Sie sind auf Seite 1von 68

Broj 5

Godina III. Prosinac 2008.

ZAKLADA
Dodijeljeno 30 novih stipendija

PRSTEN ZA BUDUNOST

Humanitarni koncert u Lisinskom

Gospodarski forum u Sarajevu

Povezivanje mladih u Udruzi

Ivan Rakiti - nogometna zvijezda

estit Boi i sve najbolje u Novoj 2009.

uvodnik

Dragi nai itatelji i prijatelji!

red Vama se nalazi peti broj asopisa Prsten, na koji smo, kao i na prethodne brojeve vrlo ponosni jer je rezultat truda svih nas - lanova Udruge i Vas. Mnogi nas pitaju na koji nain mogu pridonijeti radu Udruge, a odgovori se polako nameu sami od sebe. Svatko na svoj nain, od srca, pruajui pomo u segmentu gdje je najmoniji. Svi mi imamo neki talent, neko specijalizirano znanje koje moemo ponuditi drugima. Tako emo Vam u ovom broju predstaviti dogaaj koji je organizirao Forum mladih, pokazujui svojim primjerom put kojim treba kroiti, o kojem nije dovoljno samo govoriti nego ga treba i sprovoditi. lanica Foruma mladih, Eva Mijatovi odrala je - kao jedini predava, dvodnevnu kolu javnog govornitva za stipendiste Zaklade Prsten u organizaciji s jo nekoliko kolega iz Foruma mladih. O njihovim planovima, radu i dogaajima koje organiziraju redovita izvjea moete pratiti na internetskim stranicama udruge www.udruga-prsten.hr iji sadraj ita i posjeuje sve vei broj ljudi. Zahvaljujui mladosti koja nam se u velikom broju pri-

druuje, o emu takoer moete vie proitati u najnovijoj rubrici Foruma mladih, zasigurno smo jedina Udruga koja moe za sebe kazati da je u ove tri godine postojanja postala jo mlaa, ljepa i pametnija. U organizaciji UBH Prsten i pod pokroviteljstvom Grada Zagreba organiziran je humanitarni koncert za prikupljanje sredstava u Zakladu Prsten koja od ove godine stipendira ezdesetak uenika i studenata. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su svojom pomoi i nesebinim angamanom potpomogli uspjehu ove velike i plemenite akcije. No, ne smijemo i ne moemo zaboraviti da je jo uvijek velik broj onih kojima je, iz raznih razloga, potrebna novana pomo u obliku stipendije koja stie na prava vrata, kako bi zavrili svoje obrazovanje i koji svoju priliku mogu ostvariti u sljedeim natjeajima koje emo raspisivati jer - s ovom misijom znamo da smo na najboljem tragu boljoj budunosti za nau djecu i za sve nas u cjelini kao drutvo. U cilju animiranja i akcija koje smo poduzimali s udrugom Feniks, uz pomo brojnih volontera u predizbornom periodu prijavili smo 12.384

biraa za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini jer smo odluni, u svakom pogledu, konce svog ivota i opstanka drati i sauvati u svojim rukama i ne odustati od povratka i razvoja. O perspektivi povratka brinu svim silama i veliki trud ulau gospodarstvenici (vlasnici pravnih osoba lanica UBH Prsten - do sada smo jedina poznata udruga koja ima ovaj primjer oblika lanstva koji njegujemo u svrhu umreavanja znanja, stvaranja i sprovoenja gospodarske strategije na kojoj se intenzivno radi), ugledni ekonomski strunjaci u suradnji sa znanstvenim institucijama i dravnim tijelima kako Republike Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine. Uz gore navedene primjere, pripremili smo brojne intervjue sa znanstvenicima, sportaima, osobama iz kulture, lanovima Udruge i prijateljima koji nam daju podrku i razumijevanje za trud koji ulaemo. Hvala to nam se javljate, iskazujete interes za na rad, piete i aljete lanke, reportae, prie, pjesme. S Vama se osjeamo neizmjerno kreativni i dobivamo poticaj da sljedei broj koji ete drati u svojim rukama bude jo bolji! Vae urednitvo

ZA IZDAVAA IZDAVA
Udruga bosanskih Hrvata Prsten Marina Dria 6/III 10 000 Zagreb prsten@udruga-prsten.hr www.udruga-prsten.hr Uredovnica: Ivana Luia 20/XX predsjednik UBH Prsten, dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod.

GLAVNA UREDNICA
Ivana Kolovrat ivana.kolovrat@ams.hr

IZDAVAKO VIJEE
Bruno Iljki, predsjednik Juro Martinovi Pavo Zubak dr. sc. Tomislav Dubravac mr. sc. Mijo Mari Zvjezdan Stani Jozena Dautbegovi Krajnovi

ZAMJENICA GL. UREDNICE


Lana Milovanovi lana@udruga-prsten.hr

Mijat Jerkovi Milo Juki Drago Lozani Brankica Lukaevi Zvonko ivkovi Eva Mijatovi Anto Zovko

FOTOGRAFIJE
Saa Lisjak

REALIZACIJA ASOPISA PRSTEN I GRAFIKA OBRADA


AMS nakladnitvo d.o.o. Vijenac F. Gotovca 10, Zagreb

STRUNI I VANJSKI SURADNICI


mr. sci. Vjekoslav Jele Ivo Ai Damir Dominkovi

GRAFIKI UREDNIK
Alan Barievi

TISAK:
Vjesnik d.d.

LEKTURA
Ksenija Hristov

ISSN:
1846-338X

sadraj
sadraj
gospodarski blok 6 Gospodarski forum u Sarajevu 8 Planiranje razvojne strategije i daljnje smjernice za gospodarsko djelovanje 9 Gospodarske vijesti zdravlje i socijalna skrb 10 Transplantacija organa u Hrvatskoj intervju 13 Dr. sc. Pavo Barii, istaknuti znanstvenik i lan Predsjednitva UBH Prsten zaklada Prsten 16 estitamo novim stipendistima! ekologija 20 Ekoloki kutak 22 podrunice UBH Prsten psiholoka pomo 26 Koliko smo sebi vani 28 ljudi, dogaaji, povodi foto reportaa 33 Humanitarni koncert u Lisinskom: Prsten za budunost forum mladih 37 Rafting na Uni 38 Zabava za dobro raspoloenu ekipu 39 Usavrite svoje govornike vjetine 40 Hrvati u Bosni - prolost ili budunost 42 Na mladima Prsten ostaje predstavljanje tvrtke 44 Stipi Interart kultura 46 Razgovor s Ivom Gregureviem: Blistavi sjaj glumakog ara narodna tradicija 49 Duh jednog grada ivi u tradiciji reportaa 53 uvari kraljevskoga grada Jajca 56 Vidovice istog srca 58 Jozena Dautbegovi Krajnovi: ivot s perom portret sportaa 60 Ivan Rakiti - mlada zvijezda hrvatske reprezentacije 62 kronologija dogaaja 65 pisma itatelja

42

6 60

13

46

38

gospodarski blok
gospodarski blok

Gospodarski forum u Sarajevu

Nastavak Gospodarskog foruma odranog 14. oujka 2008. godine uspjeno se realizirao, uz prisustvo brojnih uzvanika i gostiju, 19. rujna 2008. u Sarajevu

anas se u zgradi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemenita odrava trei po redu Gospodarski forum u organizaciji Caritasa BK BIH i UBH Prsten. Pozivu na sudjelovanje odazvao se veliki broj bosanskohercegovakih i hrvatskih gospodarstvenika, predstavnika vlasti i strunjaka za pitanje razvoja gospodarstva i mikrokreditiranja. Uzoriti kardinal Vinko Pulji pozdravio je sve prisutne te u kratkom izlaganju naveo razloge zbog kojih je Forum ove godine upravo izabrao poljoprivrednu proizvodnju za svoju temu, vjenost i vanost zemlje za ovjekov opstanak i ivot. Nakon uvodne rijei i pozdrava direktor Caritasa BK BIH, monsinjor Bosiljko Raji ukratko je prezentirao samu ideju i povijest Gospodarskog foruma te ono to je dosad uinjeno. Gospodarski je forum, kako je naglasio monsinjor Raji, inicijativa koja je proistekla iz akcije Tjedna solidarnosti, a koja je dola iz potrebe za vrstom suradnjom izmeu Caritasa Biskupske konferencije BiH i Hrvatskog Caritasa sa ciljem pomoi socijalno ugroenim Hrvatima u BiH. Tako Hrvatski biskupi zajedno s biskupima iz BiH potiu ideju organiziranja akcije Tjedan solidarnosti i zajednitva sa Crkvom i ljudima u BiH.

Kroz razliite medijske kampanje, akcije i susrete potakla se hrvatska javnost i javno mnijenje na aktivno djelovanje ka podrci Hrvatima izvan domovine. Akcija Tjedna solidarnosti jasno je pokazala kako bi jedan od naina suradnje svakako bile i aktivnosti poticanja razvoja gospodarstva u BIH. U tu je svrhu organiziran i Gospodarski forum u Sarajevu, 3. prosinca 2007. koji je za ciljeve imao meusobno upoznavanje gospodarstvenika i osmiljavanje modela suradnje za kvalitativno pokretanje inicijativa i stvaranje povoljne klime za razvoj poduzetnitva. Na Forumu je usvojena deklaracija u obliku apela o potrebi osmiljavanja investicijskih programa koja je upuena vlastima u Hrvatskoj i BiH. Uslijedio je Gospodarski forum u Zagrebu 14. oujka 2008. odran je drugi Gospodarski forum u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu pod naslovom Mogunosti razvoja i poticanja gospodarstva u Bosni i Hercegovini koji je za cilj imao pronai najbolji nain koordinacije za pomo Hrvatima u Bosni i Hercegovini, osigurati nancij-

sku potporu hrvatske drave za mikro kreditne programe te prenijeti iskustvo hrvatskog Caritasa kroz program nancijskog zadrugarstva. Tako je cilj dananjeg Foruma, kako je naveo monsinjor Raji, razvoj poduzetnitva s naglaskom na razvoj poljoprivrede, ujedinjavanjem znanja i kapitala, naglaavajui djelatnost mikrokreditne nancijske fondacije - nanciranje malih programa na kreditnoj osnovi. U istom e se smislu istaknuti potreba osiguravanja najpovoljnije kreditne linije za nanciranje investicijskih projekta kod razvojnih banaka Federacije i Republike Srpske u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. U prvom je izlaganju mr. sc. Ivan Bagari, hrvatski saborski zastupnik, prezentirao sve to je Republika Hrvatska do sada uinila kako bi pomogla Hrvatima u BIH te planove koje po tom pitanju ima za budunost. Ministar regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske, gospodin Petar obankovi govorio je o iskustvima RH, o povratku, obnovi i ivotu na rural-

gospodarski blok
gospodarski blok
nom prostoru. Istaknuo je vanost koje ova podruja imaju te nain na koji je Republika Hrvatska sustavno pristupila problemu osnaivanja poljoprivrede od donoenja zakonske regulative do njezine implementacije kroz konkretne nancijske, edukacijske i druge vidove podrke. Gospodin Damir Ljubi, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Federacije BIH izlagao je na temu razvitka poljoprivrede i proizvodnji zdrave hrane. Ministar je obrazloio, globalno promatrajui, uzroke krize koja je nastala poetkom prole godine, kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi i hrana te snane sugestije Europske banke za obnovu i razvoj da se poveaju investicije u poljoprivredi u tranzicijskim zemljama, kako bi se poveala proizvodnja te obuzdala inacija. Iako BIH trenutano biljei veliki decit kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (1.200.000.000 KM u prvih 6 mjeseci 2008.) u strategijskom planu poljoprivrede pristupa se razliitim akcijama kako bi se ovaj sektor ojaao. Jedan od njih je svakako i kreditna linija Razvojne banke i Federalnog ministarstva koja podrava investicije u poljoprivredu na nain da 50% sredstava investicije osigurava Razvojna banka, 25% Federalno ministarstvo, a 25% sam korisnik. Zakljuno, ono emu e ministarstvo teiti je dosljednost ciljevima deniranim u okviru Srednjorone strategije razvoja poljoprivrede, osigurati izdvajanje 6% godinjeg Prorauna Federacije BiH za poljoprivredu, usavriti model kreditiranja investicija preko Razvojne banke FBiH, osigurati institut jamstva za kreditiranje investicija, razvijati programe ruralnog razvitka radi pripreme za predstojee programe EU i provoditi ukupne reforme sukladno CEFTI, Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, WTO-u. Uslijedilo je predavanje na temu mikrokreditne organizacije. Gospodin Drago Bilandija, savjetnik u Ministarstvu gospodarstva BiH prezentirao je to su to u stvari mikrokreditne organizacije i fondacije, nain na koji se zakonski osnivaju i reguliraju, koji su im osnovni elementi te koje djeluju u BiH i koliko je ovo djelovanje vano u poticanju rasta i razvoja poljoprivrednih gospodarstava. Nakon svih predavanja slijedile su i kratke diskusije, a na kraju Foruma sudionici su usvojili i zajedniku izjavu koju e prezentirati predstavnicima vlasti, gospodarstvenicima i javnosti Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (preneseno s www.car. bkbih.com.ba)
Organizatori gospodarskog forum u crkvi na Palama

IZJAVA SUDIONIKA GOSPODARSKOG FORUMA

Imajui u vidu stanje i probleme gospodarstva u Bosni i Hercegovini, zaostajanje u procesu sprovoenja sveukupnih reformi te vanost ubrzanog procesa i ispunjenja obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju Europskoj uniji te stanje odrivog povratka prognanih, mi gospodarstvenici, okupljeni na Gospodarskom forumu u Sarajevu, smatramo potrebnim: 1. da Vlada Republike Hrvatske, u okviru strategije pomoi Hrvatima u BiH na gospodarskom planu, a u skladu sa zakljucima Gospodarskog foruma odranog 14. oujka 2008., osnuje Agenciju za razvoj i poticanje gospodarstva u BiH. U isto vrijeme elimo izraziti zahvalnost Republici Hrvatskoj za svu dosadanju veliku pomo u obnovi kua te potpori socijalnih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i drugih projekata kao i otvorenosti za suradnju; 2. da se oformi Ministarstvo poljoprivrede na razini Bosne i Hercegovine; 3. da se osnai realizacija Strategije razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distriktu Brko, to konkretno znai da se sektoru proizvodnje hrane i stvarno da istaknuto mjesto u razvoju bosansko-hercegovakog drutva uope. To podrazumijeva cijeli niz praktinih odluka vlada i parlamenata: - da se za razvoj poljoprivrednog sektora osiguraju novana sredstva od najmanje 6% od iznosa prorauna za tekuu godinu; - da se u Razvojnoj banci Federacije BiH i Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske poveaju sredstva za nanciranje investicijskih projekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru; - da se formira institucija koja e davati garancije za razvoj poduzetnitva u poljoprivrednom sektoru; - da se na entitetskoj i kantonalnoj/upanijskoj razini formiraju institucije koje e praktino pomagati poduzetnicima u ostvarivanju programa i projekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru; - da se radi na osnivanju specijaliziranih instituta i zavoda iz oblasti poljoprivredno-prehrambenog sektora (za povrtlarstvo, voarstvo, vinogradarstvo, stoarstvo, ribolov...); - da se pokrene izrada programa i projekata (vonjaci, vinogradi, plastenici, farme krava, ovaca i koza, pelarstvo, ribogojilite, farme koka i jaja, mali obrti, mali proizvodni pogoni, mali usluni pogoni i sl.), kolovanje kadrova, osnivanje poljoprivrednih zadruga i obiteljskih gospodarstava; 4. da se sredstvima gospodarstvenika iz BiH i RH te donacijama iz RH i dijaspore osnuje mikrokreditna nancijska fondacija u okviru Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, koja bi na povoljnoj kreditnoj osnovi nancirala realiziranje spomenutih programa i projekata na cijelom podruju BiH. Uvjereni smo da bi ove aktivnosti otvorile mogunosti za ulaganje i zapoljavanje, to su temeljni uvjeti za opstanak i povratak.

gospodarski blok Planiranje, razvojne strategije i daljnje


gospodarski blok

smjernice za gospodarsko djelovanje


PIE: Bruno Iljki

ospodarski savjet je novo tijelo za operativno djelovanje gospodarskog sektora Udruge Prsten. Ui tim ine etiri poduzetnika: Anto Mandi IN-2, Zvjezdan Stani - Stani d.o.o., Zlatko Stipi - Stipi grupa d.o.o. te Bruno Iljki Megakop d.o.o. U proteklom periodu, ui gospodarski savjet sastajao se redovito sa ciljem postavljanja temelja programa gospodarskog djelovanja u ovom mandatu kojeg e predstaviti proirenom gospodarskom savjetu. Proireni sastav gospodarskog savjeta sastojat e se od jo etiri poduzetnika te doktora ekonomskih znanosti prof. dr. Ive Lovrinovia, predstavnika podrunica koji su zadueni za gospodarstvo. Gospodarski savjet u punom sastavu nastavit e raditi na gospodarskom programu Udruge u ovom mandatnom razdoblju te ga prezentirati Predsjednitvu i Upravnom odboru Udruge Prsten. Usporedo s gospodarskim savjetom sastajala se i uprava trgovakog drutva Prsten grupe. Djelovanje Prsten grupe treba biti usklaeno s gospodarskim programom Udruge, tako da je uspostavljena trajna koordinacija izmeu ova dva tijela. Osnivae Prsten grupe ini 59 lanova Udruge Prsten koji ne djeluju u istim branama, a podrijetlom su iz razliitih opina u BiH. Nadzorni odbor i Uprava imaju po pet lanova (ukupno deset), odrali su itav niz zajednikih sastanaka i rasprava o programu i pravcima djelovanja trgovakog drutva. U poetku su razliitosti u pogledima bile prisutne i realne, ali kroz konstruktivne diskusije smo dolazili do konsenzusa o bitnim pitanjima. To to je ova faza potrajala nije nikakvo udo s obzirom na sloenost problema i na to da ovi prvi pionirski koraci trebaju dati odgovore na pitanja i probleme koji nisu rijeeni od kraja rata do dananjih dana. Zajedniki stav od poetka je da se ne ishitri niti jedan korak i ne utroi niti jedna kuna dok se ne doe do konsenzusa oko bitnih pitanja u radu drutva. Da bi se ovi principi provodili u praksi doneseni su Poslovnici o radu Nadzornog odbora i uprave koji su vrlo strogi i restriktivni te obvezuju upravu i Nadzorni odbor na tijesnu suradnju kod svih vanih odluka. Moda izgleda da ova dionica traje dugo, ali s obzirom da su ulagai u ovo trgovako drutvo osim novca, ulaskom zaloili i svoj ugled, nitko nema pravo na pogreke i propuste. Od donoenja Poslovnika o radu uprave, uprava se tjedno sastajala te odradila ovaj pripremni dio po-

ELEMENTI PREDSTUDIJE

1. Podaci o predlagatelju projekta 2. Analiza trita 2.1. Procjena ponude i konkurencije 2.2. Trite prodaje ili pruanja usluga 2.3. Trite nabave 2.4. Politika cijena 2.5. Kanali distribucije 3. Struktura i dinamika zaposlenih 3.1. Potrebni kadrovi 4. Tehniki elementi ulaganja 4.1. Opis tehniko-tehnolokog procesa 4.2. Utroak sirovina, materijala i energenata 4.3. Karakteristike graevinskih/potrebnih objekata 5. Lokacija 6. Zatita ovjekove okoline 7. Dinamika realizacije predloenog projekta 7.1. Faze realizacije projekta 8. Ekonomsko-nancijska analiza 8.1. Ulaganje u osnovna sredstva 8.2. Ulaganje u obrtna sredstva 8.3. Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva 8.4. Izvori nanciranja 8.5. Projekcija prihoda i rashoda 8.6. Oekivana dobit 9. Ekonomsko-trina ocjena 9.1. Razdoblje povrata investicije 10. Mogui rizici projekta 11. Usklaenost projekta s misijom i vizijom Prsten Grupe d.o.o. 12. Prilozi

savjeta ukljueni su u rad do zavretka konane verzije studije ostvarivosti Razvojne perspektive Hrvata u BiH. Ta studija ima zadatak da isprovocira sve one koji trebaju sudjelovati u izradi konane strategije opstanka Hrvata u BiH iz obje drave, RH i BiH. Svi relevantni i kompetentni (subjekti i pojedinci, znanstvenici i poduzetnici) trebaju ui u timove za podruja u kojima inae djeluju, te napraviti doprinos da se doe do primjenjive strategije u stvarnosti. Studija ostvarivosti Razvojne perspektive Hrvata u BiH bit e razmotrena od strane saborskog povjerenstva za razvojnu suradnju i inozemnu pomo sa ciljem njenog koritenja u procesu izrade strategije o brizi RH o Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Hrvatska razvojna agencija


Putem gospodarskih foruma (do sada su odrana etiri) potaknuli smo osnivanje tog saborskog odbora koji priprema zakonski okvir za pomo Hrvatima izvan RH. Osim trajne teme Hrvatske razvojne agencije tim zakonom bi se ostvarile pretpostavke za osnivanje predloene Hrvatske razvojne agencije. Na drugoj strani, u Ministarstvu vanjskih poslova formirano je radno tijelo koje je izmeu ostalog trebalo pristupiti osnivanju Hrvatske razvojne agencije. Model razvojne agencije je razradio i predloio lan naeg gospodarskog savjeta, prof. dr. Ivo Lovrinovi. Potvreno nam je iz Ministarstva vanjskih poslova da su ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi i sam premijer Ivo Sanader prihvatili ideju te slijedi njena realizacija. Slubeno smo zatraili da Udruga Prsten ima svoje ocijelne predstavnike u Saborskom odboru i odboru u Ministarstvu vanjskih poslova te trajno sudjeluje u njihovom radu. I na kraju, posljednji gospodarski forum u Sarajevu imao je za pokrovitelje ministra obankovia iz RH te ministra za poljoprivredu Damira Ljubia iz Federacije BiH. Ovo je prvi tematski forum na kojem je povuena veza na razini drava u segmentu poljoprivrede i stoarstva. Otvoreno je pitanje za uklanjanje zakonskih i drugih barijera za nesmetani protok roba i usluga izmeu dviju drava. Podtema je bila formiranje mikrokreditne organizacije u sastavu Caritasa BiH kao potpore obiteljskom gospodarstvu, kao odgovor na enormno visoke kamate kod mikrokreditnih organizacija koje sada egzistiraju u BiH, te destimulativno djeluju na razvoj istog. U pripremi je peti gospodarski forum u Zagrebu, koji bi trebao zaokruiti navedene aktivnosti. Pozivam sve one koji mogu pridonijeti u ostvarivanju nae misije da nam se pridrue.

Ui tim gospodarskog savjeta: Zvjezdan Stani, Bruno Iljki i Anto Mandi (bez Zlatka Stipia)

sla, prezentirala ga Nadzornom odboru tako da su stvoreni uvjeti za operativno poslovanje, primanje profesionalnih djelatnika i pripremu studija ostvarivosti za projekte koji su nominirani. Usvojeni su elementi koji trebaju sainjavati predstudije za nove projekte koje objavljujemo u ovom broju. Stoga, ako imate program koji elite predloiti Prsten grupi, uzmite u obzir te elemente, napravite kratku predstudiju i poaljite na adresu: Prsten grupa, Ivana Luia 2a/20, Zagreb, koji e ui u nau doradu i razmatranje. Gospodarski program Udruge na kojem radimo bi u konanici trebao rezultirati gospodarskom strategijom koja bi bila dio ukupne strategije Udruge Prsten prema BiH pod radnim naslovom Razvojne perspektive Hrvata u BiH. Upravo je gotova radna verzija studije ostvarivosti tog projekta koju su od Instituta Ivo Pilar naruili neki lanovi Udruge i sponzorirali njenu izradu. lanovi Predsjednitva Udruge dr. Mijo Mari, dr. Tomislav Dubravac i Juro Martinovi, koji su zadueni za znanost, kulturu, sport te pravni ustroj Udruge, uz nekoliko poduzetnika iz gospodarskog

gospodarski blok
gospodarski blok - vijesti

9
PRIPREMIO: Zvonko ivkovi

POTICAJNI KREDITI

Novim modelom poticanja razvoja poljoprivrede prezentiranim u Oraju planirano je da Razvojna banka odobrava kredite u iznosu od polovice predviene investicije, 25 posto nepovratno e osigurati Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, a seljaci sami moraju uloiti tek etvrtinu novca potrebnog za realizaciju planiranoga projekta. Uloenih 250.000 maraka drava e znai pratiti s isto toliko, a banka namaknuti jo 500.000. Kamatna stopa je 4 odnosno s potporom samo dva posto, poek je tri godine i rok otplate kredita do deset godina, ovisno o vrsti djelatnosti kojom se poljoprivredno gospodarstvo bavi. Investicijska potpora kretat e se od 100.000 maraka za peradarsku proizvodnju, ribarstvo ili pelarstvo do 250.000 maraka za, primjerice, pakirnice, sortirnice ili pogone za hlaenje. Pri raspodjeli sredstava uvaavat e se specinosti svake upanije kako bi se razvili modeli ciljanih ulaganja i na taj nain postigao to vei efekt s planiranim poticajima. Novi model koji predvia znaajnu participaciju drave u investicijama, koje za cilj imaju poljoprivrednu proizvodnju podignuti na mnogo viu razinu, dolazi gotovo u posljednji trenutak s obzirom da je agrar u BiH pred kolapsom, upozoreno je na prezentaciji u Oraju.

ZBOG ZEMLJE U SLAVONIJI U STALNIM GUBICIMA

VELIKE SE NADE POLAU U RAZVOJ PODUZETNITVA

Upravljanje malim i srednjim poduzeima naziv je Okruglog stola uprilienog za gospodarstvenike s orakog podruja. Uvodno je o toj temi govorila prof. dr. sc. Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, stavljajui pri tome u prvi plan inovativne kapacitete malih poduzea kao preduvjet za njihovu konkurentnost na tritu. Oraje se u svom nastojanju da privue to je mogue vei broj investitora, upozorila je, ne smije ograniiti u okvire Sjeverne Bosne. Ovome podruju naime gravitiraju ulagai iz kruga zemalja Slovaka-eka-Maarska-Srbija-Hrvatska i o tome se mora voditi posebno rauna, naglasila je ova profesorica Poslijediplomskih studija poduzetnitva. U drugom dijelu skupa gospodarstvenici su ukazali na najee probleme s kojima se susreu. To je prije svega, istaknuto je, nedostatak dovoljno kvalitetnih kreditnih linija uslijed ega se teko odluiti na nove investicije. Zakljuujui Okrugli stol opinski naelnik uro Topi najavio je skoro osnivanje Centra za razvoj poduzetnitva u Oraju.

Poljoprivredni proizvoai iz orakog kraja, koji u vlasnitvu imaju i obrauju zemljite u Slavoniji, ve godinama ne mogu ostvariti pravo na poticaje. Uz to, pri prijevozu ubranog uroda preko granice moraju platiti terminalske trokove provoza u iznosu od 40 maraka po prikolici to dodatno poveana ionako velike trokove koje seljaci imaju. Ovaj je problem lociran te se u najskorije vrijeme kree u traenje najkvalitetnijeg rjeenja, kae upanijski ministar poljoprivrede Anto Petri, napominjui kako je Ministarstvu poljoprivrede RH upuen prijedlog za odravanje zajednikog sastanka. Na njemu e, kako se oekuje, biti iskristalizirano najkvalitetnije rjeenje kako za seljake tako i za obje drave. Paralelno s rjeavanjem pitanja poticaja pokrenute su i aktivnosti prema Upravi za indirektno oporezivanje kako bi poljoprivrednici bili osloboeni plaanja terminalskih trokova pri provozu svoga kukuruza, penice i drugih ratarskih kultura.

USPJEAN PRVI ZAJEDNIKI NASTUP

UPANIJSKE VLASTI POKREU GOSPODARSTVO


Za poticanje razvoja gospodarstva na podruju Posavske upanije osigurana su sredstva u iznosu od 350.000 maraka koja e biti plasirana u nekoliko smjerova. - Oivljavanje gospodarstva eli se na prvom mjestu potaknuti upoljavanjem mladih i kolovanih kadrova te upanija stimulira njihovo zapoljavanje kao pripravnika u ovdanjim poduzeima. Subvencioniraju se uz to administrativni trokovi investitora i kamate kredita iskoritenih za nabavku opreme i postrojenja. Dio sredstava namijenjen je i za pomo u nastavku privatizacije tvrtki koje su od interesa za nae podruje, pojanjava upanijski ministar gospodarstva Josip Vidovi. Trenutano mnogo povoljnijom ocjenjuje situaciju na podruju opine Odak gdje u strukturi prihoda trgovina sudjeluje s tek jednom treinom dok je trgovina na podruju Oraja i Domaljevca-amca primarna djelatnost koja ostvaruje gotovo 80 posto od svih prihoda.

Na 15. generalnom sajmu BiH ZEPS 2008, odranom u Zenici, tvrtka Mikasa iz Odaka osvojila je Zlatnu ruu za rakiju krukovau i Srebrnu ruu za rakiju jabukovau. Posavska upanija proglaena je za najbolje organiziranog kolektivnog izlagaa, a zajedniki tand gospodarstvenika iz Oraja i Odaka postavljen na 100 etvornih metara zatvorenog i 80 etvornih metara otvorenog prostora bio je jedan od najljepe ureenih. Uz brojna priznanja koja su dobili kao sudionici sajma posavski su gospodarstvenici sklopili i niz poslovnih ugovora kojim su im otvorena vrata novih trita. Izlobeni prostor posjetio je i predsjednik Vlade upanije posavske Mijo Matanovi koji se tom prilikom sastao s predsjednicima Vlada tuzlanskog i zenikodobojskog kantona te razgovarao o uspostavljanju bolje suradnje.

