Sie sind auf Seite 1von 68

Broj 4

Godina III. Srpanj 2008.

Sveana dodjela stipendija u Sheratonu

Gospodarski forum u Zagrebu

Intervju s ministrom nancija Reportaa iz Kreeva Ivanom ukerom

uvodnik

Potovani itatelji, dragi prijatelji!


dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod.

redstavljam Vam etvrti broj naeg asopisa u trenutku iznimno dinamikih aktivnosti Udruge. Preustroj Udruge, izbor i imenovanje novog Upravnog odbora, ustroj i izbor Predsjednitva, imenovanje novog predsjednika i potpredsjednika te upravitelja Zaklade, poetak rada trgovakog drutva PRSTEN grupa d.d., temeljne su pretpostavke za ispunjenje zahtjevnog programa i ciljeva koje smo si postavili za naredni dugogodinji period, a koji e ozbiljno utjecati na budunost Hrvata u Posavini i Srednjoj Bosni.

POBOLJATI UVJETE NAIM LJUDIMA KOJI IVE NA TIM PROSTORIMA I OSIGURATI, SVIMA KOJI TO ELE, MOGUNOST POVRATKA NA RODNU GRUDU NA JE - VAAN ZADATAK I OBVEZA. POTREBNI SU NAM NOVI LANOVI, PRAVNI SUBJEKTI I FIZIKE OSOBE DA BISMO TAJ CILJ I OSTVARILI
Mi smo nepolitika i neprotna Udruga, ali neemo dozvoliti da nas, zbog politike pasivnosti, vode oni koji to ne zasluuju i da odluuju o nama nai dojueranji krvnici. Zato su najvei prioriteti nae Udruge lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za 5. listopada ove godine. Svi Hrvati roeni u Bosni i Hercegovini

imaju pravo glasa, bez obzira imaju li osobnu iskaznicu, CIPS. Oni koji nemaju osobnu iskaznicu na izbore se moraju prijaviti najkasnije do 22. srpnja 2008. godine, a oni koji ju imaju do 21. kolovoza 2008. godine. Program Udruge i opstanak - povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu moemo ostvariti samo ako glasamo 5. listopada i na taj nain osiguramo mogunost da utjeemo na svoju budunost. Ovo je povijesni trenutak, ali i velika odgovornost svakoga od nas. Ne izai na izbore znai odrei se svog podrijetla i prepustiti sudbinu svih Hrvata u ruke onih koji su nam nanijeli najveu bol. Gospodarski projekti u Posavini i Srednjoj Bosni su gotovo jednako bitan imbenik opstajanja. Poboljati uvjete naim ljudima koji ive na tim prostorima i osigurati, svima koji to ele, mogunost povratka na rodnu grudu na je - vaan zadatak i obveza. Potrebni su nam novi lanovi, pravni subjekti i zike osobe da bismo taj cilj i ostvarili. Forum mladih, s kojim se poelo prije mjesec dana, daje odline rezultate u okupljanju i stvaranju nove snage Udruge, te njene svijetle budunosti. Denirali smo nau viziju, misiju i vrijednosti koje su, uz gore navedene prioritete i program naa vodilja, budunost i smisao postojanja.
S potovanjem, predsjednik UBH Prsten dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod.

ZA IZDAVAA IZDAVA
Udruga bosanskih Hrvata Prsten Marina Dria 6/III 10 000 Zagreb prsten@udruga-prsten.hr www.udruga-prsten.hr predsjednik UBH Prsten, dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod.

GLAVNA UREDNICA
Ivana Kolovrat ivana.kolovrat@ams.hr

STRUNI I VANJSKI SURADNICI:


prof. dr. sc. Ivan Lovrinovi Tadija Leutar Meri Jerkovi Ivo Ai fra Valerije Stipi

REALIZACIJA ASOPISA PRSTEN I GRAFIKA OBRADA


AMS nakladnitvo d.o.o Vijenac F. Gotovca 10, Zagreb

IZDAVAKO VIJEE
Bruno Iljki, predsjednik Juro Martinovi Pavo Zubak dr. sc. Tomislav Dubravac mr. sc. Mijo Mari

ZAMJENICA GL. UREDNICE


Lana Milovanovi lana@udruga-prsten.hr

TISAK:
Vjesnik d.d.

GRAFIKI UREDNIK
Alan Barievi

LEKTOR
Ksenija Hristov

ISSN:
1846-338X

UVODNIK ..................................................... 3 INTERVJU Predsjednik UBH Prsten dr. sc. Zvonko Biljecki: Voljeti ljude, svoj posao, initi dobro, poklanjati, davati ........................................................... 5 GOSPODARSKI BLOK Gospodarski forum u Zagrebu ........................ 10 Hrvatska agencija za razvoj............................ 14 Forum u Oraju ............................................. 16 Prsten - GRUPA i gospodarske aktivnosti ......... 17 ZDRAVLJE I SOCIJALNA SKRB ........................ 18 EKOLOGIJA Ekoloka promiljanja - ivot u skladu s prirodom ...20 Ekocid ili progres .......................................... 24 INTERVJU Ministar nancija Ivan uker: Sustav jednokratne pomoi pojedinanim projektima .................. 25 FOTO VIJESTI Forum mladih: Na mladima svijet ostaje........ 29 Sveana dodjela stipendija u Sheratonu ........ 30 Zajedno za izgradnju studentskog doma ......... 31 INFORMACIJE Izmjene statuta............................................ 32 Edukacija za Ring ......................................... 32 POPIS NOVIH DUNOSNIKA ....................... 33 STATUT........................................................ 34 KRONOLOGIJA DOGAAJA .......................... 36 ZAKLADA PRSTEN Poveanje broja stipendija ............................ 37 ISTOG SRCA ............................................... 40 POZIV NA IZBORE......................................... 41 LJUDI, DOGAAJI, POVODI ........................ 42 PODRUNICE UBH Prsten ....................... 45 KULTURA Ljubav, humanost i dobrota Gertrude Muniti ..... 48 REPORTAA Susret gospodarstvenika u Kreevu .............. 52 NARODNA TRADICIJA Tramonica .................................................. 55 PORTRET SPORTAA Mladen Petri: Vatreni idu daleko ................. 58 PSIHOLOKA POMO Kako meusobno razgovaramo...................... 61 PREDSTAVLJANJE TVRTKE Zovko GRUPA d.o.o....................................... 62 PISMA ITATELJA ......................................... 64 STARE IGRE Piriz - igra naih djedova............................... 65

sadraj
sadraj

26

10 58

14

48

29

intervju
Predsjednik UBH Prsten dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod.

Voljeti ljude, svoj posao, initi dobro, poklanjati, davati... Ima li ita bolje i ljepe?
Donedavni upravitelj Zaklade Prsten dr. sc. Zvonko Biljecki novi je predsjednik Udruge. lanovi Skuptine UBH Prsten, upoznati s viegodinjim angamanom gospodina Biljeckog, jednoglasno su i sa zadovoljstvom prihvatili njegovo imenovanje
rijedni lanovi Udruge bosanskih Hrvata Prsten vole istaknuti kako je okupljanje i organiziranje poelo ljudikanjem, neobaveznim druenjem uz dobro jelo i smijeh. Sjeanja na rodni kraj, argiju, tradicijske obiaje uz koje su odrasli dosegnula su vrhunac u rezimiranju sadanjeg trenutka - visoku nezaposlenost radno sposobnog stanovnitva, teki povratniki ivot, mlade ljude koje po zavretku kolovanja eka dugogodinje traenje prvog radnog mjesta. Udruga bosanskih Hrvata Prsten osnovana je 9. listopada 2005. godine. Tada je skupina intelektualaca i poduzetnika podrijetlom iz Bosanske Posavine i Srednje Bosne napravila znaajan iskorak i rezolutno zapoela s izgraivanjem ustrojstva Udruge, objedinjavanjem znanja, ideja i kapitala u konstruktivnu sinergiju. Vrijedno se radilo proteklih godina. Na II. redovnoj izbornoj Skuptini, odranoj 30. oujka 2008. godine u hotelu Antunovi, izabrani su

RAZGOVARALA: Ivana Kolovrat FOTO: Saa Lisjak

KRATKA BIOGRAFIJA:

dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geo. Roen je 15. listopada 1960. u Derventi. Geodetski fakultet zavrio je u Zagrebu, poslijediplomski studij takoer u Zagrebu, a specijalizaciju u vicarskoj. Doktorski studij zavrio je u Beu na Tehnikom Sveuilitu, a doktorat tehnikih znanosti na Institutu fotogrametrije i geoinformatike u Beu. Posao: direktor i vlasnik Geofoto grupe Drutveni i strukovni rad: predsjednik ISPRS-a Hrvatske lan Rotary kluba Zagreb Kaptol predsjednik Karate Kluba Tempo

intervju

lanovi Predsjednitva UBH Prsten: prof. dr. sc. Ivan Lovrinovi, Marjan Biki, mr. Mijo Mari, dr. sc. Tomislav Dubravac, dr. sc. Zvonko Biljecki , mr. sc. Vjekoslav Jele, Bruno Iljki, dr. sc. Pavo Barii (nedostaje odvjetnik Juro Martinovi)

novi predsjednik UBH Prsten dr. sc. Zvonko Biljecki i zamjenik predsjednika dr. Vjekoslav Jele, te lanovi Upravnog odbora UBH Prsten. Na nedavno odranoj II. izbornoj Skuptini izabrani ste za novog predsjednika UBH Prsten gdje ste svojim emocionalnim govorom, zajedno s gospodinom Vjekoslavom Jeleem, dvoranu Tomislav u hotelu Antunovi ispunili ponosom, uzbuenjem i suzama. Kakvi su Vai jo svjei dojmovi o Skuptini? Ve i injenica da je Skuptini prisustvovalo vie od 150 lanova nae Udruge govori dovoljno o odgovornosti, identikaciji, zajednitvu i oekivanjima koja se postavljaju pred nau Udrugu. Emocije su glavni pokreta Udruge! I prirodno je, ono to ste jako dobro primijetili, da se je na Skuptini stvorio veliki emotivni naboj. To vam je kao da sretnete bivu ljubav koju nikada niste preboljeli... Tu je pred vama i odjedanput imate buru osjeaja. Ispreplie vam se nekoliko intenzivnih osjeaja: trema, uzbuenje, zadovoljstvo i tuga! I onda shvatite da je vrijeme tako malo napravilo. Mi svoju Bosnu volimo i nae podrijetlo i sve ono to je vezano za Nju. A to su nezaboravno djetinjstvo, korijeni, velika prijateljstva, dobrota,

otvorenost, ponos, veliina u jednostavnosti, hrabrost, spremnost na pomo u nevolji, potenje i mnogo toga drugog to ini vrijednosti bosanskog Hrvata. to je za Vas Udruga Prsten? ini se da je velika veina lanova u Udrugu ula srcem, a potom su poeli realno gledati na prepreke i rjeavati probleme? Mijenjali ste imid Bosanca u Hrvatskoj, od nepismenog radnika do prezentacije vrhunskih menadera u hrvatskom biznisu. Udruga Prsten je moja druga obitelj i dom. Mogunost da uinim neto drutveno korisno i da pomognem onima kojima je ta pomo najpotrebnija. Isto tako elja nam je da vratimo smijeak naim napaenim i zaboravljenim ljudima s podruja Posavine i Srednje Bosne kroz stipendiranje studenata i uenika, provoenje gospodarskih projekata, humanitarno djelovanje, okupljanja, socijalne programe te one vezane za zdravstvo, port i kulturu. Da, u Udrugu smo veinom uli sa srcem i tako je ostalo do danas. Kao to je reeno, to je na najvei pokreta. Pa tko ima vee srce od Bosanca?! Upravo ta poznata sranost je naa najvea vrlina pa nije ni udo da smo u svemu ega se prihvatimo najbolji. Od zi-

UDRUGA PRSTEN JE MOJA DRUGA OBITELJ I DOM. MOGUNOST DA UINIM NETO DRUTVENO KORISNO I DA POMOGNEM ONIMA KOJIMA JE TA POMO NAJPOTREBNIJA

dara, trgovca, keramiara do vrhunskih kirurga, poduzetnika i znanstvenika. Jedino, nismo dobri politiari... Jer smo, u svom velikom ponosu esto bili skloni omalovaavati najbolje meu nama. One koji bi nas trebali voditi smo podcjenjivali i nismo im dali priliku da se bore za nas, nego su to inili krivi i nekvalitetni ljudi bez osobina lidera. Ali i to se mijenja, jer smo postali svjesni da bez zajednitva, na koje su nas drugi natjerali, nema opstanka Hrvata u BiH. Udruga je do sada puno napravila na promjeni percepcije Bosanca u Hrvatskoj. Do juer su nas doivljavali kao najamne radnike, priprostog karaktera i ponaanja. Nepravda, koju smo ispravili i promijenili u to da nas se uvaava vie nego ikada, kao najuspjenije poduzetnike, znanstvenike i potene ljude... Moete li nam ukratko rezimirati i prokomentirati rad Udruge do sada? Kako ste Vi i lanovi Udruge zadovoljni dosadanjim radom? Naime, u rekordnom vremenu ste realizirali fantastine projekte: osnivanje Zaklade, podjela prvih stipendija, utemeljenje Prsten - GRUPE d.o.o. donacije... Udruga je u prole dvije godine zavrila tri velika projekta: osnovala Zakladu PRSTEN, koja trenutano stipendira 33

intervju

PROGRAM I CILJEVI
Izloite nam, za lanove i one koji to jo nisu, Va program voenja Udruge? to planirate u Vaem mandatu zapoeti i realizirati? Vie je prioritetnih programskih aktivnosti koje sam pripremio i koje su najbitnije za prvi dio mog mandata: 1. Maksimalan angaman na promociji, poticanju, organizaciji i provoenju predstojeih lokalnih izbora u BiH zakazanih za 5. listopada 2008. Bez prijave, do 22. srpnja, i glasanja, (moe i dopisno i nije potrebna osobna karta BiH), nee biti ni Hrvata u BiH niti emo mi kao Udruga moi ozbiljno provoditi aktivnosti ukoliko ove izbore svi ne shvatimo dovoljno ozbiljno. Zadnji je trenutak i povijesni moment za spas. 2. Poveanje broja lanova Udruge drugi je prioritet. Kreiranje novih podrunica diljem Hrvatske, privlaenjem mladih, jasnom denicijom to se dobiva lanstvom i koja su naa oekivanja je osnovna programska aktivnost koju smo intenzivno pokrenuli. 3. Zaklada PRSTEN, poveanje broja stipendista sa sadanjih 33 na 100 je cilj i naa obveza. Postojei zakladnici i stvaranje novih su na imperativ. 4. TD Prsten GRUPA, pokretanje kvalitetnih projekata u BiH i Hrvatskoj za gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta na je prioritetni cilj. 5. Povezivanje s Vladom RH i intenziviranje zajednikih aktivnosti su vaan programski cilj. 6. Decentralizacija aktivnosti i davanje velikih ovlasti lokalnim jedinicama Udruge (podrunicama i ograncima) je takoer vana programska aktivnost. 7. Sinhronizirani rad sa Crkvom u BiH, drugim udrugama i institucijama te umreavanje, uz cilj da PRSTEN postane krovna i centralna organizacija su vana misija i programska aktivnost.

Promocija UBH Prsten na Forumu mladih

studenata i uenika; izradila i uspostavila informacijski sustav RING, kojim se povezujemo, promiemo i unapreujemo na rad te pokrenula asopis PRSTEN, kao bitan informativno-komunikacijski medij. Stvaranje lanstva i humanitarni rad bile su dnevne aktivnosti Udruge. Osnovano je trgovako drutvo Prsten - GRUPA i ono sada kree sa svojim aktivnostima. Poetak je u svemu najtei, ali smo ukupno gledajui, zadovoljni ostvarenim. Na kakve probleme nailazite u svom djelovanju? S obzirom na svoj sastav pravnih i zikih osoba, voenje Udruge izgleda nalik voenju jedne velike korporacije? Kako biste Vi opisali posao pred Vama? Problema u djelovanju nema. Naprotiv! Sve ide odlino, samo treba raditi mnogo i sa srcem. Naravno da je to kompleksan i zahtjevan posao, koji esto slii na voenje velike tvrtke ili ak politike stranke, pa i vie, jer se tu mijeaju razliiti oblici djelovanja od poduzetnitva, lobiranja, humanitarnog rada, promidbe, porta, kulture, zdravstva i dr. Posao koji me eka je velik jer su ciljevi i ambicije impozantne, a takve i trebaju biti. Moram najvie raditi na decentralizaciji Udruge, od davanja veih ovlasti i slobode podrunicama do stvaranja radnih timova i ukljuivanja u program svih lanova Upravnog Odbora Udruge i svih lanova koji su spremni raditi. Najvei dio aktivnosti e se odnositi na poveanje broja lanova, rad na terenu, kreiranje i izvoenje gospodarskih programa, poveavanje broja stipendista i zakladnika, humanitarne i socijalne aktivnosti, te povezivanje s drugim udrugama bosanskih Hrvata.

to je potrebno mijenjati u sadanjem radu Udruge, a koje su stvari dobre i treba ih zadrati? Znaajne promjene su ve napravljene na zadnjoj Skuptini, a to su: preustroj Udruge (formiranje devetolanog Predsjednitva izrazito operativnog karaktera, ukidanje povjerenstava...) i izbor u upoljavanje profesionalnog tajnika Udruge. Treba mijenjati odnos prema regrutiranju novih lanova Udruge i poveanju broja zakladnika, te odnos prema Vladi RH i lokalnim upravama, kao i prema nainu promidbe kroz medije. Svakako treba zadrati dosadanji nain rada koji se odnosi na socijalne, kulturne, humanitarne i aktivnosti vezane za irenje ideja i vrijednosti Udruge Prsten. U Udruzi Prsten ste vrlo aktivni i djelujete na vanim funkcijama od samog osnutka. Uspjehu i imidu udruge pridonijeli ste kroz stvaranje softwerskog sustava RING u suradnji s tvrtkom IN 2. Kako ste zadovoljni dosadanjom iskoristivosti ovog sustava? Je li RING zaivio ili jo eka svoje vrijeme? Upravo smo, kroz radionice, zavrili obuku jednog broja korisnika, a radionice idu i dalje pa oekujemo znaajnije budue koritenje informacijskog sustava od onoga do sada. RING zaivljava i to je znaajna poveznica bez koje se ne mogu provesti programske aktivnosti. Jedna od glavnih stavki u djelovanju Udruge je posebna briga i obaveza prema kolovanju djece. Stoga je osnovana Zaklada Prsten koja je u istoj godini podijelila prve stipendije. Do preuzimanja nove funkcije bili ste na elu zaklade. Jeste li ostavili smjernice za daljnji rad Zaklade?

POSLOVNI I HUMANITARNI SVIJET ZA MENE SU NEODVOJIVI. MOJA IVOTNA MISIJA JE INITI DOBRO I ZA TO NE OEKIVATI VELIKU NAGRADU JER DOBRO SE UVIJEK VRATI NEIM JO BOLJIM, JEDINO AKO GA NE OEKUJETE I TRAITE

I dalje sam u UO Zaklade iji je predsjednik Pavo Zubak i zamjenik sam upravitelja Zaklade Mije Maria. Zajedniki smo izradili i usvojili program rada za 2008. godinu. Gospodine Biljecki, u poslovnom svijetu Vae je ime sinonim meunarodnog ugleda i uspjeha. Na elu ste svjetski uspjene i poznate tvrtke Geofoto d.o.o. koja se bavi aerofotogrametrijskim snimanjem, digitalnom fotogrametrijom, katastarskim izmjerama, izradom topografskih i katastarskih baza podataka, dizajnom i kreiranjem geoinformatikih sustava i rjeenja te digitalnom kartograjom. Za svoj rad tvrtka je nagraena brojnim meunarodnim priznanjima. Kako koordinirate svoja dva svijeta: poslovni i humanitarni? Ta dva svijeta su za mene neodvojiva! Moja ivotna misija je initi dobro i za to ne oekivati veliku nagradu jer dobro e se uvijek vratiti neim jo boljim, jedino ako ga ne oekujete i traite. Kako u poslu tako i u humanosti. Voljeti ljude, svoj posao, initi dobro, pokla-

intervju
intervju

njati, davati... Ima li ita bolje i ljepe? Otkrijte nam za kraj, kako Vaa obitelj podnosi ritam Vaih obveza? to Vam govore ukuani? Kada sam s obitelji dajem se maksimalno, a kada nisam u stalnom smo kontaktu i

inimo sve da to manje gubimo. A to mi govore?! Boje se za moje zdravlje... Koji je najbolji savjet koji ste dobili u ivotu i od koga? Da se ne bavim politikom! To mi je savjetovao moj otac.

