolesti, osigurati sretno djetinjstvo i napredak djeteta. Stoga je neophodna edukacija roditelja kako bi prepoznali prve znakove moguih potekoa i poremeaja i na vrijeme poduzeli odgovarajue korake, posebno u prve tri godine ivota. Patnja djeteta je ne samo patnja roditelja ve i ire zajednice. Ne smijemo zaboraviti davno izreenu mudrost: Ulagati u dijete znai ulagati u nau budunost. Ponosna sam na Slavicu Ban, Sandru Ragu i Anitu Prizmi, autorice prirunika Razvoj djeteta od roenja do tree godine, koji je izvrsni pokazatelj, jednostavan i razumljiv roditeljima, kako bi mogli prepoznati pravilan motoriki, govorno-jezini i psihosocijalni razvoj djeteta. Dr. Nada John, psihijatar Voditeljica Odjela psihijatrije OB Dubrovnik

rirunik Razvoj djeteta od roenja do tree godine autorica Slavice Ban, Sandre Ragu i Anite Prizmi sa Odsjeka za poremeaje razvojne dobi Odjela za psihijatriju OB Dubrovnik rezultat je dugogodinjeg timskog rada psihologa i logopeda. Spada meu prve prirunike ovakve vrste za roditelje u naoj sredini. Struno a jednostavno tivo prua kroz sistematian nain odgovore roditeljima o osnovama zdravog rasta i razvoja djeteta do 3 godine. Vrijednost prirunika je u tome to, dajui osnove iz motorikog, govornog-jezinog i socio-emocinalnog razvoja, autori daju i kratke upute za prikladne vjebe i igre kroz koje potiu roditelje i djecu na tako potrebnu meusobnu komunikaciju. U nastojanju da na optimalan nain iskoriste sve svoje potencijale, autori naglaavaju potrebu svakog dijeteta da slijedi svoj osobni ritam razvoja. estitam autorima i pozivam sve roditelje da se koriste ovim prirunikom jer e boljim poznavanjem razvojnih faza djeteta u najranijoj dobi lake pronai put kako i na koji nain zadovoljiti djetetove potrebe i tako ga bolje upoznati. Mr.sc. Marija Radoni, spec. ped. Voditeljica Djejeg odjela OB Dubrovnik

22

23

24