10

TRANSPLANTACIJA ORGANA U
medicinski, etiki, duhovni aspekti
PIE: mr. sc. Vjekoslav dr. Jele, neurokirurg

zdravlje i socijalna skrb


zdravlje i socijalna skrb

ransplantacija organa je osobit, izrazito zahtjevan dio medicinske djelatnosti gdje se odreeni bolesni organi sloenim medicinskim zahvatom zamjenjuju s organima drugog organizma (donora). Transplantacijska medicina povezana je s nizom problema, kako medicinskih tako i pravnih, etikih, koji su tijekom 20. stoljea denirani, to je omoguilo razvoj i napredak ovog vanog medicinskog podruja. Transplantacija organa zahtijeva koordinirani timski rad, suvremenu medicinsku opremu, veliko znanje osoblja koje taj proces provodi. U svakodnevnom klinikom radu primjeuje se nedovoljno poznavanje problematike vezane za transplantaciju organa. Ovdje nije namjera govoriti samo o medicinskim aspektima transplantacije ve i o religijskim (duhovnim) te etikim i pravnim problemima s kojima se sreemo, ali i o sadanjem stanju kod nas. Kad govorimo o transplantaciji organa onda se najee misli na bubrege, srce, jetru, guterau, plua, ronicu, ali ova metoda podrazumijeva i kotanu sr. Navedeni organi se mogu uzimati s mrtve osobe (kadaverina), ali i sa ive osobe (donora) najee nekog od bliskih srodnika (otac, majka, brat, sestra) te osobe koja tipizacijom tkiva pokazuje odreene neophodne podudarnosti tkiva. Da bi uzimanje organa bilo mogue s kadavera, najee su to bolesnici s tekom traumatskom ozljedom mozga ili velikim krvarenjem u mozak to onemoguava preivljavanje. Do 1950. godine smrt je bila oznaavana kao prekid plune i srane funkcije. Veini ljudi je to znailo prestanak disanja i kucanja srca. Napretkom medicine ove funkcije se uspjelo privremeno odravati. Osnovni pojam s kojim se sreemo je tzv. MODANA SMRT, koju opisujemo kao toku s koje vie nema povratka i zaustavljanje rada srca je samo pitanje trenutka (bolesniku se aparatima odrava disanje i rad srca i to samo privremeno). Smrt mozga i modanog debla kao najodgovornijeg dijela mozga za vitalne funkcije, predstavlja ireverzibilno (nepopravljivo stanje). Dokumenti koji su denirali modanu smrt su: 1. Deklaracija iz Sydneya: organizam moe biti mrtav

usprkos tome to je mnogo stanica jo ivo. (1968) 2. Harvardski kriteriji modane smrti (1968) 3. Minnesota kriteriji modane smrti (1971) 4. Prvi memorandum Ujedinjenog Kraljevstva (1976) 5. Drugi memorandum Ujedinjenog Kraljevstva (1979) Zakonski, modana smrt predstavlja i smrt organizma, iako su jo neke funkcije prisutne. Modana smrt je najvanija dijagnoza u medicini. To nije prognostika kategorija. Ishod je uvijek deniran - bioloka smrt! Upoznavanje obitelji sa stanjem bolesnika i priopavanje smrti je povezano s velikim stresom i predstavlja najteu kriznu situaciju. To je kompleksan osjeaj koji podrazumijeva tugu, bespomonost, nevjericu, esto krivnju. Razgovor i informiranje obitelji je izrazito delikatan problem. Obitelji se predoi jo samo jedna mogunost (ukljuivanje u eksplantacioni program) gdje se sprovoenjem kirurke operacije s mrtvog tijela uzimaju vitalni organi koji mogu omoguiti zdravlje i ivot veem broju bolesnika za koje je primljeni organ produenje ivota i najee jedina ansa. Navedeni in omoguava da bar jedan dio tog bia ivi u nekoj drugoj osobi i daruje joj najveu vrijednost - zdravlje. Sam postupak i eksplantacije i transplantacije je sloen timski rad koji je vrlo temeljito reguliran nizom pravila to iskljuuje i najmanju mogunost zloupotrebe i izvodi se u velikim Klinikim centrima. Vaan doprinos navedenom je i Istambulska deklaracija (svibanj, 2008) na kojem je prisustvovalo 150 istaknutih lijenika, dunosnika, znanstvenika, etiara i pravnika iz 78 zemalja i 20 meunarodnih organizacija. Zahvaljujui internetskoj komunikaciji, kao i elji bogatih pacijenata da putuju u siromane zemlje i da kupe organ (transplantacijski turizam). npr. u Pakistanu 2006. godine 2/3 od 2 tisue transplantiranih bubrega dobili su stranci. Hrvatska je lan u organizaciji EUROTRANSPLANT koji omoguava razmjenu i suradnju na polju transplantacije. Neobino je vano raditi na irenju i jaanju svijesti o vanosti transplantacije kao potencijalne mogunosti da se spasi veliki broj bolesnika i da im se skrate muke.

Aktualna lista ekanja u Hrvatskoj danas izgleda ovako: - za bubreg: 376 pacijenata - za jetru: 52 pacijenta - za guterau: 5 pacijenata - za srce: 9 pacijenata - za plua: ? Da bi se dobio uvid u opsenost posla na ovom polju npr. 2006/2007. u Hrvatskoj je transplantirano: Bubreg: 126 i 139 Srce: 14 i 15 Jetra: 49 i 52 Guteraa: 13 i 11 Crijevo: 0 i 1 Od Eurotransplanta je za 2007. godinu dobiveno 37 bubrega, 4 srca, 12 jetri!

Religijski i duhovni aspekti transplantacije


Iznenauje podatak iz Gallupova ispitivanja koji pokazuje da 90 posto ispitanika ne zna da njihova religija ima jasne stavove o davalatvu organa - podrava ga! Povodom 18. svjetskog kongresa poetkom rujna 2000. u Rimu, papa Ivan Pavao II izaao je iz Vatikana da bi prisustvovao znanstvenom skupu i podrao transplantaciju. Darivanje organa nakon smrti je izraz ljubavi i slijedi Kristovo uenje. Katolici moraju suraivati u irenju uvjerenja da je to dobro djelo. S respektom za znanost i iznad svega potujui Boje zakone, Crkva ima jedini cilj, a to je sveope dobro ljudske osobe. Svaki presaeni organ ima izvor u odluci visoke etike vrijednosti: odluci da se ponudi bez naknade dio neijeg tijela za zdravlje i blagostanje druge osobe. Upravo ovdje lei plemenitost odluke koja predstavlja nepatvoreni znak ljubavi. Ovo nije samo stvar davanja neega to pripada nama, nego i poklanjanja dijela nas samih. Svaki postupak koji nastoji komercijalizirati ljudske organe ili ih tretira kao predmet razmjene ili trgovine smatra se moralno neprihvatljivim. Potrebno je podsjetiti da broj prikupljenih organa od umrlih osoba za transplantaciju govori o civilizacijskom stupnju neke zemlje i mjerilo je razvijenosti tog drutva. (Zakljuak iz Helsinkija, 1963).

A U HRVATSKOJ
Iskazujemo duboku zahvalnost svim obiteljima, koje su do sada svojom velikodunom i plemenitom dozvolom, da se od umrlog dobiju organi, omoguili ivot i zdravlje velikom broju bolesnika!

zdravlje i socijalna skrb


zdravlje i socijalna skrb
POVIJESNE LINOSTI IN MEMORIAM

11

dr. sc. ANTO MATKOVI


nto Matkovi roen je 7. studenoga 1943. u Novom Selu kraj Bosanskog Broda. Medicinski fakultet zavrio je u Zagrebu. U Sredinjem institutu, dananjoj Klinici za tumore, zaposlio se 1972., a neurokirurgiju specijalizirao je u Beu, Mnchenu i Hannoveru. Godine 1977. je magistrirao, a doktorsku disertaciju obranio 1980. Napisao je vie desetaka znanstvenih radova. Autor je dosad jedinog udbenika iz neurokirurgije za studente medicine i suautor jo nekoliko strunih knjiga. Jedno od najpoznatijih djela mu je Tajna spoznajnog kruga - svijet, ivot, mozak, u izdanju Matice hrvatske. Predgovor je napisao dr. med. Ranko Broz, a pogovor dr. med. Tomislav Miir iz Vukovara. Tisak ove knjige omoguen je uz pomo zagrebakih poslovnih tvrtki, Zajednice Posavljaka i HKD-a Napredak iz Sarajeva. Prvi dio knjige sadrava neobjavljenu znanstvenu raspravu dr. Matkovia, koja se zove Tajna spoznajnog kruga, a u kojoj autor pie o ljudskom mozgu, biogenezi, osjeaju vremena, spoznajnim razinama, o prorocima i strahu, o vjeri i dui. Doavi na fakultet u Zagreb iz Bosanske Posavine, u studentskim danima, pisao je i objavljivao pjesme u Hrvatskom narodnom listu 1968. i 1969. godine. Gotovo je cijeli radni vijek proveo u zagrebakoj Klinici za tumore, gdje je dugo godina bio na elu Neurokirurkog odjela, od 1990. kada je zamijenio dr. sc. Ivana Jeliia do prerane smrti 2001. godine. Od 1991. do 1993. bio je ravnatelj bive Vojne bolnice, sada KB Dubrava. Istaknuti lijenik-neurokirurg i jedan od osnivaa HDZ-a na Pljeivici, dr. Anto Matkovi preminuo je nakon teke bolesti u Zagrebu u 58. godini.

Intervju s istaknutim znanstvenikom prof. dr. sc. Pavom Bariiem, lanom Predsjednitva UBH Prsten

intervju
intervju
vrijednih zadaa Udruge.

13

Svijet na prekretnici
Od samih poetaka djelovanja UBH Prsten, s mnogo entuzijazma i ara ostalim se prstenovcima aktivno pridruio prof. dr. sc. Pavo Barii, koji je svoje teoretsko i praktino znanje udruio sa naunikom iz djelokruga biotehnikih znanosti dr. sc. Tomislavom Dubravcem na polju razvoja strategije obrazovanja i znanosti u Predsjednitvu Udruge
RAZGOVARALA: Ivana Kolovrat FOTO: Saa Lisjak

Rodom ste iz Gornje Dubice, opina Odak. Posjeujete li svoj rodni kraj? Misao koja mi se urezala u sjeanje prigodom nedavnog posjeta spomen kui Ive Andria u Travniku govori o tome kako zaviaj ljude obvezuje na poseban nain, bez prisile. Rodni kraj neto je to nosimo u sebi upisano u razliitim odrednicama bia, a da toga nismo uvijek ni svjesni. Uz ope ljudske odrednice, u slojevima naih bia ostavili su traga i podneblje, i klima i ljudi koji nas okruuju u vrijeme sazrijevanja. O tome ovjek vie razmilja to ide vie prema svretku ivota. Tako sam i ja posebice snano osjetio enju za zaviajem u vrijeme kada je on bio razoren i okupiran - od 1992. do 1996. Otkad su mi se roditelji vratili i obnovili rodnu kuu nastojim u svakoj prigodi barem na kratko svratiti u zaviaj, vidjeti poznata mjesta i razgovarati s ljudima. Na egzistencijalno promiljanje vlastitoga identiteta i povezanosti s rodnim krajem osobito sam bio potaknut prije dvije godine kada mi je umro otac, te prije nekoliko mjeseci kada je umrla i majka. Njihovim pokapanjem, u mjesno groblje pokraj rijeke Bosne, osjetio sam kako nije smanjena nego poveana moja dunost prema batini predaka i zaviaju. to Vas je privuklo i ponukalo da se pridruite Udruzi bosanskih Hrvata Prsten? U vrijeme kada sam upoznao prvog predsjednika Udruge gospodina Iliju Tolia i ulanio se u Udrugu, bio sam na dunosti pomonika ministra znanosti, obrazovanja i porta. S velikim zadovoljstvom ukljuio sam se i zaloio za pomo u organizaciji pojedinih aktivnosti Udruge. Savjetovao sam i prikupljao materijale za osnivanje Zaklade za stipendiranje uenika i studenata, to je na velianstven nain ostvareno zaslugom, izmeu ostalih, bivega ravnatelja Zaklade,

O lokalnim problemima
Sinergija znanja, kapitala i ideja kao temeljni cilj UBH Prsten zvue idealno. Gdje Vi vidite potencijalne zamke i probleme koji se mogu nai na putu ostvarenja ovih ciljeva u radu Udruge? Simbolian naziv Prsten oznauje povezivanje na razliitim podrujima irokih gospodarskih i intelektualnih potencijala to je Udruga dosad izvrsno ostvarivala. Fasciniran sam odjekom meu ljudima i irenjem lanstva koje prepoznaje potrebu takva udruivanja. Optimizam ulijeva i nain na koji je izvrsno prevladana i nadiena mala kriza koja se nazirala u vodstvu prije preustroja Udruge i Izborne skuptine. Potencijalne zamke i probleme nazirem u dijagnozi to ju je prepoznao i na pravi nain izrazio predsjednik Biljecki u razgovoru objavljenom u prethodnom broju Prstena. Ukazao je na jednu politiku manu ljudi iz toga kraja koji su u svom velikom ponosu esto bili skloni omalovaavati najbolje meu sobom. Podcjenjivani su oni koji bi trebali voditi, tako da su oni ostajali pasivni, a vodee su uloge preuzimali krivi i nekvalitetni ljudi, bez osobina lidera. Takva iskustva bezrazlonih sukoba i podjela oko vodstva, osnivanja paralelnih vodstava i raskola udruga nosim iz vremena lanstva u domovinskim udrugama Hrvata Bosanske Posavine, gdje sam se osobito angairao kada je bilo pitanje opstanka toga kraja i prekrajanja politikih karata od 1992. do 1995. elio bih da Prsten svojim programom nastavi povezivanje te izbjegne zamke raskola i podjela. Na dobrom je putu ostvariti misiju vodee krovne udruge Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Na koji nain planirate svojim bogatim iskustvom i znanjem pomoi u kreiranju sadraja i aktivnosti sektora znanosti i obrazovanja Udruge? Zajedno sa lanom Predsjednitva dr. sc.

sadanjega predsjednika dr. sc. Zvonka Biljeckoga i to pokazuje sve bolje rezultate. Pomagao sam u organizaciji prvoga koncerta Udruge u Lisinskom 2006. i to smatram jednom od lijepih kulturnih priredaba kojom se gradi pozitivan imid ljudi iz Bosne i Hercegovine. Kada sam poeo dolaziti na sastanke Upravnoga odbora i Skuptinu Udruge oduevila me pozitivna energija lanova, koji su se okupili oko plemenitih ciljeva poput tjenjega povezivanja i pomaganja Hrvata i drugih graana Bosne i Hercegovine radi zatite kulturnih i gospodarskih vrijednosti. Uvidio sam da Prsten nije samo prigodniarsko okupljanje, ljudikanje uz zabavne sadraje nostalgiara za rodnim krajem, nego ogroman potencijal gospodarskih i intelektualnih snaga zauzetih za plemenite ciljeve. Tako sam sa zadovoljstvom prihvatio i prijedlog lanstva u Upravnom odboru i Predsjednitvu u elji da i sam barem malo pridonesem ostvarenju

14

intervju
intervju
Tomislavom Dubravcem upravo pripremam akcijski plan Udruge u podruju znanosti i obrazovanja. elio bih kao jednu od toaka u programu realizirati ideju na kojoj sam radio od poetka devedesetih, a to je prikupljanje podataka i povezivanje znanstvenih i intelektualnih potencijala Hrvata iz Bosne i Hercegovine. U tom pogledu eljeli bismo ostvariti suradnju s institucijama i projektima posveenim takvim svrhama kao to je, primjerice, projekt Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine koji vodi, izmeu ostalih, dr. sc. Ivan Markei u okviru Hrvatskoga leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine. elio bih na znanstvenim i obrazovnim projektima Udruge ostvariti suradnju i s resornim ministarstvom i ministrom prof. dr. sc. Draganom Primorcem koji je u Vladi zaduen za znanstvene i obrazovne programe razmjene s Bosnom i Hercegovinom i puno je uinio za potporu suradnje s dijasporom. Uz zapoete programe stipendiranja aka i studenata u okviru Zaklade potrebno je povezati se i uskladiti u radu s velebnim dugogodinjim djelovanjem na tom planu HKD Napredak, sa ijim smo predsjednikom prof. dr. sc. Franjom Topiem i dosad izvrsno suraivali. Prsten nije konkurencija nego dodatna snaga povezivanja projekata, udruga i ustanova. Posebno je podruje djelovanja kojemu bi se trebalo posvetiti potpora i suradnja s hrvatskim obrazovnim ustanovama, kolama i uilitima na podruju Bosne i Hercegovine.

O globalnim temama
Prema brojnim anketama i istraivanjima, velika veina Hrvata, usprkos trudu koji se

ulae u promociju Europske unije, jo uvijek ima iskrivljenu sliku o naem prikljuenju u EU. Gdje se ine najvee pogreke u komunikaciji i zato je tome tako? Niz je umova u komunikaciji koji utjeu na iskrivljenu sliku. Jedan je to Hrvatska prema realnim pokazateljima zasluuje lanstvo u EU vie nego neke zemlje koje su ule, pa se to osjea kao nepravda. Drugi je to mediji esto predimenzioniraju katastrono znaenje izjave nekog europskoga tijela ili njegova predstavnika pa onda plae graane i onim to nije utemeljeno. Trei je to ima doista onih koji se pod okriljem europskih institucija slue neopravdanim politikim pritiscima i podmetanjima, kao to se znalo primjerice ponekad initi u napetostima s Haakim sudom. etvrti je to su Hrvati konano ostvarili povijesni san mnogih narataja o demokratskoj i suverenoj dravi, pa mnogi osjeaju da bi on mogao biti ugroen. Pogotovu to su jo svjea loa iskustva iz nedavne prolosti dravnih zajednica. Moglo bi se jo puno toga nabrajati, ali je po mojem sudu najvea potekoa u tome to nedostaje iskustva u realistinoj politici i diplomaciji gdje nisu svi ni prijatelji ni neprijatelji. Nisu neprijatelji oni koji Vam se suprotstavljaju niti prijatelji oni koji Vam podilaze. Postoje interesi koje treba znati prepoznavati i na zajednikim ciljevima pridobivati to vie saveznika. Za to je potrebna odluna politika elita koja e znati artikulirati vlastite interese te ih na primjeren nain zagovarati i ostvarivati u europskim institucijama. Politiki konsenzus svih stranaka postignut u Saboru RH krajem 2002., nastavljen odlu-

nom proeuropskom politikom ove Vlade na elu s predsjednikom Sanaderom ulijeva optimizam. Kakav je Va stav prema NATO-u? Za razliku od onih koji nagovjeuju kraj povijesti, trajni mir i stvaranje jedinstvene svjetske republike, skloniji sam prihvatiti Hegelovu realistiniju sliku svjetske politike i povijesti. To je podruje trajnoga nemira, gibanja i stvaranja saveza koji se postavljaju prema drugim silama i savezima. NATO se u novijoj povijesti pokazao kao uspjean ne samo vojni nego i politiki savez u zatiti temeljnih demokratskih teevina i ljudskih prava u zapadnom dijelu svijeta. Zato smatram velikim politikim postignuem ulazak Republike Hrvatske u lanstvo NATO-a. Na koji nain Hrvatska Paneuropska unija utjee na popravljanje percepcije o ivotu u EU? U proteklih 17 godina djelovanja u Republici Hrvatskoj Paneuropska unija sa svojih 9 ogranaka diljem Hrvatske (Karlovac, Pazin, Zadar, Dubrovnik, Osijek, Poega, Split, Varadin i akovec) provodi izmeu ostalih niz aktivnosti na popravljanju slike ivota u EU. Organizira zapaene meunarodne konferencije o europskim temama na kojima sudjeluju mnogi uvaeni lanovi europskih tijela i Europskoga parlamenta kao dugogodinji predsjednik Otto von Habsburg, sadanji predsjednik Alain Terrenoire, Doris Pack, Bernd Posselt i mnogi drugi. Od 27 nacionalnih organizacija u kojima djeluje Paneuropska unija meunarodni je predsjednik na posljednjem savjetovanju u listopadu ove godine u Opatiji upravo Hrvatsku proglasio jednom od najuspjenijih u okupljanju broj-

PAVO BARII - IVOTOPIS

Roen je 1959. u Gornjoj Dubici, opina Odak. Zavrio je 1982. studij prava na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Diplomirao je 1983. studij lozoje, njemakoga jezika i knjievnosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Magistrirao je 1985. radom Praktina lozoja u Hegela na poslijediplomskom studiju Filozoja znanosti u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Stekao je akademski stupanj doktora lozoje 1989. na Sveuilitu u Augsburgu disertacijom Svijet i ethos: Hegelov stav prema propasti Zapada. Radio je 1984-86. kao znanstveni asistent na Fakultetu politikih znanosti. Zaposlen je u Odjelu za lozoju Instituta za povijesne znanosti od 1986. Bio je tajnik Odjela 1988., tajnik Instituta 1989-90., ravnatelj Instituta za lozoju 1991-2001. Izabran je za znanstvenog savjetnika 2004. Za redovitoga profesora izabran je 2007. na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Splitu gdje je proelnik Odsjeka za lozoju i predaje kolegije iz Povijesti lozoje i Filozoje prava i politike. Kao gostujui profesor predaje na Sveuilitu u Zagrebu, Zadru i Osijeku. Predavao je Filozoju prava i politike i kolegij Ante Starevi te bio zamjenik voditelja Hrvatskih studija Sveuilita u Zagrebu 1993-1995. Predavao je na vie poslijediplomskih studija. Od 1993. do 2005. bio je glavni i odgovorni urednik asopisa Filozofska istraivanja i Synthesis philosophica te urednik biblioteke Filozofska istraivanja. Objavio je vie knjiga kao autor: Dijalektika obiajnosti (1988), Welt und Ethos (1992), Filozoja prava Ante Starevia (1996), koautor i urednik: Otvorena pitanja povijesti hrvatske lozoje (2000), Demokracija i etika (2005), znanstvene i strune radove u domaim i inozemnim asopisima i publikacijama. U Augsburgu i Mnchenu pohaao je 1987-89. doktorski studij kao stipendist DAAD i boravio na poslijedoktorskom usavravanju 1997-98. kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt. Bio je gostujui profesor na Sveuilitu Quansei Gakuin u Japanu 2001-02. Organizirao je i bio voditelj vie znanstvenih skupova. Sudjelovao je na kongresima, simpozijima i pozvanim predavanjima u inozemstvu i Hrvatskoj. Bio je pomonik ministra znanosti, obrazovanja i porta 2004-2006. Predsjednik je Hrvatske Paneuropske unije od 2003. Predsjednik je Hrvatskoga lozofskog drutva od 2007.

nih sudionika iz raznih europskih zemalja. Deklaracija o obitelji i uincima nancijske krize u europskom drutvu, koju izrauje Meunarodna PEU, nosi u naslovu Opatijska jer je tu zakljuena. HPEU organizira stalne tribine i predavanja s uglednim gostima, ministrima, veleposlanicima i strunjacima iz raznih podruja o aktualnim europskim temama. Objavljuje knjige i informativni bilten Glas Paneurope. Prireuje predstavljanja knjiga, predavanja, izlobe i koncerte u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske. Surauje u nacionalnim projektima resornih ministarstava, poglavito Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, posveenih europskim pitanjima i pregovorima. Istaknuo bih i zapaen rad Mladei HPEU u okupljanju mladih Paneuropljana iz mnogih europskih zemalja. Graani svih dobrostojeih drava lanica EU, poput Njemake, Italije i Francuske osjetili su pad ivotnog standarda. Zakoni, direktive i smjernice kreu se u pravcu olakavanja protoka kapitala i roba, radne snage... Nacionalne ekonomije postaju nebitne spram nadnacionalnih ekonomskih interesa, a kada svijet zadesi ekonomska kriza poput ove u kojoj se sada nalazimo svaka zemlja mora nai vlastito nacionalno rjeenje. Nema globalnih rjeenja, postoje samo globalni pravci kretanja koji nas vode - tko zna kuda? U pravu ste, nitko ne moe pouzdano znati to nam donosi budunost. Moemo samo vie ili manje uspjeno predviati i nadati se. Proces globalizacije vidljiv je u mnogim podrujima. Ali globalizacija nije ponitila i prevladala nacionalnu dravu u svim aspektima. Sadanja nancijska kriza samo je potvrdila njezinu ulogu i vanost. Jedino je dravna politika bila u stanju spaavati posrnule banke i multinacionalne kompanije. Treba pritom svakako imati u vidu kako pod pritiskom globalne konkurencije i velikih trinih sredita male europske drave s nekoliko milijuna stanovnika nemaju perspektivu. tovie, uruavaju se gospodarstva i snanijih europskih drava koje su proteklih nekoliko desetljea slavljene kao drutva blagostanja. Zato mi se ini pravim dravnikim potezom inicijativa francuskoga predsjednika Sarkozyja koji trenutano predsjedava EU da se prema krizi solidarno postavi cijelo europsko drutvo. To je pravi put kojim u neposrednoj budunosti trebaju ii europske drave u izgradnji zajednike europske strategije gospodarstva i politike. Jer, kako smo konstatirali na konferenciji u Opatiji, svijet je izaao

iz bipolarne ere, ali nije nastala unipolarna nego multipolarna struktura s globalnim trinim velesilama kao to su SAD, Kina, Indija, Rusija, Brazil i dr. Ravnopravan subjekt na takvoj pozornici moe biti samo ujedinjena Europa. O kakvoj etici danas moemo govoriti kada je kvaliteta ivota obinog ovjeka manje vana od monog dolara? Pri tom ne mislim samo na ugroavanje radnih i ljudskih prava u Aziji (slabo plaen rad, nezdravi uvjeti rada, djeji rad). I u Europi su ona ugroena gubitkom posla zbog seljenja proizvodnog sektora na drugi kraj zemaljske kugle. Etiku ne bih neposredno vezao uz kvalitetu ivota i visinu zarade. udoredno djelovanje ljudi nadilazi materijalne odrednice i moe biti pravednije ponekad u oskudnim uvjetima nego u izobilju. Ali kada ukazujete na problem porasta nepravednosti u raspodjeli dobara izmeu pojedinih dijelova svijeta i u drutvu openito, tada ste potpuno u pravu. Suvremeni globalni procesi jasno potvruju kako su bile naivne utopijske predodbe da e porastom proizvodnje materijalnih dobara doi do pravednije distribucije sredstava. Ne samo da se to nije ostvarilo, nego smo trenutano svjedoci jo brutalnijih raslojavanja u drutvu na bogatu manjinu i osiromaenu veinu. Uruavanje europskih socijalnih drava blagostanja u globalizacijskim trendovima odlijevanja i bijega kapitala dovelo je, kako ste dobro primijetili, do vee nezaposlenosti i gubitka socijalnih prava. Podvrgavanje svih sfera drutva logici dobiti nee suvremenu civilizaciju daleko odvesti. Nema perspektive logika mrvljenja i svoenja drutva na atomizirane pojedince koji su u svojoj tenji za dobiti meusobno suprotstavljeni. U odgoju, politici, drutvenim i kulturnim institucijama potrebno je jaati elemente solidarnosti i povezivanja drutva u zajednitvu, od obitelji, koja je takoer zapala u svojevrsnu krizu, do drave i naddravnih saveza i zajednica. Za svjetliju budunost potrebno je ono o emu su lozo oduvijek sanjali - vie pravednosti u svijetu. Paneuropska ideja zagovara gospodarstvo s izraenom socijalnom odgovornou i solidarnou graana. Kako objanjavate rasistike ispade (npr. antiislamske) u Europi, ksenofobiju, pobunu afrikih iseljenika u Parizu 2005? Europa nikad nije bila poprite takve negativne energije. Kako se boriti protiv ispada takve vrste najmranijeg nacionalizma? Moram opet u odgovoru poi od razliitoga stava u odnosu na drugu reenicu Va-

intervju
intervju

15

ega pitanja. Na alost, Europa je kroz povijest esto, a osobito u 20. stoljeu bila poprite razornih negativnih energija nacionalizma i totalitarnih ideologija raznih predznaka. Pa i visoko civilizirane nacije kao to su njemaka i talijanska, da spomenem samo neke, nisu bile imune na takva zla. Vei dio Zapadne Europe od sredine 20. stoljea gradi povijesni eksperiment europske suradnje u mirotvornoj zajednici. Meutim, potekoe se javljaju na spomenutim primjerima rasistikih i ksenofobinih ispada kada doe do eksperimentiranja i umjetne izgradnje multikulturalnog drutva kada se nau suprotstavljene etnike, nacionalne, vjerske ili druge zajednice koje imaju razliite vrijednosne sustave. Europska drutva koja imaju viestoljetnu sekularnu tradiciju u odnosu vjere i politike nalaze se u neugodnom poloaju kada se susretnu s fundamentalistikim krugovima koji ne prihvaaju takve zasade. Da biste mogli odrati i izgraditi toleranciju u drutvu ne smije prijei kritinu masu onaj dio koji to ne prihvaa. Zato mi se ini neophodna stabilizacija europskih institucija i ustava na zajednikim vrijednostima i tradiciji u kojoj e odnos prema drukijem biti otvoren i tolerantan. Provokativnim za budui razvoj Europske unije ini mi se u takvim okolnostima ulazak Turske, koja je simbolino zapoela pregovore nekoliko sati prije Republike Hrvatske, s velikim azijskim zaleem i stanovnitvom koje bi moglo unijeti jo vie podjela. Jednom kada uemo u EU i postanemo dio obitelji, do koje mjere trebamo ouvati neovisnost gospodarstva, nacionalni suverenitet? Nisam ekonomski strunjak, ali mi je jasno da nema neovisnog gospodarstva u globaliziranom svijetu. I prije nego to smo uli u EU vidimo kako je teko govoriti o neovisnosti gospodarstva, primjerice, kada je veina banaka u stranom vlasnitvu, kada na zajednikom europskom tritu djeluju multinacionalne kompanije. Dakle, preostaje nam jaati vlastitu konkurentnost i gospodarstvo, podizati zaposlenost i obrazovanost stanovnitva, graditi vlastite uspjene ljude i poduzea. Ne dopustiti da nam zemlju, more i dobra preuzmu drugi i moniji, da mi postanemo posluga bogatim vlasnicima. A to se nacionalne suverenosti tie, ona je ionako ograniena u globaliziranom svijetu. Zato e se bolje ouvati primjerenim mjestom u ujedinjenoj Europi, u kojoj emo imati nacionalna prava, ravnopravan jezik i dravne institucije, nego nezatiena na popritu gospodarskih i politikih utjecaja svjetskih oligarhija.