Prvi sastanak Upravnog odbora poslije Izborne skuptine

RIVA 94 d.o.o.
Drenovaka broj 3 , 10 000 Zagreb Osoba za kontakt : Vlado Ravli broj tel. : 098 282 074 fax : 01 3094122 mail : riva94@zg.t-com.hr

Djelatnosti
- kamenarski radovi, dobava i montaa svih vrsta kamena - gradnja i prodaja stanova i apartmana na moru

10

gospodarski blok
gospodarski blok

Gospodarski forum u Zagrebu


U petak 14. oujka 2008. Hrvatski je Caritas, u suradnji s Udrugom bosanskih Hrvata Prsten, organizirao Gospodarski Forum Mogunost razvoja i poticanja gospodarstva u Bosni i Hercegovini u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Cilj foruma je stvaranje uvjeta opstanka i povratka Hrvata u Bosnu i Hercegovinu umreavanjem svih relevantnih drutvenih i gospodarskih imbenika radi to uinkovitije pomoi i potpore
uvodnom dijelu Foruma sudionicima su se obratili kardinali Josip Bozani, nadbiskup zagrebaki i Vinko Pulji, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik Biskupske konferencije BiH te predsjednik Caritasa BK BiH, potom mons. Marin Sraki biskup akovaki i srijemski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije te mons. Josip Mrzljak, biskup varadinski i predsjednik HC-a. U ime predsjednika Republike Hrvatske prisutnima se obratio dr. sc. Vladimir Lonarevi, a u ime predsjednika Vlade RH ministar nancija Ivan uker. Prisutne su pozdravili i dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i porta Vlade RH, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi te Bruno Iljki, predsjednik Gospodarskog sektora UBH Prsten. Gospodarski forum organiziran je u dva dijela, a vodio ga je voditelj i novinar Branimir Bili koji je u svoju emisiju Lice nacije ugostio aktere Gospodarskog foruma dr. sc. Franju Topia, predsjednika HKD Napredak, prof. dr. sc. Ivana Lovrinovia s Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i gospodina Brunu Iljkia, predsjedni-

PIE: Ivana Kolovrat

ka Povjerenstva za gospodarstvo UBH Prsten. U prvom dijelu mr. sc. Ivan Milovi, ravnatelj HC-a prezentirao je rezultate prologodinje akcije u kojoj je nancirano 37 projekata iz podruja socijalne zatite, edukacije i razvoja malih obiteljskih gospodarstava u BiH. Iz dosadanjih foruma sa ciljem konkretnije podrke i praenja razvojnih i humanitarnih projekata u BiH proizila je ideja, koja je sadrana u zakljucima foruma, o osnivanju mjeovitog povjerenstva i osnivanja razvojne agencije. Kako bi se poveala

Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi i ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi pozorno prate Gospodarski forum

Ministar znanosti, obrazovanja i porta Dragan Primorac

Ministar nancija Ivan uker i zagrebaki nadbiskup kardinal Josip Bozani

gospodarski blok
gospodarski blok

11

DOSADANJA SINERGIJSKA SURADNJA UBH PRSTEN, CARITASA I CRKVE

Gospodarski forum u Zagrebu (oujak 2007.) Gospodarski forum mogunosti razvoja i poticanja gospodarstva BiH je, zahvaljujui uloenom trudu i umreivanju kroz odrane forume, dao iznimne rezultate. Odaziv priznatih znanstvenika i poduzetnika, najviih predstavnika Crkve i Vlada je bio vie nego impresivan. Formulirani zakljuci ija je svrha pomo Hrvatima u inozemstvu, prvenstveno Hrvatima u BiH, upueni Vladi RH i naelno prihvaeni, temelj su kvalitetne pomoi bosanskim Hrvatima. Gospodarski forum u Sarajevu (prosinac 2007.) Na Gospodarskom forumu odranom 3. prosinca 2007. u Vrhbosanskoj katolikoj bogosloviji, susreli su se predsjednik Caritasa BK BiH kardinal Vinko Pulji, nadbiskup metropolit vrhbosanski mons. Bosiljko Raji s drutveno angairanim poduzetnicima iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na ovaj nain, Crkva koja se uvijek zalae za siromane, zauzela se i za one koji razvijajui gospodarstvo imaju na umu ope dobro. Na kraju sastanka potpisane su zajednike izjave upuene Vladi i institucijama RH o potrebi stvaranja programa HBOR-a za investiranje i razvoj podruja gdje ive Hrvati izvan RH, te institucijama BiH o potrebi stvaranja povoljnih programa u ugroenim podrujima. Najava - Gosp. forum u Sarajevu 19. rujna 2008. Temeljem dosadanjih dobrih rezultata suradnja putem Gospodarskih foruma nastavlja se 19. rujna 2008. u Sarajevu. Ovim putem, pozivamo sve zainteresirane poduzetnike, znanstvenike i ostale koji ele pridonijeti ostvarenju cilja - poboljanju ekonomskog i socijalnog stanja Hrvata u BiH.

kvaliteta suradnje i umreenost sudionika u prijedlogu za osnivanje mjeovitog povjerenstva i razvojne agencije govorili su prof. dr. sc. Ivan Lovrinovi s Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Ivan Tolj iz Styrie International. Drugi dio Foruma posveen je temi razvoja malog i srednjeg poduzetnitva u BiH.

Zakljuci foruma: razvojna agencija, mediji, istraivanja


Forum je ishodio tri zakljuka: 1. Vladi Republike Hrvatske predlae se osnivanje Hrvatske agencije za razvoj i pomo u inozemstvu (HARPI) ili na engleskom CROATIAID, koja bi

sustavno i transparentno usmjeravala pomo od strane Republike Hrvatske prema: Bosni i Hercegovini, drugim susjednim zemljama gdje ive Hrvati, kao i drugim (siromanim) zemljama gdje Hrvatska eli poticati razvoj, kao primjerice na afrikom kontinentu. 2. Sredstva za obrt, malo i srednje poduzetnitvo te druga djelovanja u Bosni i Hercegovini trebala bi se odobravati u Hrvatskoj na temelju znanstveno-strunih i stratekih procjena buduih uinaka svake investicije i djelovanja. Trae se sredstva od hrvatske Vlade za projekt istraivanja potreba. 3. Od hrvatske Vlade trae se nancijska sredstva za jamstveni fond

Poduzetnik Bruno Iljki, lan Predsjednitva UBH Prsten

12

gospodarski blok
gospodarski blok
Kardinali Josip Bozani i Vinko Pulji

koji bi Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine ostvario u jednoj poslovnoj banci za mikro-kreditni program pomoi razvoju obrta, malog i srednjeg poduzetnitva. Prva toka o razvojnoj agenciji temeljena je na meunarodnom iskustvu i na sustavan nain bi pomagala i podrala Hrvate u BiH, te poslovne i kulturalne interese. Druga toka predstavlja sustavni strateki pristup prema potrebama Hrvata u BiH. Hrvatska mora imati makro i mikro sliku o socijalnoj, politikoj i gospodarskoj situaciji na terenu i plan kako strateki djelovati u budunosti. Poslije Foruma, predsjednik BK BiH uzoriti kardinal Vinko Pulji, nadbiskup vrhbosanski sastao se s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom kako bi dogovorili stvaranje mjeovitog povjerenstva iz redova lanova Vlade RH te Caritasa BiH i RH i Udruge Prsten u interesu hrvatskog naroda i Crkve u BiH kao i hrvatske drave openito. Zakljuci Foruma su naelno prihvaeni, te je premijer Sanader imenovao osobu u Vladi koja e preispitati naine realizacije i sudjelovati u postupcima ostvarenja sadraja zahtjeva. Naime, Prsten u narednom periodu, u suradnji s Caritasom BiH i RH, Institutom Ivo Pilar i Vladom RH organizira tri nivoa suradnje:

Nadbiskup vrhbosanski, uzoriti kardinal Vinko Pulji

- osnivanje radne skupine u sastavu gospodin Bruno Iljki (UBH Prsten), fra Boo Blaevi (Banja Luka) i mr. sc. Vice Batarelo (zamjenik ravnatelja Caritasa, Zagreb) uz strune savjete Ceriza, koja e izvoditi temeljna mikro istraivanja na podruju BiH; - osnivanje radnog povjerenstva s jedne strane organizacijskog odbora Gospodarskih foruma te predloenog operativnog lana ispred Vlade RH za uklanjanje pravnih barijera poduzetnikom razvoju od ega je jedan od prvih projekata osnivanje Razvojne agencije; - izrada makro studije koju sljedee dvije godine izrauje Institut Ivo Pilar.

Ministar vanjskih poslova RH Gordan Jandrokovi izloio je djelovanje Vlade RH koja je najvei institucionalni donator povratka i obnove u BiH uope. Od 2002. godine izdvajaju se sredstva za nanciranje zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH iji je primarni cilj zavretak nove zgrade Klinike bolnice Mostar, kao i upanijske bolnice Oraje. U razdoblju od 2002. do 2007. godine u navedene projekte ukupno se uloilo 85 milijuna kuna. Vlada RH donijela je, takoer, odluku o izdvajanju za izgradnju kampusa Sveuilita u Mostaru u iznosu od 360 milijuna kuna. Hrvatska prua pomo u procesu povratka Hrvata u BiH. Razvojna pomo prua se programima donacije graevinskog materijala za obnovu kua hrvatskih povratnika u BiH, kojim je obuhvaeno 2500 obitelji, a manji dio isporuka preostao je za 2008. godinu. Program se u potpunosti nancira iz hrvatskog prorauna, a za njegovu izvedbu je do sada izdvojeno 132 milijuna kuna. Vlada RH nancirala je i dva znaajna infrastrukturna projekta u BiH i to lokalne ceste Slatina-Ponjevii-Kondilo i Gua Gora-Pokrajii. Dodjeljuju se i jednokratna nancijska sredstva po pojedinim projektima, uglavnom institucijama katolike crkve u BiH, ne samo za svrhu obnove i izgradnje vjerskih objekata, ve i za socijalne i obrazovne projekte. Posljednjim raspisanim natjeajem Vlade RH dodijeljeno je vie od 25 milijuna kuna za oko 200 projekata u svrhu kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i vjerskih institucija Hrvata u BiH. Program nanciranja projekata Vlade RH za Hrvate u BiH te program o stipendiranju hrvatskih uenika i studenata iz BiH prole godine bio je izuzetan. Iz djelokruga kulture prihvaeno je 470 ponuda u ukupnoj vrijednosti od 15 milijuna kuna, iz djelokruga obrazovanja prihvaeno je 187 ponuda u ukupnoj vrijednosti od 11 milijuna kuna, dok je iz djelokruga zdravstva prihvaeno 29 ponuda s ukupnom vrijednosti od 15 milijuna kuna. Za kraj izlaganja, ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi, istaknuo je kako se kroz europeizaciju BiH titi interes Hrvata u BiH, ali i interes RH kroz prijateljsku i stabilnu BiH.

KONKRETNA POMO VLADE RH DO SADA

14

gospodarski blok

HRVATSKA agencija za razvoj


Na Gospodarskom forumu odranom 14. oujka 2008. godine zapaeno je zanimljivo i vano izlaganje o razvojnoj agenciji koje ini osnovu za djelovanje gospodarskog programa UBH Prsten pa ga ovim putem elimo predstaviti veem broju lanova i prijatelja Udruge. Ideja je dobila punu potporu Udruge, Caritasa, mnogih znanstvenika i politiara
PIE: prof. dr. sc. Ivan Lovrinovi, EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Vizija agencije i primjeri iz svijeta


Hrvatska agencija za razvoj bi trebala biti institucija koja bi imala strateku ulogu u razvoju prije svega malog i srednjeg poduzetnitva, humanitarnim akcijama i promociji hrvatskog gospodarstva, u dijelovima svijeta gdje ive Hrvati. Agencija e biti posebno fokusirana na BiH jer tamo ivi najvei broj Hrvata izvan Hrvatske. Time bi se zaustavio trend ekonomske emigracije i ljudima omoguio ostanak na svojim ognjitima. Poveanje zaposlenosti, osnivanje novih i restrukturiranje postojeih tvrtki, struno obrazovanje, gospodarsko povezivanje i irenje kulture poduzetnitva - glavni su ciljevi ovog projekta. To

je strateki interes RH i znaajan doprinos politikoj stabilizaciji i razvoju gospodarstva i drutva u BiH. Ovakve agencije ve dugi niz godina svoje postojanje opravdavaju u brojnim zemljama u kojima je njihova uloga od vanog interesa za dravu osnivaicu. Ideja je razraena na temelju modela koji funkcioniraju u Njemakoj GTZ DeutscheGesellschaftfurTechnischeZusammenarbeit (osnovana 1975. g.), Americi - USAID, Irskoj IrishAid, Austriji - AustrianDevelopmentAgency i Poljskoj - PolishCenterforInternationalAid.

Specinosti Agencije
Agenciju osniva drava po posebnom zakonu uz odobrenje Sabora, a bila bi pod ingerencijom Vlade RH. Izvjee o radu podnosilo bi se na temelju revizije jednom godinje Saboru RH.

Agencija bi jasno denirala prioritete svog djelovanja u geografskom i funkcionalnom smislu. U odreenim zemljama imala bi svoje partnerske tvrtke preko kojih bi realizirala zacrtane projekte. Djelovala bi kao neprotna institucija. Agencija bi imala cilj odobravati bespovratna novana sredstva tvrtkama ili pojedincima, to je svojevrsna humanitarna aktivnost. Sredstva za obrt, malo i srednje poduzetnitvo bi se trebala odobravati na temelju znanstveno-strunih procjena buduih uinaka svake investicije. Poseban naglasak je na ulaganju u struno obrazovanje za potrebe gospodarstva.

Izvori sredstava Agencije


- Dravni proraun RH - dominantan

Prof. dr. sc. Ivan Lovrinovi na Gospodarskom forumu odranom 14. oujka 2008.

gospodarski blok

15

SHEMA HRVATSKE AGENCIJE ZA RAZVOJ:


Proraun RH HBOR Upravitelj Agencije Savjet Agencije Ekspertni tim za ocjenu projekata EU fondovi Privatne donacije

HRVATSKA AGENCIJA ZA RAZVOJ


Ulaganje u razvoj klastera Dokapitalizacija razvoja tvrtke kroz privatizaciju

Donacije dijela prota

Mikrokrediti

Humanitarni poslovi Obrazovanje


- Donacije poduzea i pojedinaca - Sredstva iz fondova EU i inozemne donacije - Dio ostvarene zarade iz uspjenih projekata Agencije - Povoljna sredstva HBOR-a preko hrvatskih poduzea koja bi ulagala u BiH (zajedniki projekti) U to ulagati? Brojne su mogunosti i naini ulaganja, a ovdje emo navesti samo neke. U klastere npr. drvopreraivaki klasteri u BiH mogu se povezati s istim u RH, u kupnju dionica tvrtki u procesu privatizacije, u obrazovanje. Nadalje u obiteljske farme, voarstvo i ekoloku poljoprivredu. Ulagati se moe i u osnivanje novih obrtnikih radnji, malih turistikih objekata, u seoski turizam, ribogojilita, obiteljske farme, novu tehnologiju te infrastrukturu. Osim povoljnih kredita, RH bi mogla davati jamstva za odreene zajednike projekte u kojima bi zajedniki sudjelovale i tvrtke iz Hrvatske. Jamstva su posebno vana zbog smanjenja sistemskog rizika, prije svega politikog. Mikrokrediti su posebno pogodan i prihvatljiv model koji je u Aziji dao izvrsne rezultate. Mali iznosi, mali rizici, a tim putem se dolazi do ideja i selekcije najboljih projekata iz kojih poslije mogu nastati znaajne tvrtke. Posebno bi bili vani zajedniki projekti hrvatskih tvrtki koje su ionako najvaniji trgovaki partneri BiH. Kroz zajednike projekte iskoritavaju se sinergijski uinci, smanjuje rizik, koriste postojei distribucijski kanali, znaajno smanjuju trokovi nanciranja, transferira znanje i tehnologija itd. Osnivanje agencije za razvoj uinilo bi transparentnijim troenje novca iz prorauna RH i stvorilo vee povjerenje. Umreavanje gos-

Infrastruktura

podarskih subjekata kroz agencije je sutinski vano. Meutim, potrebno je prethodno snimanje gospodarske situacije u pojedinim sredinama i prijedlog moguih poteza. Agencija bi zasigurno pozitivno utjecala na jaanje gospodarske suradnje izmeu RH i BiH. Svojim projektima utjecala bi na smanjenje nezaposlenosti i podizanje konkurentnosti BiH na viu razinu.

16

gospodarski blok Forum u Oraju S


gospodarski blok
PIE: Ivana Kolovrat

a ciljem detaljnijeg upoznavanja okolnosti i potreba podruja BiH odran je sastanak s predstavnicima vlasti upanije Posavske i njene tri opine, 7. oujka 2008. u Oraju. Domain i organizator skupa bio je upanijski ministar industrije, energetike i prostornog ureenja Josip Vidovi.

Damjanovi, Posavina Koka d.o.o., zatraio je pomo u premoivanju birokratskih barijera koje sprjeavaju realiziranje zajednikih agroprekograninih projekata. Juro Zeevi, Ratar d.o.o., istaknuo je potrebu za edukacijom i seminarima zainteresiranom stanovnitvu.

to moe Prsten - GRUPA napraviti?

Gospodarske potrebe
Poduzetnici su se u velikom broju odazvali sastanku i izloili potrebe i potencijale posavskog kraja kao to je ekoloka proizvodnja hrane, bogatstvo podruja termalnom vodom, izgradnja farmi krava, otvaranje poduzetnikih zona. Joso Markovi, Mad d.o.o. predloio je projekt gradnje hladnjae za posavske povrtlare. Marko

Marko Pipuni, dopredsjednik osjeke podrunice UBH Prsten i predsjednik NO Prsten - GRUPE, objasnio je na koji e nain TD Prsten - GRUPA stati iza poduzetnika. Poduzetnici bi trebali izai s jasnim stavom i idejom, a ukoliko se taj projekt prepozna kao dobar i obeavajui, TD Prsten - GRUPA rjeava logistiku, izradu elaborata, pomo kod dobivanja kredita, lobiranje u vladi RH...

ZAKLJUCI SA SASTANKA: Ad.1. Poduzetnici trebaju izai s jasnim projektom, ukoliko se ocijeni pozitivno, Udruga e ga podrati i pomoi pri realizaciji istog. Ad.2. Ministarstvo industrije, energetike i prostornog ureenja P i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva P biti e veza izmeu Udruge Prsten i poduzetnika. Znai, za svako konkretno pitanje javiti se u resorno Ministarstvo, koje e potom kontaktirati Udrugu. Ad.3. Nominirati ljude iz upanije Posavske za obuku pri izradi prostornih planova poduzetnike zone. Ad.4. Za idui sastanak dovesti tim strunjaka za razliita podruja koji bi radili u grupama na edukaciji i pomoi u prevazilaenju problema.

HBOR - KAKO DO KREDITA?


Potrebno je: - izraditi poslovni plan ili investicijsku studiju koja dokazuje ekonomsku opravdanost ulaganja; - HBOR kreditira do 70 posto predraunske vrijednosti investicije; - po zaprimanju zahtjeva HBOR ocjenjuje projekt i bonitet poduzetnika temeljem nancijskih izvjea i donosi odluku; - osiguranje urednog povratka kredita - garancija HAMAG-a do 50 posto glavnice kredita i ostatak drugi prihvatljivi instrumenti osiguranja; - nain podnoenja zahtjeva - izravno u HBOR ili putem poslovne banke poduzetnika (ovisno o kojem kreditnom programu se radi). Predstavnici Prstena na sastanku kod naelnika Opine Oraje ure Topia

BEZ JAMSTVA NEMA NI KREDITA


Jedan od brojnih problema ulaganja u BiH je i nemogunost izdavanja jamstva Hrvatske agencije za malo gospodarsvo (HAMAG) za poduzetnike projekte i ulaganja hrvatskih tvrtki. U okviru propisane djelatnosti HAMAG obavlja aktivnost izdavanja jamstava za poduzetnike kredite. Jedan od uvjeta je da kreditor i poduzetnik imaju registrirano sjedite (za poduzetnike, mogue i prebivalite) u RH. Ukoliko se radi o ulaganju hrvatskih poduzetnika u BiH, oni u tom sluaju moraju registrirati i sjedite u BiH te u tom sluaju ne udovoljavaju uvjetima iz postojeih jamstvenih programa. U slubenom dopisu, predsjednik Uprave HAMAG Tomislav Kovaevi, spremno je ponudio cjeloviti know-how iz djelokruga Agencije.

GOSPODARSKI PROJEKTI ISPRED RAZLIITIH POLITIKIH GLEDITA


Od prije dvije godine, kad je Udruga Prsten poela svoje aktivnosti u Oraju, na kontakt i koordinator aktivnosti je Pejo Damjanovi, istaknuti lan HDZ-a 1990., s kojim smo otvorili naa mogua podruja djelovanja, a koja su danas u procesima. 7. oujka 2008. ostvarili smo prvi slubeni susret s aktualnom vlau u upaniji Posavskoj s gospodarskim forumom te sastancima s gradonaelnikom Oraja urom Topiem i resornim ministrima, koji su lanovi HDZ-a BiH. Za nas u Prstenu je od izuzetne vanosti ostvarena suradnja s oba HDZ-a, kao dviju vodeih stranaka u upaniji Posavskoj i BiH. S obzirom da je Prsten nepolitika udruga i koheziona sila zbog vieg interesa prihvaeno je naelo da su gospodarski razvoj upanije i gospodarski projekti, koji Gospodin Pejo su u tijeku, ispred razliitih Damjanovi politikih gledita.