16

zaklada Prsten
zaklada Prsten

estitamo novim stipendistima!


Drugu godinu za redom, poetkom listopada 2008., raspisan je natjeaj za dodjelu stipendija uenicima i studentima u trima kategorijama: djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO-a, one kojima je novana pomo potrebita i nadareni studenti, osim 1. godine studija i apsolvenata, s prosjekom ocjena 4,00 i vie. Rezultati natjeaja su poznati

Predsjednik Zaklade Prsten gospodin Mijo Mari

PRSTEN

BH Prsten osnovala je Zakladu Prsten u listopadu 2007. godine. lanovi Udruge svjesni su iznimne vanosti obrazovanja i znanja kao preduvjeta ostvarivanja stabilnog i uspjenog drutva. Cilj Zaklade je pomoi i potaknuti obrazovanje, a time dugorono i zapoljavanje, uenika i studenata koji e steena znanja upotrijebiti za daljnji razvoj prostora na kojem ive Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prvi natjeaj za stipendije objavljen je 13. listopada 2007. godine te su tom

prilikom dodijeljene 34 stipendije. Na natjeaj je pristigla 241 molba pa je Povjerenstvo za natjeaj imalo mnogo posla pri izabiru onih kandidata koji najvie zasluuju stipendiju Zaklade Prsten. Vjerujemo kako e ovi mladi ljudi stipendiju shvatiti kao poticaj da se to vie zalau na svom putu ka daljnjem znanju i obrazovanju. Mijo Mari, upravitelj Zaklade Prsten, u ime stipendista Zaklade, izraava zahvalnost svim zakladnicima, donatorima i sponzorima na njihovoj nesebinoj pomoi i podrci mladim ljudima opredijeljenim za stjecanje znanje. Zajedniki stav naih stipen-

dista je da e i oni, kada budu u prilici, pomagati drugima i na taj nain iriti PRSTEN razumijevanja i dobrote. Mogu slobodno kazati, kae gospodin Mari, da su nai zakladnici i stipendisti jedinstveni u stavu da dominantno obiljeje Prstena postaje znanje i pomaganje, a elja svih nas je da to bude nae prepoznatljivo i trajno obiljeje. Dosadanji rezultati daju nam za pravo da vjerujemo da e tako i biti.

Velik odaziv uenika i studenata


Ove godine na natjeaj, koji je bio otvoren do 21. studenoga, prijavilo se

295 kandidata. Temeljem lanka 14. Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade Prsten, Povjerenstvo za natjeaj Zaklade Prsten na svojoj sjednici odranoj 10. studenoga 2008. godine, utvrdilo je rezultate natjeaja i dodjele stipendija. Upravni odbor Zaklade Prsten raspisao je natjeaj za dodjelu 30 stipendija uenicima srednjih kola i studentima Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Hrvatima iz Bosne i Hercegovine koji ive u Republici Hrvatskoj, za kolsku/akademsku 2008/2009. godinu. Nakon razmatranja svih pravodobnih i potpunih prijava, uvida u dokumentaciju i provjere koji su pristupnici ispunili, mjerila za odabir stipendista, kao i sve ostale uvjete natjeaja, utvreni su sljedei rezultati po skupinama, uz naznaku mjesta podrijetla i adrese prebivalita.

zaklada Prsten
zaklada Prsten

17

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA UPRAVLJANJA U ZAKLADI PRSTEN


Osniva Zaklade je Udruga bosanskih Hrvata Prsten. Tijela Zaklade su sedmerolani Upravni odbor i Upravitelj Zaklade koji predstavlja i zastupa Zakladu. I. UPRAVNI ODBOR ZAKLADE PRSTEN lanovi Upravnog odbora Zaklade PRSTEN: Pavo Zubak, predsjednik Upravnog odbora dr.sc. Zvonko Biljecki, potpredsjednik Upravnog odbora Ilija Toli prof. dr. Ivan Lovrinovi Bruno Iljki prof.dr. Tomislav Dubravac Marko Buljan II. UPRAVITELJ ZAKLADE PRSTEN: Mijo Mari

POPIS STIPENDISTA
a) uenici djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO-a - 1 stipendija 1) MARINA NIKOLI, (Sarajevo-Konjic), Tenja, Josipa Kozarca 12 b) studenti djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO-a - 13 stipendija 1) KATARINA TADI (Zavidovii), Samobor, Josipa Komparea 1 2) LJUBICA NIKOLA (Derventa), Slavonski Brod, Slavonija II 2/6 3) DEJAN MARI (Bosanski Brod), Slavonski Brod, Braka 20 4) KATARINA PAVLOVI (Doboj), epe, Stjepana Tomaevia bb 5) IVONA JELA (Sarajevo), Kiseljak, Privorski put 25 6) IVAN HRSKANOVI (Gradaac), Domaljevac, trosmajerova 50 7) BRANKO LUKA (Brko), Domaljevac, Bazik, Posavskih branitelja 146 8 ) MATO MRKALJ (Bosanski Brod), Slavonski Brod, Bebrina, Zbjeg 35a 9) MIHAELA TIRI (Travnik), G. Vakuf-Uskoplje, Dr. Ante Starevia 2 10) DARIO ANTI (Vitez), Vitez, antii bb 11) TONI VISKOVI (Bugojno), apljina, Dr. Ante Starevia bb 12) SANJA VRAKA (Banja Luka), Griane, Kamenjak 8 13) JOSIP RAJI (Jajce), Jajce, Klimenta bb c) uenici kojima je novana pomo potrebita - 4 stipendije 1) JOSIPA ZLATUNI (Novi Travnik), Knin, Tomislavova 169 2) MONIKA JEZILDI (Zenica), Busovaa, Ul. mons. M. Alampovia 23 3) TEREZIJA JERKOVI (Tuzla), Hrvatski Leskovac, Markulinka 13 4) LJUBINKA ORKOVI (Bosanska Gradika), Vojni, Vojinica 53 d) studenti kojima je novana pomo potrebita - 4 stipendije 1) RANKO OVI (Kakanj), Graac, Hrvatskog proljea 23 2) ANA TADI (Zenica), epe, Stjepana Tomaevia 3/3 3) IVANA PAVI (Bosanski Brod), Slavonski Brod, Podvinje, Hrvatskih branitelja 35 4) SINIA DEPINSKI (Derventa), Derventa, Donja Binja 17 e) nadareni uenici, osim 1. razreda, s prosjekom ocjena 4,50 i vie - 4 stipendije 1) SONJA STANI (Sarajevo), Sarajevo, Jukieva 5 2) ADRIANA KATAVI (Sarajevo), Sarajevo, Skenderija 19 3) IVONA KOVAEVI (Sanski Most), Rovie, Tuk 86 4) VIKTORIJA GELJI (Brko), Zagreb, Velika Kosnica 15 F f) nadareni studenti, osim 1. godine studija i apsolvenata, s prosjekom ocjena 4,00 i vie - 4 stipendije 1) MARIJA BRESTOVAC (Tuzla), Tuzla, I. Tuzlanske brigade 3 2) ANA MIO (Livno), Livno, abljak bb 3) HRVOJE ZELJKO (Mostar), iroki Brijeg, Puringajska bb 4) JELENA ALEKSI (Banja Luka), Sisak, Andrije Milinovi 14 Ostali kandidati su nie rangirani ili su dostavili nepotpune prijave.

POZIV: PRIDRUITE NAM SE!

Pridruite se mnogima koji su ve prepoznali poseban znaaj Zaklade Prsten i pomognite da zajednikim snagama razvijemo potencijale naih uenika i studenata! Donirani iznos moete uplatiti na iro raun Zaklade: 23900011100349000 kod Hrvatske potanske Banke.

18

zaklada Prsten
zaklada Prsten
Tri prie naih stipendista

Mali korak za Prsten, veliki za budunost

Evo ovako je to izgledalo na prologodinjoj dodjeli stipendija u Sheratonu


Tatjana Bla, studentica je etvrte godine Glazbene akademije, smjer glazbena pedagogija. Ona je prologodinja dobitnica stipendije i upitali smo je o njenom iskustvu i na koji nain joj je ova nancijska pomo dobrodola. Roena je u Vitezu, gdje joj i danas ivi ostatak obitelji. Tatjana je 1994. godine napustila Vitez i otila u Zagreb na nastavak kolovanja. U Zagrebu stanuje, prvo u akom, zatim u studentskom domu. Tatjanini roditelji u Vitezu ne rade te studij od poetka plaa sama. Stipendija koju je dobila od Zaklade Prsten joj je uvelike pomogla oko trokova i umanjila je brige njenih roditelja. Sa Zakladom ima, kae zadovoljno, odlina iskustva. Rado se odazvala pozivu iz Zaklade Prsten da nastupi na humanitarnom koncertu Prsten za budunost zajedno sa Sandrom Bagari. Tatjana je, naime, slijepa studentica-stipendistica, koja je nastupila u duetu sa slavnom opernom pjevaicom. Ljubica Nikola, studentica je prve godine Fakulteta kemijskog inenjerstva i tehnologije. Stipendiju je dobila u kategoriji djece poginulih i nestalih branitelja HV-a. Roena je u Derventi gdje joj je ivjela obitelj do rata. Potom odlaze u Slavonski Brod. Trenutano stanuje u studentskom domu u Zagrebu. Otac Dinko Nikola poginuo je 1992. godine na bojitu kraj Dervente. Financijska pomo e joj svakako dobro doi da se lake suoi s visokim trokovima ivota u Zagrebu koji ne tede nikoga, posebice, studente koji ive odvojeno od svojih obitelji. Sonja Stani, uenica je 3 razreda realne gimnazije, katolikog kolskog centra Sv. Josip u Sarajevu. Odlina je uenica s prosjekom 5,00, a ove godine je prvi put dobila stipendiju od Zaklade Prsten u kategoriji nadarenih uenika. Kad smo je nazvali na telefon, javio nam se radosni otac i rekao da je stipendija stigla na pravu adresu. Sonja nam je ispriala da samo otac radi i ima mala primanja, a starija sestra Svjetlana je na studiju u Zagrebu. Raduje se to e na ovaj nain moi pomoi i sestri. kolu pohaa u popodnevnoj smjeni jer ujutro u istu zgradu idu osnovnokolci. Planira upisati studij ekonomije ili elektrotehnike, no jo ima vremena za konanu odluku.

Tvrtka Pro Heni d.o.o. za projektiranje, geodetska mjerenja, izradu geodetskih elaborata i podloga osnovana je 1994. god. u privatnom vlasnitvu. Po broju uposlenih i veliini prometa spada u male poduzetnike pri emu ima kontinuirani rast svih pokazatelja poslovanja . Pro Heni d.o.o. ima kontinuiranu i uspjenu poslovnu suradnju sa domaim i ino partnerima na prostorima Republike Hrvatske, a stalna ulaganja u zaposlenike i tehniku opremu predstavlja politiku dugoronog opstanka i budueg razvoja tvrtke.

20

ekologija
ekologija

Ekoloki kutak
Prirodni okoli ima ograniene resurse kojima je nuna ovjekova zatita. Koncept odrivog razvoja i plan upravljanja prirodnim resursima (priroda x ekonomija x drutvo) je temeljna odrednica strategije gospodarskog, ekonomskog i socijalnog razvoja drutvene zajednice
PIE: dr. sc. Tomislav Dubravac pravdana zabrinutost o poremeajima ekoloke ravnotee planeta Zemlje dovela je do nunosti podizanja razine svijesti o vanosti ouvanja ovjekove sredine. Jedan od razloga jest i taj to je sve vie njih izravno izloeno posljedicama njenog naruavanja. Ekasan odgovor na bilo koju prijetnju zavisi od prepoznavanja te prijetnje. Sasvim je jasno da nas globalizacija kakvu danas imamo ne moe dovesti tamo gdje bismo htjeli. Ne tako davno samo su ekoloki aktivisti upozoravali da su nam potrebne promjene. Danas o tome govore i predstavnici vodeih korporacija, ministri, ugledni svjetski znanstvenici, pa ak i obavjetajne slube. Ako je 20. stoljee bilo, a jest, stoljee modernog naina ivota,

obiljeeno krizom moralnih vrijednosti i openite destrukcije ivota, poetak treeg milenija morat e biti na tragu ponovnog pronalaenja - mjere. Mjere u nainu ivljenja, potrebama, prioritetima, povratku jednostavnosti te odgovornosti prema prirodi i njenoj budunosti jer je to i naa budunost. Stoga je strategija zatite okolia i prirodnih vrijednosti prioritetni dokument svih razvijenih zemalja svijeta, a koncept odrivog razvoja mora postati dominantna odrednica razvoja. Prema studiji iz 2002. godine koju su za potrebe Svjetskog ekonomskog foruma u New Yorku, izradili znanstvenici amerikih sveuilita Yale i Columbia najbolje zdravstveno stanje okoline u svijetu od 142 drave imaju Finska, Norveka i vedska, a najloije Sjeverna Koreja, Haiti, Kuvajt

i Ujedinjeni Arapski Emirati. Hrvatskoj je pripalo izvrsno 12. mjesto, a Bosni i Hercegovini 58. Meu 86 parametara kojima je ocjenjivano stanje, izmeu ostalih, nalazi se i kvaliteta zraka, koliina i kvaliteta vodenih resursa, bioraznolikost, radioaktivni i drugi otpad, emisija staklenikih plinova i dr. Razmatrani su i neki drutveni imbenici poput politike, koju istraivane zemlje ine u zatiti okolia, potpisivanje meunarodnih sporazuma i konvencija i sl. Znakovito

je kako su najrazvijenije zemlje svijeta, lideri u ekonomiji, meu najloijima. Sjedinjene Amerike Drave su na 51., Njemaka na 54., Japan na 62., a Velika Britanija na 98. mjestu. Zar nam navedeno ne govori u kojem smjeru trebamo razvijati nau ekonomiju, nae ciljeve, nae bogomdane privilegije? Znajui navedeno, esto se pitamo, gdje smo to pogrijeili? Kako do sada nismo uspjeli nametnuti nau igru? Ne smijemo dopustiti da nas zdruene snage Europske unije, potpomognute iznutra, koji svakodnevno pokuavaju na raznorazne naine dobiti koncesije na nae prirodne vrijednosti, prevedu, po onoj narodnoj, edne preko vode. Poteze valja vui smisleno, s jasnim benetima, Cum grano salis (s malo zrna soli u glavi).

TO JE NATURA 2000?
Natura 2000 podruje je utvreno temeljem zakonodavstva Europske unije radi ouvanja najvrjednijeg, no sve ugroenijeg biljnog i ivotinjskog svijeta i prirode. To je najvea koordinirana mrea podruja za zatitu prirode u svijetu. Temelji se na europskom zakonodavstvu o zatiti prirode (Direktivom o pticama i Direktivom o stanitima), na znanstvenim kriterijima te s jasnom strategijom ouvati, a ne ispravljati. Primjerice, Kina godinje utroi 42 milijarde eura za POPRAVAK nastalih ekolokih teta. to ona znai u praksi? Najjednostavnije reeno ona prepoznaje kako je ovjek sastavni dio prirode te da oboje najbolje uspijevaju u meusobnoj suradnji i pronalaenju rjeenja kako najbolje upravljati podrujem, a da aktivnosti ne kode rijetkim vrstama i stanitima. Hrvatska je obvezna drati se naela Nature 2000, a pristupanjem Europskoj uniji bit e prilika za povezivanje njezinih vrijednih prirodnih podruja s europskom mreom ekolokih vanih podruja. Posebice to je naa zemlja prema biolokoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe. Smjestila se na razmeu etiriju razliitih bio-geografskih regija - prostranih ravnica i movara na sjeveru, brdovitog kraja i ume u sredini, otrih planina koje se prostiru du cijele zemlje te nevjerojatne obale s vie od 1000 otoka. Do sada je Naturom 2000 obuhvaeno 44,83% povrine hrvatskog teritorija. Naturom 2000 koordinira Dravni zavod za zatitu prirode (DZZP). Za one koji ele doznati vie, prikaz moguih Natura 2000 podruja dostupan je na adresi: www.natura2000.hr

Ekoloke vijesti

MEUNARODNA KONFERENCIJA: ZATIENA PODRUJA U FUNKCIJI ODRIVOG RAZVOJA BIHA, 6.-8. 11. 2008., BIH

ekologija
ekologija

21

ANTOLOGIJA EKOLOGIZAMA
Priredio: dr. sc. Tomislav Dubravac
Zemlja ne pripada ovjeku: ovjek pripada zemlji. Zemlja daruje samo kad um caruje. Dolo je vrijeme da i vodu treba - oprati. Nitko ne moe dati ono to priroda uskrati. U umi ne ostavljaj nita osim tragova svojih stopala. Nismo naslijedili ovu Zemlju od naih predaka ve smo je pozajmili od svojih potomaka. Oekujemo od ovjeka da jednog dana osmotri prirodu - i pocrveni od stida. Tko nije iao bos po trnju, nema pravo da izmom gazi travu. Kap jutarnje rose je jako lijepa da joj vjenost nije potrebna. Uskoro e zrak biti toliko zagaen da emo disati na vlastitu odgovornost. Kisele kie su suze opomene koje priroda upuuje ovjeku. Planetu Zemlja prijeti ekoloka katastrofa. Dolo je do najezde ljudi. Druge civilizacije vjeruju da i na Zemlji ima ivota. Svi bi da mijenjaju svijet. Nitko nee da ga spaava. ovjee, dosta je bilo igranja s prirodom! Vrijeme je da se vrati na drvo.

O ekologiji, zatiti okolia i zatienim prirodnim vrijednostima raspravljalo se na netom odranoj Meunarodnoj konferenciji Zatiena podruja u funkciji odrivog razvoja u Bihau od 6. do 8. studenoga 2008. godine. Konferencija je odrana u organizaciji Federalnog ministarstva okolia i turizma i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Opine Biha. Bio je to veliki dogaaj za nau regiju i BiH, kako kae predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okolia i turizma FBiH koja intenziviranjem zatite svojih prirodnih vrijednosti nastoji osigurati odrivi razvoj prihvaajui naela uravnoteenog ekonomskog rasta i visokog stupnja zatite i unapreenja kvalitete prirode i okolia. To potvruje i nedavno utemeljenje Nacionalnog parka Una koji jami odravanje ne samo postojeeg stanja prirode nego i odrivi razvoj podruja uz uvaavanje potrebe lokalnog stanovnitva i promicanje odrivih poduzetnikih djelatnosti. Inae, rijeka Una, koju mnogi s pravom opisuju kao jednu, jedinu, unikatnu, neponovljivu, je trei Nacionalni park u BiH, prvi u Federaciji BiH. Rasprostire se na povrini od 19.800 ha. Prvi Nacionalni park u BiH je Sutjeska, proglaen 1962. (povrina 17.250 ha), a drugi Kozara, proglaen 1967. godine (povrina 3.520 ha). Na skupu je istaknuta porazna injenica kako je u BiH zatieno svega 0,55% teritorija, to je devet puta manje od europskog prosjeka. Primjerice, Republika Hrvatska ima priblino 13% teritorija pod raznim reimima zatite. Nacionalni planovi predviaju zatitu 16% ukupne povrine BiH u budunosti. Trodnevni skup u Bihau je na jednom mjestu okupio vie od pedeset prijavljenih znanstvenih i strunih radova istaknutih znanstvenika, strunjaka i javnih osoba iz BiH i inozemstva koji na razliite naine skrbe o prirodi i zatiti prirodnih vrijednosti. Cilj skupa je bio pronai odgovore na pitanja kako ouvati i zatititi prirodne vrijednosti, ali i osigurati njihovu primjerenu valorizaciju, cijenei iskustva dobre prakse drava iz okruenja, kroz razmjenu znanja i iskustava, zagovarajui regionalni pristup, partnerstvo i suradnju. Temeljni kredo, koji uvijek valja zagovarati na skupovima ove problematike je kako odrivo upravljanje prirodom nije u suprotnostima s principima aktivne zatite. Osobito je vano sve aktivnosti temeljiti na znanstvenim spoznajama, uvaavajui interdisciplinarni pristup, a kroz suradnju raznih struka postii konsenzus pri tome ne zaboraviti Vox populi, vox dei (glas naroda, glas boga). Jer, zatiena podruja bilo kojega tipa nee preivjeti bez ljudi - ljudi unutar njihovih granica, koji ih koriste na razborit nain ili ljudi izvan njihovih granica, koji ih potuju i brane. Isto tako samo izdvajanje i administrativno proglaenje zatienog podruja ne znai a priori sigurnost za prirodne resurse. Ponekad je to teko, ali svjesni vanosti ouvanja prirodnih vrijednosti nema nam alternative, na dobrobit sadanjih i buduih generacija. Znaajnu teinu skupu dao je gosp. Marco Mantovanelli, direktor ureda Svjetske banke za BiH, koja daje snanu potporu kroz izvore nanciranja za zatitu biodiverziteta. Isto tako svojom nazonou vanost skupu dao je i dr. sc. Johan Hesse, prvi tajnik misije Europske komisije za BiH i voditelj Operativnog odjela za gospodarske reforme i prirodne resurse, koji daje naglasak na usklaivanje zakonodavstva s propisima Europske unije, te gospodin Davorin Markovi, ravnatelj Dravnog zavoda za zatitu prirode Republike Hrvatske. Trei dan skupa organiziran je posjet Nacionalnom parku Una.

Znate li da je:
2. veljae Svjetski dan movarnih stanita 21. oujka Svjetski dan zatite uma 22. oujka Svjetski dan voda 22. travnja Svjetski dan Planeta Zemlja 22. svibnja Svjetski dan bioloke raznolikosti 5. lipnja Svjetski dan zatite okolia 11. prosinca Svjetski dan zatite planina

Autor teksta s ministrom okolia i turizma Federacije BiH, prof. dr. sc. Nevenkom Hercegom, savjetnikom ministra, prof. Tomislavom Lukiem i prof. dr. sc. Ivanom Martiniem sa umarskog fakulteta u Zagrebu

22

podrunice UBH Prstenp


podrunice UBH Prsten

U ponedjeljak, 8. rujna, u veernjim satima podrunica UBH Prsten Sl. Brod organizirala je Okrugli stol o poloaju Hrvata u BiH u entitetu Republika Srpska. U predveerje tog dana u restoranu sportskorekreacijskog centra Migalovci nedaleko od Sl. Broda okupilo se oko stotinu ljudi.
PIE: Mijat Jerkovi

z lanove Uprave podrunice Prstena iz Broda i sredinjice Prstena iz Zagreba, sadanjeg predsjednika dr. sci. Zvonka Biljeckog, donedavnog i prvog predsjednika Iliju Tolia, tajnika Dragu Kisia i lanove Upravnog odbora T. Dubravca, M. Bikia, gradonaelnika Sl. Broda dr. Mirka Dusparu, nekoliko saborskih zastupnika S. Bili Vardi i S. imunovi, M. Bilonjia, . urevia, uz mnoge Hrvate kojima je Brod odavna novi zaviaj i one koji su tek tijekom proteklog rata stigli onamo i ondje se zaustavili ili/i ostali, na ovom su skupu, uz posebnog gosta banjalukog biskupa dr. Franju Komaricu, bili i predstavnici Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu kao i upnici iz nekih povratnikih upa Plehana, Dervente, eravca gvardijan fra Mirko Filipovi, upnici vl. Filip Mari i fra Ivan uri. Predsjednik brodske podrunice dr. Pejo Samardi predsjedao je skupu. On je, meu ostalim, istaknuo kako lanovi podrunice pokuavaju svojim aktivnostima pripomoi onima koji su se vratili, koji ele ostati na svojim ognjitima, onima koji se ele kolovati i vratiti dug svome zaviaju. Doprinosom koji, istina, uvijek moe biti i bolji i bri Nadalje je rekao, kako oni koji govore istinu, koji ine dobro i koji osjeaju dug prema roditeljima, zaviaju i domovini, kako oni jesu i kako e oni biti garancija da se nee zanijekati podrijetlo, zabora-

Okrugli stol u Slavonskom Brodu


viti mjesto gdje su roeni, gdje su krteni, gdje su napravili prve korake i nauili prve rijei. Takoer je istaknuo da lanovi Podrunice ele pridonijeti promicanju i zatiti tradicije, kulture, gospodarske suradnje i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i BiH, a u cilju ouvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Predsjednik UBH Prsten dr. sci. Zvonko Biljecki rekao je, meu ostalim, kako je trenutano prioritet Udruge Prsten, kao vodee udruge bosanskih Hrvata, zajedno s drugim udrugama, izlazak Hrvata s tih podruja na lokalne izbore 5. listopada; kako je Udruga uspjela animirati vie od 12.000 biraa i kako e uiniti sve da ne izgubi onih 2.000 biraa iz Posavine. Nadalje, smatra da e bez toga biti teko ondje ostvariti program Udruge u bilo kojem obliku - u gospodarskom, kulturnom ili bilo kojem drugom, te na kraju naglasio da e se Udruga koristiti svim moguim legalnim sredstvima da povratnicima i onima koji trae povratak osigura minimum mogunosti utjecaja na politiku, na razvoj i mogunost povratka Glavni gost ovog skupa bio je banjoluki biskup dr. Franjo Komarica. ovjek koji, kako nam ree predsjednik Samardi, svojim ivotom svjedoi ljubav prema svome narodu i zaviaju, ovjek koji ustrajnou, iskrenou i beskrajnom ljubavi prema ovjeku i domovini vraa nadu oaloenima, povrijeenima, prognanima U svom duljem govoru, a i kasnije u diskusiji, biskup Komarica je, meu ostalim, istaknuo kako se mnogi prognani Hrvati 13 godina poslije rata ele vratiti svojim kuama, ali kako jo uvijek nedostaje politike volje pretvorene u konkretne poteze, tj. materijalne pomoi, strategije za povratak i odrivi ostanak; kako su zato mnoge oi uprte, uvijek iznova, u nova obeanja koja dolaze

npodrunice UBH Prsten


podrunice UBH Prsten
Razgovor s banjalukim biskupom Franjom Komaricom

23

Stanje Hrvata u Bosni i Hercegovini


RAZGOVARALA: Brankica Lukaevi

od politiara. Istaknuo je, dokle god ima nade kod tih ljudi, da je za oekivati da e ona, prije ili kasnije biti ispunjena. Ali, kako smo, na alost, svjedoci da je kod jednog broja njih ta nada umrla, a to je porazno, ne samo za te ljude, za njihov narod, nego za cjelokupnu drutvenu stvarnost; kako je Posavina je prazna, to je i runo, i tuno, i nedopustivo, i zapravo zloinaki, pred Bogom sigurno veliki grijeh, a pred meunarodnom zajednicom doista zloin. - I zato ne moemo ne poticati politiare i gospodarstvenike, ali i sve druge koji moraju stvoriti nune preduvjete za povratak i odrivi opstanak, za ivot dostojan ovjeka - rekao je uz to biskup Komarica i dodao: - Dokazali smo da su predstavnici meunarodne zajednice koji su bili involvirani u ovu nau dramu i tragediju pokazali svoje lice. Na alost, ne lijepo. Ba kao i domai politiari i jednog, i

drugog i treeg naroda. Rezultat pokazivanja tog lica je ova drama koja jo uvijek traje. Ona je nedopustiva i zato sada svi imaju ansu da isprave ono to prijanje garniture politiara nisu radile, to nisu bili kadri, sposobni ili voljni uraditi Slina su se razmiljanja mogla uti i od drugih sudionika. Bilo je zanimljivih i konkretnih prijedloga. Tako, npr. da se u Bos. Posavini osnuje biskupija sa sjeditem u Derventi od derventskog upnika, da se biskupa Komaricu ponovo predloi za Nobelovu nagradu. Na kraju, predsjednik Prstena dr. sci. Zvonko Biljecki predao je biskupu Komarici ek od 100.000 kuna, dar podrunice i sredinjice za izgradnju crkve i samostana Petrievac u Banjaluci. Poslije zavretka Okruglog stola, druenje i razgovor nastavljeni su i za vrijeme domjenka, to ga je dao prirediti domain u Migalovcima Mijo Opaak, inae lan Upravnog odbora brodske podrunice Prstena.

U rujnu ste sudjelovali na Okruglom stolu na temu Poloaj Hrvata u BiH (entitet RS) koji je organizirala Udruga Prsten. Kakvi su odjeci? Bio sam ugodno iznenaen svime to sam vidio i uo na toj tribini. Vodstvo kao i lanstvo Udruge Prsten, kako su se predstavili na spomenutoj tribini, ostavlja dojam ozbiljnosti, promiljenosti i odlunosti u provoenju konkretnih, konstruktivnih, kratkoronih i dugoronih akcija usmjerenih na odrivi povratak hrvatske autohtone populacije u Bosansku Posavinu, Srednju Bosnu i u druge krajeve Bosne, odakle su tijekom nedavnog rata bili prisiljeni otii. S pravom oekujem - i ne samo ja, da se uskoro vide i konkretni plodovi te, mnogo obeavajue Udruge. Proli su izbori, je li poloaj Hrvata u BiH promijenjen? Nisam u mogunosti dati pravu prosudbu jer u tjednima nakon izbora nisam mogao pratiti u medijima odjek rezultata izbora, a nisam imao ni prigode razgovarati o tome s politiarima. Za Banjaluku i okolinu mi se ini da e se dosadanji trend s nama domaim Hrvatima nastaviti, tj. da emo izumirati zbog starosti ili drugih uzroka, a veeg povratka prognanih ovdanjih Hrvata na alost nema na vidiku. To nikako ne moe biti dobro ni za hrvatsku populaciju, ali niti za nae susjede. Koji je po Vama problem to se Hrvati ne vraaju u veem broju? Nema politike volje, a time i nunih preduvjeta za siguran povratak i mogu ostanak, koji bi bio dostojan ovjeka. Znadem za veliki broj naih sunarodnjaka koji bi se arko eljeli vratiti, ali nemaju vodia, nemaju politiara niti stranke koji bi im to i omoguili. Velika je teta i povijesna ljaga na politiarima iz reda hrvatskog naroda to se nisu odlunije zauzeli za pravo svog naroda - na osnovna ljudska prava i slobode pa tako i pravo na rodni kraj. Tuno je i runo i u isto vrijeme nedopustivo da domai politiar, predsjednik mjesne zajednice - konkretno u Ljubiji, kae tamonjim preostalim Hrvatima neka idu biskupu za pomo izgradnje puta i dovoenja struje i obnavljanja kua jer on s njima nema nita. Kako privui ljude da se vraaju u BiH? Najprije treba onima koji su ostali omoguiti da ive ivotom dostojnim ovjeka, tj. da imaju i kuu, i posao, i cestu, i struju, i ambulantu, i crkvu i zdravstveno osiguranje. Takoer treba omoguiti povratak i ostanak i sve drugo onima koji uporno trae da se vrate u svoje prisilno zamijenjene kue i stanove. Domai i strani politiari trebaju prijei s rijei obeanja na konkretna djela.

24

podrunice UBH Prstenp


podrunice UBH Prsten
Intervju s predsjednikom podrunice UBH Prsten u Osijeku prof. dr. sc. Dragom ubariem

Cijela obitelj je uz Prsten


Udruzi Prsten sam se prikljuio nedugo poslije osnivanja Udruge u Zagrebu. Naravno, uope nije bilo dileme hou li se pridruiti ili ne, tako da sam bio u skupini koju je predvodio Marko Pipuni i koja je u ljeto 2007. godine pokrenula osnivanje podrunice UBH u Osijeku
RAZGOVARALA: Ivana Kolovrat

Koje su Vam najdrae uspomene iz djetinjstva? Najdraa sjeanja iz djetinjstva su mi svakako na ljude uz koje sam odrastao, na prava i iskrena prijateljstva koja traju i danas. Moje je djetinjstvo bilo jednostavno i skromno, ali najiskrenije i najsretnije razdoblje mog ivota. Kada iz dananje perspektive sagledam svoje djetinjstvo ono mi se ini kao jedan san (velika obitelj, puno prijatelja, ivot uz rijeku...) i mislim da se nikada ne bih mijenjao s ovime to danas moja djeca imaju. Ispriajte nam neto o Vaoj obitelji? esto znam rei da imam veliku, slonu i dosta bunu obitelji. Supruga Mara (takoer iz G. Kladara) i ja imamo troje djece, dvije keri i sina. Mislim da s pravom moemo rei da smo ponosni na njih. Najstarija ki Katica je studentica I. godine glume i lutkarstva na Umjetnikoj akademiji u Osijeku, dok je Domagoj uenik 8. razreda osnovne kole. Uvijek se trudim posvetiti dovoljno vremena svojoj djeci i nastojim imati sluha za sve njihove probleme te esto razgovaram s njima. Trudim se ne nametati djeci svoje elje i miljenje, premda moram priznati da sam se iznenadio kada je moja ki odluila upisati glumu i lutkarstvo. Moj sin se, uz gitaru i koarku najvie zanima za kemiju i ziku, na to ja ne mogu sakriti svoje zadovoljstvo. Tu je i etverogodinja Dorotea koja je unijela ivost u obitelj. Pored obveza na fakultetu, u koli ili u vrtiu u kui je uvijek veselo i buno jer se svira violina i gitara, a kada je u gostima djed zna se zasvirati i argija. to Vam predstavlja rodni kraj i koliko esto ga posjeujete? Ba danas sam bio u rodnom kraju pa mi se i javila posebna inspiracija za odgovaranje na vaa pitanja. esto sam u BiH, prije svega poslom, ali volim otii i s obitelji. U Kladarima ne ivi nitko od moje obitelji pa je na odlazak vezan prije svega za posjete prijateljima ili kao to je to u ovo doba godine za odlazak na groblja. Poznata izreka kae da mora znati odakle dolazi, da bi mogao ii dalje. Vrlo sam ponosan na svoj rodni kraj i tamo se uvijek rado vraam. Kada ste otili iz Gornjih Kladara? Iz Kladara sam otiao 1983. godine kada sam

poeo studirati na Prehrambeno-tehnolokom fakultetu u Osijeku. Po zavretku studija zaposlio sam se u Osijeku i tako ostao sve do danas. U vrijeme prije rata u BiH svaki sam vikend provodio u Kladarima, a poslije se sve promijenilo. Kako i kada ste se odluili pridruiti Udruzi Prsten? Udruzi Prsten sam se prikljuio nedugo poslije osnivanja Udruge u Zagrebu. Naravno, uope nije bilo dileme hou li se pridruiti ili ne, tako da sam bio u skupini koju je predvodio Marko Pipuni i koja je u ljeto 2007. godine pokrenula osnivanje podrunice UBH u Osijeku. Tada sam izabran za predsjednika Podrunice i tu funkciju obnaam i danas. Naravno, taj posao uope nije problem obavljati uz UO podrunice, koji ini grupa vrijednih i sposobnih ljudi. Veinu njih sam prije pokretanja Udruge povrno poznavao, a sada mogu rei da smo dobri prijatelji i suradnici. Kako je organiziran rad osjeke podrunice? Koliko esto se sastajete? Na koje kontakte i adrese vam se zainteresirani mogu javljati? Upravni odbor podrunice UBH u Osijeku sastaje se jednom mjeseno, po potrebi i ee, a zainteresirani se mogu obratiti bilo kojem lanu Upravnog odbora (popis na web stranici Udruge). Svi zainteresirani za rad u Udruzi mogu se javiti na moju e-mail adresu: drago.subaric@ptfos.hr. Osjeka podrunica je vrlo znaajna po svojoj brojnosti i uglednom lanstvu u Udruzi. Kakav je bio va plan i program za ovu godinu i koliko je od toga ostvareno? Tono, Udruga u Osijeku je brojna i mislim da smo mnogo postigli u promoviranju nae ideje. Planirali smo puno aktivnosti i za poetak smo dosta i uinili. Da bismo sredini u kojoj ivimo

pokazali tko smo, u sijenju ove godine smo promovirali Udrugu u Osijeku, na skupu na kojem je bilo nazono 250 gostiju, meu kojima elnitvo Udruge iz Zagreba te predstavnici lokalne vlasti. Na inicijativu nae podrunice u oujku je odran sastanak lanova Udruge i poduzetnika iz RH s predstavnicima institucija Posavske upanije i posavskim gospodarstvenicima na kojem je dogovorena suradnja i pomo Posavini sa ciljem realiziranja projekata koji e pridonijeti kvalitetnijem ivotu na tom podruju. Organizirali smo predavanja za poljoprivrednike koja su odrali profesori Poljoprivrednog i Prehrambeno-tehnolokog fakulteta iz Osijeka u Tolisi i Odaku. Zahvaljujui podrci koju Udruzi u Osijeku daje tvrtka ito iz Osijeka, Udruga je Klinikoj bolnici Osijek i Opoj bolnici u Slavonskom Brodu donirala vrijednu medicinsku opremu. Budui da smo vrlo blizu BiH uvijek volimo isticati da smo tu i da nas se uvijek moe pozvati ako na bilo koji nain moemo pomoi. Naravno, tu je jo dosta manjih aktivnosti koje smo proveli i za koje se nadamo da su nekome bile od koristi. Za sljedeu godinu planiramo nove aktivnosti, a jedna od znaajnijih je svakako i briga o lanstvu, ulanjivanje i ukljuivanje lanstva u rad Udruge. Sve vie ljudi zna za Udrugu Prsten - kakve su promotivne aktivnosti koje ste dosad poduzeli u okviru podrunice? Za sve aktivnosti koje provodimo nastojimo osigurati da budu popraene u sredstvima priopavanja tako da bez pretjerivanja mogu rei da za Udrugu Prsten u Osijeku znaju svi. Skoro svakodnevno se javljaju ljudi zainteresirani za ulanjenje u Udrugu, ali i oni koji formalno ne mogu biti lanovi Udruge s podrkom i pohvalom za rad. Uz aktivnosti koje za promidbu Udruge ine tijela Udruge, mislim da to jo bolje rade nai lanovi i oni koji e to tek postati, a koji su danas u ovoj regiji, zahvaljujui svome potenom radu na bilo kojem poslu kojeg obavljaju, prepoznati kao vrlo vrijedni i poteni ljudi. to Vaa obitelj kae za Va angaman u Udruzi Prsten? Drago im je zbog toga, a posebno mojoj djeci koja e se, kada se organizira mlade Udruge sigurno prikljuiti i aktivno sudjelovati u radu.

npodrunice UBH Prsten


podrunice UBH Prsten
PODRUNICA RIJEKA

25

Proteklo razdoblje i planovi za 2009.


PIE: Anto Zovko

proteklih godinu dana odrali smo deset sjednica UO i NO, pronali smo privremeni prostor za rad. Imamo aktivne lanove u Ograncima: Vikovo, Matulji, Krk, Loinj i Rijeka. Drutvo broji u PG oko 100 lanova, meu kojima su ugledni doktori znanosti, uspjeni poduzetnici, nadareni sportai i glazbenici. Tri lana nae podrunice: predsjednik Anto Zovko, dopredsjednik eljko Nuji i lan UO Miro Vujica, redovito sudjeluju u radu Prstena na dravnoj razini. Tridesetak lanova nae podrunice aktivno je sudjelovalo u radu Izborne Skuptine u Zagrebu, a u pripremi iste dali su doprinos u izmjenama i dopunama Statuta i usvajanju novog. Odrali smo jednu tiskovnu i jednu javnu tribinu s tematikom izlaska na lokalne izbore u BiH, dajui na taj nain doprinos cjelokupnoj politici Udruge Prsten o potrebi snanijeg angairanja naih ljudi u naim opinama roenja u BiH. Od ostalih aktivnosti, vano je istaknuti da je lanica UO gospoa Mirjana Bilal organizirala za lanove i djelatnike Lovranske bolnice posjet rodnom kraju.

ZADACI:
1. Napraviti cjelovitu bazu podataka zikih i pravnih subjekata u PG koji potjeu iz podruja BiH, sadanjih i potencijalnih lanova Udruge. 2. Pronai uredski prostor i staviti ga u funkciju. 3. Organizirati sjednicu UO Prstena na podruju PG prema njihovom kalendaru. 4. Organizirati humanitarni koncert u Rijeci. 5. Organizirati Drutvenu veer za lanove Udruge. 6. Formirati klubove Udruge koji e idejno i interesno povezivati ljude sa ciljem prepoznavanja problema u sredini u kojoj ivimo te angairati etiki i struno kompetentne osobe koje e nuditi rjeenja. Predloeno je osnivanje klubova iji e program iznijeti njihovi voditelji: Klub za znanost i kulturu, Klub mladih, Klub gospodarstvenika, Klub ena te Klub za zdravstvo i socijalnu skrb.

Nedavno je organizirana uspjena Drutvena veer, gdje je uz glazbu, jelo i pie donesen jednoglasan zakljuak ovo nam treba. Nai lanovi sudjelovali su vlastitim prilozima za projekte Udruge: Studentski dom u Sarajevu i

Humanitarni koncert u Lisinskom za podrku stipendiranju studenata. Dr. Jadranko Jeli, specijalist interne medicine i kirurgije brinui se za zdravlje naih lanova nudi besplatan sistematski pregled na godinu. Humanitarni koncert za Banjaluku biskupiju, koji je planiran za 2008. godinu, nije realiziran, te ga planiramo organizirati u 2009. godini. Plan i program rada UBH Prsten za 2009. godinu podrunice u Rijeci prihvaen je na redovnoj skuptini odranoj u ponedjeljak 24. studenoga 2008. Kao glavni cilj podrunice istaknuo bih poveanje broja lanova, kako zikih tako i pravnih osoba.

PODRUNICA MALI LOINJ

Proslava godinjice djelovanja i postojanja


prisutnosti tridesetak lanova Udruge i nazonih gostiju predsjednika Vlade upanije Posavske Mije Matanovia, gradonaelnika Garija Cappellija i dogradonaelnika Malog Loinja Rudija Ivkovia, u podrunici Mali Loinj odrana je 11. srpnja 2008. godinja skuptina na kojoj je obiljeena prva godina postojanja i djelovanja podrunice. Na poziv predsjednika podrunice Dragana Lozania, lanovima Udruge obratili su se gradonaelnik Malog Loinja i saborski zastupnik Gari Cappelli te svojim govorom podrao rad Udruge kao i djelovanje podrunice u Malom Loinju te ponudio svesrdnu pomo Udruzi od strane gradske uprave Mali Loinj. lanovima Udruge i njihovim gostima obratio se i Mijo Matanovi, predsjednik Vlade upanije Posavske sa sjeditem u Oraju, izraavajui zahvalu pozivu na obiljeavanje godinjice djelovanja podrunice u Malom Loinju kao i upoznavanjem lanstva s politikim, gospodar-

STOLARIJA I PILANA BEZ PRIKLJUKA

skim, socijalnim i drugim prilikama na prostoru dijela Bosanske Posavine iz kojeg dolazi. Osim toga, Mijo Matanovi je iznio i pojasnio lanstvu probleme vezane za nastupajue lokalne izbore u Bosni i Hercegovini te nain njihovog rjeavanja, to je pobudilo pozornost i raspravu na tu temu. Tijekom skromne sveanosti obiljeavanja godinjice postojanja posebno je istaknuta vanost povezivanja s potencijalnim lanovima Udruge s podruja grada Cresa koji su pokazali interes za ulanjivanje u podrunicu UBH u Malom Loinju, s obzirom na kompatibilnost prostora i interese ljudi s podruja BiH.

Dana 27. rujna 2008. godine odran je sastanak Odbora za gospodarstvo UBH Prsten, podrunica Mali Loinj u prostorijama restorana Dalmacija u Malom Loinju. Sastanku su prisustvovali predsjednik Ivan Luki, potpredsjednik Robert Antievi, lanovi Danijel Kljai i Boo Vuci te predsjednik podrunice Dragan Lozani. Raspravljalo se o pristiglom podnesku lana Udruge iz Cresa, Joze Matoevia podrijetlom iz mjesta Siva, opina Usora, koji se obratio Udruzi s molbom za pomo u provedbi projekta stavljanja u funkciju stolarije i pilane na podruju industrijske zone u opini Usora. Jozo Matoevi ima registrirano trgovako drutvo u opini Usora. Tamo je na podruju industrijske zone izgradio, u skladu s valjanim dokumentima drave BiH, gospodarske zgrade te prostor opremio opremom za pilanu, kao i proizvodnju graevinske stolarije. Meutim i nakon svih pokuaja nije mogao dobiti prikljuak na elekto-mreu, sa snagom od cca 25-30 kW. Nedaleko od njegovog pogona, koji je izgraen prije skoro godinu dana i zjapi prazan, postoji sagraen trafo elektro-distribucijskog podruja Herceg-Bosna, na udaljenosti od 70-ak metara. U kontaktu sa elnicima opine Usora priopeno mu je da projekt prikljuenja na elektrodistribucijsku mreu slubeno stoji cca 20 tisua KM i stoga moli pomo u realizaciji svog projekta. Za kraj godine 2008. planira se Boini sastanak.

26

psiholoka pomo
psiholoka pomo

Koliko smo sebi vani


PIE: Mijo Mari, prof. SAVJETOVALITE ZA PSIHOLOKU POMO DRUGAIJI PRISTUP

oliko puta ste uli, ili moda i sami izgovorili ovakve jadikovke i nastavili dalje kao da niste nita rekli. Ponekad bi uz ovo ilo objanjenje kako i nemamo izbora, a da niti jednoga asa o izboru nismo ni pomislili. Obino to kaemo zato da bismo sugovornika uvjerili da nam i ne pokuava pomoi, jer zaboga, godinama se mi nosimo s time i znamo da to mora tako biti. I ne samo to. Ne zaustavlja nas ni visok tlak, nesanica, infekcije, alergije, lupanje srca, poviena temperatura i masa drugih signala koje nam organizam alje. ak i ako zastanemo, onda je to najee samo zato da odemo po tablete i uz put konstatiramo kako nam eto ni lijenici ne mogu nita pomoi. S vremenom ovo prijee u optubu kako nita ne znaju, a njihovo upozorenje da trebamo promijeniti nain ivljenja, nama je samo potvrda da oni zbilja pojma nemaju. Upozorenja organizma da neto nije u redu prihvatimo kao sastavni dio svoga ivota pa ih s vremenom prestanemo i opaati. Kada bismo se tako ponaali prema svome automobilu on bi se doslovno raspao. ak vie

oslukujemo i itanje pegle nego signale koje nam alje vlastito tijelo. Svako nae ponaanje odraz je naega cjelokupnog bia pa se tako svako nae djelovanje odraava i na naem tijelu. Samo nam se ini da se zika bol i bolest dogaaju sami od sebe. Katkada je to istina, ali u veini sluajeva nae tjelesno stanje posljedica je naega ukupnog ponaanja. Organizam sve pamti.

Pa zato se ponaamo tako?


Od malena nas ue da se trudimo to vie, da je sramota plakati i neto ne moi, da nam je neuspjeh oproten samo ako smo dali sve od sebe. Da bismo to pokazali nema boljega naina od potpune iscrpljenosti. Tada nam moda i povjeruju. Pri tome skoro nikada ne postavljamo pitanje koliko tako iscrpljeni nanosimo tete i sebi i drugima. Drugi razlog lei u dobro osmiljenom zahtjevu autora potroakog drutva i reklamne industrije. Iako je na primarni cilj ziko preivljavanje, o emu nae tijelo i te kako vodi rauna, mozak je zbunjen zahtjevima: bre, vie, jae, koji nam se serviraju kao civilizacijske vrijednosti. Ako ih prihvatimo nekritiki, to inimo vrlo esto, mi vie nemamo utjecaja na nae prioritete i potrebe. to emo jesti, kako se oblaiti, gdje stanovati, kakav auto voziti, pa ak i to kakve e nam se osobe sviati vie nije u naoj nadlenosti. Nije vano to o tome kae nae

tijelo i na unutranji glas, nego to nam kae okolina, autoriteti, vane osobe, mediji. U neprestanom nastojanju da ispunimo njihove zahtjeve, koji su uvijek neto vei od naih mogunosti, mi ignoriramo signale koje nam alje vlastito tijelo. Pri tome smo neprekidno izloeni naporu, pritisku, stresu. Umjesto ovoga, pokuajmo si osvijestiti da smo zdravi korisniji i sebi i drugima, da se nae potrebe najee ne poklapaju s ope proklamiranim od strane potroakoga drutva i reklamne industrije. Oslobodimo se iluzija da moemo dostii njihove ciljeve. Prihvatimo da nismo odgovorni za svijet, a jo manje za njegovo spaavanje. Sve e biti i poslije nas. Oslukujemo prirodne ritmove svoga tijela. Ono e nam kazati kada trebamo spavati, raditi, odmarati se, trati, kada i to jesti i piti, koja nam je odjea i obua udobna pa ak i to kakve nam osobe odgovaraju. Ako nekada i pogrijeimo, uvijek nam ostaje mogunost da se isplaemo. Za to moemo nai vremena, a sigurno je ljekovito. Dokazano je da je kemijski sastav suza isplakanih u povodu stresnih iskustava drukiji od sastava suza koje nam teku dok sjeckamo luk. U suzama tuge i boli naeni su kemijski spojevi koje hipoza izluuje kada smo izloeni stresu. Ako se dobro isplaemo oslobodit emo se i neeljenih kemijskih spojeva. A za plakanje uvijek moemo nai vremena.

Iako sam popila, ni sama ne znam koliko tableta, ve nekoliko dana stalno me boli glava. Jo kada sam ula da izvijee mora biti gotovo do konca tjedna, dolo mi je da se sruim

NATJEAJ ZA STIPENDIJU
Zaklada Prsten u suradnji sa Ekonomskim fakultetom Zagreb raspisuje NATJEAJ za dodjelu jedne stipendije za upis na POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIKI STUDIJ Upravljanje financijskim institucijama< - III. generacija Uvjeti upisa: - zavren ekonomski fakultet - kandidati koji su zavrili srodan fakultet, prethodno polau etiri temeljna predmeta iz ekonomije - prosjek ocjena iznad 3,5 - kandidati moraju biti iz Bosne i Hercegovine ili iz Republike Hrvatske - prednost imaju djeca poginulih branitelja i sa slabijim imovinskim stanjem Detaljne informacije o studiju moete nai na www.efzg.hr. Rok za prijavu je 27. prosinca 2008. godine. Prijave slati na adresu Zaklade Prsten, P.P. 666, 10000 Zagreb.

28

Ljudi, dogaaji, povodi


ljudi, dogaaji, povodi

REZULTATI IZBORA ODRANIH 5. LISTOPADA 2008.

Prema podacima koje je naveo predsjednik SIPBiH, lokalni izbori kotali su 11 milijuna KM, od ega je 3,5 osigurano iz prorauna institucija BiH, a ostalo snose lokalne zajednice. Kada su u pitanju naelnika mjesta, najvie je osvojio SNSD 39, slijede SDA sa 36, SDS 16, HDZBiH 16, SDP devet, SBiH etiri, HDZ1990 tri, te DNS s tri. Ovdje nisu uraunata mjesta koja su pojedine stranke osvojile u koalicijama. Najvie vijenikih mandata osvojila je SDA - 537, zatim SNSD 494, SDP 322, SDS 316, HDZBiH 216, SBiH 180 te PDP 148. Najvie glasova biraa za opinska vijea osvojila je SDA 275.065, zatim SNSD 207.896, SDP 193.765... Odziv biraa na razini BiH od 55,3 posto, ocijenio je Arnautovi, bio je u okvirima zadovoljavajueg, s tim da je u RS-u bio 58,3 posto, u FBiH 53,3, a u Distriktu Brko 58,7 posto. Meu izabranima je 85,5 posto mukaraca i 14,5 posto ena. SIPBiH je naredio kontrolno brojanje glasova na 96 birakih mjesta zbog netonog zbrajanja, Opinskim izbornim povjerenstvima (OIP) upuen je 171 prigovor, a OIP su donijele 102 odluke. Na te 102 odluke upueno je 49 albi SIP-u, koji je na njih donio odluke, naveo je predsjednik SIPBiH. U devet sluajeva SIPBiH je posumnjao na mogua krivina djela i izvjetaji su poslani Tuiteljstvu BiH. Takvi sluajevi dogodili su se u Derventi, Bosanskom Brodu, Trnovu/FBiH, Doboju (dva sluaja), Vlasenici, Srebrenici, Zenici i Pelagievu. U etiri sarajevske gradske opine, iz kojih e se posredno birati Gradsko vijee Sarajeva, SDA je osvojila 42 mandata, slijede SDP 41, SBiH 12, Naa stranka 10, BPS devet, Stranka penzionera tri, Pokret mladih tri, BOSS dva, SDU-LDS jedan i NSRB jedan. (Izvor: www.brazda.ba)

VELIKO OKUPLJANJE BOSANSKIH HRVATA

Blagdan Velike Gospe tradicionalno je obiljeen 15. kolovoza 2008. u Novoj Rai. Pod pokroviteljstvom Udruge bosanskih Hrvata Prsten i naelnika opine Nova Raa okupilo se vie od 2000 bosanskohercegovakih Hrvata sa ciljem zajednike proslave misnog slavlja i druenja. Susret u Novoj Rai bio je prigoda i za razgovore vezane uz mogunost osnivanja podrunice Prstena u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji. O aktivnostima, djelovanju i strategiji Udruge govorio je Bruno Iljki, lan Predsjednitva Upravnog odbora Udruge Prsten, a ovom prigodom ostvaren je i kontakt s Hrvatima koji ive u Madarskoj. Jedna od tema bila je poloaj Hrvata izvan granica RH i osnivanje agencije koja e se baviti upravo tom problematikom. Ovim povodom organiziran je bogati program koji je trajao tri dana. Od petka do nedjelje, s poetkom u 11 sati odrale su se brojne manifestacije, Sveta misa u upnoj crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije i sredinja manifestacija na prostoru sajmita u Novoj Rai. Za glazbu i folklor BiH pobrinuli su se KUD Posavski biseri, iz Slavonskog Broda, izvorna grupa Derventski biseri i narodni bend Noni ritam iz Usore. Na prostoru sajmita odrana je izloba oldtimer traktora. U subotu i nedjelju NK Trnski je odigrao utakmice s NK Graniarem i NK Roviem. Naveer je uslijedila zabava uz odlian glazbeni program u prostoru atora ispred hotela Podravina.

Posavsko sijelo privuklo brojne goste


RADNI SASTANAK PRSTENA S DOPREDSJEDNIKOM RS
Manifestacija pod nazivom Posavsko sijelo koja se ve tradicionalno odrava u Gradacu 2. kolovoza 2008. godine okupila je brojne KUD-ove iz raznih krajeva BiH i Republike Hrvatske. Predsjednik hrvatskog kulturnog drutva Gradaac vl. Miroslav Agostini obratio se prisutnima i podsjetio da je 2008. godina posveena multikulturalnosti. Meu brojnim gostima, uzvanicima i osobama iz javnog ivota nazoni su bili i predsjednik HKD Napredak Zagreb Vlado Luburi, lan uprave HKD Napredak Zagreb i predstavnici opine Gradaac te mnogi drugi. Pored spomenutih kulturno-umjetnikih drutava, u glazbenom dijelu nastupio je i izvorni sastav Braa Tunjii. Jedan od lanova Predsjednitva UBH Prsten, koji nikad ne proputa ovu manifestaciju i brine se za ouvanje prirodne i kulturne tradicijske batine, dr. sc. Tomislav Dubravac, u treem broju asopisa je napisao lanak o Posavskom sijelu i vanosti ouvanja tradicije ba poradi budunosti. Ove godine na Posavskom sijelu nastupili su: KUD eravac - Brod, KUD Ravnica Otra Luka Bok, KUD Nada iz Kostra te HKUD Ljubae. esto Posavsko sijelo posebno su uinili lijepim lanovi udruge Hrvata Rodna gruda iz Dugog Sela, Republika Hrvatska koji su nastupili na poetku i na kraju manifestacije.

Povodom odravanja izbora 5. listopada 2008. godine, a vezanih za aktivnosti informiranje i ukljuivanje u postupak glasanja te problema koji su pri tom iskrsnuli susreli su se predstavnici UBH Prsten i Republike Srpske 10. rujna u Zagrebu. Potpredsjednik UBH Prsten Vjekoslav Jele i glavni tajnik Prstena Drago Kisi razgovarali su na radnom sastanku s dopredsjednikom Republike Srpske Davorom ordaem o problematici onemoguavanja glasanja potom vie od dvije tisue Hrvata iz Bosanske Posavine na predstojeim izborima. Razlozi ovakve odluke do sada nisu razjanjeni ni poznati javnosti.

Ljudi, dogaaji, povodi


ljudi, dogaaji, povodi

29

SVEANA VEERA U SHERATONU

Svake godine u prosincu obiljeava se proslava godinjice postojanja i djelovanja UBH Prsten. Tradicionalna sveana veera u organizaciji UBH Prsten, povodom tree obljetnice, odrava se 6. prosinca 2008. godine u dvorani hotela Sheraton. Uz nastup poznatih glazbenih zvijezda, veeru e uveliati velik broj uvaenih osoba iz javnog i politikog ivota, prijatelja i gostiju. lanovima i prijateljima UBH Prsten obratit e se predstavnici Udruge, uenici i studenti - dobitnici ovogodinjih stipendija Zaklade Prsten - potpisat e ugovore o dodijeli stipendija, koje e im sveano uruiti predsjednik Zaklade Prsten mr. sc. Mijo Mari.

TISKAN PRVI BROJ GODINJAKA KNJIEVNE ZAKLADE FRA GRGO MARTI


Ovih dana zavreno je tiskanje prvog broja Godinjaka Knjievne zaklade Fra Grgo Marti koja ima sjedite u Kreevu. Na 80 stranica nog papira, od korica do korica u boji, ukratko je zabiljeeno sve ono ime se Zaklada bavila od osnutka do danas. Godinjak je uredio Milo Juki. U rubrici Kronika navedeno je sve bitno to se tie Zaklade, od sastanka poticajnog odbora, formiranja Upravnog odbora, promocija knjiga, knjievnih veeri, nastupa po BiH, ali i u Rumunjskoj, Kosovu, Austriji, Hrvatskoj i drugdje. Posebno mjesto zauzima prologodinja dodjela knjievnih nagrada, kao i tekstovi o fra Grgi Martiu, a objavljeni su i ulomci iz knjiga koje su prole godine nagraene. Sve je ilustrirano brojnim fotograjama, kao i lancima iz medija koji su pratili Zakladu u njenim aktivnostima. Prvih deset ljubitelja knjievnosti koji ele imati Godinjak i poalju svoju kunu adresu na e-mail Zaklade (kontakt@fragrgomartic.com), dobit e ga besplatno, dok e mu cijena u knjiarama biti oko 10 KM.

30

ljudi, dogaaji, povodi


ljudi, dogaaji, povodi

POTANSKIM MARKAMA GRADI BOLNICE, KOLE, CRKVE...

Hrvatska provincija Drube Isusove sa sjeditem u Zagrebu ve 40 godina pomae rad Hrvatske katolike misije u Africi. Od poetka svoga misionarskog djelovanja u Zambiji i Malaviju, izmeu ostalog, Hrvatska katolika misija prikuplja hranu za gladnu djecu, gradi kole, crkve, bolnice i domove za katehete. Jedan od naina prikupljanja novane pomoi su i potanske marke. Naime, brat Stjepan Dilber rodom iz Kiseljaka ve desetljeima skuplja potanske marke (s peatom ili bez njega), i to posebno u humanitarne svrhe, odnosno za potrebe misije u Africi. Tako su tri od esnaest crkava u Africi sagradili novcem prikupljenim jedino od potanskih maraka. Budui da je brat Stjepan vrsni latelist, znalaki je iskoristio ovaj kraljevski hobi ne bi li to vie pomogao dobrotvornim misijama. Ujedno poziva sve koji ele pridonijeti u sakupljanju pomoi za misije, bilo potanskim markama bilo na neki drugi nain, da se obrate na adresu: Br. Stjepan Dilber, DI, Palmotieva 31, p.p. 699, 10001 Zagreb ili nazovu na telefonski broj 01/4803-080. Bez obzira na to kako takva pomo moda bila skromna, stare narodne poslovice: Zrno po zrno pogaa i Kamen po kamen palaa, uvjerit e nas da je svaka naa pomo potrebitima uvijek dobrodola. I. A.

UBIJENI I NESTALI HRVATI BIH OD 1991. DO 1995.