OSNIVANJE INSTITUTA IVO PILAR U BIH


Slijedom najave o osnivanju Instituta Ivo Pilar u BiH, u prvom broju asopisa Prsten, 29. svibnja 2008. godine odran je sastanak ravnatelja Instituta Ivo Pilar dr. Vlade akia, naelnika Opine Oraje ure Topia, predstavnika Udruge Prsten Brune Iljkia i ministra prosvjete, znanosti, kulture i porta upanije Posavske Marijana ivkovia. Svi sudionici sastanka su se sloili oko vanosti i znaaja osnivanja znanstveno-istraivake institucije poput Ive Pilara za drutveni, kulturni, socijalni, ukratko cjelokupni ivot Hrvata u BiH. Iz tog razloga su izraene tenje i nada prisutnih o osnivanju instituta iji se uspjesi temelje na znanstvenom, strunom, interdisciplinarnom i trinom istraivanju, organiziranju meunarodnih i domaih znanstvenih dogaanja, predavanjima na visokokolskim ustanovama od strane vrhunskih znanstvenika, strunjaka za petnaestak razliitih podruja drutvenih i humanistikih znanosti.

gospodarski blok Prsten - GRUPA


gospodarski blok

17

i gospodarske aktivnosti
formacija u sljedeem periodu. Kao rezultat ove suradnje i tijek projekta stvaranja baze podataka, s Opinom Oraje je naelno dogovoreno osnivanje podrunice Instituta Ivo Pilar. Suradnju gospodarskog sektora udruge Prsten te Instituta Ivo Pilar istiemo kao jo jedan primjer sinergije znanosti i poduzetnitva. TrgovakodrutvoPrsten-GRUPA je registrirano. Ured je formiran, a u postupku je zapoljavanje profesionalnih djelatnika koji e raditi na prihvatu i razradi studija ostvarivosti za one projekte koje Nadzorni i Upravni odbor ocijene kao prihvatljive. Gospodarski forumi i istraivanja za bazu podataka koja se formira u sustavu RING su ukazali na uska grla u gospodarstvu Bosanske Posavine i Srednje Bosne, te su studije za neke od tih projekata u tijeku. Prsten - GRUPA je omoguila da se nae djelovanje u gospodarskom dijelu transformira iz volonterskog u profesionalno. To e rezultirati veom uinkovitou i konkretnim projektima na terenu, to su svi s nestrpljenjem oekivali. Pozivamo i Vas ako imate gospodarske projekte koji po Vama imaju izgleda za uspjeh da ih u obliku kratke predstudije poaljete na adresu Prsten - GRUPE i na taj nain ih nominirate za razmatranje o ulasku u krug onih za koje e biti izraena detaljna studija ostvarivosti te implementacija na terenu. Forum mladih je, uz nau Zakladu, dogaaj koji nas je sve nadahnuo novom energijom. Mi koji smo stvarali Udrugu, doivjeli smo Forum mladih kao naknadu za na dosadanji rad. Toliki broj mladih prekrasnih ljudi, koji su nam se pridruili u tako kratkom vremenu, su budunost Udruge. Na zadatak je omoguiti ukljuivanje te mladosti u fazi njihovog kolovanja u gospodarski ivot naih gospodarskih subjekata, uti njihove elje i ideje te ostvariti trajni spoj u cilju zajednike budunosti.

Prsten - GRUPA d.o.o., registrirano je trgovako drutvo, a okuplja 60-ak poduzetnika s temeljnim kapitalom od 3.700.000,00 kuna ija je namjera razvijati projekte u BiH

PIE: Bruno Iljki

periodu od prethodnog broja naeg glasila do sada dogodile su se strukturalne promjene u organizaciji Udruge, te novi izbor vodstva. Promjene izglasane na izbornoj skuptini Udruge odrazile su se, globalno gledano, na gospodarski sektor na dva naina. U organizacijskom pogledu, gospodarski sektor je sada organiziran kroz dva lana predsjednitva, dr. Ivu Lovrinovia i poduzetnika Brunu Iljkia, koji su zadueni za gospodarstvo i gospodarske strategije. Formiranjem sedmerolanog Predsjednitva Udruge formalno su ukinuta povjerenstva, dok je Povjerenstvo za gospodarstvo ostalo postojati kao neformalno tijelo. Ono e kao i do sada biti izvorite ideja, savjetodavno tijelo lanovima Predsjednitva, odakle e lanovi Predsjednitva zadueni za gospodarstvo i gospodarske strategije odabrati svoje najue suradnike i timove. Druga dimenzija promjena u gospodarskom sektoru je ta to je za drugog lana Predsjednitva zaduenog za gospodarske strategije izabran strunjak iz podruja ekonomske znanosti, na istaknuti lan dr. prof. Ivo Lovrinovi. Do sada smo u bivem Povjerenstvu za gospodarstvo imali iskljuivo poduzetnike. Naglaavam taj novi spoj znanosti i poduzetnitva, novu, ali iznimno vanu kvalitetu na svim razinama nae Udruge. Kao primjere bih istaknuo, osim nas u gospodarskom sektoru, naeg predsjednika dr. Zvonka Biljeckog, poduzetnika te potpredsjednika Udruge dr. Vjekoslava Jelea, neurokirurga. Zatim, u vodstvu nae Zaklade je ravnatelj mr. sc. Mijo Mari, psiholog, a predsjednik Upravnog odbora Zaklade je poduzetnik Pavo Zubak itd.

Predstavnici HAMAG-a i HBOR-a rado sudjeluju u kreiranju gospodarskih projekata UBH Prsten

Takva sinergija znanosti i poduzetnitva, izostala u hrvatskom drutvu, je normalna u razvijenim dravama i mi u Prstenu smo joj irom otvorili vrata. Stoga, veliki napredak Udruge Prsten uinjen je u tome to smo dosadanju poluenu kadrovsku kvalitetu iz svih segmenata nae populacije ravnomjerno rasporedili i uvrstili u novu organizacijsku shemu. To su bile aktivnosti gospodarskog sektora Udruge u periodu od proteklog broja, a to e biti aktivnosti u budunosti do sljedeeg broja, slijedi kronolokim redom. Gospodarski forumi su jedan od stalnih projekata Udruge Prsten, a organiziraju se na dvije razine. Prva su forumi na dravnoj razini u RH i BiH koji se odravaju naizmjenino svakih est mjeseci u suradnji s Crkvom i Caritasom RH i BiH. Cilj gospodarskih foruma je uvoenje i povezivanje drutvenih i gospodarskih i politikih imbenika iz BiH i RH u misiju opstanka i povratka Hrvata u BiH. Do sada su odrana tri foruma na dravnim razinama, dva u Zagrebu i jedan u Sarajevu, a slijedi i forum u Sarajevu 19. 09. 2008. u 10,00 h u dvorani Josip tadler u sarajevskoj bogosloviji. Forumi daju iznimne

rezultate, na njima sudjeluju najvii predstavnici Crkve, Vlada, te najugledniji znanstvenici i poduzetnici, a odravat e se sljedee tri godine. Osim nacionalnih organiziramo i lokalne forume. Tako su odrani forumi u upaniji Posavskoj, Vitezu i Kreevu. Kroz gospodarske forume smo uputili nae prijedloge Vladi RH, ostvarili suradnju s HBOR-om i HAMAG-om te ostalim institucijama s kojima nam je neophodna suradnja u naim aktivnostima. Gospodarski forumi su posebna tema gospodarskog bloka naeg asopisa gdje se moete detaljnije informirati o radu foruma. Na novi projekt je baza podataka u sustavu RING koji omoguava formiranje baze podataka s gospodarskim, demografskim, kulturolokim, socijalnim obiljejima i potencijalima BiH. Udruga Prsten prikuplja i formira bazu podataka u suradnji sa Crkvom i Caritasom BiH i HR te znanstvenim institutom Ivo Pilar. Tom bazom podataka sustav Ring postaje temelj gospodarskih, drutvenih i kulturnih istraivanja i strategija. Istraivaki timovi su, na naim prostorima u BiH, pokrenuli etiri pilot projekta o kojima e biti vie in-

18

zdravlje i socijalna skrbz


zdravlje i socijalna skrb

Za zdravlje i djecu
d subote 5. travnja opa bolnica dr. Josip Benevi u Slavonskom Brodu prva je i za sada jedina hrvatska bolnica u kojoj e se primjenjivati najnoviji zahvat lijeenja povrinskog tumora mokranog mjehura tzv. duotermija. U ime UBH Prsten Odjelu za uroloke bolesti aparat za primjenu nove metode donirao je Marko Pipuni, lan Nadzornog odbora Udruge uz nazonost dr. Peje Samardia, predsjednika podrunice Prsten u Slavonskom Brodu i dr. Vjekoslava Jelea, sadanjeg potpredsjednika Udruge Prsten. Duotermija je presudna za zdravlje osoba kod kojih je dijagnosticiran karcinom ove vrste, a sa 90-postotnom sigurnou se tumor mokranog mjehura nee vratiti ukoliko je duotermijska terapija pravilno primijenjena.

U proteklom periodu lanovi podrunica UBH Prsten u Slavonskom Brodu i Osijeku te Derventi imali su bogat raspored humanitarnih akcija i donacija

O
U Osijeku

PRSTEN

Donacije u derventskom kraju


U subotu 17. oujka predstavnici udruge Prsten iz Zagreba, koji se zalau za bolje uvjete ivota Hrvata povratnika u Bosnu i Hercegovinu, a sinovi su ove nae grude, posjetili su peterolanu obitelj Viktora Barana u Gornjem Detlaku, te tom prigodom darovali veliki televizor, kako bi tim gestom bar malo uljepali svakodnevicu ove obitelji, te jedan DVD ureaj za bolesnu Ivu oi, ime e joj sigurno skratiti duge dane bolesti i bar na trenutak skrenuli panju od tekih trenutaka koje proivljava.

PROSLAVA SV. MARKA NA PLEHANU

Raunalo osnovnokolcima u Tramonici

Oko tri tisue vjernika okupilo se na Plehanu u nedjelju, 27. travnja da proslave blagdan Sv. Marka, zatitnika upe. Smotru folklora, poslije mise otvorio je zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi. U programu je nastupilo tridesetak folklornih skupina iz raznih krajeva BiH, Hrvatske i Europe, a organizator smotre bio je Zaviajni klub Plehan iz Zagreba. Na zajednikom ruku ugledni gosti obeali su nancijsku pomo za izgradnju crkve, a ministar nancija RH Ivan uker obeao je i asfaltiranje ceste od glavne prometnice do Plehana. Misno slavlje predvodio je fra Ivan Nuji, profesor na Teologiji u Visokom, a propovijedao je domai gvardijan fra Mirko Filipovi.

Dana 15. travnja 2008. u prostorijama ravnateljstva Klinike bolnice u Osijeku, obavljena je primopredaja ureaja Baterijski dermatom i Mesh-graft dermatoma za potrebe Klinike za kirurgiju, odjela za plastino-rekonstruktivnu kirurgiju koje je donirala podrunica UBH Prsten iz Osijeka. Ureaji e pomoi lakem i brem uzimanju slobodnih konih autotransplantata. Primopredaji ureaja su u ime UBH Prsten nazoili prof. dr. sc. Drago ubari i Marko Pipuni, dipl. ing., a u ime ravnateljstva ravnatelj KB Osijek dr. sc. eljko Vranje, dr. med.

Prole godine, 3. rujna, otpoela je s radom jo jedna nova kolska godina. Osam uenika, polaznika od prvog do etvrtog razreda, doekala je nova uiteljica Dajana Kesi. U novoolienoj koli s novim kolskim materijalima, ponovo su se uli radosni uzvici naih tramonikih aka. No, kod jedne nae prvaice pojavila se u oima i pokoja suza. Ove godine je troje prvaia, dvije djevojice i hrabri djeak Matej. Na

alost, jedna uenica koja je trebala upisati sada drugi razred, otila je sa svojim roditeljima trbuhom za kruhom u svijet gdje e im biti omogueno makar ono elementarno za ivot. lanovi udruge Prsten u suradnji s HKD Napredak-Zagreb za Boi su koli donirali raunalo i uilice, a za Uskrs kupili kosilicu za odravanje kolskog okolia.

PREMIJER SANADER KUM CRKVI SV. JURJA


Pred oko tisuu Dervenana i prijatelja Dervente kardinal Vinko Pulji odrao je svetu misu na svetkovini Sv. Jurja. Kardinal je pozvao na opstanak i glasno zadravanje prava na Posavinu. Na proslavi Sv. Jurja u Derventi bila je i osobna izaslanica hrvatskog premijera Ive Sanadera Katarina Fuek. Hrvatska Vlada nancira obnovu u ratu razruene derventske crkve Sv. Jurja, a hrvatski premijer je njezin kum. Iako je zbog poslovnih obaveza bio odsutan, tom je prilikom predsjednik UBH Prsten svojoj matinoj crkvi donirao zvono za zvonik.

bzdravlje i socijalna skrb


zdravlje i socijalna skrb

19

Ravnatelj Caritasa dr. sc. Miljenko Ani upoznao je lanove UO podrunice Prsten iz Slavonskog Broda o pokretanju nekoliko projekata koji za cilj imaju otvaranje novih radnih mjesta i zapoljavanje, prije svega, povratnika
PRSTEN

otpredsjednik Prstena podrunice u Slavonskom Brodu Franjo Zraki, Manda Golemovi, Mijo Opaak i Ante Kozina posjetili su 13. svibnja 2008. godine Biskupski ordinarijat i Caritas Banjaluke biskupije. Tom prilikom posjetili su farmu muznih krava Liva u Laktaima koja je poela s radom 2003. godine. Danas na farmi ima 240 grla, dnevno se proizvede 1700 litara mlijeka, to zadovoljava standarde i kriterije EU. Na farmi je zaposleno 9 djelatnika. Planovi za naredno razdoblje, kako je izvijestio predstavnike mr. sc. Draenko Budimir, su poveanje muznih krava na 300 komada, proizvodnja kvalitetnog sira i bio dizela. Ovom farmom Caritas je pruio pozitivan primjer kako se i u tekim uvjetima mogu pokrenuti odreene aktivnosti sa ciljem zapoljavanja povratnika. Ravnatelj Caritasa dr. Miljenko Ani pokazao je izaslanstvu Caritasove vinograde u Mahovljanima gdje se godinje proizvede 20.000 litara kvalitetnog vina. Razgledali su metalni pogon i pogon stolarije, kao i nekoliko domova za starije i nemone osobe u Banjaluci. U popodnevnim satima u Biskupskim prostorijama susreli su se s dr. Franjom Komaricom. Potpredsjednik podrunice Prstena Franjo Zraki upoznao je domaina s radom i aktivnostima podrunice u Slavonskom Brodu koja djeluje godinu dana sa ciljem da uvee i povee poduzetnike i intelektualce podrijetlom iz Bosne i ponudi ona rjeenje koja vode

Susret predstavnika udruge Prsten, podrunice Slavonski Brod s biskupom dr. Franjom Komaricom u Banjaluci 13. svibnja 2008.

Prsten u Banjaluci
Dipl. oecc. Manda Golemovi razgledava Caritasovu farmu muznih krava u Laktaima kod Banjaluke Tajnik Prstena podrunice Slavonski Brod gospodin Anto Kozina i lan UO gospodin Mijo Opaak u drutvu ravnatelja Caritasa Banjaluke biskupije dr. Miljenka Ania

ostanku i opstanku Hrvata u BiH. Dipl. oecc. Manda Golemovi se osvrnula na problematiku povratka u zapadni dio Bosanske Posavine (opina Bosanski Brod, Derventa i dio Doboja) gdje je prije rata ivjelo 49.000 Hrvata, a danas tek 2,5 posto. Na tom podruju od Doboja do Save trenutano ivi 100 hrvatskih povratnika bez struje, ima vie od tisuu zahtjeva za obnovu kua i povratak (opina Bosanski Brod 514 zahtjeva, a u Derventu 509). Iz tih podataka se moe zakljuiti kako teza da se Hrvati ne ele vratiti nije prava istina o povratku nego je plod samoobmane mnogih odgovornih to su uinili premalo ili nita za povratak Hrvata u Bosansku Posavinu. Gospodin Mijo Opaak ispriao je svoj primjer potekoa kod ulaganja u opini Bosanski Brod u Republici Srpskoj. Zbog nerazumijevanja domaih vlasti, potekoe su rezultirale pogonom koji

ne radi, a uloena su znatna sredstva. Sada putem suda trai pravdu. Tajnik Ante Kozina ukazao je na potrebu osnivanja agencije koja bi se sustavno bavila svim oblicima potpore povratnicima gdje bi se izraivali programi za razvoj gospodarstva i poduzetnitva. Biskupa Komaricu zamolio je da lobira kod hrvatske Vlade da se u Derventi otvori Ured za povratak, koji bi na licu mjesta posredovao podatke o povratku i povratnicima i tako pomogao uinkovitijem djelovanju hrvatske drave u nastojanju povratka Hrvata u Bosanku Posavinu. Biskup Komarica zahvalio se na posjetu i poruio: Nemojte posustati u vaem radu. Drago mi je da imamo jednu takvu Udrugu koja okuplja poduzetnike, intelektualce i ostale koji su spremni traiti putove gospodarskog razvitka, a to je jedan od preduvjeta za opstanak Hrvata u BiH.

20

ekologija
kultura ekologija

Ekoloka promiljanja -

ivot u skladu s prirodom

Galopirajui ritam tehnoloke civilizacije i sveprisutne globalizacije doveli su suvremeno ovjeanstvo do toga da ve ivi iznad mogunosti planeta Zemlja. Sve se pretvorilo u interes, u borbu za materijalne stvari, u komercijalizaciju ivota
PIE: dr. sc. Tomislav Dubravac

laskom u toliko prieljkivano 21. stoljee, ovjeanstvo se nije, prema oekivanjima, nalo u stoljeu mira, prosperiteta i istog okolia. Naprotiv! Svakoga dana smo svjedoci katastrofalnih posljedica klimatskih promjena, karakteristinih po vrelinama i sui, poarima, smanjenoj proizvodnji hrane, zagaivanju okolia, ratnim sukobima i jazu izmeu bogatog sjevera i siromanog juga. Sveprisutne klimatske promjene izraene u vidu globalnog zatopljenja znak su da nas

NARUENA PRIRODNA RAVNOTEA NAS SVAKODNEVNO UPOZORAVA KAKO NAM NAA VLASTITA BUDUNOST POLAKO IZMIE IZ RUKU. KRAJNJE JE VRIJEME ZA RADIKALNU REVIZIJU PRIORITETA

iz ravnotee izbaena priroda eli upozoriti kako nam naa vlastita budunost izmie iz ruku. Unato argumentima koji ukazuju i dokazuju neodrivost potroako-rasipnikog naina ivota modernoga ovjeka, tehnologijskom napretku i znanjima rjeenje ovoga Najvanijeg Problema dananjice jo se ne nazire. Nee biti dovoljno komforno se osloniti na uinke znanosti i tehnologije, ve e svaki pojedinac morati poduzimati sve kako bi zatitio ograniene zemaljske resurse. Za oekivati je da e se stanje jo vie pogorati prije negoli doe do pozitivnih pomaka.