U izdanju Franjevakog medijskog centra Svjetlo rijei d.o.o. iz Sarajeva, u kolovozu se pojavio posebni i besplatni broj asopisa Svjetlo rijei pod naslovom Ubijeni i nestali Hrvati BiH od 1991. do 1995.. Naime, koliko je poznato prvi puta se u javnosti objavljuje cijeli popis ubijenih i nestalih Hrvata BiH u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Ovaj popis nije potpun ni apsolutno toan, pa zato molimo lanove obitelji, prijatelje stradalih da se jave kako bi se otklonili nedostaci i pogreke. Njihova je povijest vezana za povijest ivih, nas svih, osobito onih koji su prognani ili humano preseljeni. Njihova imena i povijest ulaze u katastrofalni demografski poraz Hrvata u Bosni i Hercegovini, pie u uvodu glavni urednik Ivan arevi, profesor na Teolokom fakultetu u Sarajevu. Na popisu poginulih i nestalih Hrvata nalaze se ak 7.762 imena ili jedan posto od ukupnog broja prijeratnih bosanskohercegovakih Hrvata. U asopisu su na 32 grakona prikazani statistiki podaci o poginulim i nestalim Hrvatima od statusa (vojnik, civil), starosne dobi, spolu, godini stradanja i sl. Popis ubijenih i nestalih je pisan abecednim redoslijedom. Za svaku rtvu se navodi: ime i prezime, ime oca, datum i opina roenja, opina stanovanja, datum i opina stradanja i status. Tako se iz tablica moe vidjeti da je najvie Hrvata poginulo u Srednjoj Bosni, odnosno 1993. godine kada su bili najjai bonjaki napadi na Hrvate u okruenoj Lavanskoj dolini te da je najvie Hrvata poginulo upravo u svojim rodnim mjestima. Na alost, za sada na popisu nema imena Hrvata iz BiH poginulih i nestalih u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata, iako prema kriterijima Istraivakog dokumentacijskog centra (IDC), koji je i radio ovaj popis, to nije nikakva prepreka. Ivo Ai

DAN TRAGEDIJE VUKOVARA

U Vukovaru je 18. studenoga obiljeen Dan sjeanja na rtve Vukovara 1991. Prije 17 godina Vukovar je pao u ruke tadanje JNA. Nakon tromjesene opsade grada poginulo je vie od 1600 branitelja i civila, a 7000 ih je odvedeno u logore. Raseljeno je vie od 22.000 itelja u koloni koju povratnici i sada pamte. Joj sjeam se svega loega, cijelo vrijeme sam bila tu u Vukovaru i kad su nas potjerali onda sam otila, isto u koloni s vreicom u rukama, kazala je sa suzama u oima Romana Tvorek. Ratomir Prio se sjea: U takvoj koloni smo bili: ja, ena i troje djece. Bili smo svi u logoru, mali je imao 13 godina, sin je imao neto vie, kerka je imala 19 godina. U Koloni sjeanja od vukovarske Ope bolnice do Memorijalnog groblja rtava Domovinskog rata, uz branitelje i graane iz cijele Hrvatske sudjelovali su i branitelji nae zemlje. Iz Oraja pjeke je krenula kolona od 42 sudionika. U tri dana, do Vukovara su savladali vie od 60 kilometara. Bilo je naporno, dobili smo uljeve, ali ponovo se pokazalo da Oraje moe napraviti neto to dosad nikad nitko nije. Prvi smo u Hrvatskoj i BiH koji su napravili ovako neto, tvrdi sudionik Kolone sjeanja OrajeVukovaru Draen Miki. Mijo Matanovi, predsjednik Vlade upanije Posavske, prikljuio se Koloni iz Oraja u dionici od Bogdanovaca:

Opina Oraje odnosno njene Udruge i cijela Posavina su uz Hrvatsku i herojski grad Vukovar. Ovo je na neki nain mali doprinos heroja grada Oraja heroju gradu Vukovaru, doli smo se pokloniti svoj patnji Vukovara, kazao je ministar branitelja upanije Posavske Joso Markovi, takoer sudionik vukovarske Kolone sjeanja. Na Memorijalnom groblju slueno je misno slavlje, predstavnici vlasti Republike Hrvatske poloili su vijence, a svi sudionici kolone stavili su po jednu ruu na grobove poginulih branitelja Vukovara. (Izvor: www.orasje.ba)

www.kuhinje-ura.hr

Projektiramo i proizvodimo KUHINJE,UREDSKI NAMJETAJ, UGRADBENE ORMARE I OSTALI REZIDENCIJALNI NAMJETAJ.

URA d.o.o. VINKOVCI B.JELAIA 98 tel:032/309-939 tel/fax:032/309-241 e-mail: ura@vk.t-com.hr URA d.o.o. NAICE J.J.STROSSMAYERA 29 tel/fax: 031/617-997 e-mail:urakuhinje@inet.hr

fotoreportaa
fotoreportaa

33

PIE: Ivana Kolovrat FOTO: Saa Lisjak

U prepunoj dvorani Vatroslava Lisinskog 19. listopada 2008. odran je humanitarni koncert Prsten za budunost. Novac od kupljenih ulaznica namijenjen je Zakladi Prsten koja ove godine stipendira 30 novih uenika i studenata. Koncert je odran pod pokroviteljstvom Grada Zagreba

Prsten za budunost

34

fotoreportaa
fotoreportaa

rijom iz mjuzikla Jalta Jalta Neka cijeli ovaj svijet operna pjevaica Sandra Bagari i Tatjana Bla, uz pratnju vrsnog pijanista Darka Domitrovia sveano su otvorile drugi humanitarni koncert Prsten za budunost koji je organizirala Udruga Prsten za Zakladu koja stipendira uenike i studente iz triju kategorija: posebno nadarenu djecu, djecu poginulih i nestalih

branitelja HVO-a i djecu siromanih obitelji. Humanitarni koncert organiziran je pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, u ije ime se, ispred zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia, publici obratio njegov zamjenik Ivo Jelui, i sam lan UBH Prsten, rijeima kako ovaj hvale vrijedan koncert treba podrati i nastaviti istim putem i sljedeih godina. Stipendistica Zaklade Prsten Antonela Belji zahvalila se svi-

ma te posebice Gradu Zagrebu na pomoi oko organizacije humanitarnog koncerta. Predsjednik UBH Prsten dr. sc. Zvonko Biljecki u pozdravnom je govoru rekao da je glavni cilj Udruge promicati humanost, znanje i povezivati gospodarstvenike. U tu svrhu osnovana je i Zaklada Prsten koja e ove godine dodijeliti jo 60 stipendija uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Pomonik ministra kulture Jasen Me-

Goste su pozdravili pokrovitelji koncerta i predsjenik UBH Prsten dr. sc. Zvonko Biljecki

fotoreportaa
fotoreportaa
(Jalta Jalta) Znam, negdje mjesta ima na svijetu kojem ivimo mi jo negdje sunca ima gdje postoje jo sni R: Neka cijeli ovaj svijet jo sja u suncu neka naa Zemlja sva postane sretna Neka cijeli ovaj svijet zove se bajka zelena i mirisna cvjetna sva i nevina livada iz sna Plam topli negdje tinja sjaj tople zvijezde see do nas jo pravih ljudi ima to vjeruju u spas R: Neka cijeli ovaj svijet jo sja u suncu neka naa Zemlja sva postane sretna Neka cijeli ovaj svijet zove se bajka zelena i mirisna cvjetna sva i nevina livada iz sna.

35

Neka cijeli ovaj svijet

si pozdravio je okupljene humanitarce u ime predsjednika Vlade dr. Ive Sanadera, a Dragan Schwartz ispred ministra znanosti, obrazovanja i porta Dragana Primorca. Posebno iznenaenje sveanosti bio je duet operne dive i lanice Udruge Prsten Sandre Bagari i talentirane stipendistice Zaklade Prsten Tatjane Bla. U ulozi voditeljice i moderatorice koncerta uobiajeno je briljirala Sandra Bagari. Nakon njenog nastupa u pratnji pijanista Darka Domitrovia, nastupili su Goran Karan, Luka Nieti, Lana Jurevi, Miroslav koro, Rusvaj, Teka industrija i grupa Colonia. Svi izvoai, svojim osebujnim pjevakim stilom i nastupom pridonijeli su da dva sata koncerta prolete kao u jednom dahu. Gorana Karana opinila je jedna lipa, lipa ena, a vitar ga umalo odnio s pozornice, Luka Nieti je bio nemiran dal zbog proljea ili zbog Lane Jurevi koja je dola poslije njega, ne znamo. Lana Jurevi, ove godine, UNICEF-ova je predstavnica za borbu protiv raka. Miroslav koro

36

fotoreportaa
fotoreportaa
Pjesnik i umirovljeni poduzetnik Anto Stani recitirao je svoju poeziju

HUMANITARNI KONCERT JE KARIKA U LANCU PRIKUPLJANJA SREDSTAVA ZA ZAKLADU PRSTEN

je svoju legendarnu pjesmu o ravnici prilagodio prijateljima iz Bosne i Hercegovine na ope oduevljenje. Iskoristio je priliku da istakne kako ne moe rei: Ne! kada ga pozove na poznati glazbeni producent Nika Brato, ujedno i glavni krivac za tako dobro raspoloenje na koncertu. Ovom prilikom upuujemo posebnu zahvalu za veliki angaman oko organizacije humanitarnog koncerta producentu Niki Bratou, lanu UBH Prsten od samog osnutka Udruge. Tekoj industriji nita nije teko, a pjesmom se predstavio i Rusvaj. Kada su na pozornicu izale zgodne Colonijine plesaice, iz publike se sjurilo desetak malih oboavateljica koje su pojurile foto-

grarati vatrenu i rasplesanu Indiru Mujki i zaplesati u aru dinaminih ritmova. U pauzama izmeu glazbenih nastupa, svoju poeziju itao je gospodin Anto Stani, poznati poduzetnik i armirani pjesnik iz Kreeva. Jo jednom, na kraju, UBH Prsten zahvaljuje se svim kupcima ulaznica koji su na ovaj nain pridonijeli poveanju broja stipendija koje e podijeliti Zaklada Prsten. Nastavak ovako uspjenog razvoja dogaaja oekujemo ve sljedee godine. Vano je naglasiti da je sav prihod od ulaznica namijenjen Zakladi Prsten, koja ove godine dodjeljuje ak 60 stipendija za nadarene uenike i studente, onima kojima je nancijska pomo potrebna te djecu poginulih branitelja HVO-a. Prvi natjeaj za stipendije proveden je u listopadu 2007. te su tom prigodom dodijeljene 34 stipendije, a ove godine e se taj broj poveati. Ukoliko elite i sami biti dio ovog humanitarnog projekta, nikad nije kasno. Pozivamo vas da sukladno vaim mogunostima, donirate sredstva na iro-raun Zaklade 2390001-1100349000, Hrvatska potanska banka. Ovim putem se elimo posebno zahvaliti zakladnicima Zaklade Prsten te sponzorima ove veeri koje ine: Grad Zagreb, ZAMP, Zagreb plakat, Veernji list, Tracon d.o.o., Geofoto d.o.o., Bubanj niskogradnja d.o.o., Stipi grupa d.o.o., Tamin d.o.o., Cvjearstvo d.o.o., Finvest Corp d.d., Megakop d.o.o., Stani d.o.o., Dalekovod d.d. i Vlai d.o.o..

Rafting na Uni

forum mladih
forum mladih

37

Dolazak i okupljanje mladih bilo je ispred Lisinskog 13. srpnja 2008. u 7 sati. Projekt je bio najavljen na okupljanju mladih u King ICT-u 23. lipnja 2008, gdje se skupilo oko 120 mladia i djevojaka rodom ili podrijetlom iz Bosne

PIE: Damir Dominkovi

utobus je bio pun i krenuo je - u pravcu Bosne. Ve je odmakao od Zagreba, atmosfera je bila ugodna, upoznavanje i zafrkancija. Veina meu nama je stekla prva poznanstva s mladima iz Slavonskog Broda i Osijeka, to je kasnije urodilo plodom. Ostvarili smo nova prijateljstva i okupili se oko zajednike ideje i svrhe postojanja UBH Prsten. Gdje idemo i to nas eka veina nije znala jer odvaiti se na rafting i nije ba naa svakodnevica. Za vrijeme putovanja mladi su se upoznali i lagano formirali skupine. Naravno, svakome je pripala ast da vesla i da proe rafting s veinom koju ne poznaje ili ju je tek upoznao, ali svi smo zajedno veslali. Put nas je vodio u okolicu Bihaa na prelijepu rijeku Unu, koja osim svoje ljepote i vodenih padova te neizbjene hladnoe nosi pregrt prekrasnih slika krajobraza kroz koja protjee. Sklad prirode, avanture i velikog adrenalina u sputanju niz Unu donose osjeaj koji je jedinstven i neponovljiv. Jer, svaki novi put donosi i nova iznenaenja. No svi smo osjetili tu ljepotu koju prua Una i taj dio Bosne. Autobus je stao na mjestu gdje je predvien cilj

Dobro raspoloeno drutvo cijeli dan je bilo u akciji noenja amaca, veslanja, prskanja kolega, klopanja, odmaranja na ljuljakama

raftinga. Svatko od nas je vidio to nas eka na cilju, prelijepo odmorite uz rijeku gdje su smjeteni stolovi restorana, igralite za odbojku, stolni tenis, vanjski veliki ah i ljuljake koje su privrene na stabla ljiva. Potom smo se odvezli na polaznu toku raftinga. Podijelili smo se po skupinama za amce, dobili osnovne instrukcije i opremu koja je potrebna zbog sigurnosti. Krenuli su prvi zaveslaji i prskanja vodom. Natjecateljskog duha nije nedostajalo, bilo je nasukavanja na kamene izboine, ispadanja iz amca, prskanja vodom veslima... Sputanje niz rijeku bilo je podijeljeno na dvije etape, u prvoj smo etapi dali sve od sebe da budemo to bolji i da to prije stignemo na cilj. Drugi dio je bilo lagano veslanje i uivanju u ljepoti prirode. Zaustavili smo

se nakon 500 m. Stali smo uz skakaonicu koja je visine oko 6 metara i nekoliko najhrabrijih se odvailo na skok, a ostali su s divljenjem pratili skokove. Malo kupanja u ne ba toploj Uni i lagano prema cilju. Umorni i gladni, ali sretni, jedva smo doekali ruak. Dok smo jeli juhu, mijeano meso i baklavu, nismo se ni uli. Poslije ruka opet su uslijedile slobodne aktivnosti i smijeh, natjecanje u stolnom tenisu, odbojka, vanjski ah ili odmaranje u ljuljakama. Dobra atmosfera cijelog dana prenijela se i u autobus. Svi smo bili pod dojmom iskustva i ve smo poeli prepriavati dogaaje. A kakvo bi to bilo druenje i putovanje bez pjesme? Naravno da se i zapjevalo! Dolazak u Zagreb znaio je i rastanak, ali samo privremeni jer ostali smo u kontaktu.

Hrabri su uivali u opasnim skokovima i kupanju u Uni. Na povratku u Zagreb, sve ih je svladao umor. Slatki snovi obuzeli su iscrpljene raftingae

38

foruma mladih
foruma mladih

Zabava za dobro raspoloenu ekipu


PIE: Ivana Kolovrat FOTO: aa Lisjak

Forum mladih organizirao je 3. listopada u 21 sat druenje i domjenak za mlade ljude i studente rodom iz BiH u Bakaga baru, koji se nalazi u srcu zagrebakog sportskorekreacijskog centra alata

daziv mladih bio je poprilian, usprkos kii i injenici da je mnogo ljudi otilo ve u petak u BiH da bi glasali na lokalnim izborima 5. listopada 2008. Oko 23 sata, kada su poeli pristizati oputeni i raspoloeni studenti, atmosfera je poprimila konture odline zabave. Ivan Pandurevi iz Foruma mladih, apsolvent na FER-u i jedan od vrijednih organizatora ovog dogaaja namijenjenog upoznavanju to veeg broja mladih kojima je zajedniko podrijetlo iz BiH, ispriao nam je da Forum planira cijeli niz aktivnosti vezanih za poveanje lanova poput ovakvih zabava, putovanja po gradovima, izleta, promotivnih predavanja, tribina. - Nas skupina entuzijasta, mahom studenata, nalazimo se im nam obaveze doputaju i trudimo se to konstruktivnije organizirati rad naeg Foruma. Sve vie nam se mladih ljudi prikljuuje jer uju od svojih prijatelja o nama, a kako smo svi umreeni na Facebooku, dobre vijesti se prenose brzo poput po-

ara, dodao je. U uglu bara nalazile su se pristupnice te su svi koji su htjeli odmah mogli obaviti ulanjenje u Forum mladih UBH Prsten. Uz priu i ples, na dva LCD televizora prikazivale su se projekcije s prijanjih dogaanja Foruma mladih, dijelio se asopis Prsten te prodavale karte za humanitarni koncert u dvorani Vatroslava Lisinskog, iji je prihod namijenjen Zakladi Prsten koja dodjeljuje stipendije uenicima i studentima rodom iz BiH.

Usavrite svoje govornike vjetine


PIE: Ivana Kolovrat FOTO: Davor Lisjak

forum mladih
forum mladih

39

Strah od javnog nastupa prvi je na ljestvici strahova prema brojnim istraivanjima koja su sproveli ugledni instituti. Dobar govornik i orator postaje se samo vjebom i praksom
orum mladih UBH Prsten organizirao je i odrao 11. i 18. listopada 2008. godine kolu javnog govornitva za stipendiste Zaklade Prsten. Na predavanja se odazvalo 15-ak stipendista zainteresiranih da poboljaju vlastite govornike sposobnosti, javni nastup, umijee debatiranja, pregovarake vjetine. Sva predavanja volonterski je odrala dipl. oecc Eva Mijatovi, zaposlenica privatne ekonomske srednje kole Katarina Zrinski i lanica Foruma mladih. RETORIKA - Na ideju o koli javnog govorni- je znanstvena tva doli smo na jednom od klasinih disciplina koja promatra retoriko brainstrominga koje odravamo na govorenje - ono naim sastancima kada se naemo i koje je javno i diskutiramo na koji nain pojedinakoje je usmjereno no moemo pridonijeti radu Foruma sluatelju. mladih - ispriala nam je predavaica - umijee govorenja Eva Mijatovi. prilagoenog Na predavanjima kole javnog goza uvjeravanja. vornitva mladi polaznici mogli su na(Ciceron) uiti kako se savladava trema od javnog - je lijepo, vjeto nastupa, kako se kreira i dizajnira govor govorenje. za javni nastup. Opa je teza da ne po(Kvantilijan)

stoji loa publika ve samo lo govornik. Dobar govornik moe privui auditorij i pridobiti ili pobijediti razliitim strategijama one koji mu nisu skloni. Sve o retorikim smicalicama, zakljucima i argumentaciji polaznici su, osim teoretski, primjenjivali odmah i u praksi. Ostvarili su osjetan uspjeh u odnosu na poetnu poziciju, s kojom su doli te im ovim putem asopis Prsten upuuje estitke za trud i umijee koje su pokazali.

Eva Mijatovi

Posebnu zahvalu za doniranje dvorane za odravanje seminara - FER upuujemo: prof. dr. sc. Vedranu Mornaru, dekanu fakulteta, prof. dr. sc. Seadu Berberoviu, prodekanu za poslovanje i glavnom tajniku Vladimiru Malariu, dipl. iur.

40

forum mladih
forum mladih
PIE: Eva Mijatovi, dipl. oec.

Hrvati u Bosni - pro


Prije pada Bosne 1463. godine bosansko kraljevstvo brojalo je 650.000 Hrvata katolika. To nije ukljuivalo teritorij dananje bosanske Posavine i Pounja jer nisu bili dio kraljevstva, koji je brojao vie od 150.000 Hrvata katolika, dok je Hrvata krstjana bilo oko 80.000

rema pisanim slubenim spomenicima u carskom arhivu u Bizantu, car Konstantin Porrogenet u svom djelu O upravi carstvom opisuje dolazak Hrvata na podruje dananje Bosne. Tristo godina poslije, spominje se da su Hrvati bili pozvani na Balkan od strane bizantskog cara Heraklija kako bi otpoeli borbu s tada vrlo napasnim Avarima. Kada su 635. godine pobijedili Avare i protjerali ih sjeverno od Dunava, car Heraklije im slubeno predaje osvojene zemlje meu, kojima je i prostor dananje Bosne. Karpatske Hrvate koji su poli prema Jadranu predvodili su 5-ero brae i dvije sestre. Glavno hrvatsko pleme, kojim je neposredno vladao vrhovni vladar Hrvata naselilo se izmeu rijeka Cetine i Zrmanje, a u unutranjosti do planina Vlaia i Borja. Ostala plemena naselila su se istono i zapadno od sredinjeg plemena. Tako jedan dio naseljava podruje dananje Hercegovine, a drugi srednjovjekovnu Bosnu od Vranice i planine Vlai do Drine, to se navodi u djelu Herceg-bosna i

Hrvatska autora Draganovia i Mandia. U isto vrijeme kada su Hrvati doli na Balkan, dolaze i Srbi no prema Porrogenetu, nisu bili angairani u borbi protiv Avara, a naseljavaju podruje dijela dananje Srbije i Crne Gore. Poetkom 10. st. Hrvatska, u ijem je sastavu bilo podruje dijela dananje Bosne, bila je mona i nezavisna drava na elu s kraljem Tomislavom. Nakon njegove smrti dio teritorija koji danas obuhvaa Bosnu dobiva ime Bosna koja je u nekoliko navrata tijekom 10. i 11. st. bila pod srpskom vlau. No Bosna je u ranom srednjem vijeku bila vezana za Hrvatsku to dokazuju injenice da su bosanski vladari i kraljevi bili katolici te da su koristili titulu ban koja je iskljuivo hrvatska politika titula. Za srednjovjekovnu bosansku dravu karakteristini su ban Bori iz 12. st., a nasljeuje ga ban Kulin kada se spominje jedna od prvih pisanih isprava pisana bosanicom. Sredinom 15. st. Bosnom vlada ban Stjepan II. Kotromani i iri njezin teritorij. Za vrijeme njegove vladavine Bosna se gospodarski razvija; rudarstvo potie razvoj trgovine, a najvei utjecaj na bosansku trgovinu imali su Dubrovani. O

Povelja Kulina bana

Popis puanstva godine


18791 18851 18951 19101 19482 19712 19912

Ukupan broj stanovnika


1.158.164 1.336.091 1.568.092 1.898.044 2.564.308 3.746.111 4.377.033 209.391 265.788 334.142 434.061 614.123 772.491 760.852

Hrvati katolici %
18,1 19,9 21,3 22,9 23,9 20,6 17,4

Izvori: 1 Popis puanstva 1910., Sarajevo; 2 DZS RH 1995., Zagreb

olost ili budunost?


isprepletenosti i nedjeljivosti naroda u Bosni svjedoi i balada o posljednjoj bosanskoj kraljici Katarini Kosai-Kotromani, udovici Stjepana II. Tomaevia. Katarina je uz majku odgajana u pravoslavlju, na oevu dvoru, uz dominantno ozraje bosanske crkve, dok uz mua katolika i brigu franjevaca prianja na katolianstvo. Ova pojava je tipina bosanska sudbina o kojoj pie Ivo Andri, a citira starog sarajevskog dedu koji kae:Nikad ovjek ne zna u kojoj e vjeri umrijeti. Da je tome tako svjedoi i Katarinin polubrat koji prelazi na islam, te njenih dvoje djece, sin i ki koji su dospjeli na sultanov dvor u Carigrad, a da se ni danas ne zna kako je do toga dolo. Nakon turskog osvajanja Bosne 1463. godine kraljica se iz Bobovca - sjedita bosanskih vladara povlai na Kupres, odakle odlazi u Steak u Bosni i Hercegovini Rim i tamo umire kao redovnica treoretkinja, a njezine su plemenite i ljudske vrline sko kraljevstvo brojalo je 650.000 Hrvata priznate kada je proglaena blaenom. Pri- katolika. To nije ukljuivalo teritorij daje smrti pie oporuku u kojoj navodi da e nanje bosanske Posavine i Pounja jer nisu svoje zemlje Bosnu i Hercegovinu ostaviti bili dio kraljevstva, koji je brojao vie od djeci u nasljedstvo pod uvjetom da se vrate 150.000 Hrvata katolika, dok je Hrvata krkatolikoj vjeri, a da e ih u protivnom da- stjana bilo oko 80.000. Pravoslavnih Srba rovati Svetoj Stolici Vatikanu. No, Osman- je u Podrinju bilo oko 15.000 te oko 15.000 sko Carstvo vlada Bosnom sve do Austro- Vlaha koji su bili dijelom katolici, a dijeugarske vlasti u 19. st. lom pravoslavni. Tijekom Do dolaska u Bosnu Hrturske vladavine dolazi do vati vjeruju u slavenske boruenja crkvi i samostana, gove, a kranstvo primaju ubijanja i zlostavljanja frau vrijeme ponti kata pape njevaca te velikog progoIvana IV. (640.-642.). Tijena Hrvata katolika, koji kom 10. st. Osnovana je Boposljedino tome prelaze sanska crkva, a sljedbenici se na islam, iseljavaju se, binazivaju bosanskim krstjavaju odvoeni u ropstvo nima koji nisu bili heretini po turskim i drugim ze(krivovjerci), ali su bili izmljama do Perzije, Indije matici (odijeljeni) u odnosu i Abesinije. Istovremeno, na Rim i Bizant, tj. u jednom ne progone se pravoslav-Kotromani periodu su postali autokefal- Kraljica Katarina Kosaa ni, koji su vjerno sluinom bosanskom dravnom li Turcima pa dio katolika prelazi u Crkvom, koja nije priznavala crkvenu vlast pravoslavne vjernike. U 16. st. na islam je ni katolike ni pravoslavne crkve o emu prelo 120-150 tisua Hrvata katolika, koji svjedoe djela Dubravka Lovrenovia i su uzeli islamska imena, sunetili svoju djeSreka Matka Daje. U okupljanju katolika cu, ali ih tajno krstili kod fratara. Nazivalo znaajnu ulogu imaju franjevci koji grade ih se Poturima, a izvori navode da su se nasamostane i obraaju krstjane na katoliku mjeravali vratiti na katolianstvo, no kako vjeru te dre katolike u vjeri. je turska okupacija Bosne potrajala, ve se Prije pada Bosne 1463. godine bosan- drugi i trei narataj vrsto drao islama.

forum mladih
forum mladih
Tako je Hrvata katolika krajem 17. stoljea bilo oko 120.000, a poetkom 18. stoljea tek 25.000, navodi se u ranije citiranom djelu Herceg-bosna i Hrvatska. U vrijeme Austro-ugarske vladavine Bosnom, dolazi do brojnog useljavanja katolika. Tablica prikazuje odnos broja katolika prema ukupnom broju stanovnika od 1879., kada se pojavljuju prvi slubeni popisi stanovnitva koje provodi Austro-ugarska, do 1991. godine. Dogaanja u Bosni nakon osamostaljenja 1992. godine dovela su do daljnjeg iseljavanja Hrvata posebice s podruja Srednje Bosne i Bosanske Posavine koje je zapeaeno Daytonskim sporazumom, iji su se zakljuci vrlo nepovoljno i trajno odrazili na bosanske Hrvate. Podaci iz popisa stanovnitva 1991. godine (DZS RH) svjedoe da je u Bosanskoj Posavini ivjelo oko 130.000 Hrvata, a da je na podruju Derventskog dekanata, prema podacima Vrhbosanske nadbiskupije koji se dobivaju prilikom blagoslova kua, 1991. godine ivio 46.081 katolik. Najnoviji podatak iz istog izvora za 2008. godinu broji 1.161 katolik Derventskog dekanata od kojih je najreprezentativniji primjer selo Velika Bukovica u kojoj je 1991. godine bilo trajno nastanjeno 1.250 katolika, a danas u selu ivi samo jedna starica. Radi geografskog poloaja i mnotva razliitih naroda koji su ivjeli u Bosni (osim 3 najbrojnija naroda bilo je i idova, Roma, Poljaka, Maara) bosanska je povijest bila turbulentna, a etnika struktura podsjea na leopardovo krzno te je Bosnu nemogue dodijeliti bilo kome od navedenih naroda. No, pohvalno je to bosanski Hrvati, posebice povratnici vole Bosnu i imaju vjeru da e iza na kraj u ovo teko, moda presudno razdoblje za budunost Hrvata u Bosni. Iz prethodnih injenica vidljivo je da se bosanski Hrvati nisu samo posljednjih godina nali u nezavidnom poloaju nego da se povijest ponavlja. Valja pozdraviti tenju Hrvata gospodarstvenika podrijetom iz Bosne u nastojanjima investiranja u Bosnu kako bi olakali povratak prognanih Hrvata jer moe Hrvat otii iz Bosne, ali ljubav prema Bosni nikada!

41

42

forum mladih
forum mladih
Predstavljanje Foruma mladih izazvalo je opu pozornost u svim posjeenim gradovima

Na mladima Prsten ostaje

ukladno viziji, statutu i ciljevima UBH Prsten, cilj Foruma mladih je povezati i umreiti ambicioznu mlade podrijetlom iz BiH. S realizacijom cilja da se mladi bosanski Hrvati poveu na podruju Hrvatske i BiH, vodstvo Foruma mladih nije dugo ekalo - u veselom raspoloenju zaputilo se iz Zagreba 14. studenoga ove godine prema Slavoniji. U Slavonskom Brodu, u dvorani Hotela Zovko predstavnici FM-a su odrali uspjenu prezentaciju ispred ezdesetak mladih, koji su s oduevljenjem prihvatili ideje i budue smjernice djelovanja ovog foruma, to se vidjelo i po mnogobrojnim ispunjenim pristupnicama za lanstvom u Udruzi. Na ovom dogaaju posjetiteljima su se obratili potpredsjednik Udruge Prsten dr. Vjekoslav Jele i ravnatelj Zaklade Mijo Mari, potpredsjednik slavonskobrodske podrunice Franjo Zraki te tajnik iste Anto Kozina. Svojom prisutnou ovu veer uveliali su i poduzetnik Dragan Martinovi,

Nije dovoljno imati elju i ideju, ve je bitno imati volju i cilj te zamisao realizirati u vidu projekta, koji e s ponosom biti prezentiran javnosti
Manda Golemovi, prof. Stjepan Arai, dr. Matija Markovi, Marko Krijan, Ilija epina i Jozo imi. Na susretu su predstavljeni do sada realizirani projekti: predstavljanje Foruma mladih u Zagrebu s neoekivanih 120 mladih, team building - rafting na Uni, seminar Javnog govornitva, party dobrodolice za studente, te sudjelovanje u provedbi koncerta Prsten za budunost i volontiranje na organizaciji lokanih izbora u BiH. Nakon prezentacije uslijedilo je druenje uz au pia, upoznavanje i povezivanje mladih., to je i smisao cjelokupne ideje. Vjerovat emo stoga mladima iz Slavonskog Broda, koji su obeali da e se okupiti u jo brojnijem izdanju od centralnog Foruma mladih, ali i sami organizirati susret u skorijoj budunosti. Zabava se nastavila u popularnom slavonskobrodskom baru Iguana, gdje se plesalo i pjevalo do jutra. Vjerujui da su godine na naoj strani, spavanje je bilo tek reda radi, a ve u prekrasno sunano subotnje jutro FM je nastavio svoj put u Oraje. uvi da je vodstvo FM-a u gradu, uspjean poduzetnik Drago ivkovi, inae lan Upravnog odbora UBH Prsten, ugostio je lanove u svojoj tvrtki. S jednakom ljubaznou ugoeni smo i od strane mladih iz Oraja, koji su nas zasuli pitanjima pokazujui iskreno zanimanje za rad Udruge i Foruma mladih. Nakon slubenog dijela posjeta, pozvani smo na ruak, sponzoriran od strane Ministarstva nancija Vlade Posavske. Punih eludaca i nasmijani od uha do uha, bogatiji za jo neka prijateljstva, zaputili smo se prema Osijeku. Vozei se kraj rijeke Save, koja je uvijek povezivala Bosansku Posavinu i Hrvatsku, uivali smo u pogledu, nestrpljivo ekajui dolazak u osjeku podrunicu, ni ne slutei da e nas doekati nevjerojatnih 150 mladih. U dvorani upravne zgrade ito, Forum mladih upoznao je prisutne s razlozima za osnivanjem foruma: ljubav prema rodnom kraju, osjeaj pripadnosti, elja za povezivanjem s mladima podrijetlom iz Bosne, a koji ive u Hrvatskoj i BiH pa i ire. Jasnim i konkretnim porukama prisutnima se obratio i sam predsjednik osjeke podrunice, sveuilini profesor

forum mladih
forum mladih
Zabava u Osijeku Domjenak u Osijeku

43

Drago ubari. Emotivnim i motivirajuim govorom mlade je oduevio uspjean poduzetnik Marko Pipuni, inae lan Nadzornog odbora Udruge i tvrtke Prsten grupa d.o.o., te ponosan zakladnik Zaklade Prsten. Prezentacija je zavrena druenjem na prigodnom domjenku, a zabava s novim lanovima Foruma mladih nastavila se do jutra u ugodnom ambijentu Old bridge puba i domaim klubovima. Naporan tempo nije ostavio traga na vodstvu foruma pa je tako Prstenova druina nastavila svoju turneju u prekrasno nedjeljno jutro ponovo putujui prema Bosni, ovaj put prema Modranu. Nakon relativno brzog prelaska mosta izmeu Slavonskog i Bosanskog Broda uli smo u nau dragu Bosansku Posavinu. Uz cestu su se redale ruevine sela Sijekovac, Gornja Moila i Novo Selo, koje su u nama izazivale tuna ratna sjeanja, ali i nostalgiju prema prijeratnom vremenu. Nakon to smo proli pokraj Dervente, skrenuli smo prema naem odreditu Modranu i lako pronali lijalnu Crkvu sv. Nikole Tavelia jer smo se samo prikljuili ljudima koji su dolazili sa svih strana. Na alost, od same crkve nije ostalo mnogo, samo tri zida koja su podsjeala da je tu nekad stajala lijepa crkvica. Prije mise smo malo stali u razgovoru s naim domainom fra Ilijom Jerkoviem te mjetanima tog lijepog mjesta razasutog po pitomim

breuljcima. Poslije mise, kojoj je prisustvovalo oko 80-ak uglavnom povratnika, razgovarali smo s agronomisticom Pavicom Nuji, direktoricom poljoprivredne zadruge Eco product sa sjeditem na Plehanu, koja nas je upoznala s aktivnostima i problemima s kojima se susree Zadruga. Takoer, upoznali smo i brani par iz eke koji su donatori Zadruge. U razgovoru s mjetanima doznali smo da je u Modranu nedavno ponovo konstituirana Mjesna zajednica Modran te da e im to, uz aktivniji povratak mjetana, uvelike pomoi u rjeavanju svakodnevnih povratnikih problema. Nakon ugodnog druenja ispred crkve, svi smo se uputili prema tek obnovljenoj obiteljskoj kui Joze Vulete u G. Ljupljanici, u kojoj su mjetani priredili zajedniki ruak za sve prisutne. Budui da znamo s kakvim se problemima susreu, bilo nam je zauujue vidjeti koliko su ti ljudi veseli. Vrhunac iznenaenja je bila izvorna pjesma koja je odjekivala sa svih strana. Nakon to smo posluali izvorne pjesme, zamezili i druili se s mjetanima, uputili smo se k Ivanu Vrdoljaku, lanu Udruge Prsten, koji nas je pozvao da ga posjetimo u obnovljenoj obiteljskoj kui. Doekala nas je cijela obitelj te gosti i prijatelji kue. Otac i majka naeg uspjenog poduzetnika vratili su se u obnovljenu kuu u Modranu prije nekoliko godina. Svaka ast ivotu
U Slavonskom Brodu

u Zagrebu, ali Modran je Modran. Uz kavu, kolae i alu proveli smo ugodnih sat vremena, nakon ega smo se uputili k Modranskom groblju, uz turistiko vodstvo naeg domaina. Proli smo pokraj kue naeg uspjenog nogometaa i lana Udruge Prsten Vedrana orluke, koji je takoer zapoeo obnavljanje imanja u Modranu. Iako smo prema Modranu ili sa zebnjom i zabrinutou kako ive Hrvati povratnici na tom podruju, shvatili smo da oni ive veselije i ispunjenije nego mnogi koji ive po gradovima u Hrvatskoj i ire. U tom smislu, citirali bismo povratnicu Danijelu orluku koja kae: Dom je tamo gdje je srce, a nama je Plehan u srcu!. Na kraju nam je bilo teko rastati se od tih dragih i plemenitih ljudi, ali se nadamo da e nam dati jo prilika da se, druei se s njima, ponovo napunimo vedrim duhom i optimistinim raspoloenjem. Ovim putem se elimo zahvaliti sponzorima bez kojih ovaj projekt ne bi bio realiziran. Poglavito se zahvaljujemo tvrtki AutoZubak, koja nam je predala kljueve sigurnog kombija VW Multivan, grupaciji ZOVKO, koja je osigurala dvoranu za prezentaciju u Slavonskom Brodu te smjetaj u prekrasnom hotelu i tvrtki ito Osijek, u ijim prostorima se FM predstavio mladima u Osijeku i okolici. Ovaj projekt nancijski su potpomogli i Koul, Ura d.o.o. i Tehnocolor d.o.o.

FORUM MLADIH DJELUJE I PUTEM FACEBOOKA, SVE POPULARNIJEG NAINA KOMUNICIRANJA MEU MLADIMA, GDJE JE OTVORENA POSEBNA GRUPA, UNUTAR KOJE KOMUNICIRA VE 250 LANOVA

U Oraju

U prii s fra Ilijom

44

predstavljanje tvrtke
predstavljanje tvrtke

Brand koji mijenja svijet: Stipi Interart

vrtka Stipi Interart d.o.o. postoji od 1996. godine. Od samoga poetka djelovanja zauzima visoku poziciju i postavlja standarde na hrvatskom tritu izvoenja i opremanja interijera. tovie, lako se moe ustvrditi da joj danas pripada vodee mjesto. Prije svega, zasluuje ga svojom jedinstvenom poslovnom lozojom: opremanje interijera u tvrtki ne shvaaju kao jednostavnu prodaju roba i usluga, nego se pri ureivanju rezidencijalnih i poslovnih prostora fokusiraju na jedinstvene ideje, elje i potrebe svakog pojedinca. Takav inovativni pristup prvenstveno omoguavaju dva segmenta: prvi je strunost i iskustvo strunjaka i

izvoaa tvrtke Stipi Interart, kao i njenih suradnika. Drugi je vrhunska kvaliteta, funkcionalnost i dizajn proizvoda pomno izabranih dizajnerskih imena s kojima tvrtka surauje. Za Stipi Interart nema ogranienja, u mogunosti su kompletnom uslugom pokriti i najzahtjevnije projekte koji se tiu rezidencijalnih i poslovnih prostora, od projektiranja i savjetovanja preko izgradnje, pa sve do ureenja i opremanja objekata. Svoje kontinuirano praenje potreba na tritu tvrtka je pokazala otvorenjem izlobeno-prodajnog salona Stipi Interart u Lukom 2005. godine. Dotad poznata ponajprije po suradnji s poslovnim subjektima, tvrtka Stipi Interart se na taj nain svojom ponudom

uvelike pribliila irem graanstvu. Sam salon zamiljen je i naposljetku izveden u skladu sa svim postulatima tvrtke: rezidencijalni i uredski namjetaj, keramika i sanitarije predstavljeni su na drukiji, svje nain koji istie njihovu funkcionalnost, dizajn i ulogu u stvaranju jedinstvenih interijera. Na tri kata salona potencijalni kupac praktiki moe zamisliti kako provesti cijeli jedan radni dan. Poetak i kraj dana obino se odvijaju u kupaonici. Programi keramike i sanitarija Stipi Interarta istiu se inovativnim oblicima, te originalnim postavom kreiraju kupaonske prostore koji e osvojiti i najizbirljivije. Sate posveene poslu zamislite u funkcionalnom uredu koji ostavlja

predstavljanje tvrtke
predstavljanje tvrtke

45

vrhunski i profesionalni dojam, no ujedno je i ugodna sredina. Dizajneri i arhitekti Stipi Interarta svojim e se strunim znanjem i savjetovanjem pobrinuti da va ured bude sve ono to elite da bude. Danas sve rjee provodimo vrijeme u vlastitim domovima. Stoga je jo bitnije da budu mjesto gdje se najugodnije osjeamo, da budu prilagoeni nama i naoj individualnosti. Bez obzira to vam je na prvom mjestu u ureenju doma - funkcionalnost, inovativan dizajn ili udobnost, rezidencijalni namjetaj Stipi Interarta pridonijet e da se u vaem domu osjeate kao u pravom domu. Ve smo spomenuli da jedinstveni pristup klijentima koji ima Stipi Interart omoguava i suradnja s najveim svjetskim brandovima koji se

bave opremanjem interijera. Na primjer, u bogatoj ponudi rezidencijalnog i uredskog namjetaja izdvajamo proizvode tvrtki Tekno, Lago, Cinova, Fasem, Hali, Interstuhl i druge. U programima opremanja kupaonica nalaze se imena kao Catalano, Duravit, Jacuzzi, Fab, Rex, Tubes... Sukladno svemu navedenom, a prije svega zbog individualnog pristupa i kvalitete, tvrtka Stipi Interart moe udovoljiti eljama i najzahtjevnijih kupaca. Kontaktirate li tvrtku i njene strune djelatnike, moete ostvariti sve vae elje vezane za interijere u kojima provodite veinu svog ivota: dom i poslovni prostor. Uostalom, moda e biti dovoljno da spomenemo reference, tj. objekte iji je interijer rezultat idealne interakcije: rada djelatnika i suradnika tvrtke Stipi Interart

i ideja, elja te potreba zadovoljnih klijenata... Reference: Hotel The Regent Esplanade Zagreb, Zagreb; hotel Astoria, Opatija; hotel Bristol, Opatija; Parting Elektrik d.o.o., Zagreb; Antunovi TA d.o.o., Zagreb; Doka Zagreb Oplatna Tehnika d.o.o., Zagreb; Dravna geodetska uprava, Poega; Beton Luko d.o.o., Zagreb; Villa Kaliopa, Krk; Turbo Lima, Zagreb; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb; Krentschker vrijednosnice d.o.o., Zagreb; Pro-Alarm d.o.o., Zagreb; Samoborka d.d., Samobor...
Kontakt: Snjeana Keli i Ariana Novosel tel.: +385 1 6598 756 fax: +385 1 6598 728 web: www.stipic.hr e- mail: snjezana.kelic@stipic.hr ariana.novosel@stipic.hr

46

kultura
kultura
Ivo Gregurevi, velikan hrvatskog glumita

Blistavi sjaj glumakog ara


Jedan od naih kultnih i najplodnijih glumaca, Ivo Gregurevi, snimio je i na daskama koje ivot znae odigrao vie od 160 lmskih i kazalinih uloga razliitih anrova. Za iroki raspon likova koje je odglumio, od pozitivaca do loih momaka u komedijama i dramama, inspiraciju pronalazi u svakodnevnom ivotu, meu ljudima koje poznaje ili vidi na ulici i u tramvaju
RAZGOVARALA: Ivana Kolovrat FOTO: Saa Lisjak

azgovor s Ivom Gregureviem strpljivo smo ekali i nakon dueg vremena - doekali. Moglo se to nae ekanje jo oduiti jer Ivo ve godinama ne voli davati intervjue, ali imali smo sree. Veliki glumac nerado govori o sebi, a posebice o svom privatnom ivotu, to je i ovom prilikom nekoliko puta istaknuo. Pretpostavljamo da je to zato to je po prirodi skroman i samozatajan ovjek koji sebe ne smatra pretjerano zaslunim. U svojoj bogatoj glumakoj karijeri odigrao je brojne glavne uloge i jo upeatljivije sporedne. Prava remek-djela! Suraivao je s najpoznatijim glumcima, glumicama i redateljima. Prije trinaest godina u rodni kraj Oraje, u Bosanskoj Posavini, doveo je lmski festival Dane hrvatskog lma, koji prikazuju hrvatske i nekoliko bosansko-hercegovakih lmova. Festivalski program odrava se u kino dvorani, a prate ga brojni popratni sadraji koje itelji Oraja i brojni gosti ne proputaju.

Od livade do lmskog seta


Na poetku, krenimo od Vaeg djetinjstva u Oraju gdje ste roeni i odrasli. Koja su Vaa najranija sjeanja na rodni kraj? to Vam znai Oraje? Najradije se sjeam nekoliko klinaca s kojima sam se stalno druio. U Oraju su postojala dva kina i esto smo gleda-

li lmove. Zatim bismo otili na livadu pokraj Save, meusobno podijelili uloge i odigrali taj lm. Na taj nain od najmlaih dana u meni se rodila ljubav prema poslu kojim se i danas bavim. Neko sam ga smatrao hobijem i s lakoom uivao u radu, sada ulaem napor zbog kojeg mogu rei da mi je hobi postao posao. to se dogodilo s Vaim prijateljima s livade? Jesu li i oni danas u glumakim poslovima. Barem neki od njih? Ne. Niti jedan. Dvojica su u Oraju, a ostali vani. U Kanadi, vedskoj, vicarskoj. Livadu ste poslije zamijenili kazalinim daskama? Srednju kolu pohaao sam u Vinkovcima i tamo me prijatelj odveo u amatersko kazalite Jozo Ivaki. Predstave je postavljao Himzo Nuhanovi, a prva predstava u kojoj sam glumio bila je Pjesma nad pjesmama. Jesu li ve tada uoili Va talent? U nekoliko predstava sam odigrao glavnu ulogu, iako nas je bilo dosta, moglo bi se rei da sam iskoio u prvi plan. U to vrijeme u Vinkovcima je gostovao Fabijan ovagovi s ukom Begoviem, to mi se veoma dopalo i vrlo me se dojmilo pa sam s tim istim djelom izaao drugi put na prijemni ispit na Akademiju dramskih umjetnosti i upao. Pripremajui se za ovaj intervju proitali smo da Fabijana ovagovia smatrate svojim jedinim idolom meu glumcima i da mu se divite? I danas mislim isto. Gledao sam ga u

brojnim predstavama i lmovima i bio je jedan od najboljih glumaca na ovim prostorima. Imate li svoje omiljene strane glumce? Volim Roberta de Nira i Marlona Branda. De Nira jer je razliit u svakoj ulozi, a Branda jer je u svaku ulogu unio i odigrao dobar komad Branda, to je dojmljivo na svoj nain. Brojni veliki glumci, posebice vani, poput De Nira i Clinta Eastwooda okuali su se i s druge strane seta, u reiserskoj ulozi. Kako to da Vi nikad niste poeljeli tako neto? Gluma je moja ljubav i hobi i naprosto nikad nisam elio isprobati nita drugo osim glume. Odigrao sam vie od 160 televizijskih, lmskih i kazalinih uloga u 30 godina rada to je pozamaan broj. Kako birate likove koje ete glumiti? Prvo proitam scenarij i ako mi se lik svia onda ga poinjem kreirati. On mora biti ivotan, stvaran, a manje je bitno je li radnik, intelektualac, pozitivac ili negativac. Koje su kolegice ostavile dojam na Vas svojom glumom i za koje moete rei da su Vam bile najdrae lmske partnerice? Pa meu njima bih istaknuo svakako Enu Begovi s kojom sam glumio u arugi Rajka Grlia i Almu Pricu. to vie volite raditi lmske ili kazaline uloge? U osnovi ih podjednako volim i ne rangiram ih. U oba sluaja treba ozbiljno pristupiti ulozi samo to je sistem rada

kultura
kultura

47

Televizijske uloge

Odmori se, zasluio si kao Marko Kosmiki (2006 - danas) Tata i zetovi kao Daut (2006) Zlatni Vr kao zatvorenik (2004) Crna kronika kao ampion (2004) Novo doba kao Jure ular (2002) Nai i vai kao doktor (2000) Ptice nebeske (1989) Veernja zvona (1988) Brisani prostor kao timer (1986) Nepokoreni grad kao falsikator (1981) Velo misto kao Netjak (1981) Duvanski put (1980) Maak pod ljemom kao Repica (1978)

Filmske uloge
ena bez tijela (2007) Kradljivac uspomena (2007) Pravo udo kao predsjednik (2007) Konji vrani kao Daut (2007) Put lubenica kao ale (2006) Duh u movari kao Vuevi (2006) Ne pitaj kako! kao Abas (2006) Posljednja priest kao Darko (2005) Otac kao otac (2005) to je mukarac bez brkova? kao Marinko (2005) to je Iva snimila 21. listopada 2003. kao Boo (2006) Pod vedrim nebom kao nasilnik (2005) Duga mrana no kao Major (2004) Ispod crte kao Mate Vranar (2003) Infekcija kao Muller (2003) Tu kao Boris (2003) Svjedoci kao otac (2003) Ne dao Bog veeg zla kao Frulin otac (2002) Seran, svjetioniarev sin kao Seranov otac (2002) Kraljica noi kao Emil (2001) Posljednja volja kao Mato (2001) Holding kao unjara (2001) Nebo sateliti kao karii (2001) Ajmo uti kao Uljebrk (2001) Sami (2001) Je li jasno prijatelju? kao Slavia (2000) Crna kronika ili dan ena (2000) Srce nije u modi kao Ante (2000) Mlijeni put (2000) etverored kao kapetan Raa (1999) Crvena praina kao Kirby (1999) Maral kao Luka (1999) Kad mrtvi zapjevaju kao Cinco Kapulica (1999) Bogorodica kao Rade (1999) Transatlantik kao Saa (1998) Tri mukarca Melite ganjer kao Jura (1998) Boi u Beu kao gost (1997) Rusko meso kao Vuk (1997) Anele moj dragi kao Jozo (1996) Sokica (1996) Djed i baka se rastaju kao Branimir (1996) Prepoznavanje kao policajac (1996) Sedma kronika kao Kapo (1996) Isprani kao Ivo (1995) Olovna priest (1995) Mrtva toka (1995) Svaki put kad se rastajemo kao Melitin suprug (1994) Vukovar se vraa kui (1994) Dok nitko ne gleda (1993) Kontesa Dora (1993) Luka kao Slobodan Despot (1992) aruga kao aruga (1991) Pria iz Hrvatske kao Luka (1991) Krhotine kao Vinko (1991) Stela kao Tomo Lonar (1990) Doktorova no (1990) Diploma za smrt kao Guba (1989) avolji raj kao kapetan (1989) Povratak Katarine Kozul (1989) Hamburg Altona kao Mrva (1989) Leo i Brigita kao inspektor (1989) Bez treeg kao Marko (1988) Gospodski ivot Stipe Zvonareva kao Stipe Zvonarov (1988) Sokol ga nije volio kao Toma (1988) ivot sa stricem kao Drug Radojia (1988) Osueni kao Ivo (1987) Terevenka (1987) Kraljeva zavrnica (1987) Veernja zvona kao urica (1986) Veliki talenat kao Mio Kruni (1984) Duet za jednu no (1984) Trei klju kao Marko (1983) Hildegard kao uro (1983) Kiklop kao Krele (1982) Gosti iz galaksije (1981) Visoki napon (1981) Izgubljeni zaviaj (1980) Usijanje kao Rajko (1979) Osvajanje slobode kao Krga (1979) Gradilite (1979) Meava kao Ivan (1977) Ne naginji se van kao Filip (1977) Izvor: wikipedia

48

kultura
kultura

drukiji. Kazalina predstava se priprema dva do tri mjeseca i glumac proivi cijelu priu, a na lmu scenarij se dobije pred snimanje, odri se nekoliko proba i ide se na snimanje. to volite itati, osim scenarija? Kad pripremam predstavu, proitam i sukladnu literaturu za scenarij. Prije spavanja trenutano itam ehovljeve Prie. Volim i Gogolja. No vrijeme za itanje tek iekujem, jednog dana kada u ga imati malo vie. Koja je razlika izmeu lmova u 90im godinama prolog stoljea i u ovom desetljeu? Bio sam mnogo mlai nego danas (smijeh). U sistemu rada nema nekih izmjena. Doli su mlai redatelji na kojima e ostati naa kinematograja.

Publika je u ovom trenutku, ini mi se, zainteresiranija za odlazak u kino. Danas vie nego prije. Vraa li se to publika naim lmovima? Mislim da je i reklamiranje djelomino zasluno to se publika polako vraa u kina. I loa reklama privlai publiku u kina jednako kao i dobra.

Humanost na djelu
Od 2004. godine igrate po kolama predstavu ivot moe biti lijep u sklopu programa borbe protiv ovisnosti. Recite nam vie o tom projektu. Pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja, Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba predstava je besplatna i izvodi se po osnovnim i srednjim kolama u cijeloj Hrvatskoj. Do

sada sam je odigrao u 350 kola. Traje 45 minuta, a uz uku Begovia izvodim improvizaciju izmiljenih pria i realnih dogaaja koji su se dogodili. Uivam u tome i kad imam slobodnog vremena popunim ga terminima za ovaj projekt. lan ste i UBH Prsten. to mislite o Udruzi i njenom djelovanju? Mislim da se radi o odlinoj ideji u kojoj je angairan velik broj biznismena, znanstvenika, javnih linosti i obinih ljudi, sa ciljem da se pripomogne onima kojima je pomo potrebna, svako po svojim mogunostima. Osobno, kao glumac, najvei doprinos mogu dati svojim nastupima. Filmskim festivalom Dani hrvatskog lma, koji se ove godine odrao 13. put znaajno ste obogatili kulturni ivot Oraja. Kako ste doli na ideju za ovu manifestaciju? 95. smo prikazali tek nekoliko projekcija. Dopalo nam se i rekli smo da to elimo ponoviti. S vremenom se poveao broj lmova, posjetitelja, dogaanja vezanih oko festivala. Dodjeljuje se nagrada Zlatni dukat, posavsko odlije, koji se izrauje od drva abonosa starog 5800 godina. Ove godine dobili su je Relja Bai i Bogdan ii. Mjetani Vas mogu sve ee vidjeti u vaem gradu. Koliko esto odlazite u Oraje? S godinama u Oraje odlazim sve ee. Koristim svaki slobodni trenutak da boravim u svom rodnom kraju. Tamo se odmaram, posjeujem rodbinu, druim s prijateljima, a volim otii i u ribiiju. Kakvi su Vam poslovni planovi vezani za skoru budunost? U 2008. godini sam snimio velik broj lmova, snimam seriju Mamutica i nedavno sam zavrio snimanje lmova s Rajkom Grliem i Brankom Smidtom.

IVO GREGUREVI, BIOGRAFSKI PODACI


Roen je 7. 10. 1952. u Oraju (Donja Mahala). Diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Na lmu je debitirao 1977. godine (Ne naginji se van, B. iia) glavnom ulogom provincijalca na radu u Njemakoj, karakteristinom za njegov glumaki prol, da bi tijekom 80-ih i 90-ih ostvario niz iznimno zapaenih, velikih uloga na lmu. Vrsno tumai pomalo grube ponekad i opasne narodske tipove kao otmiara u Osuenima Z. Tadia (1978), konduktera u Kraljevoj zavrnici . Tomia (1987) i istraitelja u ivotu sa stricem K. Papia (1988), a u slinom stilu je i naslovna uloga razbojnika i ljubavnika J. Stanisavljevia (slavonskog Robina Hooda) u arugi R. Grlia (1991). S uspjehom nastupa i u kazalitu i na televiziji. Nagraivan je na festivalu u Niu, dobio je Nagradu Sedam sekretara SKOJ-a, 5 Zlatnih arena, Nazorovu nagradu Grada Zagreba, 3 nagrade hrvatskog glumita i dr.

narodna tradicija
narodna tradicija

49

Duh jednog grada ivi u tradiciji


PIE: Milo Juki

Kad se govori o prirodnim ljepotama, mora se naglasiti kako su doista rijetka podruja u Bosni i Hercegovini koja je Svevinji podario tako izdanim darovima: ugodna klima, brojni izvori pitke vode, spilje pune stalagmita i kristala, ist, nezagaen zrak i obilje umskih plodova, samo su dio toga
KREEVO
Kreevo, vrela tvojijeh potoka U tihoj noi divne pjesme ume, A zvijezde liju sa svoda visoka arobno svjetlo na zelene hume. Sve brujne pjesme drevnih Patarena, Mistini poji naih franjevaca, Ponosnih gora s tvrda kamena Let obdan umi sivijeh kobaca, A samostan svete Katarine, im usred tvoje zelene doline Zaluti prvi traak ljetnog dneva Na okno jedno soko siv odlijee, O staklo krilom bije, upa cvijee, Sunace svita - Grga Marti pjeva. Pjesmu kojom zapoinjemo tekst napisao je jedan od najveih hrvatskih pjesnika, Vladimir Nazor. Oni koji to ne znaju sigurno e se iznenaditi tom injenicom, a oni koji znaju barem dio onog to Kreevo predstavlja i to jest, pa makar i da pjesmu nikad nisu uli, nee se nimalo iznenaditi. U Prstenu smo ve pisali o bogatoj povijesti Kreeva, ija je alfa i omega tamonji Franjevaki samostan, jedan od samo tri koliko ih je u Bosni opstalo tijekom cijele pet-stoljetne osmanlijske vladavine, a pisali smo i o kreevskom gospodarskom udu, nakon kojeg je dolo i do svekolikog kulturnog uzdizanja ovog bosanskog gradia. No, vratimo se ariji, kako Kreevljaci uglavnom zovu gradsko podruje: stare bosanske kue, zidane dizmom i emperom, a pokrivene indrom (14 ih se ovih dana upravo obnavlja), samo su golim okom najvidljiviji spomenik prolih vremena. U Deevicama se, u sklopu poznatog hodoastilita, nalazi pilja u kojoj je u XV. stoljeu ivio sveti Jakov Markij-

ski, a u Vrancima stari rimski most, u blizini kojeg se vide i spurila - tragovi kotaa rimskih kola kojima se vozila ruda. U istom selu nalaze se i tate (bosansko zvono), dvije eljezne ploe koje, kad se u njih kuca, daju zvuk slian zvonu. To su jedine tate u BiH koje se jo uvijek koriste, a predstavljaju najstariji uporabni predmet u Kreevu i iroj okolici, budui da su stajale na koru kreevske crkve jo prije gotovo 500 godina! Povjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika BiH proglasilo je kompletnu kreevsku gradsku jezgru spo-

50

narodna tradicija
narodna tradicija
utorak, ne zna nitko, ali u etnografskom smislu bez sumnje predstavlja mnogo vie od uobiajenih orjaka, makara, arojica i slinih pokladnih povorki jer je u Deevicama odavno nestalo i vukova i ovaca - sauvao se samo obiaj, koji ve desetljeima ne postoji ni u daljoj okolici.