Ohrabruje pak injenica da je u posljednjih nekoliko godina u znatnoj mjeri porasla ekoloka svijest graana o temama iz podruja zatite okolia, posebice o zatiti pitke vode. Voda u svim mitovima o Postanku i religijskim legendama igra kljunu ulogu. I danas ste je unijeli u tijelo dvije litre, a vjerojatno i vie, istu ili u napitcima i hrani. Ovo e stoljee, prema predvianjima znanstvenika, biti stoljee znanosti i tehnologije, a nova znanja i tehnike morat e pronai svoju primjenu upravo u ekolokim projektima. Stoga se ekologija i namee kao najpropulzivnija znanost dananjice, a ekoloko razmiljanje

ekologija
ekologija

21

kao nain promiljanja suvremenog ovjeka.

to nam se to dogaa?
Danas su temeljne ljudske vrednote moral, etika, mudrost, pravednost i skromnost stavljene na kunju i polako posustaju u borbi s modernim ciljevima dananjice. Na alost, priznali mi to ili ne, neke nove vrednote kroz uspjeh na poslu, nerealne ambicije, mo i bogatstvo sve nas vie okruuju. Sve se pretvorilo u interes, u borbu za materijalne stvari, a neki unutranji glas ljudima govori da su izgubili neto isto, lijepo i plemenito. Jamano ne primjeujemo, kako kae nobelovac Aleksandar Solenjicin, da nam osiromauje dua. Na djelu je prava euforija konformizma veine. Mark Twain je rekao: Kad se naete na strani veine, vrijeme je da zastanete i razmislite. Jesmo li zastali i razmislili? Kada smo, recimo, osim i-mejlom posljednji put napisali pismo, razglednicu, estitali blagdane ne koristei sms? Vie je nego oito da beremo mnogo, a nudimo malo. Doputamo da nas dananji tem-

po ivota vozi, kako to i politiari vole rei s punim gasom u petoj brzini za neim vie. Postoji jedna mudra izreka koja kae: Sve to je suvino, protivno je prirodi. Jo u antiko doba bio je izgraen hram i svetite mitolokog boga Apolona, za koga se vezuje maksima razumnog, zdravog i umjerenog naina ivljenja, a na njegovu hramu je napisano: Niega previe. Filozof Seneka u svom najpoznatijem djelu znakovitog naslova Pisma o moralu (Epistole Morales) kae: Blaen je onaj koji se zadovoljava onim to ima, a mudar ovjek ivi u skladu s prirodom i vlastitim razumom, jer tako postie mir due. Jedan franjevaki sveenik u Srednjoj Bosni je na svom nadgrobnom spomeniku napisao: Nikada ne imadoh mnogo, u niemu nisam oskudijevao, iako sam dijelio. Na alost, taj kredo je potpuno stran dananjem ovjeku koji nimalo ne dri do umjerenosti. Naprotiv, njegova neumjerena sklonost i udnja za uicima je pretjerivanje u svemu, od neprirodne i preobilne ishrane, zike neaktivnosti i sjedeeg naina ivljenja do prekomjerne

upotrebe svega onoga to nam dananja FILOZOF SENEKA civilizacija nudi. Na hedonistikim navikama bi nam pozavidjeli ak i stari U SVOM Rimljani. S pravom se zapitamo: rastaNAJPOZNATIJEM jemo li se mi to sa sobom? Ili je to moda DJELU lakomost, jedan od sedam smrtnih griZNAKOVITOG jeha? Mi smo po svemu sudei u toj NASLOVA PISMA nezahvalnoj kategoriji za koju Seneka O MORALU kae: Siromasi uvijek ele neto, boga(EPISTOLE ti ele mnogo, a lakomi ele sve. Dokle MORALES) god su zdravi, ili se barem tako osjeaju, KAE: BLAEN ljudi bezobzirno troe svoje mogunosti JE ONAJ KOJI SE na granici izdrljivosti. Zbog svakodnevnih stresova sve vie i pobolijevaju. ZADOVOLJAVA Bolest je znak koja nam kazuje da smo ONIM TO IMA, A MUDAR skrenuli s glavnog puta to ga je odredila priroda. Albert Einstein je jednom OVJEK IVI prilikom izjavio: Problem dananjice U SKLADU S nije atomska energija nego - ovjekovo PRIRODOM srce. Suvremeni ovjek boluje od prevI VLASTITIM elikog eluca i premalog srca. Otuenje RAZUMOM, JER ovjeka od prirode i njegovo neodgovorTAKO POSTIE no ponaanje predstavlja glavni ekoloki MIR DUE problem i prijetnju suvremene civilizacije. Krajnje je vrijeme da shvatimo ovu vanu ivotnu injenicu. Kao i svi ostali ivi oblici i ovjek je, kao pojedinac

22

ekologija
ekologija

na Zemlji, samo prolaznik, a Blaise Pacal bi rekao: ovjek je samo trska koja misli: lomljiva, slabana i krhka. Uvijek je zgodno prisjetiti se pisma indijanskog poglavice Seattlea Velikom bijelom poglavici u Washingtonu 1854. godine koji je, tako vjerno i mudro dao naslutiti sliku globalne situacije dananjice: to god snae zemlju snai e i sinove zemlje. ovjek ne tka tkivo ivota; on je samo struk u tome. Vie je nego oito kako ljudi danas robuju bjesomunom ritmu tehnoloke civilizacije. Iako ivimo u doba savrenih sredstava, ali na alost konfuznih ciljeva, jamano nam je pod hitno potrebna revizija prioriteta. ini se da smo doli na kraj ueta, svezali vor za koji se valja vrsto drati. Do kada? Znamo li odgovor na pitanje: Gdje smo pogrijeili?

to nam je initi?
Promijenimo nae navike. Prvi korak prema promjeni je samosvjesnost, drugi je prihvaanje, a trei odgovornost. Budimo svjesni ako se ne mijenjamo, ne rastemo, ako ne rastemo, ne ivimo. Jo je davno Abraham Lincoln rekao: Ne moete pobjei od odgovornosti sutranjice izbjegavajui je danas. Za

poetak probajmo biti optimisti. Sjetimo se samo one Andrieve mudre izreke: dok je mraka bit e i svanua. Ili, pak, one: ciljajte mjesec, ak ako i promaite sletjet ete meu zvijezde. Vrijeme je za radikalne promjene. Izaite iz kue, iz svojih ureda, izaite u prirodu, proeite umom. uma je idealno mjesto za oputanje. Josip Kozarac u svome kapitalnom djelu Slavonska uma pie: Kad god sam proao tom umom, svaki put sam neto nova vidio, neto nova nauio; nije ona crna, gluha, mrtva, kako no se izdaleka na obzorju crta i prikazuje, nego u njoj die ivot i svijet izvoran, naravan, gdje kao nigdje priroda uprav na oigled stvara i niti, nagaa i popravlja. Za onoga, koji prolazi njom bez srca i uvstva, bez smisla za divnu mudrost prirode, ostat e ona dakako mrtvom umom, bolje rekui prostorom, drvljem obraslim; ali tko razumije sve one tajne glasove, koji oivljuju umski prostor, gdje se njena pjesma mijea sa izumiruim vapajem, gdje tisua raznih glasova i odjeka, sad sitnih i tankih, sad krupnih i dubokih, sad milih i ugodnih kao ikoja glazba, sad bolnih kao uzdah jadne matere, - taj e se smatrati nekako bliim sebi i svojima uvstvima u tom polutamnom, veleb-

SMRTNIH GRIJEHA SUVREMENE CIVILIZACIJE 1. Bogatstvo bez rada 2. Uitak bez savjesti 3. Znanje bez karaktera 4. Posao bez morala 5. Znanost bez ovjenosti 6. Religija bez rtve 7. Politika bez naela Mahatma Gandi

nom prostoru. Dakle, pobjegnimo u prirodu, proeimo umom, napunimo svoje baterije ljepotom prirode i mirisa ume u njenoj raskonoj, odmjereno izbalansiranoj formi. Pokuajmo oplemeniti svoje misli. Drei se sintagme kako duboke misli dopiru samo do bistra uma, na tome mjestu razbistrimo svoje misli pogledom u budunost koja pripada samo onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova. I ne zaboravite: uvajte prirodu, uvajte umu, jer s prvim drveem koje je palo, zapoela je kultura, sa zadnjim koje e pasti zavrava. ovjek pripada prirodi, a ne priroda ovjeku. I, znajte, danas je prvi dan od ostatka tvog ivota. Carpe diem (Iskoristi dan)!

24

ekologija
ekologija

Ekocid ili progres


U bliska vremena i mnogih njiva i uma koje pamtimo nee biti jer je unosno prodati tlo. Onaj tko ga kupi, skine ga, odveze i baci tramoniko tlo, a ispod tla izvadi dobar ljunak, utovari ga na kamion i odveze negdje daleko, veli prave se putovi i autoputovi

PIE: Tadija Leutar

oda Tramonjana nema mnogo, moda su razasuti diljem svijeta, pa zbog toga u Tramonici trenutno obitava malo Tramonjana (tek nekoliko stotina itelja). Svejedno, ma gdje bili, Tramonjani raunaju da imaju Tramonicu, i nesvjesno pate zbog toga to imaju Tramonicu, a trenutno ne ive u njoj, svejedno, planiraju, doi e bilo kad. Raunaju svi Tramonjani da u ovom asu, ne svojom krivnjom nisu tu, ali e se vratiti i ivjeti kad svojevoljno odlue da je to pogodno. Kad nisu mogli odluiti da je napuste svojevoljno, jer to nikad ne bi uradili - bili su prisilno otjerani, raunaju, vratit e se svojevoljno - kad budu htjeli i kad pomisle da je za njih povoljno - demokratska volja svake osobe - ispravno. Vratit e se svi, i koji pamte ono to su ostavili prigodom progona, i mladi koji ne znaju kako je Tramonica izgledala ranije, ali je zamiljaju po prii svojih starijih. Mogu se svi skupa razoarati u blisko vrijeme, jer sve to pamte i sve to oekuju da vide pri nekom bliskom susretu s Tramonicom e zasigurno drukije izgledati. U ovom asu su vremena kapitalizma, privatnog nepriko-

snovenog vlasnitva, prava da vlasnik neogranieno raspolae svojom imovinom, da je uva, unapreuje, unitava ili prodaje drugom tko ba i nije Tramonjanin, onom kome treba tramoniko tlo, ali ne i Tramonica. Mada, i u neprikosnovenom pravu vlasnika, kada su u pitanju prirodna dobra, a tlo to jest, zakonodavac je Zakonom uredio iskoritavanje eksploataciju tog tla, u cilju ouvanja prirodne ravnotee ore i faune. Kad postoji zakon, onda je samo u pitanju koliko je zakonodavac zainteresiran da konzumenta (to je u ovom sluaju Koncesionar), kroz aktivan nadzor ugovorene konzumacije prisili na propisanu konzumaciju. A Tramonicu ine njive i ljudi, vrijedni, poteni i pametni ljudi, plodne oranice (malo ljunkovite, ali rodne) i ume. U bliska vremena, i mnogih njiva i uma koje pamtimo nee biti, jer je unosno prodati tlo. Onaj tko ga kupi,

ZAKONITO ILI NEZAKONITO, STOTINE MILIJUNA KUBIKA TLA, OD TRAMONIKIH NJIVA I UMA OSTADE JAMA

skine ga, odveze i baci tramoniko tlo, a ispod tla izvadi dobar ljunak, utovari ga na kamion i odveze negdje daleko, veli prave se putovi i autoputovi. Odveze regularno - zakonito ili nezakonito, stotine milijuna kubika tla, od tramonikih njiva i uma ostane jama, s poetka napunjena bistrom vodom, a poslije nekoliko godina ta jama postane bara, dobro, stanite aba i insekata. Da i ne bude tako, da se to sve pretvori u suvremena kupalita i ribnjake, gdje e onda biti Tramonica, bit e negdje daleko, razasuta po nasipima, putovima i trupovima autoputova, a na mjesto gdje je nekad bila Tramonica, Tramonjani e moda doi da se okupaju ili kupe ribu, i da odu, opet nevoljko u neko drugo mjesto gdje ima zemlje i ume. Je li to progres, vjerojatno jest, ali ga Tramonjani ne mogu i ne smiju razumjeti, jer kad nestane tramonike zemlje, gdje e biti Tramonica?

intervju IVAN UKER, MINISTAR FINANCIJA REPUBLIKE HRVATSKE

25

Sustav jednokratne pomoi pojedinanim projektima


gustom rasporedu, protkanom brojnim sastancima, putovanjima ministar nancija Ivan uker posvetio nam je vrijeme za intervju u prostorijama Ministarstva nancija. Ministar nancija Ivan uker je u ime Republike Hrvatske, ne tako davno, 4. lipnja 2008. godine primio na njujorkkoj burzi NYSE prestinu nagradu za zemlju najboljeg reformatora u Europi i drugog u svijetu, koju joj je za reforme poslovnog okruenja u posljednje dvi-

RAZGOVARALA: Ivana Kolovrat

je godine dodijelio projekt Doing Business Svjetske banke i IFC-a. Na poetku intervjua elimo istaknuti da smo sretni to ste nam ukazali ast i pristali na intervju za na asopis Prsten te odgovorili na gorua pitanja koja zanimaju populaciju bosanskih Hrvata u Republici Hrvatskoj i u BiH. Vi ste, takoer, roeni u BiH, kao i velika veina itatelja naeg lista, konkretnije, rodom ste iz Livna. to Vam znae BiH i Livno? Ivan uker: Ja sam uvijek s pono-

som isticao gdje sam roen, ali isto tako ponosno istiem i gdje ivim. Iz Livna sam otiao kao relativno mali, kad sam zavrio drugi razred osnovne kole. Otad ivim u Velikoj Gorici, ali ta dva grada meni dosta znae u ivotu jer iz jednog vuem korijene, u drugom ivim i za njega me praktino vee sve. Livno i Gornji Rujani, gdje sam roen, su ipak neto posebno. Hrvatska Vlada za BiH izdvaja najvea sredstva kroz donacije za izgradnju poruenih domova za povratnike, obnovu i

izgradnju studentskih i akih domova, opremanje kola. Koliko je Vlada Republike Hrvatske do sada napravila za povratak prognanih i izbjeglih Hrvata u BiH, u nancijskom smislu? Ivan uker: U 2007. godini Ministarstvo nancija, Ministarstvo mora, turizma, prometa i rada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi iz prorauna Republike Hrvatske izdvojili su 151.095.594,46 kune. Od 2004. godine ova Vlada je pomagala povratak Hrvata u BiH putem graevin-

26

intervju
skog materijala, a novi program kreditiranja HBOR-a takoer upuuje odreene kredite za projekte u Bosni i Hercegovini. Ipak jedan projekt moram istaknuti jer on je po meni od velike vanosti za Hrvate u BiH, a to je izgradnja novog kampusa u Mostaru. Mostarsko sveuilite i dugorono gledano je najbolja investicija. To je mogunost svim Hrvatima iz BiH koji ele studirati u Mostaru i sjajna prilika da se obrazuju i da sutra ostanu u BiH i pridonesu razvoju Bosne i Hercegovine i na takav nain opstanku hrvatskog naroda. Gospodarska snaga je najvea snaga i ona diktira sva pravila. Mnogi, naime, ovla spominju da je trebalo napraviti mnogo vie. to je po Vaem miljenju Vlada RH jo mogla napraviti za ubrzanje povratka? Ivan uker: Nema tog posla za koji moete rei da je napravljeno koliko se moglo. Uvijek se moe napraviti vie. Meutim, treba gledati od sluaja do sluaja. Negdje se moglo napraviti vie, drugdje su se napravili projekti s kojima na alost u ovom trenutku imamo problema. To je bolnica u Biloj. Isto tako gdje je postojala vea inicijativa od Crkve ili odreenih udruga iz BiH tamo se moda pomoglo vie nego u nekim drugim krajevima. Onog trenutka kad se odluilo transparentno slati novac u BiH, mislim da se uinilo dosta. Izgradnja novog Katolikog centra u Sarajevu ne bi se dogodila bez pomoi hrvatske drave, bez kredita koji je realiziran preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj.
O UBH Prsten

da je to jedna sjajna ideja, prije svega ljudi koji su poslovno uspjeli u Hrvatskoj, gdje su napravili jedan zavidan poslovni uspjeh i njihova je elja da pomognu rodnom kraju iz kojeg su neki otili prije rata, a drugi su, na alost, prognani za vrijeme rata, za vrijeme agresije na BiH. Njihova je elja da se pronau naini, oforme gospodarski projekti, koji su u Hrvatskoj i te kako profunkcionirali, da se pokua s neim slinim u Bosanskoj Posavini. A to je i primaran zadatak Udruge Prsten, uz stipendije koje su se poele davati za kolovanje mladih ljudi. I jo neto to je vrlo bitno i vano za opstojnost Hrvata iz BiH. To je njegovanje tradicije i kulturnih obiaja svog kraja jer to ini prepoznatljivost nekoga, otkuda je i to je. Na koji nain Vlada RH moe pomoi Udruzi Prsten u realizaciji gospodarskih programa? Ivan uker: Odreene projekte koje Udruga predloi, a Vlada moe pomoi, ona e to u svakom sluaju i uiniti. Mislim da je ve bilo konkretnih projekata koje je Udruga pokrenula i u kojima je Vlada pomagala. Spomenuli smo ve Hrvatsku banku za obnovu i razvoj. Vano je rei da ono to ide iz dravne pomoi treba biti sukladno meunarodnom sporazumu izmeu BiH i Hrvatske, a ne vaninstitucionalno. Preko Udruge Prsten moemo pruiti svekoliku pomo u Bosni i Hercegovini i onda ako imamo zajednike projekte moemo ih zajedno i napraviti. Smatrate li da jedna Udruga moe uspjeti u cilju obnove ivota na podruju Bosanske Posavine i Srednje Bosne te jaanju poloaja Hrvata u BiH? Ivan uker: Ne moe sama uspjeti, ali moe biti i te kako bitan faktor za rjeavanje tog kompleksnog problema gdje moe pomoi da suradnjom s Vladom RH, akcijama i dogovorima s Vladom BiH i Republikom Srpskom isto tako neke stvari postavi drugaije. Inicijative iz Udruge Prsten pomau da

se odrede podruja u kojima treba djelovati i pomoi im. Bez inicijative iz Prstena ne bi bila asfaltirana ni cesta koja ide prema Plehanu. Sudjelovali ste na Gospodarskom forumu na temu Mogunosti poticanja i razvoja gospodarstva u Bosni i Hercegovini, zajedno s jo nizom uglednih linosti iz hrvatskog javnog ivota iz svih sfera djelovanja. Moete li nam ovom prilikom ponoviti Vae miljenje i stav o Gospodarskom forumu? Ivan uker: Gospodarski forumi su mjesta gdje openito mnogi ljudi mogu izii s razliitim idejama i rei to misle i kad se sve to skupa posloi i napravi rezime, takvi forumi uvijek daju dobre ideje i rjeenja koja se mogu operativno provesti. Izmeu desetak predavanja s foruma bio je veliki broj konkretnih predavanja koja se mogu realizirati u suradnji Vlade BiH, Udruge Prsten i uz nancijsku pomo Vlade RH, ali i ideja koje nisu sukladne postojeim rjeenjima. S obzirom da su prema istraivanjima u BiH hitno potrebni projekti (kao hladnjae, otkupne stanice, mljekare, suare i klaonice) koji bi garantirali opstanak postojee proizvodnje u poljoprivredi i stoarstvu, te njihov daljnji razvoj Prsten je s HBORom izradio model nanciranja hrvatskih tvrtki koje ele investirati u BIH, model koji je odmah operativan, ali HAMAG ne moe izdavati garancije za kreditiranje tih programa u okviru postojee zakonske regulative. Je li mogue neko rjeenje unutar postojee zakonske regulative ili su nune izmjene? Kakve? Ivan uker: HAMAG je deniran zakonom sa svojim djelovanjem na podruju Republike Hrvatske. Radi se o trgovakim drutvima koja trae kreditno zaduenje za odreene programe, a nemaju dostatna sredstva niti imovinu da bi mogli dati garanciju za te kredite. Onda im HAMAG daje garanciju, to je praktiki nemogue napraviti

za tvrtke koje su na podruju druge drave jer se tako mijeamo u zakonodavstvo druge drave, ali zato odreeni krediti koji se daju preko HABOR-a mogu pomagati. Gospodarska strategija Udruge Prsten prema BiH se izrauje u suradnji poduzetnika, ekonomista i profesora s Ekonomskog fakulteta, koji su lanovi Udruge Prsten. Strategija je bazirana na spoju poduzetnikog iskustva i instinkta te ekonomske znanosti, a uklopljena je u ukupne drutvene i socijalne okolnosti i kretanja uz usvajanje meunarodnih iskustava i u praksi potvrenih rjeenja. Koliko se u nekim stranim pozitivnim primjerima razvijene zapadne demokracije Vlade konzultiraju s istaknutim Udrugama i uzimaju u obzir njihova rjeenja? Ivan uker: To je neto to je u svijetu potpuno normalno. Strategija je teoretski gledano jedan dokument, moe biti operativna i neto to je neoperativno. Strategija koju je radila Udruga Prsten i strunjaci s Ekonomskog fakulteta ide k tome da bude operativna, po tome mi smatramo da bi ona trebala biti primjenjiva i provediva. Kad govorimo o strategiji razvoja i utjecaju Udruga mislim da tu nema pisanog pravila. Svako podruje nudi neto posebno i svako zakonodavstvo nudi ili zatvara odreene mogunosti. Kolika e biti operativnost Republike Hrvatske i Udruge Prsten prije svega ovisi o zakonodavstvu Bosne i Hercegovine jer e se veina aktivnosti odvijati preko trgovakih drutava koja su osnovana u Bosni i Hercegovini. Od otvorenosti tog zakonodavstva ovisi koliko suradnja moe biti dobra. Jedno od glavnih izlaganja na gore spomenutom Gospodarskom forumu imao je lan UBH Prsten prof. dr. sc. Ivan Lovrinovi, koji je iznio dio gospodarske strategije o osnivanju Razvojne agencije koja bi rijeila problem razvoja projekata od kljunog interesa Hrvata u BiH te

to mislite o Udruzi bosanskih Hrvata Prsten i koliko pratite rad, djelovanje i drutveni i gospodarski angaman njenih lanova koje za cilj imaju otvaranje novih radnih mjesta, to bi osiguralo opstanak u prvom redu i pokrenulo povratak ljudi? Ivan uker: Da ne mislim dobro o Udruzi Prsten i da ne mislim da je to prava stvar vjerojatno se ne bih s tim ljudima toliko druio. Mislim

intervju

27

28

intervju
ravnomjerne i transparentne distribucije pomoi. Ovaj model agencija postoji u mnogim zemljama poput Irish Aid, Austrian Development Agency, Polish Center for International Aid itd. Je li jedna takva agencija potrebna i Hrvatskoj? Ivan uker: Agencija treba imati nekakvu podlogu. Teoretski to jako lijepo izgleda, praktiki je to malo tee provedivo. Kad se govori o transparentnosti sredstava prema BiH, onda se to jasno provodi putem javnih natjeaja za projekte na podruju kulture, zdravstva, kolstva. Dakle svi vidovi lokalne samouprave, udruge imaju se pravo javiti na javne natjeaje temeljem kojih se sredstva dodjeljuju. Agencija je neto sasvim drugo. Ona je dravno tijelo koje je sastavni dio prorauna Republike Hrvatske. Treba vidjeti mora li se to zakonodavno mijenjati s obzirom da se sredstva ne bi troila na podruju RH. Mi bismo doli praktiki do dualizma sustava nanciranja koji ide u pomo Hrvatima u BiH. Ako bi se otvorila ovakva agencija onda bi se postavilo pitanje koji je smisao onoga to sad ide preko Ministarstva vanjskih poslova. Svaka pomo koja ide Hrvatima u BiH mora biti usklaena sa sporazumima koji su potpisani izmeu dviju drava jer to su dvije samostalne drave koje treba potivati, potom slijedi matino zakonodavstvo, a bez toga ne moemo razgovarati o drugim stvarima.
Ministarska posla

je izabrala svoj model. Tim procesima treba pristupiti polako, ne treba se uriti jer se radi o izuzetno bitnim stvarima za funkcioniranje javnih institucija na podruju lokalne samouprave, prije svega mislim na kolski i predkolski uzrast, osnovne i srednje kole, zdravstvo. To je vrlo osjetljiva tema i tu se ne smije uriti. Ono to drava treba osigurati je minimalni standard za sve od osnovnog kolstva, za sve krajeve od Zagreba do Vukovara, sela u Lici, Slavoniji... svaka jedinica lokalne samouprave moe dodatno koristiti fond za poravnanje i tako praktiki korigirati neke stvari.
U krugu obitelji