Pokladni vukovi i drugi obiaji


menikom kulture, pa se Kreevo tako, uz Stolac i Jajce, nalo u samom vrhu BH spomenike batine. Slino je i u okolnim naseljima: nekadanja seoska gospodarstva zamijenile su moderne kue i prostrana dvorita, koja ve na prvi pogled odaju elju itelja da njihov kraj bude odmor za oi, a da pritom nimalo ne bude zapostavljena tenja da sve vezano za svakodnevni ivot savreno funkcionira. Kad neka sredina ima takvu prolost i takvu sadanjost, nita udnog ne moe biti u injenici da ta sredina obiluje i brojnim, esto u Bosni i Hercegovini potpuno zaboravljenim obiajima. nju svjetski raritet, nitko to nigdje ne radi na naem planetu - jeste potkivanje jaja: uzme se jaje, izbui, i na njega se klincima zakuje potkovica! Nevjerojatno, ali istinito! Potreba za tim da se potkuje jaje vjerojatno se rodila iz elje za dokazivanjem kovakog umijea, u kombinaciji s uskrsnim obiajima aranja jaja. Uskrsno jaje je, znamo to, oduvijek predstavljalo simbol raanja novog ivota, a ukraavanju jaja za Uskrs davan je kudikamo vei znaaj nego to je to danas. Kad se jo zna da je potkova stoljeima simbol sree, onda je jasno zato su vjeti majstori odluili potkovati jaje. Nekada se, kau, momak u Kreevu nije mogao oeniti ako nije znao potkovati jaje. Ako je to znao, to je znailo da je, kao vjet majstor, mogao uzdravati obitelj, pa se, prema tome, mogao i oeniti. U vremenu posvemanje globalizacije obiaj je jo vrjedniji, pa bi bila ogromna teta ne sauvati ga. U kreevskom selu Deevice jo uvijek ivi, drugdje uglavnom davno izumrli, obiaj pokladnih vukova. Donesen je vjerojatno doseljenjima iz Dalmacije jo u 18. stoljeu, a u osnovi predstavlja obilazak sela i traenje nagrade za ubijenog vuka. Kako to da se upranjava ba na pokladni Kao i pokladni vukovi, i brojni drugi obiaji su, dakako, prilagoeni dananjem vremenu, no nisu potpuno nestali pa e i danas svaki uzoran domain povesti svoju eljad na gotovo obveznu uskrsnu i boinu ispovijed, malo koja kua nije najia i najureenija kad fratar obavlja godinji blagoslov kua, malo nakon Boia, a norme lijepog ponaanja ili ljudski red, kako kau Kreevljaci, u koji se i doljaci i gosti moraju uklopiti, znaaj su takoer zadrale sve do danas. Ono to je posebno zanimljivo jest injenica da se u novije vrijeme ponovo obnavljaju gotovo zaboravljeni obiaji, pa se tako, primjerice, ponovo sredinom srpnja slui sveta misa na planini Bitovnji, kao uspomena na vrijeme kad su se na panjacima spomenute planine govorile mise za stoare i pastire koji su itava ljeta provodili u planini. Dakako, ne kao nekada na konjima i sa stadima, ve se danas na misu na Bitovnji dolazi terencima. No, Boe moj, vremena i forme se mijenjaju, bitno je da obiaji opstanu. Slino je uradilo i nekoliko entuzijasta kovaa: ponovo su poeli obiljeavati blagdan svete Lucije zatitnice kovaa, pa je ak osnovana i Udruga Kreevski kova. Na taj se blagdan

Potkivanje jaja - uvjet za enidbu


Najzanimljivija stvar - jer je u pita-

narodna tradicija
narodna tradicija
sastanu aktivni i umirovljeni kovai, uje se poneko predavanje o povijesti kovaije u Kreevu i njenim specinostima, a onda se sjedne, popije koja i popria o nekadanjim vremenima kad se kovalo runo, tekim kovakim ekiima, i jo se moralo uriti. Jer kao to je ve poznato - eljezo se kuje dok je vrue i to ne samo u narodnoj izreci, nego i u stvarnosti. Ni rudari nisu zaostali, pa svake godine obiljee blagdan svoje zatitnice, svete Barbare. Ne razlikuju se mnogo od kovaa, a iz te jednoveernje prie sigurno e i za mlae narataje ostati poneto za pamenje. Iz rudarske tradicije izrodio se i Sajam kristala, minerala i fosila, jedini takav u BiH, koji je nedavno odran petu godinu za redom. Nekad su se za Boi sluile posebne, tzv. esnafske mise, i to jedna za majdandije i rudniare (talioniari rude), jedna za kovae, a jedna za rudare. Pravile su se posebne svijee s metalnim okovima, molile posebne molitve Danas toga nema, ali se i za svetu Luciju i za svetu Barbaru slue posebne mise za kovae i rudare. E, sad, kad bi se zagrebalo malo ispod povrine, pronali bi se u dananjici odbljesci obiaja starih stotinama godina, koje su prije vie desetljea u svojim radovima zapisali i tako sauvali Ignacije Struki, Augustin Kristi i Augustin ii, sve odreda odavno pokojni kreevski fratri, a njihovim stopama nastavili su kasnije drugi. Nalo bi se, dakle, mnogo toga, to je poesto izgubilo nekadanju formu, a ponekad, uslijed razvoja tehnikih pomagala i smisao. No ono to je najvanije, to je ostalo, a to je, dakako - duh! Ve smo rekli kako je Kreevo proglaeno nacionalnim spomenikom kulture, ali da postoji neko povjerenstvo za odlikovanje i ouvanje duha jednog grada, na toj bi se listi bez ikakve sumnje nalo - i Kreevo!

51

uvari kraljevskoga grada Jajca

reportaa
reportaa

53

Franjevci su bili prvi koji su se vratili i u jajaki kraj i nakon ovoga, posljednjeg rata. Zahvaljujui upravo njima, na podruju Jajca danas ivi oko devet tisua Hrvata
rad Jajce smjeten je na utoku Plive u Vrbas u Srednjoj Bosni. Prvi put spominje se u pisanim dokumentima iz godine 1396., u kojima se Hrvoje Vuki Hrvatini, jajaki graditelj i najslavniji bosanski velika, naziva i conte di Jajcze. U njemu je 1461. godine okrunjen i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomaevi, a nedugo nakon toga ostao je sjedite Jajake banovine (1463.-1528.) kojom su upravljali hrvatsko-ugarski kraljevi. Iz blie povijesti, Jajce je poznato kao mjesto u kojemu je 1943. godine stvorena biva druga Jugoslavija. U posljednjem ratu ono je zajedno s Pougarjem punih est mjeseci, u potpunom okruenju, odolijevalo neprijatelju, na bojinici dugoj oko 130 km. Potkraj listopada 1992. godine s ovoga podruja krenuo je nevieni izbjegliki val prema slo-

PIE: Ivo Ai

bodnim krajevima BiH, Hrvatske, ali i prema zapadnoeuropskim i prekooceanskim zemljama. Novija povijest poinje 13. rujna 1995., kada su nakon vojne akcije Maestral 1995. godine hrvatski vojnici oslobodili itav jajaki kraj te time omoguili povratak svima koji su bili protjerani s ovih prostora. Zahvaljujui iskljuivo vrlo visokom natalitetu, unato politikoj situaciji, velikom iseljavanju stanovnitva (poglavito u dananju Hrvatsku) i njegovim posljedicama, velikim porezima, zaraznim (od 1814. do 1817. od kuge su umrle 2.493 osobe) i drugim bolestima te prirodnim nepogodama (zima, sua, glad i sl.), broj stanovnika je bio uglavnom u stalnom porastu. Hrvatski se narod uspio odrati na ovim prostorima zahvaljujui zalaganju ponajprije sveenika o kojima 1768. god. kroniar fra Bono Beni pie: Uzorita gospodo, ne moe se vjerovati koliku mrnju Turci nose protiv krana katolika, a naroito

protiv crkvenih osoba; zato smo mi u Bosni izmeu dvije vatre koje uvijek pre, s jedne strane Turci, a s druge Grci. Prvi kau: Kada ne bi bilo fratara u naem kraljevstvu, sav ovaj narod bio bi muhamedanski. Drugi opet kau: Kad ovdje ne bi bilo fratara, sav ovaj narod koji je sada latinski, bio bi grki. To je glavni razlog progona koje podnosimo i gubitaka koje imamo.

Fratri su ujaci
Ujak je u Bosni i Hercegovini sinonim za fratra, sveenika. Naime, jo od 1463. godine, kada su Turci osvojili dananju BiH imali su za cilj unititi i cijelo kranstvo. Budui da su franjevci u to vrijeme jedino pastoralno djelovali kod katolikog stanovnitva, bili su najvei trn u oku Turcima. Pri njihovu obilasku svojih vjernika, da izbjegnu nasilne Turke, fratri su bili prisiljeni izvan samostana nositi narodno odijelo. Budui da su Turci najvei broj crkvenih objekata sruili,

54

reportaa
reportaa
Crkvica svetog Ive

Ivo Tubanovi

fratri su morali drati mise u kuama vjernika. Turci su iznenada upadali u katolike kue i esto bi u njima vidjeli nepoznatog ovjeka. Ukuani bi fratra predstavljali kao eninog, odnosno majinog brata zbog jednostavnog razloga to su ene najee dolazile iz nekih drugih sela i krajeva pa je to objanjavalo njegovu nazonost. Stoga su Turci esto pokuavali i od djece saznati bilo kakvu informaciju, samim tim i tko je taj nepoznati ovjek u njihovoj kui. No, roditelji su djecu nauili da uvijek govore da im je to ujak. Zato i dandanas narod u Bosni fratre naziva ujacima. Naime, ujak je u krugu obitelji jedan od omiljenijih lanova te je ovaj naziv za fratra dobro prihvaen. Franjevci su bili prvi koji su se vratili i u jajaki kraj i nakon ovoga, posljednjeg rata. Zahvaljujui upravo njima na podruju Jajca danas ivi oko devet tisua Hrvata, to ini neto manje od ezdeset posto ukupnog

broja katolika u odnosu na prijeratno stanje. Sredinom 2007. godine jajaki su fratri pokrenuli mjesenik pod nazivom VJESNIK franjevakog samostana sv. Luke. Taj samostan obuhvaa Dobretie, Jajce, Kotor Varo, Podmilaje i Sokoline. Jajaki je kraj dao veliki broj sveenika ne samo u povijesti, kada je bilo najtee, ve i danas, kada su sveenici jamstvo opstanka hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Oni su sada veinom na slubi u BiH, ali i u Hrvatskoj i katolikim misijama diljem svijeta. Jo je jedna zanimljivost iz turskog vremena karakteristina za katolike u BiH, osobito za Srednju Bosnu. Tetovaa! Sauvala se do dananjih dana, uglavnom kod starijih ena. Ona je sluila za oznaku vjere i preventivnu zatitu od prijelaza na islam, odnosno bila je neizbrisiv simbol katolicizma. Tetovaa se nalazi na rukama i sastoji se od mnotva malih kriia.

Kontinentalni Dubrovnik
Velianstveni i vie od dvadeset metara visoki vodopad zatitni je znak ovoga stoljetnog grada. Nalazi se u samom sreditu, na rijeci Plivi, neposredno ispod zidina kraljevskoga grada. Nekada su njegove vode izravno padale u rijeku Vrbas, no zbog erozije i nepovoljnih hidrolokih uvjeta voda sada pada nekoliko metara od rijenog korita rijeke Vrbas. U blizini grada nalaze se stare vodenice i prekrasna jezera na rijeci Plivi. Vrijedni uvar boga-

te prolosti toga grada jest franjevaki samostan sv. Luke u Jajcu osnovan 1885. godine. Bogat je antikim, starokranskim i srednjovjekovnim arheolokim spomenicima. Takoer, taj je grad poznat i po franjevakoj samostanskoj Crkvi sv. Marije iz 12. ili 13. stoljea te po tornju sv. Luke iz sredine 15. stoljea. Jedan od poznatijih Jajana jest Nikola op. Ubraja se meu najprevoenije hrvatske pisce. Njemu u ast Jajani svake godine prireuju posebnu obljetnicu opovi dani na Plivi. Svakako treba istaknuti jo jednog Jajanina i najstarijeg poznatog slikara iz BiH, Martina Petkovia, roenog u 15. stoljeu, za kojega se zna da je slikao po Dubrovniku i Splitu. Zbog spomenutih prirodnih i kulturnih ljepota, te velikoga broja turista, ovaj je grad do samog rata slovio za kontinentalni Dubrovnik. Potkraj studenoga 2007. godine u sjeditu UNESCO-a u Parizu bila je postavljena izloba spomenikog blaga grada Jajca pod nazivom Jajce - kraljevski grad kako bi se njegovo ue sredite odnosno muzej pod vedrim nebom, sa 22 nacionalna spomenika, ukljuilo na listu svjetske batine UNESCO-a. Iako je inicijativa za upis Jajca na listu svjetske batine UNESCO-a pokrenuta jo 1979. godine, ona je ponovno oivjela 2005. godine zahvaljujui ponajprije povjesniaru i sinu ovoga grada, sveuilinom profesoru Dubravku Lovrenoviu. Jajani vjeruju kako e se njihovo graditeljsko naslijee nai

reportaa
reportaa

55

na prestinoj UNESCO-voj listi. Ovakav privilegij u BiH ima jo samo stara gradska jezgra Mostara i Stari most.

Znamenito Svetite sv. Ive


Jedna od najveih znamenitosti cijeloga jajakog kraja jest Svetite sv. Ive u Podmilaju. Crkva je sagraena u 15. stoljeu, a jedina je od kamena graena katolika crkva u BiH koju Turci nikada nisu sruili i u kojoj su se katolici sakupljali itavo vrijeme turske vladavine. Meutim, u zadnjem ratu, za vrijeme okupacije, do temelja je sruena. U poslijeratnom razdoblju napravljena je zavjetna crkvica, u onom obliku kakva je bila u vrijeme njezine izgradnje prije vie stotina godina. U tijeku je izgradnja novoga svetita. I danas se u narodu pria kako je Crkva sv. Ive prela nou s lijeve na desnu stranu Vrbasa zbog toga to su Turci u njoj drali koze. Ova narodna predaja nalazi se u zapisima Franjevake provincije Bosne Srebrene od 1864., a o toj je legendi izvijeten i sam papa. Deseci tisua hodoasnika, iz svih krajeva BiH, Hrvatske i zapadnih zemalja, svake godine 24. lipnja dolaze se moliti sv. Ivi. Velik broj njih

dolazi pjeice iz vrlo udaljenih mjesta (Kotor Varo, Busovaa, Kiseljak i dr.). Budui da se nalazi na magistralnoj cesti Jajce-Banja Luka, njezinu velianstvenost uoi svaki prolaznik te se mnogi zaustavljaju i zahvaljuju sv. Ivi na sretnom putovanju. O Svetitu sv. Ive pie 1884. godine povjesniar i kroniar fra Anto Kneevi: Crkva je na najviem glasu i kao udotvorna priznata, i proglaena je od cijelog puanstva bosanskog brez razlike vjere. Osobito na Ivandan tude se kupe Turci, i Turkinje; Krstjani i Krstjanke u tolikom mnotvu, kako nigdje u Bosni. Sviet strue kamenje crkveno, i nosi ga za liek. Svaka daica, svaki kameni potuje se kao kakav sveti ostatak. Hodoae u Podmilaje stvaralo je tijekom povijesti obiteljska prijateljstva, a hodoasnici koji su uglavnom pjeice dolazili, upoznavali bi obitelji iz ovih krajeva i kod njih noivali. A opet, kad bi hodoasnici iz Jajca ili na hodoae u drugi kraj, imali su zagarantirano prenoite i objed nakon dugog pjeaenja. U svibnju 2003. graditeljska cjelina Crkve sv. Ive u Podmilaju proglaena je nacionalnim spomenikom BiH.

HRVATSKI RTVOSLOV ZA UPE JAJAKOG KRAJA


Hrvatski branitelj, politiki zatvorenik i veliki hrvatski domoljub Ivo Tubanovi zavrava s pisanjem hrvatskoga rtvoslova za katolike upe: Dobretie, Jajce, Koriane i Podmilaje u II. svjetskom i u Domovinskom ratu. Objavljivanje knjige s vie od tisuu pojedinano opisanih rtava i obiljem fotografskog materijala ovisit e prije svega o donatorima odnosno domoljubima koji budu potpomogli u realizaciji ovog velikog projekta te time pokazali da hrvatske rtve nisu i ne smiju biti zaboravljene. I.A.

56

reportaa
reportaa

Vidovice

Panorama crkvenog sredita 2003.

Kao primjer povratka i raanja novog ivota iz pepela, Vidovice pokazuju ljubav ovjeka prema svom domu, vjeri i korijenima

Fotograje su uzete iz monograje o upi Vidovice dr. sc. Marka Babia

PIE: Damir Dominkovi

am naziv sela dolazi od sveca i muenika sv. Vida. On je zatitnik upe, po njemu su crkve u Vidovicama nosile naziv i kult svetog Vida, koji je stoljeima tovan u narodu. Iz monograje o upi Vidovice, koju je napisao dr. sc. Marko Babi prigodom 150. obljetnice upe i obnove kolstva u Vidovicama (1853.-2003.) dolazimo do saznanja da su crkva i kult sv. Vida u Vidovicama nedvojbeno nastali na antikom supstratu, a poznati su brojni primjeri da su upravo na antikom
Panorama crkvenog sredita 1991.

supstratu, na antikim nekropolama, naseljima i rimskim vilama nastala ranokranska i srednjovjekovna kultna mjesta kranskih svetaca, uz koja su takoer nastala i srednjovjekovna groblja. Uz antiku nekropolu u Vidovicama, nastalo je srednjovjekovno groblje (antiquum coemeterium), tj. oko stare Crkve sv. Vida nalazilo se i srednjovjekovno groblje. Arheoloka istraivanja dr. sc. Marka Babia na podruju Vidovica dokazuju naseljenost ovog prostora - ostava iz kasnog bronanog doba - izmeu 1300. i 1200. g. prije Krista i ostava rimskog bronanog novca iz IV. stoljea iz

koje se sauvalo 2.528 novia. Postojanje upe Vidovice see jo prije dolaska Turaka na prostor Bosne i Hercegovine, a moe se podijeliti na sljedea razdoblja: a) samostalno razdoblje od pamtivijeka; b) razdoblje od ugasnua do obnove upe (od 1536. do 1683. godine, od bekih ratova do Poarevakog mira 1683-1718-1739), u sastavu upe Bijela (1675-1780), u sastavu upe Tolisa (17841853); c) obnova drevne upe i uspostava samostalne kapelanije 1853. godine. (iz monograje upe Vidovice). Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine Vidovice su imale 2.260 stanov-

Crkva nakon srpskog razaranja 1992.

nika. Veina stanovnika bavila se poljoprivrednim djelatnostima to je karakteristika ravniarskih krajeva kao to je Bosanska Posavina. ovjek ovih krajeva je stoljeima obraivao zemlju i od nje ivio. U duhu zajednitva i vjere ljudi su odrastali, ivjeli i umirali u Vidovicama. Svojim mukotrpnim radom i vremenima koja su nosila glad, neimatinu i poplave na podruju Vidovica, Vidovljani su odgajali i othranjivali svoje obitelji. Vjera i domovina su uvijek bili prisutni u ivotu svakog Vidovljanina. O vjerskom ivotu u Vidovicama svjedoi i sljedee - da su Vidovice dale 46 sveenika i redovnika, od toga jednog biskupa Iliju Janjia kotorskog biskupa te 51 redovnicu, od kojih je vano izdvojiti s. Lierku Kneevi krsnim imenom Manda (Magdalena) koja je utemeljiteljica nove hrvatske redovnike zajednice Ancillae Christi - Sluavke Kristove. Iz duhovnog ivota upe vano je izdvojiti hodoaa vjernika u Tolisu na blagdan Velike Gospe (u porau 1945. godine - zabranjena hodoaa), Brko - proslava Srca Isusova (hodoastilo se do II. svjetskog rata), a posebno treba istaknuti hodoae u Tramonicu, gdje se hodoastilo od 1926. do 1992. godine za blagdan Gospe od Anela. Osim navedenih hodoaa vano je izdvojiti i odlazak na druga hodoasnika marijanska svetita: Kondilo, Olovo, Marija Bistrica, Aljma, Rim i sl. Meu vanije crkvene dogaaje svrstavamo i Euharistijski kongres u Vidovicama 1938. godine.

reportaa
reportaa

57

Ratne strahote haraju krajem


U turbulentnim vremenima ranih devedesetih i napadom srbo-etnikih snaga na Bosansku Posavinu, ni Vidovi-

ce nisu ostale poteene nedjela, genocida, kulturocida i sl. to nam je politika i velikosrpska agresija nametnula. Agonija Vidovica poinje 17. travnja 1992. kad civili naputaju selo i sav imutak to su desetljeima gradili i stjecali. U obrani naselja 29. travnja 1992. godine padaju i prve rtve. Vidovaka obrana nije se mogla oduprijeti bolje naoruanoj srpskoj vojsci i 1. svibnja. 1992. padaju Vidovice. Zauzimanjem Vidovica Srbi su masakrirali sve koje su pronali (pouzdano utvreno 17 rtava genocida, ostale rtve, njih 21 iz Vidovica, 5 iz Jenjia i 17 iz Kopanica je umrlo ili na bojinici ili u bolnicama), a kue gospodarstvene zgrade i crkve su poruene. Ni pad Vidovica, stoljetnog hrvatskog naselja na prostorima Bosanske Posavine, nije dao mira srpskoj vojsci i politici tako da se njihova konana mrnja i neracionalnost ostvaruju time da su mu dali ime Vukovo. Meutim, te iste godi-

Ista crkva poslje srpske okupacije 1992.

ne u listopadu Vidovice bivaju osloboene i vraene, tako ostadoe Vidovice, a ne postadoe Vukovo. Osim genocida, kulturocida i ekocida Vidovice nisu poteene ni urbocida. Zapaljeno je i razoreno 650 obiteljskih kua i gospodarstvenih zgrada, razorene su dvije crkve sv. Vida - stara i nova, dom kulture i kola su znatno oteene. Vidovice su bile veliko zgarite iz kojeg se ponovo poeo raati ivot. Povratak je bio teak i sporo se odvijao. Razlog tome su ruevine koje je trebalo raistiti i stvoriti uvjete za ivot. U stvaranju uvjeta za normalan ivot velika zapreka je bila gotovo svakodnevna izloenost granatiranju mjesta. elja za povratkom iz dana u dan je bila sve vea i vea. Tako se 1994. godine u Vidovice vratilo i ivjelo 130 osoba, da bi danas stalni broj stanovnika iznosio 878. Da Vidovljani nisu izgubili svoju tradiciju i stare obiaje svjedoi i to da je u Vidovicama obnovljena i radi osnovna kola, KUD-Vidovice je ponovo aktivan, a Vidovljani ponovo hodoaste u Tramonicu. Duh solidarnosti i meusobne pomoi nikada nije nedostajao tako da danas postoji udruga Vidovljani studentima koja pomae i prikuplja novana sredstva za pomo studentima - stipendira sedam studenata. Pomo najpotrebnijima i socijalno ugroenima unutar upe prua i daje pomo humanitarna udruga Samarita. Ovakvim primjerom zajednitva i solidarnosti Vidovice ponovo ive i svoju povijesnu postojanost na ovim prostorima svakodnevno svjedoe.

58

istog srca
istog srca
Jozena Krajnovi Dautbegovi

ivot s perom
PRIPREMILA: Ivana Kolovrat

U ovom broju predstavljamo Vam pjesnikinju i knjievnicu, koja pie metazikim jezikom ljubavi, osjeaja, neizgovorenih misli podjednako kao i faktom i snanom naracijom te ostavlja neizbrisiv materijalan trag u knjievnoj batini kraja jednog i poetka novog tisuljea
PJESMA PERAA GRADSKIH IZLOGA
Moj poznanik pera gradskih izloga tvrdi kako niega pod kapom nebeskom nije eljan Kad prije doruka perem izlog prodavaonice Kra bombona pria on u ustima stalno imam sladak okus pa ne mogu ni jesti toliko sam iznutra bljutav Od pogleda na izlog pun voa zbog brda narani i jabuka itav me dan mui garavica Kad perem izloge s mukim odijelima ja se namjerno namjestim na ljestvama pa mjerkam nogavice duljinu rukava zagledam kakvo je kopanje i dok operem izlog ja se odijela nanosao Prodavaice me uglavnom uvijek vide sprijeda pa i one mene mjerkaju da oprosti malo nie od pojasa Nije da ne bi imao to pokazati ali mi vie nije do toga Moram priznati ponekad i uivam kad se jato mladih cura zbokori oko dobro opranog izloga za novu kolekciju proljee-ljeto a oko mene odjednom sve zamirie kao da sam u cvijetnjaku Znam ja to nije za moje godine nema brige Pravo da ti kaem perem te izloge katkad i s gaenjem kao prljavo posue ujutro poslije velikog slavlja Radim estito valja uvati posao tko bi mene ovako starog Nekad se i nasmijem kad etai udare glavom u staklo kao ptice pa se uvjerim da sam dobro oprao Ali sve i da imam novaca ne bih nita kupio toliko sam se nagledao da mi se ogadilo No ima jedan mali izlog na broju 42 koji perem s posebnom panjom ali mi uvijek ostane mutan Unutra je kao u lutkinoj kui izloena arena djeja odjea pa dok perem sve gledam bi li odgovaralo mome unuetu da mi se sin oenio prije nego je otiao A lijepo sam mu rekao kad je odlazio Jebena budalo zna li da u svim ratovima gine jedino sirotinja I svaki puta kad na to pomislim izlog se zamagli.

ZADNJA BOSANSKA ZIMA


Kamo god idem nosim je kao nasljednu bolest ostala mi je u kostima u kotanoj sri Zima mi je ljeti na Hvaru Koruli ili u Opatiji svejedno ona u meni traje beskrajno duboko se ukorijenila Tko zna u kojem dijelu mene lee svi njeni snjegovi koji su dok mene nije bilo kao u narodnim priama o ukletim predjelima padali sedam dugih godina i pretvorili se u ledenjake Od tada mi se godinja doba mijenjaju kao na lmu samo pred oima a u meni zima traje Sigurno sam u kostima kad sam odlazila ponijela zadnje bosanske snjegove bez svijesti da ih nosim zauvijek Kaem u kostima a tko zna gdje su se zavukli moda mi stanuju u sivoj modanoj masi pa se srue neoekivano taman kad se opustim na +30 C i uivam kao guter na suhozidu Iz ista mira osjetim odnekud pue vue me leden vjetar za rub haljine prepoznajem ga mirii na bosanske snjegove ali on mi za svaki sluaj mae palminim granama ispod nosa da me uvjeri Iako u pravilu ne jedem sladoled svaki put na dnu zdjelice s vonom salatom liicom dotaknem sleeno voe Moja me bosanska zima pronae usred ljeta na uskim ulicama primorskih gradova izvue se iz nekog podrumskog otvora ili iza tamnih oltara u romanikim crkvama Zbog nje jedino ja nosim vunene veste na ljetovanju a kad ulazim u more svaki put poelim navui arape Zbog nje mi ti kae kako si ledena daj da ti ugrijem ruke. Zagreb, 3. III. 1999.

CIPELE OD PRAVE ZMIJSKE KOE


Kako samo sja ta lijeva postavljena na istaknuto mjesto ispod malog reektora Kraljica je ostalim cipelama u izlogu Ispod nje pie Cipele od prave zmijske koe u svim veliinama To je vidljiva polovica prie Ali kako uhvatiti dvije iste zmije za lijevu i desnu cipelu i to ba u trenutku dok se svlae i dok im je nova kouljica

Zagreb, 4. III. 2003

DAN KAD JE SAMOSTAN S PLEHANA SELIO NA NEBESA

istog srca
istog srca

59

BIOGRAFSKI PODACI

Dan je bio blag kau oevici kad se bijeli oblak digao prema nebu Prvo se sav krini put ne svojom voljom vinuo k nebesima Na zaelju je Isus po obiaju sam nosio svoj kri Gospa je sa sedam alosti pokrila oi S ljiljanom u zubima sveti Anto je traio zaboravljenog iza tekih vrata krstionice mladog Boga Sveti Marko je odbio iseliti se On je patron a u svakom dogaaju moraju postojati svjedoci radi vjerodostojnosti prie Mozaik iza glavnog oltara na kom su milou autora prikazani utemeljitelji samostana razgradio se u tisue raznobojnih kamiaka Svaki je u eliji ponio svijest o tome ak i ako autor preivi nikad se nee nai za istim stolom na slici Kad je samostan s Plehana selio na nebesa ostavio je klecalo za one koji se na vrijeme pokaju u to je i mali Isus na leima svetog Ante duboko sumnjao Svi su se manji sveci distancirali od zemlje To je donekle bilo razumljivo jer su imali rezervnu domovinu Na kestenu ispred samostana ostala su oba zvona objeena Zadnje to je kleei vidio zatitnik samostana sveti Marko bilo je sunce kroz dim bijelo i tanko kao hostija. Zagreb, 1993.

Jozena Krajnovi Dautbegovi roena je 1948. u unjarima kraj Dervente u BiH. Gimnaziju i Pedagoku akademiju, hrvatski jezik i povijest, diplomirala je u Slavonskom Brodu. Do poetka rata 1992. ivjela je i radila u Doboju. Trinaest godina je bila nastavnik hrvatskog jezika i povijesti, u osnovnoj koli Ivan Goran Kovai, devet godina knjiniarka u Narodnoj biblioteci u Doboju. Usporedo s tim poslom bavila se knjievnim radom te bila urednica biblioteke Druga svjetlost i urednica asopisa za kulturu Znaenja. U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini izbjegla je u Hrvatsku, gdje i sada ivi. Zaposlena je u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu. Od 1996.do 2000. bila je urednica strunog muzeolokog asopisa Informatica Museologica. Redovito objavljuje tekstove s muzejskom tematikom u muzejskim asopisima. Po dolasku u Hrvatsku aktivno se ukljuuje u knjievni ivot i surauje u brojnim knjievnim asopisima i novinama, od kojih su neki: Republika, Forum, Most /The Bridge, Europski glasnik, Mogunosti, Nova Istra, Veernji list, Vijenac, Zarez, Knjievna republika, Sarajevske biljenice i dr., te na Hrvatskom radiju i televiziji. Pie poeziju i prozu. Zastupljena je u brojnim domaim i nekim inozemnim antologijama. Nagraivana za poeziju, a nekoliko puta zaredom nominirana je za nagradu Tin Ujevi, za najbolju knjigu poezije. Dobitnica je dviju nagrada Veernjeg lista: 1995. za kratku priu, i Ranko Marinkovi, 2001. godine. Pjesme su joj do sada prevoene na: engleski, francuski, njemaki, poljski, vedski, makedonski, slovenski i talijanski jezik. lan je Hrvatskog drutva pisaca i Hrvatskog P.E.N. centra i Drutva pisaca BiH.

OBJAVLJENA DJELA
Poezija: emerike, 1979., Uznesenje, 1985., Od Rima do Kapue, 1990., Ruak s Poncijem, 1994., Prizori s podnog mozaika, 1997., Boja televizija, 2001., Vrijeme vrtnih straila, 2004., Razliite ljubavi, 2004., Gdje mi je ono lice; Mala virtualna knjinica hrvatske ljubavne lirike 2008. Proza: ovjek koji je kupovao kuu, Prol, Zagreb, 2006. Antologije: Druga svjetlost, koautorica antologije dobojskog knjievnog kruga, Doboj,1984.

ZADNJA LJUBAV
Bilo je kao prvi dan poslije stvaranja svijeta prije pojave prvog pjeva prije ljudi prije nego to je izmiljen jezik Bila je samo nebeska rosa i svjetlo i bijel dan Nita jo nije dotaknulo predio nita jo nije imalo imena Bilo je kao prvi dan poslije stvaranja svijeta Sve je tek trebalo izmisliti.

ODJECI KRITIKE
eljka orak u Vijencu: - Od tekog lebdenja knjiga Jozene Dautbegovi sadri i neke od najteih i najpotresnijih ljubavnih pjesama novijeg hrvatskog pjesnitva neke od njih e moda stati uz bok pjesmi Vesne Parun Ti koja ima nevinije ruke. Mislim konkretno na pjesmu Moj prijatelj i demon. Sve to je Jozena Dautbegovi ispisala neobinom elegancijom, bez zloporabe pridjeva ili genitivnih usporedbi, napisano je naizgled govornim, a zapravo iznimno osobno i gotovo pravilno ritmiziranim reenicama, stihovima koji gotovo preferiraju stanovite sklopove i brojeve. Tonko Maroevi u Slobodnoj Dalmaciji:-I dok se mnogi nai suvremenici kite faktograjom i upravo ornamentalno slue naturalistikim detaljima, ova pjesnikinja kao da jednostavno ne moe bez prepoznatljivih elemenata zbilje i podataka koji vericiraju istinitost govorenjaudo poezije Jozene Dautbegovi je i u tome to sa skeptinim ili nihilistikim predznakom zapravo armira intenzitete autentinog bivanja.

sjajna i skliska od rose Dvije arene mlade zmije sline kao jaje jajetu dvije vrlo bliske sestre zmije istih navika koje se u istom grmlju istog trenutka presvlae u istovjetne are Onda ono to slijedi kasnije

Bol koju ni sestre zmije ni pjesma ne mogu podnijeti Ali udi me kako nisu izloili i torbicu. Zagreb, 18. VI. 1998.

60

portret sportaa
portret sportaa

Ivan Rakiti mlada zvijezd a

Unato gustom nogometnom rasporedu, Ivan Rakiti se rado odazvao na na poziv za intervjuom u asopisu Prsten. Kad proitate ove odgovore, Ivan Vas je sve pozvao da ga posjetite na stranicama www.ivanrakitic.com
RAZGOVARALA: Ivana Kolovrat

Ispriaj nam neto o svojim roditeljima i brai. to rade i kako ste doli u vicarsku? Moji roditelji su otili ivjeti i raditi u vicarsku, kako se kae, trbuhom za kruhom. Tati Luki sam pomogao otvoriti gipsersku rmu, mama Kata ima rentu. Brat Dejan radi kao menader, najvie za mene. Najmlaa je seka Nikol koja jo ide u kolu. Kako su se roditelji prilagodili ivotu u novoj sredini, to su radili? Na poetku jako teko, dok mi se tata nije pomalo snaao. Kasnije je bilo sve bolje, tako da nam je vicarska druga domovina. Vi ste se rodili u Rheinfeldenu. Kako je bilo odrastati u relativno stranoj sredini? Rheinfelden je jako mali grad. Mi smo ivjeli u Mhlinu, selu od 9 tisua stanovnika kraj Rheinfeldena. Poto sam tamo roen i odrastao meni je bilo sve super jer sam to

prvo upoznao. Kada si osjetio elju da zaigra nogomet? Jesu li treneri i okolina odmah prepoznali tvoj talent? Sa 4 godine sam poeo ii s tatom i bratom u klub. Oduvijek me neto vuklo nogometu i imao sam veliku elju postati nogometa. S godinama sam igrao sve bolje, odskako od drugih i, hvala Bogu, uspio. Koliko su tvoji roditelji pridonijeli tvom nogometnom uspjehu? Koliko su se morali odricati i ulagati u sport? Nevjerojatno puno! Bez njih to nikad ne bih mogao sam postii. esto nisu veerali da bi meni mogli kupiti kopake. Za sve to u im biti zahvalan cijeli ivot! Nikad im neu moi vratiti koliko su mi dali. Kako je tekao tvoj nogometni razvoj do sada? Koliko si klubova promijenio? Sa 4 godine sam poeo u FC Mhlin

Ryburgu, sa 8 godina sam preao u veliki Basel gdje sam postao profesionalac i igrao do 19 godine. Sad sam ovdje u Njemakoj u Schalkeu, gdje uvijek pada kia. U Baselu si igrao s Mladenom Petriem, a on te toplo preporuio HNS-u i obratio panju na tebe. U kakvim ste prijateljskim odnosima? On mi je u tom smislu mnogo pomogao i pratio me za to mu moram rei jedno veliko HVALA. Sad kada nismo vie tako blizu, ujemo se telefonom. Mladen e mi uvijek biti vaan u ivotu. U sezoni 2006/2007. dobio si nagradu za najboljeg mladog igraa lige u vicarskoj. Kako si se osjeao? To je nagrada za rad, trud i ljubav prema nogometu i zbog toga sam jako sretan. Trofej je u vitrini. Vrlo mlad postao si meunarodna zvijez-

d a hrvatske reprezentacije
BIOGRAFSKI PODACI O IGRAU
Ivan Rakiti roen je 10. oujka 1988. u Rheinfeldenu. Otac Luka je iz Sikirevaca kraj Slavonskog Broda, a majka iz epa. Trenutani klub u kojem igra je FC Schalke 04 na poziciji veznog igraa. U Schalke 04 doao je iz Basela, u kojem je odigrao samo jednu uspjenu sezonu, za odtetu od 5 milijuna eura. U hrvatskoj reprezentaciji je zaigrao prvi put protiv Estonije 8. rujna 2007. godine, a 4 dana poslije, u sljedeem nastupu protiv Andore za vatrene zabija i svoj prvi gol.

portret sportaa
portret sportaa
Koliko je trajao tvoj godinji odmor? Samo tri tjedna. Sezona je bila dosta naporna pa sam se htio opustiti i raditi ono to elim. S kim se jo dobro slae u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji? Sa svima. Najvie sam sa Klasniem, Runjom i Petriem. Koliko esto posjeuje majin rodni kraj epe? Koga tamo ima od rodbine? Najvie preko Boia tako da u najvjerojatnije i ove godine biti u epu sa svojima! Ima li kakav sportski plan za budunost? Zasad u planu imam samo igranje nogometa i da uivam u treningu svaki dan, a to e biti kasnije, vrijeme e sa sobom donijeti. Koga bi pozdravio ovim putem kroz asopis Prsten? Sve navijae hrvatske reprezentacije u Bosni. Hvala im to su uz mene. I naravno, najvie baku Anu u epu i sve komije u rodnom mjestu moje mame!

61

da. Tvoji odgovori i analize djeluju jako zrelo, a tek ti je 20 godina! Drago mi je to ljudi vide da se ne mijenjam pred kamerama. Sretan sam kad dobijem pismo ili neto drugo od navijaa. Zato sam i napravio svoju homepage www.ivanrakitic.com za sve navijae da mi budu blii. Kako si njegovao ljubav prema rodnom kraju u vicarskoj? Meni je vicarska druga domovina i volim tamo odlaziti u posjetu rodbini i prijateljima. Tko je vie elio da zaigra za hrvatsku reprezentaciju? Ti ili otac? I ja i otac! Ipak, to je u prvom redu bila moja elja, zato sam ovako i odluio! Pobio si racionalno sve vicarske argumente kojima su te htjeli zadrati za sebe: novac koji su uloili u tebe, roen si i ivi tamo...? Ali sam Hrvat! I elim igrati za svoju dravu i ljude! Kako si se osjeao dok si bio u aritu su-

koba dva nogometna saveza, hrvatskog i vicarskog? Bilo mi je teko, poto sam znao da u se jednog dana morati odluiti za jednu stranu, ali bilo mi je i drago da se toliko ljudi brine za mene. Jesu li ti vicarski navijai zamjerili igranje u hrvatskoj reprezentaciji? Naravno da jesu, bilo je mnogo prijetnji. Sad se sve smirilo. Bilo pa prolo. Koja je razlika igrati pred vicarskim navijaima, u Bundesligi u Schalkeu i pred hrvatskim navijaima? Sve je na svoj nain posebno, teko je objasniti to nekome tko nije dolje na terenu, ali najljepe je igrati za reprezentaciju. To je neopisivo lijep osjeaj, bori se za svoju dravu i navijai su iza tebe. udo! Koliko esto dolazi u Hrvatsku? Uvijek kad mogu odlazim u Hrvatsku ili u BiH kod svojih. Ovo ljeto si krstario po jadranskoj obali?

Za va cae bar
Pravi talijanski espresso za dobar dan.
www.capri.hr

62

kronologija dogaaja
kronologija dogaaja

Sastanci Upravnog odbora UBH Prsten u Osijeku i Zagrebu


PIE: Ivana Kolovrat

Dva najznaajnija dogaaja, koja emo u ovom broju posebno istaknuti na stranicama naeg asopisa, u radu upravnih tijela Udruge su sastanci Upravnog odbora odrani u Osijeku i Zagrebu. Specinost ovih dogaaja je bogatstvo i kvaliteta sadraja kojim je ispunjeno zajedniki provedeno vrijeme
jednica Upravnog odbora UBH Prsten odrana je 29. kolovoza 2008. u poslovno rekreacijskom centru Ovara u epinu kraj Osijeka. Sjednicu su uveliali osjeki gradonaelnik Gordan Matkovi i osjeko-baranjski upan Kreimir Bubalo koji su se i obratili okupljenim lanovima Udruge Prsten pozdravivi njihov rad na stvaranju opeg dobra i istaknuvi da e Grad Osijek i Poglavarstvo grada biti partner Udruge u realizaciji plemenitih akcija. Na poetku sastanka tajnik Udruge Drago Kisi izvijestio je prisutne lanove o aktivnostima provedenim u suradnji s udrugom Feniks oko prijavljivanja 12.384 nova glasaa za lokalne izbore koji su odrani 5. listopada 2008., od toga je SIP, iz nepoznatih razloga, odbio 2020 osoba s popisa. Dr. Pejo Samardi, predsjednik podrunice UBH Prsten u Slavonskom Brodu podnio je izvjetaj o radu i buduim

kronologija dogaaja
kronologija dogaaja
u prostorijama koje joj je dodijelio Grad Zagreb, a trgovako drutvo ostaje na adresi Ivana Luia 2A/XX. Najsveaniji trenutak sastanka bio je usvajanje prijedloga o spajanju sredstava Zaklade Prsten i Zaklade Partner banke. Od sada e godinu dana ime zaklade glasiti Zaklada Prsten Partner. Gospodin Marjan Biki, lan Predsjednitva zaduen za lanstvo izvijestio je prisutne da Udruga broji tisuu pravnih i zikih lanova te da su mnoga kulturna drutva i bliske udruge izrazile elju da se ulane u Udrugu kao pravne osobe. Cilj proirenja koji je Udruga zacrtala je da u svakoj upaniji osnuje podrunicu i dalje ogranke. Predsjednitvo e odrediti mentore koji e suraivati i usklaivati rad podrunica sa sredinjicom. I ovog puta, ve tradicionalno, prisustvovali su brojni uvaeni gosti. Gospoda Tomislav Matoevi, lan udruge Borovica i Marko Rado iz udruge Naa batina predstavili su svoje udruge i izrazili elju za pridruivanjem i suradnjom. U drugom dijelu sjednice odrana su dva kratka predavanja. Psiholog i psihoterapeut Mijo Mari odrao je predavanje na temu Stres, tipovi linosti i pregovaranje, a odmah zatim i prezentacija tvrtke Geofoto. Potom je uslijedio domjenak u restoranu Argenta.

63

dogaajima. Predstavljena je lokalna tribina u Slavonskom Brodu koja se odrala 8. rujna 2008. na temu karitativnog rada i povratka Hrvata u BiH kojoj je nazoio i banjaluki biskup Franjo Komarica gdje je predsjednik Udruge dr. sc. Zvonko Biljecki uruio donatorski ek od 100.000 kn za obnovu Crkve sv. Ante Padovanskog u Petrievcu. Izmeu ostalog, jo se razgovaralo o raspisivanju natjeaja za dodjelu 70-ak stipendija za nadolazeu godinu, organizaciji humanitarnog koncerta Prsten za budunost te spajanju Zaklade Prsten s Obrazovnom zakladom Partner banke, ime bi se znaajno poveala sredstva za dodjelu veeg broja stipendija. Pred kraj slubenog dijela sjednice Pavo Zubak predao je Poslovnik o radu Nadzornog i Upravnog odbora Prsten grupe d.o.o. predsjedniku Udruge Zvonku Biljeckom i predsjedniku Nadzornog odbora Prsten grupe Marku Pipuniu. Predsjednik dr. sc. Zvonko Biljecki izvijestio je prisutne o posjetu Banjalukoj biskupiji i sastanku s biskupom Franjom Komaricom kojem je prisustvovao i predsjednik

njemake savezne pokrajine Donje Saksonije dr. Christian Wul, koji je pozvao Udrugu da krajem listopada posjeti Saksoniju. Povezivanje na ovako visokom nivou ocijenjeno je iznimno vanim za Udrugu. Nakon sjednice uprilieno je predstavljanje kroz predavanje Brune Iljkia, vlasnika tvrtke Megakop. Potom je uslijedio domjenak i druenje uz razgovor. Oputajuem momentu pridonijeli su i skladni glasovi enskog vokalnog sastava Druge, ne kao druge po redu iza prvih, ve skraeno od drugarice.

Dva mjeseca poslije


U ponedjeljak, 27. listopada 2008. u 16 sati, u dvorani Beethoven hotela Antunovi odrana je 33. sjednica Upravnog odbora na kojoj je rezimiran jedan od najznaajnijih dogaaja u organizaciji Udruge u 2008. godini - humanitarni koncert Prsten za budunost. Odlueno je da se adresama razdvoje institucije Udruge i Trgovakog drutva Prsten grupe, zbog razliitog karaktera djelovanja. Udruga e ubudue djelovati na adresi Vukovarska 92

Za va ured
Pravi talijanski espresso za dobar dan.
www.capri.hr

64

kronologija dogaaja
kronologija dogaaja
11. srpnja 2008. - Sjednica Upravnog i Nadzornog odbora podrunice Rijeka - UBH Prsten. - Godinja skuptina podrunice Mali Loinj UBH Prsten. donatorski ek od 100.000 kuna banjalukom biskupu dr. Franji Komarici za obnovu poruene upne i samostanske crkve Sv. Antuna Padovanskog na Petrievcu. Zaklade Prsten u organizaciji Foruma mladih. 19. listopada 2008. Humanitarni koncert Prsten za budunost u KD Vatroslava Lisinskog, Zagreb. 13. srpnja 2008. U organizaciji Foruma mladih - UBH Prsten putovanje u BiH na rafting na Uni. 21. srpnja 2008. 3. sastanak Predsjednitva UO UBH Prsten u prostorijama tvrtke Klesarstvo Stipe Luci, Sveta Nedjelja. 15. kolovoza 2008. Pod pokroviteljstvom UBH Prsten i naelnika opine Nova Raa tradicionalno je obiljeen blagdan Velike Gospe. 27. kolovoza 2008. Predstavnici UBH Prsten u posjetu Banjalukoj biskupiji i na sastanku s biskupom Franjom Komaricom te predsjednikom njemake savezne pokrajine Donje Saksonije dr. Christianom Wulom. 29. kolovoza 2008. 4. sastanak Predsjednitva UO UBH Prsten i 32. sjednica Upravnog odbora UBH Prsten u Poslovno-rekreacijskom centru Ovara u epinu, Osijek. - U suradnji s udrugom Feniks UBH Prsten prijavila je 12.384 glasaa, meutim SIP je osporio pravo glasa za 2020 osoba s popisa. - Ambicija Udruge za osnivanjem novih podrnica, koje e odgovorno pristupati akcijama Udruge u koordinaciji sa sredinjicom u Zagrebu. - Javni istup u medijima mora biti kontroliran, u koordinaciji i s konzultacijom s predsjednikom i potpredsjednikom Udruge, a nakon donoenja Pravilnika, u suglasnosti s istim. - Sve donatorske akcije moraju ii preko Sredinjice u Zagrebu i u suglasnosti s istom. - Prije nego se postane punopravnim lanom Udruge Prsten, osim ispunjavanja pristupnice i uplate lanarine, osoba mora biti odobrena i od strane Upravnog odbora Udruge. - Donijet je Poslovnik o radu Nadzornog odbora i uprave Prsten grupe d.o.o. - Obraanje Gordana Matkovia, osjekog gradonaelnika i osjeko-baranjskog upana Kreimira Bubala. - Tajna drutva bio je naziv predavanja mr. sci. Vjekoslava Jelea, dr. med., potpredsjednika Udruge Prsten. - Prezentacija tvrtke ito d.o.o. 8. rujna 2008. Poloaj Hrvata u BiH (entitet RS) bila je tema Okruglog stola koji je u organizaciji UBH Prsten odran na blagdan Male Gospe u rekreativnom centru Migalovci kod Slavonskog Broda. Tom prigodom predsjednik Udruge dr. sc. Zvonko Biljecki uruio je 11. rujna 2008. - Sjednica Upravnog i Nadzornog odbora podrunice Rijeka - UBH Prsten - Radni sastanak predstavnika Udruge Prsten s dopredsjednikom Republike Srpske Davorom ordaem. 19. rujna 2008. Gospodarski forum u Vrhbosanskoj katolikoj bogosloviji u Sarajevu. 22. rujna 2008. 5. sastanak Predsjednitva UO UBH Prsten u Hotelu Antunovi Zagreb. 26. rujna 2008. Sastanak Upravnog odbora Zaklade Prsten i odluka o objavi natjeaja za dodjelu 30 stipendija za kolsku/akademsku 2008./2009. godinu. 27. rujna 2008. Sastanak gospodarskog dijela podrunice Mali Loinj - UBH Prsten. 3. listopada 2008. Domjenak dobrodolice studentima u Zagrebu u organizaciji Foruma mladih. 5. listopada 2008. Lokalni izbori u BiH. 9. listopada 2008. Sjednica Upravnog odbora podrunice Slavonski brod - UBH Prsten. 11. listopada 2008. Seminar Javnog govornitva za stipendiste Zaklade Prsten u organizaciji Foruma mladih. 16. listopada 2008. Sjednica Upravnog i Nadzornog odbora podrunice Rijeka - UBH Prsten. 18. listopada 2008. Seminar Javnog govornitva za stipendiste 27. listopada 2008. 6. sastanak Predsjednitva UO UBH Prsten i 33. sjednica Upravnog odbora UBH Prsten u dvorani Beethoven hotela Antunovi Zagreb. - Osvrt na uspjeno odran humanitarni koncert Prsten za budunost; - Zaklada Prsten; - Zdruivanje sredstava Zaklade Prsten s Obrazovnom zakladom Partner banke; - Organizacija rada sa lanstvom i rada podrunica; - Predstavljanje rada udruga Borovica i Naa batina; - Stres, tipovi linosti i pregovaranje bio je naziv predavanja psihologa i psihoterapeuta Mije Maria, ravnatelja Zaklade Prsten; - Prezentacija tvrtke Geofoto d.o.o.; - Odaziv zamjenika gradonaelnika Grada Zagreba Ive Jeluia, lana Udruge Prsten, na domjenak u restoranu Argante nakon sjednice. 6. studenoga 2008. Sastanak Izdavakog vijea asopisa Prsten i pripreme za 5. broj, kojeg drite u rukama. 10. studenoga 2008. Na sjednici Zaklade Prsten utvreni su rezultati natjeaja. 14. studenoga 2008. Prezentacija Foruma mladih u Slavonskom Brodu i Veer upoznavanja u dvorani Hotela Zovko. 15. studenoga 2008. Prezentacija Foruma mladih u BiH, Oraje. 15. studenoga 2008. Prezentacija Foruma mladih u Osijeku i Veer upoznavanja u dvorani tvrtke ito d.o.o. 16. studenoga 2008. Forum mladih u BiH, Modran. 21. studenoga 2008. 7. sastanak Predsjednitva UO UBH Prsten u Hotelu Antunovi Zagreb. 24. studenoga 2008. Godinja skuptina podrunice Rijeka - UBH Prsten. 27. studenoga 2008. Sastanak Nadzornog odbora i uprave trgovakog drutva Prsten grupa d.o.o. 1. prosinca 2008. 8. sastanak Predsjednitva i 34. sjednica Upravnog odbora Udruge Prsten. 6. prosinca 2008. Tradicionalna Veer lanova i prijatelja Udruge Prsten i dodjela stipendija.

pisma itatelja
pisma itatelja
Vaa pitanja, kritike, prijedloge i pohvale aljite nam na e-mail adresu: prsten@udruga-prsten.hr ili na broj telefona 00385 1 639 6619
pokazateljima - broj zaposlenih i bruto prihod) - Interna burza radnih mjesta, dodavanje i pregledavanje - Mogunosti objave ivotopisa u svrhu zaposlenja. Na kraju da sumiram. Sustav se konstantno razvija. Upravo na ovakav nain, Vaim pitanjima, naim prijedlozima i idejama, trudimo se stranicu razvijati i maksimalno je prilagoditi korisniku. Trenutano je aktivna druga verzija sustava, trea je u izradi. Naglasak bih dao na AKTIVNO koritenje i posjeivanje stranice, jer njena najvea vrijednost je u sadraju informacija koji e se distribuirati kroz Internet. to je to Forum mladih? Molim Vas da mi napiete vie o Forumu jer mi je to jako zanimljivo budui da imam 19 godina. Jesu li u Forumu Vai stipendisti? Od kada postojite i kako ste organizirani? Kako bih mogao postati lan Foruma mladih? Darko iz Gradaca Pretraivajui po Internetu informacije koje me zanimaju o BiH naiao sam i na Vau stranicu. Htio bih bolje prouiti gospodarske stranice. Moete li mi dati kratke upute to se na njima moe pronai i na koji nain ih mogu koristiti. Pozdrav lanovima Udruge, estitam na trudu i radu koji ulaete. Pratim Vas na Internetu. Marko iz epa Potovani, Slubena stranica Udruge Prsten www.udruga-prsten.hr je moderna i interaktivna WEB aplikacija, iji je cilj uvoenje novih naina razmjene informacija izmeu lanova i ire javnosti. Kao takva, sastoji se od dva dijela: - Informativni - Gospodarski Informativni dio je javni, gdje se mogu nai informacije o Udruzi Prsten, preuzeti statut, proitati o oblicima organizacijskog djelovanja Udruge Prsten. Takoer stranica je bogata informacijama o radu, aktivnostima, dogaanjima, slikama s dogaaja, vijestima, a na stranicama se nalaze i svi brojevi asopisa Prsten koji upravo drite u rukama. Gospodarskom dijelu mogu pristupiti iskljuivo punopravni lanovi UBH Prsten koji prou proces registracije na stranicama UBH Prsten, podmire obaveze prema Udruzi, te budu odobreni sa strane administratora sustava. Gospodarski dio ima nekoliko kljunih funkcija: - Upis pravnih i zikih osoba putem elektronske prijavnice (proces registracije) - Pretraivanje registra lanova Udruge po vie kriterija (nazivu, djelatnosti, imenu, prezimenu, gospodarskim socijalnih, kulturnih i gospodarskih projekata. Od prvog sastanka do dananjeg dana nalazimo se u dosta izmijenjenom sastavu jer se s vremenom pokazala volja za radom mladih ljudi. Kako je i Forum mladih poeo rasti, osnovali smo privremeno vodstvo, na rok do 31. 6. 2009. godine, kada bismo odrali Izbornu skuptinu. Neki od projekata koje smo osmislili i proveli od osnutka do danas su: I. predstavljanje u King ICT-u, Team building - rafting na Uni, seminar Javnog govornitva za stipendiste Zaklade Prsten, Party dobrodolice u Bakagi, Forum mladih u Slavonskom Brodu i Osijeku, druenje s mladima iz Oraja te sudjelovali u provedbi humanitarnog koncerta Prsten za budunost. Znai osim zabave i upoznavanja, dajemo naglasak na obrazovanje i povezivanje naih lanova. Rezultat naeg rada prepoznat je sa strane vodstva Udruge, te smo pozvani da s dva lana uemo u Upravni odbor. Trenutno Forum mladih u Zagrebu broji oko 250 lanova, a nedavno smo pokrenuli Forume mladih u Slavonskom Brodu i Osijeku. U Forumu mladih nalaze se i stipendisti koji ele aktivno sudjelovati u radu. Nakon to prostor, koji je Udruga velikoduno dobila na koritenje od Grada Zagreba, bude ureen, druenja e postati jo ea i u veem broju, a samim time e se poveati mogunosti i koliina provedenih projekata. lanom Foruma mladih postajete normalnim postupkom ulanjenja putem elektronske prijavnice na www.udrugaprsten.hr, plaanjem simboline lanarine u iznosu od 50,00 kn na godinjoj razini, provjerom sa strane administratora, a zadnji korak je slanje e-maila da elite biti dio Foruma mladih na slubeni e-mail Foruma mladih ubh.mladi@gmail.com.

65

Potovani, Forum mladih je dio UBH Prsten koji okuplja mlade i bavi se mladima u Prstenu. Kako se Udruga razvijala, dolo je do trenutka kada su mladi ljudi, aktivni lanovi UBH Prsten, pokrenuli ideju Forum mladih. Prvi radni sastanak odran je 6. svibnja ove godine, nakon ega je uslijedio niz sastanaka, pisanje i predlaganje projekata, ureivanje i ispravljanje da bi se dolo do konkretnog prijedloga projekta koji je iao na Upravni odbor UBH Prsten na odobrenje. Cilj Foruma mladih slijedi cilj UBH Prsten: objediniti snage, potencijale, ideje, dobru volju, rad i organizacijske sposobnosti u svrhu razvijanja i realiziranja humanitarnih,

GIBANICA

Sastojci za 4-5 osoba: 1/2 kg oienih pica od bundeve 1/2 kg eera 1kg peninog glatkog brana PRIPREMA SMJESE ZA PRELJEV: Oiene pice se prvo malo prosue u rerni da se lake samelju. Samljevene pice se stave kuhati u oko 4 litre hladne vode. Dok voda ne prokuha, treba stalno polagano mijeati da se pice ne bi zalijepile za dno. Kad smjesa prokuha, treba je drati da stalno kuha na laganoj vatri i povremeno nadolijevati toplu vodu. pice se kuhaju na laganoj vatri i povremeno lagano mijeaju sve dok ne puste ulje. Da bi pice bile kuhane tj. da bi pustile ulje potrebno je oko 6 sati laganog kuhanja. Dvadesetak minuta prije skidanja s vatre, dodaje se eer (a moe i med). Koliinu eera dodati ovisno o elji, to bi znailo izmeu pola kg pa do jednog kg. Na kraju bi u posudi trebalo ostati oko 3 litre smjese za prelijevanje. PRIPREMA KORA: Uzeti pola litre vode i pomalo dodavati potrebnu koliinu brana (to moe biti i manje od 1 kg). Dobiveno tijesto ostaviti da odstoji 15-ak minuta. Nakon toga se tijesto razvue u 2 tanka (ali ne pretanka) lista veliine stola. Kore se sijeku na kvadrate veliine otprilike 10x10cm, ali pravilnost nije bitna. Nakon toga, kore se peku na plati poreta. Bitno je dobro ispei kore, jer ako kore ne budu skroz suhe nee moi poslije upiti preljev. Kore mogu malo i zagorjeti to je ak i poeljno jer je aroma kolaa mnogo bolja, ali treba paziti da ne izgore. Kad su kore peene i smjesa skuhana, u tepsiju se nalije malo smjese da prekrije dno i onda se naslae jedan red kora (na nain da se kore preklapaju) nakon toga se kore preliju smjesom pa opet red kora i sve tako dok se sve ne poslae (zadnja opet ide smjesa). Nakon to je gibanica sloena, stavi se u rernu da se malo zapee i da bi se sastavile smjesa i kora. Gibanica se ne pee na prevelikim temperaturama - dovoljno je 15-ak minuta na oko 150 stupnjeva. Gibanica se posluuje uglavnom hladna na Badnji dan kao desert nakon tradicionalne obiteljske veere. Anica Arai, selo Gornja Moila, opina Bosanski Brod

Capri d.o.o.
Trg bana J. Jelaia 15 10000 Zagreb tel: 01/4558-522 e-mail: capri@zg.t-com.hr www.capri.hr

Pristupnicu molimo poaljite: Uredovnica: Ivana Luia 20/XX, 10000 Zagreb Fax: +385 1 6396 615 E-mail: prsten@udruga-prsten.hr

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Kontakt: +385 1 6396 618, +385 1 6396 619 Sjedite: Marina Dria 6/III, Zagreb

Godinju lanarinu za fizike osobe u iznosu od 50,00 kn molimo uplatiti na iro-raun: 2390001-1100328241, Hrvatska potanska banka. Pod poziv na broj obavezno upiite datum roenja i Vae cijenjeno ime i prezime.

Leitner+Leitner
Drutvo Leitner + Leitner zastupljeno je u Republici Hrvatskoj od srpnja 2006. godine. Drutvo zapoljava 28 djelatnika koji raspolau dugogodinjim poslovnim iskustvom i izvrsno se slue njemakim i/ili engleskim jezikom. Nai klijenti su poduzea iz razliitih podruja proizvodnje, trgovine kao i uslunog sektora a u velikoj veini to su tvrtke sa vlasnikim udjelima u inozemstvu, odnosno podrunice i tvrtke kerke inozemnih poduzea u Republici Hrvatskoj. U skladu s tim tvrtka Leitner + Leitner posebno je specijalizirana na meunarodno porezno pravo i reviziju na osnovi iskustva koju su djelatnici Leitner+Leitner grupe stekli u zemljama zapadne Europe posebno Njemake i Austrije. Takoer se fokusiramo i na pruanje usluga revizije i poreznog savjetovanja domaim tvrtkama. Tvrtka takoer nudi usluge savjetovanja i voenja knjigovodstva, izrade godinjih financijskih izvjetaja te obrauna plaa. Bliska suradnja sa partnerskim drutvima u Linzu, Beu, Salzburgu, Pragu, Bratislavi, Budimpeti i Ljubljani omoguava fleksibilnu meunarodnu suradnju i uinkovito savjetovanje u prekograninim poreznim i pravnim situacijama.

Kontakt osoba: Dipl. Kfm. Pavo Djedovi