BIOGRAFSKI PODACI
Ministar nancija RH, Ivan uker, dipl. oec. Roen 12. studenoga 1957., u Livnu Oenjen, supruga Andrea Dvoje djece, sin Marko, ki Katarina OBRAZOVANJE 1983. - diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu PROFESIONALNA KARIJERA 1990-2000. - voditelj Porezne uprave Velika Gorica 1986-1990. - nancijski direktor 1984-1986. - glavni knjigovoa u Odsjeku za budet Opine Velika Gorica POLITIKA KARIJERA 2000-2003. - predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Velika Gorica 2002. - na VII. Opem saboru izabran za potpredsjednika stranke 2000. - na V. Opem saboru izabran za lana Predsjednitva stranke 2000. - na izborima u sijenju izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru, lan Odbora za nancije i dravni proraun, lan Odbora za lokalnu samoupravu 1997-2000. - podupan Zagrebake upanije 1993-1997. - vanjski lan Poglavarstva Grada Zagreba 1991-1992. - predsjednik Kriznog taba Velika Gorica 1990-1991. - lan Izvrnog vijea Skuptine opine Velika Gorica STRANI JEZICI engleski HOBI koarka predsjednik Hrvatskog koarkakog saveza

Dosad ste izradili pet dravnih prorauna, a nedavno ste izjavili za jedan na asopis da Vas je ovaj posljednji proraun najvie namuio? Zato? Ivan uker: To je uvijek tako jer sve one prethodne zaboravite, a onaj posljednji vam je jo svje. Mislite da e sljedei proraun biti lake sastaviti, ali svi proraunski korisnici trae vie sredstava, a mi smo ipak zadueni da razmiljamo koliko je porezno optereenje hrvatskih graana i gospodarstva. Svi problemi su nam tad svjei pa je logino da nam se ine najtei. U Hrvatskoj je u tijeku proces provedbe skalne decentralizacije? U kojoj smo fazi tog procesa? Kakva su iskustva lanica Europske unije? Ivan uker: Nema uniciranog oblika. Svaka zemlja ima svoj oblik decentralizacije. Nama bi moda najblii bio talijanski model ili skandinavski, konkretnije, danski sustav. Talijanski sustav jer imaju veliku razliku izmeu juga i sjevera, a mi imamo razliku u razvijenosti krajeva koji nisu i koji su bili zahvaeni ratom. Zato je teko napraviti model decentralizacije koji bi bio primjenjiv u svim zemljama. Hrvatska

Koliko vremena imate na raspolaganju za druenje s obitelji, suprugom i dvoje djece? Ivan uker: Koliko god vremena provedete s obitelji uvijek se ovjeku ini da je malo. to djeca vie rastu, s njima provodite sve manje i manje vremena. Bitno je da oni izgrade svoj ivot, da studiraju i ive normalnim ivotom. Ako djeca nisu sretna i zadovoljna sa sobom uzalud ovjeku svi poloaji i poslovni uspjesi. Kada ste posljednji put otili na godinji odmor s obitelji? Ivan uker: Na godinji se ide svake godine, pitanje je samo koliko se uspije odmoriti i koliko dana se moe opustiti da ga ne zovu svaki as. Bio sam prole godine na odmoru, ali razlikuje se godinji sad i prije dok nisam bio ministar. Imate li vremena za kakav hobi ili prijateljsku utakmicu koarke? Ivan uker: Vie ne igram koarku, zbog teine, ali volim pogledati koarkake i nogometne utakmice. Ja sam sporta u dui. Jako sam vezan za svoje kolege sportae i kolege iz koarkakog saveza iji sam bio i predsjednik, ali i s rukometaima. Sa sinom sam otiao na Europsko prvenstvo pogledati dvije utakmice kao navija. Od ostalih aktivnosti sam sretan ako mogu proetati s prijateljima nekoliko kilometara i to je sve.

Kao ministra nancija naprosto Vas moramo pitati: kakva nas nancijska prognoza oekuje u sljedeem vremenskom razdoblju? Ivan uker: to se tie nancija danas su najturbulentnija vremena u posljednjih tridesetak godina. Teko je davati prognoze jer oni koji su glavni kreatori ove politike se ne usude davati prognoze. Nitko nije oekivao da e ova kriza, koja je zahvatila prije svega ameriko trite, biti ovakvog intenziteta. Mislim da Hrvatska u danim okolnostima dobro pliva.

Forum mladih: Na mladima svijet ostaje!


Forum mladih UBH Prsten upriliio je 23. lipnja 2008. u konferencijskoj dvorani King ICT-ja veer upoznavanja i prezentaciju programa djelovanja za mlade
PIE: Ivana Kolovrat FOTO: Saa Lisjak

foto vijesti
foto vijesti

29

prepunoj konferencijskoj dvorani, okupljene mlade ljude pozdravili su i prezentirali im ciljeve i djelovanje Udruge, Zaklade i Prsten - GRUPE predsjednik UBH Prsten dr. sc. Zvonko Biljecki, potpredsjednik mr. sci. Vjekoslav Jele, predsjednik Zaklade Prsten mr. sc. Mijo Mari, glazbeni producent Nika Brato (koji je predstavio koncept dobrotvornog koncerta u dvorani Vatroslava Lisinskog u listopadu ove godine) te predsjednik Upravnog odbora Prsten Grupe gospodin Bruno Iljki. Nakon nadahnutih i toplih pozdravnih govora red je doao i na mlade. Rije je preuzeo Ivan Pandurevi koji je predstavio Forum mladih UBH Prsten, poetke okupljanja, mogunosti kreiranja ivotopisa na www.udruga-prsten.hr u gospodarskom dijelu putem ulanjenja i registracije gdje pravne osobe imaju pristup ivotopisima, mogunost rada s eksibilnim radnim vremenom za vrijeme studija. Udruga je mjesto kontakta izmeu studenata i poslodavaca. Komunikacija mladih vri se putem e-maila: ubh.mladi@gmail.

lanovi Prstena Mijo Mari i Bruno Iljki s kerkama Jelenom Mari i Izabelom Iljki

Vedrana Orekovi i stipendist Tomislav Gavran doli su iz Slavonskog Broda

com. Zavrni dio prezentacije zakljuila je Eva Mijatovi, postdiplomantica Ekonomskog fakulte-

ta koja je izloila ritam sastajanja mladih po dogovoru, aktivnosti vezane za promociju kulturno-

umjetnikih drutava i obiaja iz rodne grude. Krajem rujna organizirana je i kola javnog govornitva za stipendiste Zaklade Prsten; rafting na Uni organiziran je za mlade 13. srpnja 2008. gdje e, osim u opasnostima na divljim vodama, uivati u druenju te u bosanskim specijalitetima: evapima i baklavama. Nakon prezentacijskog dijela druenje se nastavilo uz pie, u sali za prijem gdje je vladala odlina atmosfera.

Na domjenku se Forumu mladih UBH Prsten prikljuilo 50-ak novih lanova

Prezentacija je okupila 100-tinjak mladih lanova

Forum mladih UBH Prsten: Anto Dubravac, Eva Mijatovi i Ivan Pandurevi

30

foto vijesti

Sveana dodjela stipendija u Sheratonu


Na tradicionalnoj veeri lanova i prijatelja UBH Prsten, koja se odrala 8. prosinca 2007. godine, posebnu notu dostojanstva i ozbiljnosti unijeli su okupljeni mladi stipendisti Zaklade Prsten

Sretni stipendisti dodjela stipendija

PRSTEN

tipendistima je ugovore sveano uruio sada ve bivi ravnatelj Zaklade dr. sc. Zvonko Biljecki, koji je tom prigodom pozvao gospodarstvenike da se pridrue ovoj humanoj misiji. Osnivanje Zaklade bio je najvaniji cilj Udruge bosanskih Hrvata Prsten u proteklom razdoblju, a ostvarenje tog cilja dokazuje koliku vanost njeni lanovi pridaju znanju i obrazovanju djece bosanskih Hrvata. in potpisivanja i uruivanja stipendija izazvao je emocionalan pljesak i oduevljenje okupljenih gostiju koji su svojim prisustvom uveliali sveani trenutak.

Blanka Doen pjevala je starogradske hitove

foto vijesti
Projekt Zajedno okupio je 43 udruge Hrvata iz BiH za izgradnju studentskog doma u Sarajevu. U restoranu Gastro Globus, 18. travnja 2008. prikupljala su se sredstva donacijama i aukcijom slika uglednih slikara iz BiH, a okupilo se dvije tisue uzvanika iz politikog, gospodarskog, vjerskog i kulturnog ivota RH i BiH. UBH Prsten bila je zlatni sponzor veeri i tom je prilikom donirala 50 tisua kuna
PIE: Ivana Kolovrat FOTO: Saa Lisjak

31

Zajedno za izgradnju studentskog doma


osobno ne posjeti sve obrazovne centre u BiH jer je zadaa Hrvatske irenje znanja, a cilj joj je da do 2010. postane vodea zemlja u obrazovanju u regiji. Donacija Vlade Republike Hrvatske od 500.000,00 kn popraena je velikim pljeskom. Predsjednik UBH Prsten dr. Zvonko Biljecki kazao je da se Udruga Prsten bezrezervno prikljuila projektu jer se nalazi na tragu misije Zaklade Prsten koja ima za cilj pomaganje i promicanje znanja u svrhu povratka Hrvata te procvata kulture, ouvanja tradicije i obiaja u BiH. Za odlinu atmosferu u kojoj se plesalo i slavilo do ranih jutarnjih sati zasluni su Baruni, Mate Buli i Ivan Mikuli.

Gospoda Drago Kisi, tajnik UBH Prsten, dopredsjednik Vjekoslav Jele sa suprugom i predsjednik Zvonko Biljecki

kupni trokovi izgradnje studentskog doma u naselju Stup u Sarajevu iznose 3.500.000 eura. U prvoj fazi izgradnje utroeno je 300.000 eura, a ostatak novca nemogue je organizirati bez dobrih ljudi, sponzora i donatora. Dom je namijenjen hrvatskim studentima u Sarajevu koji imaju velikih problema sa smjetajem u studentske domove, a imat e 240 smjetajnih kapaciteta u 120 soba. U ime Vlade Republike Hrvatske ministar znanosti, obrazovanja i porta Dragan Primorac pozdravio je i pohvalio inicijativu don Ante Jelia na elu HKDD-a, koji je umreio sve Hrvate rodom iz BiH. Ministar Primorac je istaknuo kako nee stati dok

Neodoljiva gospoa Sandra Bagari

32

informacije

Izmjene Statuta
Zato su izvrene izmjene Statuta Udruge, usvojene na Skuptini Udruge, odranoj 30. oujka 2008. u hotelu Antunovi, obrazloio nam je Juro Martinovi, zagrebaki odvjetnik roen u Brkom, predsjednik Povjerenstva za pripremu promjena Statuta i povjerenik za pravne poslove UBH Prsten
RAZGOVARALA: Ivana Kolovrat

Otkud potreba za izmjenom Statuta nakon samo dvije godine postojanja Udruge? Ideja za izmjenu Statuta rodila se nekoliko mjeseci prije poetka intenzivnih priprema za II. izbornu skuptinu Udruge, a iz razloga to su kljuni ljudi Udruge i upravna tijela zakljuili da je Udruga svojim rastom iskoila iz okvira koje je inio stari Statut, te da je za daljnje irenje Udruge i jaanje njenog utjecaja u cilju ostvarenja zacrtane misije neophodno izmijeniti Statut, kako bi se tijela Udruge ojaala novim ljudima i stvorio operativniji sustav njihovog djelovanja koji e jo kvalitetnije ispunjavati oekivanja lanova Udruge. U izmjenama Statuta istaknuta je i web stranica i jasnije je deniran status podrunica i sastav skuptine? Od usvajanja Statuta do danas zaivjela je vrlo kvalitetna web stranica koja je postala jako vaan model komunikacije - obavjetavanja izmeu tijela Udruge i lanstva, to se moralo

odraziti i u promjenama Statuta. Osnovane su prve podrunice te su i one imale svoja statutarna oekivanja koja su i ispunjena jasnijim statutarnim deniranjem njihove pozicije. S obzirom na naraslo lanstvo i oekivanje jo jaeg rasta lanstva, kako zikih tako i pravnih osoba izvrene su i neophodne izmjene pravno tehnikog deniranja skuptine Udruge, koja je sada zamiljena po

svojevrsnom predstavnikom principu. Zato je dolo do osnivanja novog tijela Udruge i do poveanja broja lanova UO i NO? Predsjednitvo Upravnog odbora Udruge, novo je tijelo Udruge osnovano u funkciji operativnosti rada Upravnog odbora i Udruge u cijelosti. Radit e poslove Upravnog odbora izmeu njegovih sjednica i, naravno, zahtijevalo je tretman u izmjenama Statuta. Rezultat rasta Udruge i njenog irenja na predstavnike novo ukljuenih opina podrijetla lanstva je veliko poveanje broja lanova Upravnog odbora Udruge. Od ranijih 18 lanova, sada je to 43, pojaani s predsjednicima osnovanih podrunica, to je takoer zahtijevalo adekvatnu promjenu Statuta. Izmijenjene su takoer i odredbe Statuta o Nadzornom odboru te on sada umjesto tri broji sedam lanova, a ine ga istaknuti lanovi Udruge koji zbog poslovne zauzetosti nisu u mogunosti djelovati u drugim operativnijim tijelima Udruge.

edukacija za ring

Prezentacija informatikog sustava RING


PIE: Lana Milovanovi

UBH Prsten intenzivno se bavi auriranjem i usavravanjem informatikog sustava RING - gospodarskog dijela internetskog portala Prsten, ija je svrha u sustav povezati sve nae lanice. Sustav ima vie razina i raznolike mogunosti primjene i koritenja. Kako bismo ih to vie pribliili krajnjim korisnicima, pripremljena je javna prezentacija aplikacija sustava, te molimo sve zainteresirane pravne lanice u svojoj organizaciji da imenuju kontakt osobu koja je sudjelovanjem na radionici dobila cjelovitu obuku za koritenje sustava. Naime, tek nakon pravilnog unosa podataka o pravnoj osobi sustav RING omoguuje pretraivanje registra lanova po raznim stavkama (nazivu, proizvodima, uslugama, podruju djelo-

vanja, ciljanom tritu, strategiji poslovanja). Osim informativnog pretraivanja, sustav omoguuje direktnu razmjenu usluga i dobara meu pravnim lanicama i zikim osobama, to predstavlja kohezijsku snagu

lanova Udruge. Sustav nadalje omoguuje optimalan protok informacija o radnim mjestima koje otvaraju nae tvrtke-lanice jednako kao i o ivotopisima koje su objavile zike osobe. Time smo na pragu ostvarenja temeljne ideje RING-a, virtualnog trita gdje nai lanovi meusobno surauju, direktno razmjenjuju robe i usluge, poslovne informacije, osnaujui time vlastite tvrtke, ali i samu Udrugu. Detaljna prezentacija RING-a te njegovih mogunosti i prednosti odrala se u ponedjeljak, 26. svibnja 2008. godine u 17:00 i 19:00 sati u prostorijama tvrtke M SAN Grupa d.d., Zagreb. U planu je organizacija daljnjih edukacijskih seminara.

popis novih dunosnika

33

POPIS DUNOSNIKA I LANOVA TIJELA UPRAVLJANJA UBH PRSTEN


Na Izbornoj skuptini odranoj 30. oujka 2008. godine u dvorani hotela Antunovi izabrani su novi lanovi Upravnog odbora, Nadzornog odbora te predsjednik i dopredsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Na 30. sjednici Upravnog odbora odranoj 14. travnja 2008. izabrani su lanovi Predsjednitva UBH Prsten
PREDSJEDNIK: ZVONKO BILJECKI (DERVENTA) DOPREDSJEDNIK: VJEKOSLAV JELE (USORA)

UPRAVNI ODBOR

(u sastav Upravnog odbora ulaze: 43 predstavnika opina, predsjednici podrunica, predsjednik i dopredsjednik UBH Prsten)

PREDSJEDNITVO

(u sastav Predsjednitva ulaze: 7 lanova, predsjednik i dopredsjednik UBH Prsten)

Mijo Mari: socijalna skrb, kultura i port Ivo Lovrinovi: gospodarska strategija Marjan Biki: lanstvo Pavo Barii: znanost i obrazovanje Tomislav Dubravac: znanost i obrazovanje Juro Martinovi: odvjetniki poslovi Bruno Iljki: gospodarstvo

NADZORNI ODBOR
Tomislav Antunovi Pavo Zubak Marko Pipuni Ivica Zovko Sandra Bagari Marko Buljan Ilija Toli

Bosanski Brod: Baria Arai Brko: Mijo Mari, Dragan Martinovi, Juro Martinovi Bosanski amac: Marko Zraki, Vjekoslav Brati Banja Luka: Marko Ljubii, Ivo Komljenovi Bugojno: Ivica Jaki Busovaa: Miro Vujica Doboj: Ivan Toli, Stipo Luki Derventa: Drago Brekalo, Vlado Ravli, Marijan Biki, Drago Prgomet Gradaac: Tomislav Dubravac, Ferdo Kurti Jajce: Drago eno, Ivan Mareta Kiseljak: Dario Prelec Kreevo: Zvijezdan Stani Kotor Varo: Zlatko Stipi Modria: Drago ubari, Zlatko Andri Odak: Pavo Kovaevi, Pavo Barii Oraje: Bruno Iljki, Drago ivkovi Sarajevo: Dinka Martinovi Ivurek Fojnica: Zlatko Vlai Travnik: Nika Brato Usora: Tomo Rui, Anto Labudovi Vitez: Ivan Lovrinovi, Franjo Rajkovi Vare: Darko Zloui epe - Maglaj: Jozo Devi, Tomo Andri, Pero uro Kakanj: eljko Nuji Livno: Ivan Miloloa Tomislavgrad: Ivan urkovi Predsjednici Podrunica UBH Prsten Slavonski Brod: Pejo Samardi Osijek: Drago ubari (opinski predstavnik) Rijeka: Ante Zovko Mali Loinj: Dragan Lozani

34

statut
Na temelju lanka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine broj 88/01), Osnivaka skuptina Udruge bosanskih Hrvata Prsten, odrana dana 30. oujka 2008. godine u Zagrebu, donijela je

UDRUGE BOSANSKIH HRVATA PRSTEN


I. OPE ODREDBE
lanak 1. Ovim statutom ureuju se pitanja naziva, sjedita, podruja djelovanja, cilja, djelatnosti, naina upravljanja, organizacije, nanciranja i druga pitanja znaajna za rad Udruge bosanskih Hrvata Prsten (u daljnjem tekstu Udruga). Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitika, neprotna organizacija. lanak 2. Naziv Udruge glasi: Udruga bosanskih Hrvata Prsten. Udruga djeluje na podruju Republike Hrvatske. Udrugu zastupa i predstavlja Predsjednik. lanak 3. Sjedite Udruge je u Zagrebu. Odluku o promjeni adrese sjedita donosi Upravni odbor. lanak 4. Udruga moe osnivati podrunice, ogranke i klubove na podruju Republike Hrvatske gdje se za to ukae potreba. Podrunice, ogranci i klubovi nemaju pravnu osobnost. Podrunice imaju svoje sjedite, podraun u okviru iro rauna UBH Prsten i peat, a predstavlja ih i zastupa predsjednik podrunice. Odluku o osnivanju podrunica, ogranaka i klubova donosi Upravni odbor. Odluka o osnivanju podrunica, ogranaka i klubova sadri naziv, sjedite i ustroj. lanak 5. Udruga ima peat. Peat Udruge okruglog je oblika, promjera 40 mm. Uz obod je ispisan puni naziv i sjedite Udruge. Peat uva i ovlaten ga je koristiti predsjednik Udruge i drugi lanovi Udruge koje on ovlasti. lanak 6. Rad Udruge je javan. Javnost rada ostvaruje se redovnim obavjeivanjem lanova Udruge i ire javnosti o radu tijela Udruge. Obavjeivanje se vri internim glasilom (asopisom), putem web stranice, te objavom odluka i priopenja u medijima. Javnost se moe iskljuiti sa sjednica tijela Udruge zbog zatite osobnih podataka o lanovima Udruge te zbog zatite osobne ili poslovne tajne. naknadu imovine koja im je tijekom rata (1991. - 1995. g.) otuena, oteena ili unitena; - praenje ispunjavanja ustavnih i drugih preuzetih obveza Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH; - praenje aktivnosti meunarodnih, dravnih i lokalnih vlasti po svim pitanjima vezanim za ostvarivanje prava Hrvata BiH glede jednakopravnosti konstitutivnih i suverenih naroda BiH; - povezivanje i suradnja sa srodnim udrugama i organizacijama u zemlji i inozemstvu; - obavljanje i drugih djelatnosti kojima se ostvaruju Statutom postavljeni ciljevi sukladno Zakonu. lanak 12. lanovi imaju pravo: - birati i biti birani u tijela Udruge (redovni lan); - sudjelovati u aktivnostima Udruge. lanovi imaju obvezu: - redovito plaati lanarinu; - potivati odredbe Statuta; - tititi ugled Udruge. lanak 13. lanstvo prestaje: - istupanjem, - neplaanjem lanarine za tekuu godinu, - iskljuenjem. lana se moe iskljuiti iz lanstva u Udruzi, ako kri odredbe Statuta ili ako svojim ponaanjem naruava ugled Udruge. Odluku o iskljuenju donosi Upravni odbor. Protiv odluke Upravnog odbora o iskljuenju moe se, u roku od 15 dana, podnijeti prigovor Skuptini. Skuptina je duna rijeiti o prigovoru u roku od 30 dana od dana primitka prigovora. Odluka Skuptine je konana.

STATUT

II. CILJEVI I DJELATNOSTI


lanak 7. Cilj osnivanja Udruge je: - poticanje na okupljanje, meusobno tjenje povezivanje i pomaganje Hrvata i drugih graana iz Bosne i Hercegovine radi zatite gospodarskih, informacijskih, znanstvenih, kulturnih, povijesnih, etnikih, nacionalnih, ekolokih, humanitarnih, prosvjetnih, socijalnih, portskih i drugih vrijednosti Hrvata iz BiH i zauzimanje za potivanje meunarodnih standarda u ouvanju temeljnih naela demokracije, zatite ljudskih prava i sloboda i razvoja demokratskog drutva. lanak 8. U svrhu ostvarivanja cilja propisanog lankom 7. Udruga e obavljati sljedee djelatnosti: - zagovaranje (lobiranje) pri domaim i stranim udruenjima i interesnim skupinama (vjerskim, kulturnim, portskim i dr.), sukladno cilju Udruge; - poticanje lanstva Udruge na gospodarsku, materijalnu, novanu, kulturnu, medijsku, moralnu i svaku drugu potporu Hrvatima u BiH i Hrvatima iz BiH koji ive u Republici Hrvatskoj; - sudjelovanje u pripremi i provedbi kulturnih, zabavnih, portskih, obrazovnih, vjerskih, ekolokih i humanitarnih aktivnosti i drugim oblicima okupljanja i djelovanja Hrvata BiH, napose mladih; - zauzimanje za pravo na povratak izbjeglih iz BiH te ostvarivanje prava na pravinu i potpunu

III. LANOVI UDRUGE


lanak 9. lanom Udruge moe postati svaka poslovno sposobna zika osoba i pravna osoba (domaa i strana), koja je zainteresirana za rad u Udruzi i koja prihvaa odredbe ovog Statuta. lanstvo moe biti redovno i poasno. Redovnim lanom moe postati svaka osoba koja eli aktivno sudjelovati u radu Udruge. Redovni lanovi Udruge plaaju godinju lanarinu. lanak 10. Osoba koja eli postati redovnim lanom Udruge podnosi zahtjev Upravnom odboru, temeljem kojeg Upravni odbor donosi odluku o primitku u redovno lanstvo. Redovni lanovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge te potivanje odredbi njenog Statuta i drugih akata, kao i odluka njenih tijela. lanak 11. Skuptina moe imenovati poasne lanove Udruge. Poasni lan moe postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge.

IV. TIJELA UPRAVLJANJA


lanak 14. Dunosnici i tijela upravljanja Udruge su: - Skuptina; - Predsjednik i potpredsjednik; - Upravni odbor; - Predsjednitvo Upravnog odbora; - Nadzorni odbor. lanak 15. Skuptina Udruge najvie je tijelo upravljanja. Skuptinu ine tijela upravljanja, predsjednici podrunica, lanovi Predsjednitva UO, lanovi Upravnog i Nadzornog odbora tvrtke Prsten grupa d.o.o., Upravni odbor Zaklade, izdavako vijee glasila Udruge te 20% lanstva Udruge, vodei rauna o razmjernoj zastupljenosti opina podrijetla lanova - predstavnika na Skuptini. lanak 16.

statut
Skuptina Udruge nadlena je za obavljanje sljedeih poslova: - donosi i mijenja statut i druge akte Udruge; - bira i razrjeava lanove Upravnog odbora, Nadzornog odbora, predsjednika i potpredsjednika Udruge; - utvruje politiku razvitka Udruge; - donosi nancijski plan i usvaja zavrni raun Udruge; - odluuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku Udruge; - imenuje poasne lanove Udruge; - odluuje o prigovorima na odluke Upravnog odbora o: iskljuenju iz lanstva, odbijanju prijema u lanstvo, brisanju iz lanstva zbog neplaanja lanarine. - donosi sve odluke u svezi s radom Udruge za koji nije nadlean Upravni odbor ili predsjednik Udruge. Skuptina moe biti redovita, izborna i izvanredna. Skuptina redovito zasjeda najmanje jedanput u tijeku godine, dok se izborna sjednica odrava svake dvije godine. Sjednice Skuptine saziva Upravni odbor na vlastitu inicijativu, a pozive za sjednicu Skuptine mora dostaviti lanovima najmanje tri dana prije odravanja sjednice. U odluci o sazivanju Skuptine, Upravni odbor utvruje dnevni red, te dan i mjesto odravanja sjednice. Upravni odbor duan je sazvati sjednicu Skuptine kada to zatrai Nadzorni odbor, najmanje tri podrunice i 30 redovnih lanova Udruge. U svom zahtjevu za sazivanje Skuptine, predlagatelji su obvezni predloiti dnevni red sjednice Skuptine. Ako Upravni odbor ne sazove sjednicu u roku 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 6. ovog lanka, sazvat e je predlagatelji (odluka treba sadravati prijedlog dnevnog reda, te mjesto i dan odravanja sjednice). Skuptinom predsjedava predsjednik Udruge. U odsutnosti predsjednika Udruge, Skuptina e na poetku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja e predsjedati sjednicom. O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno uva u arhivi Udruge. lanak 17. Skuptina punovano odluuje, ako zasjedanju prisustvuje natpolovina veina svih lanova Skuptine. Skuptina donosi odluke veinom glasova prisutnih lanova, osim u sluaju iz lanka 27. stavka 2. lanak 18. Predsjednik Udruge organizira i rukovodi radom Udruge. Predsjednik zastupa Udrugu i odgovara za zakonitost rada Udruge. Pismena Udruge upuena tijelima vlasti, politikim strankama, udrugama i medijima potpisuje predsjednik nakon konzultacije s potpredsjednikom ili Predsjednitvom Upravnog odbora. Predsjednikov mandat traje dvije godine uz mogunost da bude ponovno biran jo jednom. lanak 19. Predsjednik moe biti razrijeen i prije isteka roka na koji je izabran: na vlastiti zahtjev; - ukoliko ne postupa sukladno uputama i smjernicama Skuptine; - ako djeluje protivno Zakonu ili Statutu ili ako svojim istupanjem i djelovanjem teti ugledu Udruge. Predsjednik i potpredsjednik ne mogu biti podrijetlom iz iste opine. U sluaju sprijeenosti ili odsutnosti, predsjednika zamjenjuje potpredsjednik Udruge. Mandat potpredsjednika traje dvije godine uz mogunost da bude ponovno biran jo jednom. Potpredsjednik moe biti razrijeen prije isteka roka na koji je izabran iz razloga navedenih ispred. lanak 20. Predsjednik: - zastupa Udrugu; - pokree raspravu o odreenim pitanjima iz djelokruga Skuptine i Upravnog odbora; - brine o upoznavanju javnosti s radom Skuptine i njenih tijela; - rukovodi radom Skuptine i Upravnog odbora; - obavlja i druge poslove utvrene ovim Statutom. Predsjednik Udruge podnosi izvjee o svom radu Upravnom odboru i Skuptini Udruge. lanak 21. Upravni odbor je izvrno tijelo Udruge i najvie tijelo upravljanja izmeu dvije sjednice Skuptine. Upravni odbor ine predsjednik i potpredsjednik Udruge, predsjednici podrunica te 43 lana koje bira Skuptina. Mandat lanova Upravnog odbora traje dvije godine uz mogunost da budu ponovno birani. Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora. Upravni odbor bira Predsjednitvo Upravnog odbora. lanak 22. Upravni odbor: - priprema nacrt Statuta i drugih akata; - saziva sjednice Skuptine, predlae dnevni red i priprema sve materijale o kojima Skuptina raspravlja; - izvrava odluke Skuptine; - priprema godinji program rada, nancijski plan te izvjee o radu i nancijskom poslovanju; - odreuje visinu godinje lanarine; - prima nove lanove Udruge i predlae Skuptini imenovanje poasnih lanova; - odluuje o iskljuenju i brisanju iz lanstva; - odluuje o raspodjeli prikupljenih sredstava; - bira lanove Predsjednitva UO, odluuje o prijemu u radni odnos zaposlenika te imenuje predsjednike i lanove povjerenstava i klubova; - odluuje o osnivanju podrunica, ogranaka i klubova; - prema potrebi osniva radna tijela i povjerenstva; - odluuje o promjeni adrese sjedita Udruge; - obavlja i druge poslove predviene ovim Statutom. lanak 23. Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik, u pravilu svaka dva mjeseca. Upravni odbor punovano odluuje ako sjednici prisustvuje natpolovina veina svih lanova Upravnog odbora. Upravni odbor donosi odluke veinom glasova prisutnih lanova. lanak 23a. Predsjednitvo je ue tijelo UO, koje obavlja poslove UO izmeu njegovih sjednica koji ne trpe odgodu te provodi odluke UO i spona je izmeu UO i predsjednika Udruge. Predsjednitvo ine predsjednik, potpredsjednik, te sedam lanova UO Udruge izabranih po regionalnom principu. Predsjednik Udruge i UO ujedno je i predsjednik Predsjednitva. Sjednice Predsjednitva saziva predsjednik u pravilu jedanput mjeseno, a najmanje jedanput izmeu dvije sjednice UO. Predsjednitvo punopravno odluuje ako je sjednici nazono vie od pola lanova, a odluke su pravovaljane ako je za njih glasovala natpolovina veina lanova Predsjednitva. Iznimno je doputeno telefonsko glasovanje najvie trojici sprijeenih lanova Predsjednitva. Predsjednik podnosi izvjee o radu predsjednitva UO na prvoj sjednici UO. lanak 24. Nadzorni odbor kontrolira zakonitost rada i nancijskog poslovanja Udruge. Nadzorni odbor prati i nadzire rad tijela utvrenih ovim Statutom. O svom nalazu i miljenju obavjetava Skuptinu udruge i tijelo iji rad je nadzirao. Nadzorni odbor utvruje da li je djelovanje Udruge u skladu sa zakonom, Statutom i drugim aktima. Nadzorni odbor broji 7 lanova, koji na 1. sjednici biraju predsjednika. Mandat lanova Nadzornog odbora traje dvije godine. Sva su tijela i dunosnici Udruge duni omoguiti Nadzornom odboru uvid u sve isprave koje se tiu djelatnosti Udruge. Nadzorni odbor donosi odluke veinom glasova lanova Nadzornog odbora. lanak 25. Udruga je neprotna organizacija, a novana sredstva pribavlja iz lanarine, donacija, dotacija, priloga i darova. Sva prikupljena sredstva koriste se iskljuivo za ostvarivanje ciljeva Udruge. O raspodjeli prikupljenih sredstava odluuje Upravni odbor. U sluaju prestanka Udruge sva imovina Udruge pripada Franjevakom samostanu Svetog Ilije, Zagreb, Prigornica 2. lanak 26. Financijska godina Udruge poinje 1. sijenja, a zavrava 31. prosinca iste godine.

35

V. PRESTANAK UDRUGE
lanak 27. Udruga prestaje odlukom Skuptine ili iz razloga propisanih Zakonom. Odluku o prestanku Udruge donosi Skuptina dvotreinskom veinom glasova od ukupnog broja lanova Skuptine Udruge.

VI. ZAVRNE ODREDBE


lanak 28. Statut Udruge stupa na snagu s danom donoenja. U Zagrebu, 9. lipnja 2008. godine predsjednik Udruge dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod.

36

kronologija dogaaja
14. 1. 2008.
27. sjednica UO UBH Prsten Sheraton veera 6. 12. 2008. Registracija TD Prsten grupa d.o.o. Dr. Petar Brana izabran za savjetnika predsjednika Udruge, dr. sc. Zvonka Biljeckog. Udruga Prsten javno e pozvati sve punoljetne graane, dravljane BiH, koji imaju pravo glasa na lokalnim izborima, da se prijave do 22. srpnja (a za one koji imaju CIPS-ovu osobnu do 21. kolovoza) i izau na glasanje koje je zakazano za 5. listopada 2008. Pravo glasa imaju svi punoljetni graani, dravljani BiH, bez obzira imaju li CIPS-ovu osobnu ili ne, odnosno nalaze li se na teritoriju BiH ili su u inozemstvu. Svi koji su u inozemstvu mogu glasati i potom za to se moraju prijaviti SIP-u i priloiti potrebne dokumente. Udruga e pruiti maksimalnu podrku, logistiku i pomo u organizaciji prijave biraa te glasanja za Hrvate iz Posavine i Srednje Bosne. Putem medija (tisak, TV, radio) Udruga e promovirati vanost izlaska na izbore. Udruga e pozvati Hrvate iz stranaka na teritoriju BiH da formiraju samo jednu svehrvatsku izbornu listu (time bi se sprijeilo rasipanje glasova).

11. 2. 2008.
28. sjednica UO UBH Prsten

25. 2. 2008.
nastavak 28. sjednice UO UBH Prsten

26. 5. 2008.
radionica RING U prostorijama M San tvrtke odrane su dvije radionice o informatikom sustavu RING u skupinama po 10-15 ljudi.

25. 3. 2008.
29. sjednica UO UBH Prsten

27. 5. 2008.
6. sjednica UO Zaklade Prsten Cilj Zaklade je podii broj stipendista sa 33 na 100. U tu svrhu izraen je Plan i program rada Zaklade.

30. 3. 2008.
II. Skuptina UBH Prsten

29. 5. 2008.
sastanak u Slavonskom Brodu Odran je radni sastanak lanova Predsjednitva UO sa elnim ljudima iz podrunice u Slavonskom Brodu. Predsjednik podrunice dr. Pejo Samardi upoznao je prisutne o aktivnostima i planiranim projektima za budue razdoblje. Druga tema razgovora bili su lokalni izbori u BiH: predloeno je da Udruga Prsten javno pozove Hrvate iz BiH da se u to veem broju prijave za izbore.

Za predsjednika UBH Prsten izabran je Zvonko Biljecki (Derventa), a za dopredsjednika UBH Prsten Vjekoslav Jele (Usora) te lanovi Upravnog odbora.

14. 4. 2008.
30. sjednica UO UBH Prsten

30. 5. 2008.
sastanak u Kreevu Na sastanku lanova upravnih tijela Udruge Prsten teme su bile lokalni izbori u BiH, poveanje lanstva, poveanje broja stipendista te konana registracija TD Prsten grupa d.o.o. Na poetku rada UBH Prsten je bila fokusirana na kvalitetu. Sada je vrijeme za bavljenje aktivnostima vezanim za poveanje broja lanova. Jedan od vanijih ciljeva je i ulaniti pet novih pravnih subjekata do tradicionalne sveane Veere u Sheratonu, 6. prosinca 2008. Susret u Kreevu snimila je TV Kiseljak, snimak je preuzela Federalna TV (predsjednik UBH Prsten dao je izjavu o lokalnim izborima).

Izabrano je 7-erolano Predsjednitvo UO, a svaki lan zaduen je za svoj resor. Za upravitelja Zaklade imenovan je Mijo Mari, za predsjednika UO Zaklade imenovan je Pavo Zubak, a za zamjenika Zvonko Biljecki. Drago Kisi izabran je tom prilikom za glavnog tajnika Udruge. Za humanitarnu akciju ZAJEDNO predloeno je da se prikupi 50.000 kn.

8. 5. 2008.
1. sastanak Predsjednitva UO UBH Prsten Raspravljalo se o konceptu Plana i programa rada za 2008. Poveanje broja lanova Zaklada Tematske humanitarne akcije RING (organizacija radionica) ureenje prostora na Vukovarskoj 235 asopis Osnivanje pulske podrunice (mentor e biti eljko Nuji)

23. 6. 2008.
Forum mladih UBH Prsten

4. 6. 2008.
2. sastanak Predsjednitva UO UBH Prsten Konstituiran je Nadzorni odbor UBH Prsten. Za predsjednika je izabran Marko Buljan, a za potpredsjednika Pavo Zubak.

10. 6. 2008.
31. sjednica UO UBH Prsten

zaklada Prsten

37

Poveanje broja stipendija


U prvoj godini postojanja Zaklada Prsten dodijelila je 35 stipendija djeci poginulih branitelja HVO-a, djeci tekog imovinskog stanja te osobito nadarenoj djeci
lipnju 2007. osnovana je Zaklada Prsten. Dana 30. listopada iste godine raspisan je na Upravnom odboru Zaklade natjeaj za dodjelu 30 stipendija uenicima srednjih kola i studentima Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Hrvatima iz Bosne i Hercegovine koji ive u Republici Hrvatskoj. Visina stipendije za kolsku/akademsku 2007/2008. godinu iznosi za uenike 800,00, a za studente 1500,00 kuna. Na natjeaj se prijavilo vie od 260 studenata. Sveana dodjela stipendija odrana je na tradicionalnoj veeri UBH Prsten poetkom prosinca 2007. u dvorani hotela Sheraton. Te veeri, svima je bilo jasno kako upravo Zaklada Prsten sa svojim plemenitim ciljem obrazovanja mladih ljudi prua traak svjetlosti u vedriju i uspjeniju budunost i kako ovim stopama treba ii naprijed.

PRSTEN

Program za 2008./2009. godinu


- Iako ne moemo govoriti o prevelikom iskustvu neosporno je da smo proli poroajne muke i da emo se moi vie angairati u prikupljanju sredstava kako bismo poveali broj zakladnika, a time i broj stipendista - kazao je gospodin Mijo Mari, novi predsjednik Zaklade Prsten, te dodao: - Uz izvanredni angaman i nesebinu pomo velikih umjetnika i humanis-

zaklada Prsten
ta Sandre Bagari i Nike Bratoa ve su zapoele pripreme za organizaciju humanitarnog koncerta u dvorani Vatroslav Lisinski, koji e se odrati 19. listopada ove godine. Na tom koncertu oekujemo istaknuta imena nae estrade. Oni su ve ranije pokazali spremnost da pomognu u prikupljanju sredstava za nae stipendiste, pa e i ovaj put sav prihod s koncerta ii u Zakladu za stipendiranje uenika i studenata. - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta te gospodin ministar Dragan Primorac osobno, iskazuju interes i podrku Zakladi, te oekujemo i njihovu pomo. - U narednom periodu planiramo medijski znaajnije predstaviti Zakladu, te kroz razliita druenja meusobno pribliiti zakladnike i stipendiste. Natjeaj za nove stipendiste bit e raspisan na jesen, a potpisivanje Ugovora o stipendiji na veeri Udruge BiH Prsten koja se tradicionalno organizira u mjesecu prosincu. Veina tvrtki lanica UBH Prsten spada meu najuspjenije u Hrvatskoj. Na nau sreu one su i zakladnici. Podsjetio bih da Zaklada ima skupinu

39

Predsjednik Upravnog odbora Zaklade Prsten gospodin Pavo Zubak

iznimno nadarenih uenika i studenata koje stipendira. Zbog injenice da su i rme i stipendisti najbolji, prirodno je da su meusobno usmjereni jedni na druge i da e obostrano biti meusobni izbor. Vjerujem i da e nai manje uspjeni stipendisti moi raunati na senzibilitet i potrebu za pomaganjem koja je prisutna kod naih zakladnika. Veina tih ljudi, u svom ivotu prola je teak i astan put i u razgovoru s njima esto imam priliku uti ih kako s dunom panjom i zahvalnou govore o ljudi-

ma koji su njima pomogli kada im je bilo teko. Zbog njih i osjeaja solidarnosti oni danas nesebino pomau, pokazujui naim stipendistima da se veliina i mo ogledaju u sposobnosti pomaganja. Na taj nain ue ih da to i sami ine sutra. Na kraju, gospodin Mari i gospodin Zubak podsjeaju potovane itatelje da uplatom na iro raun Zaklade broj: 2390001-1100349000 kod Hrvatske potanske banke pomaemo obrazovanje nae djece i na taj nain ulaemo u nae bolje sutra.

UPRAVNI ODBOR ZAKLADE:

Mijo Mari upravitelj Pavo Zubak predsjednik UO Zvonko Biljecki zamjenik Bruno Iljki Ilija Toli Ivan Lovrinovi Tomislav Dubravac Marko Buljan

40

istog srca
Recenzija knjige: Zapis o herojima, autor: Markica Lovri

Da se ne zaboravi!
PIE: dr. sc. Tomislav Dubravac

Istinu upoznajemo ne samo umom, nego i srcem rekao je francuski lozof Blaise Pascal. Netom izala knjiga: Zapis o herojima, autora bogoslova Markice Lovria, upravo je iz srca napisana knjiga inspirirana herojstvima mladia, vitezova Posavine, koji su branei svoju rodnu grudu poginuli u Domovinskom ratu od 1992. do 1995. godine. Knjiga je zapravo uvijek svjedok jednog vremena, a ova svjedoi o tekim vremenima obrane Bosanske Posavine te donosi istinu o poginulim braniteljima iz upe Imena Marijina O. Luka-Bok. Autor se, s pravom, drao poznate latinske izreke, to je zapisano ostaje (Quod scriptum manet). U tome i jest vrijednost knjiga ovakvog karaktera. Knjiga je to koja budi emocije i uva uspomene na hrabre momke koji su bezrezervno dali svoje mlade ivote kako bi branili i obranili svoj zaviaj. U prilog tome, kako to autor u svom predgovoru

navodi, govori i sljedee: Ne dajte im da uu u Luku. Tako glasi reenica poginulog branitelja icera, mladia kojemu na smrtnom asu, nije bilo ni do ega drugog stalo, osim da ohrabri svoje suborce u ouvanju naih sela Otre Luke i Boka. Hrabrost vrijedna divljenja ostat e zauvijek u naim srcima. Na njihove ivote utkane u nau slobodu, kao i ivote mnogih drugih, esto se na alost zaboravlja. Zaboravljamo da se ivot ne cijeni koliko je dug, ve koliko je vrijedan. Mladi autor, inae ve prepoznatljiv humanitarac, u knjizi ne zaboravlja ni ovjeka, sa svim svojim vrlinama i manama, malog i velikog, svakodnevne probleme i sudbine ljudi i njihove borbe za kruh na svagdanji. esto zaboravljamo, kako kae ve prije spomenuti lozof Pascal, ovjek je samo trska koja misli: lomljiva, slabana i krhka. U knjizi se nalaze biograje i fotograje 57 branitelja iz Boka, Bukove Grede i Otre Luke. Autor, koji i sam potjee iz ovih krajeva, donosi vjerodostojne zapise o sudbini svakog poginulog, tko su oni bili, kada su roeni, koje su njihove obitelji, tko je ostao poslije njih? Povijest piimo sami, ne dopustimo drugima da je piu. Pri tome se uvijek valja drati temeljnog kreda nae katolike vjere, a to je opratanje, jer opratanje ne mijenja prolost, ali zato uveava budunost. Ali, je isto tako mudro rekao i J. F. Kennedy: Oprostite neprijateljima, ali im ne zaboravljajte imena. itatelji, kada budete itali ovu knjigu, nije ona za itanje na dah, tj. kao roman, tada bi se brzo zaboravila njena nakana, a i poruka bi izblijedjela, ve je itajte povremeno, kako biste obnavljali sjeanje na drage nam ljude. Jer, sjeanje je jedini raj iz kojeg ne moemo biti protjerani (Kronin).

Recenzija knjige: Gornja Moila kod Bosanskog Broda, autor: prof. Jozo Jelini

Knjige o rodu i domu, za duu i sjeanje


Ne zaboraviti svoje ognjite i zaviaj, poruka je prof. Joze Jelinia istaknuta u uvodu knjige Gornja Moila kod Bosanskog Broda. Prema popisu stanovnitva iz 1991. na prostoru Bosanske Posavine ivjelo je 126.494. stanovnika, od toga 59,60 posto Hrvata, 15,48 posto Muslimana, 20,55 posto Srba te 4,3 ostalih. Podruje Bosanske Posavine obuhvaa opine Bosanski Brod, Bosanski amac, Derventa, Modria, Odak i Oraje, te dijelove opina Brko, Doboj i Gradaac. Hrvati su kroz povijest dvaput morali naputati svoj rodni kraj. Prvi put u vrijeme zbog turskih osvajanja tijekom Bekog rata od 1683. do 1699. kada je Bosanska Posavina opustjela, a drugi put od 1991. do 1995. kada je svijet zatvorio oi i zanijekao kranske i nacionalne vrijednosti Hrvata u BiH nanijevi im povijesnu nepravdu. Autor je koristei brojne izvore kronoloki naveo znaajne dogaaje, opisao kulturu i obiaje bosanskohercegovakih Hrvata kako bi dokazao da su Hrvati povijesna vertikala na ovim prostorima.

POZIVA
SVE PUNOLJETNE GRAANE, DRAVLJANE BOSNE I HERCEGOVINE, KOJI TRENUTNO BORAVE IZVAN BOSNE I HERCEGOVINE DA SE PRIJAVE NA LOKALNE IZBORE U BiH ZAKAZANE ZA NEDJELJU, 5. LISTOPADA 2008. GODINE!
Pravo glasa na izborima imaju svi punoljetni dravljani BiH bez obzira imaju li CIPS-ovu osobnu kartu ili ne, a glasati mogu i potom za to je nuno da se prijave Sredinjem izbornom povjerenstvu (SIP) u Sarajevu do 22. srpnja 2008.

SVOJIM GLASOM POMOZI IZABRATI HRVATSKOG VIJENIKA KOJI E SUDJELOVATI U DONOENJU ODLUKA U TVOJOJ OPINI.
TO JE PUT KAKO DA UREDIMO BIH I PO MJERI HRVATA PROGNANIH IZ BIH. TO JE PUT KAKO EMO SE IZBORITI ZA DONOENJE ODLUKA DA SE ODOBRE SREDSTVA ZA OBNOVU NAIH PORUENIH SELA I NASELJA I INFRASTRUKTURE U NJIMA. TO JE PUT KAKO DA SE IZBORIMO DA SE U JAVNIM INSTITUCIJAMA VRATE U UPORABU NAE PISMO I JEZIK. ZA TEBE JE TO BESKONANO MALEN NAPOR, A ZA NA KRAJ I HRVATSKI NAROD BESKONANO VAAN IN.

Za sve dodatne informacije nazovite na besplatni telefon: 0800-8555


INFORMACIJA
Dana 21. 06. 2005. stupila je na snagu Uredba o kriterijima, nainu i postupku priznavanja vremena provedenog u obrani BiH u mirovinski sta (Slubene novine FbiH broj: 35/05), koju u prilogu dostavljamo. Navedenom uredbom dana je obveza Federalnom zavodu za MIO da vri upis posebnog staa u radne knjiice na osnovu uvjerenja o vremenu provedenom u obrani BiH, koje izdaje odsjek za obranu nadlean za voenje ove evidencije. Takoer se napominje da se upis posebnog staa, za pripadnike oruanih snaga HVO-a za podruje Bosanske Posavine i dalje vri u poslovnicama, ispostavama kao i samom sjeditu upanijske administrativne slube Oraje. - Zakonom o pravima branitelja i lanova njihovih obitelji (Slubene novine FbiH broj: 33/04: 56/05) odnosno posljednjom izmjenom Zakona o pravima branitelja... (Slubene novine FbiH broj: 70/07) propisani su uvjeti za priznavanje prava na invalidsku i starosnu mirovinu ratnih vojnih invalida (RVI). Odredbama l. 31a. i 31b. pomenutog Zakona, propisani su povoljniji uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku i starosnu mirovinu za ratne vojne invalide. Naime, navedenim odredbama regulirano je da pripadnici oruanih snaga, koji imaju status RVI, a kod kojih je utvrena nesposobnost za privreivanje (I. kategorije) kao posljedica oteenja organizma zbog rane, povrede ili bolesti, po kom osnovu su ostvarili vojni invaliditet, a koji nisu bili osiguranici u vrijeme stupanja u oruane snage, imaju pravo na invalidsku miovinu pod uvjetima propisanim po Zakonu o MIO (Slubene novine FbiH broj: 29/98; 32/01; 73/05 i 59/06). Nadalje, ratni vojni invalid stie pravo na starosnu mirovinu s navrenih 55 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog staa. AS ORAJE

42

ljudi, dogaaji, povodi


ljudi, dogaaji, povodi
Tradicionalna humanitarna Plehanska veer

Zlatko Cico Kranjar, na poznati trener u dobrom drutvu

Druenje uz pjesmu i ples


Tradicionalna Plehanska veer i druenje Plehanana, njihovih prijatelja i brojnih uglednih uzvanika odrano je 11. travnja 2008. godine u dvorani hotela Zovko u Sesvetama. U organizaciji Zaviajnog kluba Plehan iz Zagreba i Odbora za izgradnju Crkve svetog Marka prihod od ulaznica i kupljenih knjiga koje su se prodavale uz recepciju, namijenjen je obnovi poruenog svetita na Plehanu
pozdravnom govoru prvi je rije uzeo gospodin Luka Marti, predsjednik Odbora za izgradnju crkve na Plehanu, istaknuvi kako je samostan Plehan prije ruenja bio mjesto okupljanja i gledanja prema ljepem nebu. Centar kulture gdje su se irili vidici. Potom su okupljene goste pozdravili prof. dr. Andrija Hebrang, predsjednik kluba HDZ-a u ime premijera dr. Ive Sanadera, dravni tajnik u Ministarstvu kulture mr. Jasen Mesi te gvardijan fra Mirko Filipovi koji je podnio kratki izvjetaj dokle se stiglo u izgradnji crkve. Za govornicom su svoje pozdrave prenijeli zagrebaki dogradonaelnik Ivo Jelui, Tomislav Antunovi, vlasnik Antunovi Grupe, veleasni Filip Mari, upnik iz DerPIE: Ivana Kolovrat FOTO: Saa Lisjak

KUD Bosna Srebrena

vente, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Kosani Jozo Prgomet, te dopredsjednik udruge Prsten dr. Vjekoslav Jele i mnogi drugi. Meu brojnim pozdravljenim uglednicima poseban pljesak dobio je bivi izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Kranjar - Cico. Nakon serije pozdravnih govora zapoela je feta koja je trajala dugo u no. Kulturno-glazbeni program otvorili su mladi uvari tradicijskih obiaja KUD Bosna Srebrena, osnovano 2005. u Sesvetama, otpjevavi i otplesavi kola svog zaviaja. Paganini bend je zabavljao uzvanike do izlaska legendi derventskog kraja na pozornicu Ilije i Marka Begia, a poslije njih na pozornici su zasjali Mate Barii i ime Bili iz Plehanskih odjeka.
Ilija i Marko Begi, legende Izvorne glazbe

ljudi, dogaaji, povodi


ljudi, dogaaji, povodi STRUNA PREDAVANJA ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVOAE
Udruga bosanskih Hrvata Prsten, podrunica Osijek, organizirala je na podruju Posavske upanije struna predavanja namijenjena poljoprivrednim proizvoaima. Suorganizator je Ministarstvo poljoprivrede Posavske upanije, a predavai su strunjaci s Poljoprivrednog i Prehrambenotehnolokog fakulteta iz Osijeka te tvrtke ito i njenih kooperanata. Predavanja su se odrala 7. i 8. oujka u Domu kulture u Tolisi i Maloj sali hotela Euro u Odaku s temama: Ekoloka proizvodnja i prerada hrane, doc. dr. sc. Darko Veli; Zatita duhana od korova, bolesti i tetnika, mr. sc. Pero Barii Jaman. Prof. dr. sc. Pero Miji i prof. dr. sc. Zvonko Antunovi odrali su predavanje o vanosti uzgojno-selekcijskog rada kod domaih ivotinja i suvremenim trendovima u proizvodnji mlijeka.

43

DAN HRVATSKIH BRANITELJA


PIE: Ivo Ai U pougarskom selu Vukovii kod Jajca, 14. lipnja 2008. godine sveano je obiljeen Dan hrvatskih branitelja iz Vukovia. Ovaj projekt je nastavak obiljeavanja prologodinje 15. obljetnice pogibije hrvatskih branitelja, koja je izazvala veliko zanimanje hrvatskih domoljuba. Naime, tada je izmeu ostalih aktivnosti napravljeno spomenobiljeje poginulim braniteljima. U projektu je sudjelovao veliki broj hrvatskih domoljuba, ali na alost bez potpore dravnih mjerodavnih institucija. Povjerenstvo je tom prigodom izdalo posebni bilten u kome su izmeu ostalog i imena svih donatora. Takoer, u spomen na 15. obljetnicu, poetkom 2008. godine izdan je i DVD koji osim snimaka vezanih za 15. obljetnicu sadrava i veliki broj fotografskog, video i audio zapisa od prije zadnjeg rata. Na ovaj dan se eli pozvati ne samo mjetane ovoga kraja ve i domoljube iz ostalih dijelova BiH, Hrvatske i drugih zemalja da uveliaju veliku sveanost. Ona je, ini se jedinstvena na ovim prostorima prije svega zbog samoorganiziranosti hrvatskih domoljuba i bez ikakvog politikog utjecaja. Takoer, i ovom gestom se eli pomoi siromanim povratnicima te time pokazati da nisu zaboravljeni niti ostavljeni. Program i aktivnosti ukljuivali su obilazak seoske kapelice Srca Isusova koja u 2008. godini biljei 70 godina postojanja, misu zadunicu za poginule hrvatske branitelje, blagoslov spomen-obiljeja za 12 poginulih hrvatskih branitelja iz Vukovia u 2. svjetskom ratu i za jednu civilnu rtvu, polaganje vijenaca i paljenje svijea na spomen-obiljeju poginulim hrvatskim braniteljima iz Vukovia u Domovinskom ratu te ruak i prijateljsko i sportsko druenje. Treba napomenuti kako je tijekom 2. svjetskog

Spomen-obiljeje poginulim hrvatskim braniteljima iz Vukovia u Domovinskom ratu

rata, prema istraivanjima hrvatskog branitelja, politikog zatvorenika i velikog hrvatskog domoljuba g. Ive Tubanovia (autor knjige Preuene rtve akova i akovtine u 2. svjetskom ratu i porau), s podruju Pougarja poginulo vie od 150 hrvatskih vojnika. Najvei broj njih je poginuo 1945. godine i na Krinom putu. Zanimljivo je da su neznatne rtve bile u samom Pougarju i to zahvaljujui ponajvie tadanjem dobretikom upniku fra eljku Daji. U znak zahvalnosti, Pougarci su mu postavili spomenik u dvoritu upne kue i crkve Sv. Ante Padovanskog u Dobretiima koje, za razliku od drugih vjerskih i kulturnih spomenika nije oteeno u zadnjem ratu. Na spomeniku pie: Uei i sprovodei u ivot Kristovu zapovijed ljubavi prema Bogu i svakom ovjeku, sauvao si ovaj kraj od krvoprolia za vrijeme II. svjetskog rata. I zato Ti Tvoji Pougarci sa upnikom fra Matom Peri i diu ovaj spomenik u znak vjene zahvalnosti.

PRSTEN TRADICIONALNA POSAVSKA IGRA


Tenjska Udruga Hrvata bosanske Posavine Posavski prsten sredinom veljae 2008. godine organizirala je turnir u Prstenu - posavskoj igri koju su u Tenju (kod Osijeka) donijeli izbjegli Posavci. Turnir se odrao drugu godinu za redom u sportskoj dvorani Osnovne kole Tenja pod geslom Neka se posavski obiaji ne zaborave. elja organizatora je osvjeiti stare, tradicionalne igre uz koje su se ljudi nekada okupljali, druili i zabavljali. Ovogodinji pobjednici turnira su Dragan Stipi, Anto Miji i Ilija Bjelobrk - lanovi ekipe Kostarika, drugo mjesto pripada ekipi Maglica, a tree ekipi Gornja Tramonica. Sudei po impresivnom odazivu natjecatelja i oduevljenju publike iz svih dijelova Hrvatske i BiH prsten je pronaao toplu kapu i u novim krajevima. ana Gamo

BRANSKO POSAVSKA NO
Pjesme, veselja i radosti zbog susreta starih prijatelja nije nedostajalo na tradicionalnoj sveanoj veeri Braka i prijatelja Brkog, koja se odrava desetu godinu za redom u dvorani hotela Antunovi (neko u motelu Antunovi). I prole godine, 22. prosinca, sveanosti su nazoili predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi i drugi uvaeni gosti. U dobrom raspoloenju druenje je potrajalo do ranih jutarnjih sati.

Milan Bandi - gradonaelnik Grada Zagreba, Tomisav Antunovi - predsjednik Udruge, eljko Komi - lan Predsjednitva BiH, Stjepan Mesi - predsjednik Republike Hrvatske, gradonaelnik Mnchena Gehard Sonheim - zamjenik supervizora Brko Distrikta, Mirsad apo - gradonaelnik Brko Distrikta, Ivo Jadri - poduzetnik u Mnchenu, Ivan Krndelj - dopredsjednik Skuptine Brko Distrikta, Milan Tomi - predsjednik Skuptine Brko Distrikta, Mirjana apo - supruga gradonaelnika Brko Distrikta

44

ljudi, dogaaji, povodi


ljudi, dogaaji, povodi

FORUM MLADIH
Jedan od oblika okupljanja mlaih lanova Udruge Prsten su druenja na Forumu mladih koji je nedavno poeo s radom. Naa vrata su otvorena za sve ljude velikog srca i dobrih namjera, za ljubitelje dobrih ideja, ale, pjesme, razgovora i njegovanje naih obiaja. Na Forumu mladih odranom 6. lipnja 2008. dogovoreno je da e se organizirati mjesena druenja uz nastupe razliitih izvoaa (pop glazba, folklorne skupine), na www.udruga-prsten.hr osnovan je kutak Forum mladih - mailing lista svih lanova. U planu je odravanje radionica za dodatno usavravanje, a posebna pogodnost za studente, lanove UBH Prsten je objava ivotopisa na stranicama Udruge. U prostorijama tvrtke M San, lana UBH Prsten gospodina Stipe Matia upriliena je Veer upoznavanja mladih lanova 20. lipnja 2008. godine. U mjesecu srpnju planiran je rafting za mlade. Kako mi mladi pripadamo Internet generaciji pozivamo Vas da nam se prikljuite na Facebooku gdje se nalazi prol UBH Prsten Forum mladih na web adresi: http://www.facebook.com/ group.php?gid=15271153845. Vie o radu Udruge moete saznati i na www.udruga-prsten.hr. Za ostale informacije kontaktirajte nas na broj telefona: 01/639 6619 i e-mail: Ubh. mladi@gmail.com.

PRSTEN KOD MINISTRA VANJSKIH POSLOVA


Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandrokovi ugostio je 11. lipnja 2008. godine izaslanstvo Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Ministar je pokazao interes za djelovanje, rad i program Udruge te je dogovorena suradnja oko projekta obnove, u ratu poruene banjaluke biskupije u Bosni i Hercegovini. Susret je protekao u konstruktivnoj i dobroj atmosferi sa eljama za to veim brojem uspjeno realiziranih zajednikih projekata.

PROSLAVA SVETOG ANTE PUSTINJAKA


Na dan Svetog Ante Pustinjaka, 17. sijenja 2008. sluena je sveta misa u kapeli Svetog Ante u Gornjim Moilima, upa Svetog Ante Padovanskog. Okupljanje vjernika je bilo ispred upne kue i crkve u izgradnji u Gornjim Moilima. Radosna povorka upljana i njihovih gostiju uputila se soldanovim sokakom prema oblinjoj kapelici, u kojoj je sveta misa poela u 11.00 sati. Kao i prole godine i ove godine kao gosti nastupila je muka pjevaka skupina Biani iz Bickog Sela koji su izvodili sakralne pjesme za vrijeme svete mise, a svojim lijepim pjevanjem nastavili su i nakon mise. Misno slavlje predvodio je vl. Josip Grubii vojni kapelan u Banja Luci, a sudjelovao je i vl. Robert Rui dekan derventski te upnik vl. Ivan Tolj. U nadahnutoj propovijedi vl. Josip Grubii je pozvao upljane upe Svetog Ante Padovanskog, Gornja Moila - Sijekovac na povratak u svoje mjesto roenja. On je i sam osjetio to znai ivjeti u tuini (Australija), a nama Hrvatima iz BiH ukazao na potrebnu vjeru u Boga, sebe i djedovinu. Nakon misnog slavlja upnik Ivan Tolj je pozvao sve nazone na nastavak proslave u upnu kuu, gdje se kroz razgovor i pjesmu zavrila proslava. Jozo Jelini

podrunice UBH Prsten RAD I DJELOVANJE U UDRUZI JE IZAZOV


podrunice UBH Prsten
Intervju s predsjednikom podrunice UBH Prsten u Rijeci, Antom Zovkom
RAZGOVARALA: Ivana Kolovrat

45

Za poetak intervjua, ispriajte nam neto o Vaem djetinjstvu u epu. Kao to sve kree od roditelja, tako su i moji imali najvei utjecaj na mene. Roen sam u Orahovici kraj epa, kao najstariji od estoro djece Josipa i Pave. kolovao sam se u epu i Zavidoviima, a Pedagoki fakultet zavrio sam u Rijeci, stekao struni naziv profesor zike i tehnikog odgoja. Otac, iznimno strog, ali pravedan, a majka nevjerojatno blage naravi, topla, odavala je povjerenje, ali i sigurnost cijeloj obitelji. Djetinjstvo pamtim i rado se sjeam zgoda i nezgoda s braom i sestrama, kao i susjeda i prijatelja s kojima se povremeno viam. Kad ste otili iz rodnog kraja i koji su Vas razlozi natjerali? Odlazio sam nekoliko puta. Ratna zbivanja su me zatekla s prebivalitem i radnim mjestom u Zenici, iz koje sam otiao u listopadu 1993. godine nekim nesigurnim i dugim putovima prema Republici Hrvatskoj. Od sijenja 1994. godine ivim s obitelji u Rijeci. Tko je ostao u rodnom kraju od obitelji? Koliko esto odlazite u epe? Moji najblii, dva brata i dvije sestre s obiteljima ive u rodnom kraju, a na alost najmlai brat Vinko (eri) izgubio je ivot u strahotama rata. U epe odlazim esto, gotovo jedanput mjeseno u posljednjih desetak godina. Po zanimanju ste odgajatelj u Domu za preodgoj djece i mladei. Kako ste odabrali poziv? Kako je raditi s djecom koja su u domu? Kao to vidite kod ovog pitanja sam zastao i razmiljam da li na njega uope odgovoriti. Meutim, ipak u dati odgovore (pojanjenja) iz dva razloga: Od prije dva mjeseca sam na novom radnom mjestu (takoer humanom) u jednoj novoj, ali respektabilnoj osiguravateljnoj kui. U proteklih etrnaest godina koliko sam radio u Domu za odgoj nikada mi nitko nije zvanino postavio to pitanje. Mediji, a na alost i institucije drutva koje se bave ovom problematikom reagiraju samo kada se pojavi neki problem u ovakvim ili slinim ustanovama. Kako sam odabrao poziv? Dolaskom u Rijeku nisam imao puno izbora, ali uz preporuku prijatelja sa studija g. Stipa Dominovia,

a kasnije posredovanjem velikog ovjeka i pedagoga g. Marinka Pupaia zapoeo je moj poslijeratni (drugi) ivotni i radni dio. Kako je raditi s djecom u domu? Odgajanje drugih, a posebno ove skupine, poinje odgajanjem samoga sebe. To pravilo ne poznaje iznimke. ovjek, naime, gleda stvari kroz sebe, posreduje drugima ono to ima i ono to jest. Odgoj nije rutinski posao, nego posao gdje se svakom pojedincu poklanja duna panja (to, naravno, ne iskljuuje grupni odgoj). Smatram, da sam kao osoba uravnoteen i jak, te da sam u raznim situacijama nalazio primjerena rjeenja koja su u datom trenutku bila potrebna u obavljanju ovog specinog i iznimno sloenog posla. Meutim, moram priznati, da sam ponekad i sam pribjegavao metodi da je lake odgajati u istoj razini. Imate li obitelj? Otkrijte nam poneto o privatnom ivotu. Da. Obitelj ini supruga Janja i dvoje prekrasne djece, Josip (24) i Ivana (23). to se tie privatnog ivota otkrit u Vam samo da sam sve do 8. razreda O.. imao elju ii u sveenike. to radite u slobodno vrijeme? Imate li hobije? Slobodnog vremena gotovo da i nemam. Do prije dva mjeseca hobi mi je bio prodaja ivotnih osiguranja, a sada... Kako je UBH Prsten uao u Va ivot? U ljeto 2007. godine u neformalnom druenju uz kavu s g. eljkom Nujiem upoznat sam s osnivanjem i djelovanjem UBH Prsten. Vrlo brzo smo se dogovorili da je potrebno organizirati i na podruju Primorsko-goranske upanije Hrvate iz Bosne sa ciljem meusobnog druenja, pomaganja, a posebno pomaganja Hrvatima Srednje Bosne i Posavine. U listopadu 2007. godine organizirali smo

Osnivaku skuptinu UBH Prsten u Rijeci u obliku podrunice i poeli institucionalno djelovanje na ovom prostoru. to Vama predstavlja rad i djelovanje u Udruzi? Rad i djelovanje u Udruzi je izazov. Za cilj ima okupljanje BiH Hrvata slinog mentalnog sklopa sa ciljem armiranja kulturnih, duhovnih i materijalnih vrijednosti tih ljudi i drutva u cjelini. Osim toga, elja nam je ouvati nau tradiciju, batinu, kulturne i moralne vrijednosti koje smo donijeli sa sobom i koje su vrsta poveznica s krajem iz kojeg smo doli. Kako ste organizirali rad podrunice u Rijeci? U proteklih est mjeseci rada Podrunica djeluje kroz aktivnost Upravnog i Nadzornog odbora koji su u sijenju usvojili Plan i program rada za ovu godinu, te aktivnim sudjelovanjem naih lanova u Upravnom odboru Sredinjice. Koje ste planove za sada ostvarili? Temeljni cilj je postignut: osnivanje podrunice, iznalaenje prostora u kojem se sastaju lanstvo, Upravni i Nadzorni odbor jedanput mjeseno. Po planu u ovoj godini jo imamo: a) okupljanje i irenje lanstva b) aktivno sudjelovanje u radu Sredinjice c) drutvena veer lanova UBH Prsten - podrunica PG d) humanitarni koncert namijenjen potrebama banjaluke biskupije e) organiziranje redovne Skuptine u listopadu ove godine. Kakvi su vam kratkoroni budui planovi za realizaciju? Kratkorone planove sam Vam naveo. Za njihovu realizaciju potrebno je ostvariti tehnike preduvjete za rad podrune podrunice, irenje lanstva, ali i animiranje eksperata za pojedina pitanja i ciljanu problematiku. Kakav je odaziv ljudi i javljanje u podrunicu? Jeste li prepoznati u svom radu i, na kraju krajeva, zadovoljni postignutim do sada? Odaziv BiH Hrvata u poetnoj fazi je zadovoljavajui. Za sada imamo ezdeset lanova, ali sam uvjeren da emo do kraja godine imati dvostruko vie te da emo u upaniji kvalitetno ustrojiti podrunicu.

46

podrunice UBH Prsten


PODRUNICA SLAVONSKI BROD

Dobrotvorni koncert za stipendije


nedjelju, 6. travnja, u 20 sati u Slavonskom Brodu je u kazalinokoncertnoj dvorani Ivana Brli Maurani odran dobrotvorni koncert. Organizirala ga je Podrunica UBH Prsten u Slavonskom Brodu radi prikupljanja novanih sredstava za Zakladu Udruge Prsten koja stipendira studente. Program je umjeno vodila Anita Krpan, novinarka na Radio-Brodu, obuena u jednu od narodnih nonji ena iz Bos. Posavine, a stalna pratilja pri tome joj je bila mlada okica (Irena erfezi) obuena u jednu od prekrasnih slavonskih nonji. lanovi folklorne skupine eravac iz Slavonskog Broda, njih dvadesetak, uz u poetku diskretnu pratnju tambure i violine, postavljeni du pozornice u vrijeme pozdravnih govora, u svojim ivopisnim enskim i mukim narodnim nonjama djelovali su poput ive kulise i tako stvarali posebno ozraje kako na pozornici tako i meu gledateljima. U ime organizatora, dr. Pejo Samardi, predsjednik Podrunice Prstena Sl. Brod, obratio se sugraanima i gostima, srdano ih pozdravio, zaelio dobrodolicu i zahvalio to su se odazvali na ovaj humanitarni koncert i tako pokazali da im je stalo do njihovih blinjih; da rijei iz Biblije Podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov

lanovi podrunice UBH Prsten iz Slavonskog Broda organizirali su odlino posjeen, dobrotvorni koncert za prikupljanje sredstava za stipendije

PIE: Meri Jerkovi

Izaslanici Prstena dr. Vjekoslav Jele, Ilija Toli, dr. Pejo Samari, Manda Golemanovi s brodskim upanom Danijelom Maruiem i gradonaelnikom Slavonskog Broda

svoj beskunike, odjenuti onoga koga vidi gola i ne stidjeti se onoga tko je tvoje krvi nisu mrtvo slovo. Zahvalio je svim sponzorima i donatorima, a posebno gostima izvoaima KUD-a eravac, gospodi Slavonskim lolama, gospodinu Krunoslavu Kii Slabincu i gospodinu Miroslavu kori te svima zaelio ugodnu veer. Ponosan na sve to se te veeri dogodilo u Brodu jer je prije godinu dana i osobno sudjelovao u osnivanju brodske Podrunice Prstena, vidlji-

vo uzbuen, kako je i sam priznao, dipl. ing. Ilija Toli, predsjednik Zaklade i donedavno prvi predsjednik UBH Prsten, je pozdravio goste i uzvanike iz RH i BiH. Izvijestio ih je, meu ostalim, kako je Zaklada Udruge Prsten u ovoj godini ve dodijelila 35 stipendija za tekuu kolsku godinu za to e podijeliti oko 500.000 kuna te zahvalio svima to su tom krasnom priredbom uveliali dan njihove podrunice u Sl. Brodu i podrali ih u toj plemenitoj akciji. I dr. sci. Vjekoslav Jele, dopredsjednik UBH Prsten, u ime predsjednika i u svoje osobno ime zahvalio je organizatorima i izvoaima, vrsto uvjeren kako e Udruga i ovaj i druge svoje projekte dovesti do kraja... Gradonaelnik dr. Mirko Duspara pozdravio je sve u ime Grada Slavonskog Broda, Udruzi Prsten zaelio mnogo uspjeha u radu, zahvalio na odlinoj ideji, a svojim Broanima za svaku kupljenu kartu te, meu ostalim, istaknuo kako i Vlada RH propagira drutvo znanja i kako je ovo jedan od naina da naim studentima pomognemo da lake zavre fakultete. upan brodsko-posavski, dr. vet. Danijel Marui pozdravio je sve okupljene u ime upanije i pritom posebno naglasio kako je i njima u Brodsko-posavskoj upaniji i te kako vana

podrunice UBH Prsten


PODRUNICA OSIJEK

47

PROMOCIJA UDRUGE U OSIJEKU


organizaciji osjeke podrunice UBH Prsten u petak, 25. sijenja 2008. sveano je promoviran uspjean rad Prstena. Tako su u eeranskom domu predstavljene dosadanje aktivnosti i postignuti rezultati te ambiciozni projekti koji su pred Udrugom, a o kojima su govorili predsjednik Udruge, Ilija Toli, prof. dr. sc. Drago ubari, predsjednik podrunice u Osijeku te drugi ugledni lanovi Udruenja. Meu uzvanicima je bio i upan Osjeko-baranjske upanije Kreimir Bubalo, koji je pozdravio rad Udruge, a nazona je bila i povjerenica Vlade RH za Osijek, Danijela Lovokovi. Tijekom sveanosti promoviranja posebno je istaknuta vanost povezivanja poduzetnika i intelektualaca okupljenih u Udruzi te poticanje meusobne suradnje sa ciljem pokretanja zajednikih projekata u Hrvatskoj i BiH, to e biti jedna od temeljnih zadaa trgovakog drutva Prsten grupa d.o.o. Veer promocije i druenja je obiljeila i sveana dodjela stipendija studentima koji su postigli zapaen uspjeh tijekom studija. Tom prigodom je potpredsjednik podrunice u Osijeku i lan UO Zaklade Prsten Marko Pipuni, predstavio Zakladu istaknuvi vanost potpore uenicima i studentima na putu do znanja i obrazovanja. KUD Kralj Tomislav iz Tolise uveliao je cjelokupan dogaaj predstavivi obiaje Bosanske

Posavine. Vrsnu izvedbu upotpunile su tradicionalne nonje koje su oduevile sve nazone. Sveanost je upotpunio i nastup mlade glazbene umjetnice Sanje Voli iz Sarajeva te tamburakog sastava Lyra iz Osijeka.

sudbina Hrvata iz Bosne, kako im je drago to mogu pomoi i kroz stipendiranje studenata, jer ive u nadi da e se mnogi od njih vratiti u te prelijepe hrvatske krajeve... Ga Manda Golemovi, u ime brodske Podrunice Prstena, predala je umjetniku sliku (ulje/platno) donedavnom i prvom predsjedniku UBH Prsten, a sada predsjedniku Zaklade gosp. Toliu. Potom je slijedio onaj glavni, glazbeni dio programa. Nakon to su otpjevali vie pjesama iz svoga bogatog repertoara, Slavonske lole neumorno su pratili Krunoslava Kiu Slabinca, a potom i Miroslava koru. I tako skoro dva sata! I pjesme i prie i opet pjesme! Kad bismo zabiljeili sve otpjevane pjesme, bila bi to doista duga niska. Moda je dovoljno rei da smo, uz tolike hitove, uli i onu Nije moja dua prazna, ali i onu Ne dirajte moju Bosnu... Treba takoer istaknuti da je dvorana bila popunjena gotovo do posljednjeg mjesta! Koliko zbog svrhe koncerta, toliko, i jo vie, zbog samih sudionika! Nakon koncerta, za goste iz Zagreba, Grada i upanije i organizatora, u restoranu Izgradnje d.o.o. vlasnik, gospodin Juro Prskalo, priredio je domjenak, na kojem se okupilo oko pedesetak uzvanika... Iako je na poetku programa nastupilo pet govornika, to su bili doista kratki, pozdravni govori koji su dodatno pojasnili svrhu samog koncerta. Uz ovo svakako treba istaknuti da je sav prihod od ulaznica namijenjen Zakladi za stipendiranje studenata i da je Uprava Dvorane ustupila prostor besplatno pa je na taj nain pridonijela prikupljanju veih novanih sredstava u ovoj humanoj akciji. Poseban prinos jesu dakako novani prilozi poduzetnika. Oni su, naime, dosad uplatili vie desetaka tisua kuna. No kako prikupljanje novanih sredstava nije zavreno samim zavretkom koncerta, nego je ostavljena mogunost uplate do jeseni, prikupljena sredstva bit e znatno vea. Po zavretku ove akcije, na jesen, objavit emo i imena darovatelja i visinu uplaenih priloga!

PODRUNICA MALI LOINJ

Aktivnosti podrunice u 2008. godini

PIE: Dragan Lozani, predsjednik podrunice

astanak lanova Udruge odran je 19. oujka 2008. godine. Tada je predsjednik izvijestio lanstvo o aktivnostima Udruge na razini centrale UBH-a, s osvrtom na osnivanje Zaklade Prsten, koja je osnovana sa ciljem stipendiranja studenata i uenika Hrvata iz BiH. lanovi Udruge takoer su izvijeteni o sadraju i zakljucima Gospodarskog foruma za BiH koji je odran u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Caritasa Republike Hrvatske. Sastanak lanova Upravnog odbora Podrunice Mali Loinj i dijela lanstva odran je 19. travnja 2008. godine. Na sastanku je: - formiran Odbor za gospodarstvo u sljedeem

sastavu: predsjednik - Ivan Luki, potpredsjednik - Robert Antievi te lanovi: Ivica Sterpin i Boo Vuci, - izabran i novi lan Upravnog odbora Danijel Kljaji. On je zamijenio Zorana Kljajia koji je napustio Mali Loinj i odselio u Zagreb. Neformalno druenje lanova Udruge u prostorijama restorana Dalmacija u Malom Loinju, kojeg vodi lan Udruge Luka Banovi podrijetlom iz Bosanske Posavine, odrano je 3. svibnja 2008. godine. Tom prilikom Odbor za gospodarstvo Udruge Podrunice Mali Loinj, donio je odluku o prikupljanju sredstava koja bi se donirala za potrebe opremanja jedne kapelice u Bosanskoj Posavini. Na druenju je predloen i raspravljen plan organizacije obiljeavanja godinjice postojanja Podrunice Mali Loinj.

48

kultura
kultura
oliko je dojmljiva izvedba i scenska pojava Gertrude Muniti svjedoi oduevljen i buran pljesak koji je diva dobila nakon vie od dvadeset godina od posljednjeg nastupa pred domaom publikom na pozornici splitskog HNK. Srce joj je lupalo kao da e iskoiti. Emocije su bile presnane. Do kraja se uspjela suzdrati da ne zaplae. Ova sposobnost suzdravanja od suza kada je najganutija prati Gertrudu itav ivot, a pokazatelj je karakterne snage. Svojim nastupom na pozornici izaziva i sreu i tugu, ali iznad svega oduevljenje. Isto tako, tisuu puta se nala licem u lice pred toliko tekim ivotnim situ-

Ljubav, humanost i dob r


Svojim prekrasnim i monim glasom ganula je i oduevila sluatelje diljem svijeta, 40 godina suvereno je vladala pozornicama svijeta, a humanitarnim radom pomogla je mnogim ljudima. Svojim pjevakim sposobnostima - dar koji je, kae, dobila od Boga - zaslueno se nalazi uz bok s Mariom Callas, Ceciliom Bertoli, Renatom Tebaldi, meu najboljim svjetskim opernim pjevaima svih vremena

PIE: Ivana Kolovrat

acijama, kada su suze samo ekale da poteku. Tada se Gertruda smijeila, alila, pjevala; bodrila je i hrabrila djecu oboljelu od leukemije, djecu zarobljenu u vihoru rata, davala im snagu da se bore i izdre glad, e, rane od granata. Danas je ostvarila svoju davnu elju i doselila se u Zagreb gdje se brzo uhvatila u kotac s brojnim poslovima. Vitalna, kakva jest, u planu nema dokolicu. Studentima i diplomiranim pjevaima daje sate koloraturnog pjevanja. I sama jo odrava brojne koncerte.

udo od diteta
Gertruda Marija Magdalena Muniti, zvana Beby roena je u Omiu. Majka joj je podrijetlom Austrijanka, a otac vrstan tenor koji je godinama pjevao u

zboru Hrvatskog kazalita u Splitu i dirigirao uspjenim amaterskim zborovima Omia i Dugog Rata. U osnovnoj koli sve je zadivila prirodno istim koloraturama. Roditelji su je upisali u muziku kolu, a od osme godine nastupala je u crkvi Sv. Duje. O njoj se tada prialo da je udo od diteta. Sa est godina postala je lanica djejeg kazalita i sa sestrom Ivankom je uila balet i pjevanje. U djejem kazalitu Titovi mornari tada su nastupali i Boris Dvornik, Ivica Vidovi i Zdravka Krstulovi. Svi su stasali u domae i meunarodne zvijezde. Do osamnaeste godine nastupila je u operi Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, La Boheme Giacoma Puccinija i u opereti Ive Tijardovia Mala Floramy gdje je utjelovila lik djevojke s naega mora, tako da e joj se teko pronai premca. U to vrijeme dobivala je honorare s kojima je mogla sebi priutiti poneku sitnicu, haljinu, al. Obitelj Muniti nije bila imuna i moe se rei da su kao i mnoge umjetnike obitelji bili vie gladni nego siti. Ustrajna i disciplinirana diplomirala je i zavrila Music school u klasi prof. Petra Markovia. Godine 1962. je angairana u Osijeku, a 1972. prelazi u Sarajevo gdje je postala sarajevska primadona, s vie od 30 godina staa. Za usavravanje glasa u milanskoj Scali u klasi prof. Pedrazollija kod kojeg su se kolovale Maria Callas i Doti Dalmonte dobila je 1973. i 1974. stipendiju Talijanske vlade. No iznimnu karijeru u obitelji ostvarila su sva djeca Muniti. Sestra Ivanka-Herzi Marsden ivi i radi niz godina u Americi kao klasina primabalerina, pedagog i koreograf, te prva dama The State Ballet of Rhode Island i umjetnika direktorica vlastite baletne kole. Brat dr. Ante Braco Muniti, prodekan je na Po-

b rota Gertrude Muniti

kultura
kultura
atru Latinske Amerike Bella Sates, u ulozi Gilde iz Verdijevog Rigolleta ostvarila je neviene ovacije i izazvala oduevljenje. Nesvakidanjim scenskim temperamentom, lijepim glasom sigurnih koloratura, muzikalnou i lijepim izgledom ostvarila je niz neponovljivih vrhunskih kreacija u opernim ulogama. Briljira kao Norina u Don Pasqualeu Donizettija, kao Rosine u Seviljskom brijau. Jedna je od najboljih Violetta u Verdijevoj Traviatti. Vrhunac karijere ostvaruje briljantnim likom Lucije u Luciji od Lamermora. Uz plou opernih arija koje je snimio Jugoton Zagreb, a Croatia Records objavila istu kompilaciju na CD-u, snimila je i zbirku starogradskih pjesama. Za televiziju je snimila popularnu seriju Karaoz, TV operu Il Filosofa ali matrimonio od Galupija, operetu Mala Floramye Ive Tijardovia i operu Mane Jarnovia Doma i u bui. Iako je proputovala i osvojila svijet, uvijek se vraala domaoj publici koju je posebno voljela. Svesrdno se trudila opernu umjetnost pribliiti irokoj publici, i onoj koja inae ne slua operu, rudarima, radnicima, jednom rijeju svima. Dok je na pozornici briljirala, u srcu je nosila jedno vrijeme veliku tugu. Kad je kao mlada umjetnica radila u Osijeku, svoju ker Ana Mariju ostavila je majci i ocu na uvanje u Splitu. Iako je znala da e od njenih roditelja dobiti neizmjernu ljubav, u sebi je skupljala suze zbog odvojenosti, koja je potrajala do kerkine este godine. Naknadu za bol iz mladosti doivjela je kroz odnos prepun ljubavi s unuicom Martinom.

49

HUMANOST KOJU JE CIJELOG IVOTA ISPOLJAVALA PREMA ONIMA KOJI SU JE TREBALI IZALA JE IZ PLEMENITOSTI SRCA I DUE OVE DUHOVNO SNANE ENE. ONA JE HEROINA NAEG DOBA

Ljubav i poznati tra


Gertrudina iznimna ljepota plijenila je pozornost novinara i fotografa. Fotogra su stalno zvali i snimali me. Oduevljavalo ih je to sam na svakoj fotograji drukije izgledala. U bivoj Jugoslaviji bila sam osoba koju su najvie snimali i koja je bila na najvie naslovnica. No svoju ljepotu nikad nisam koristila za dobivanje uloga, nisam je bila ni svjesna. Kao mala sam bila debeljukasta i mama me uvijek zaobilazila u dijeljen-

morskom fakultetu u Splitu i Dubrovniku. Izvrsno svira trubu.

Na pozornicama svijeta
Kao sarajevska primadona redovito je nastupala na svim vodeim opernim scenama bive Jugoslavije, Europe

i drugih dijelova svijeta. Od Italije, Njemake, Belgije, eke, Slovake, Rusije, Francuske, Meksika do SAD-a. Kad sam bila mlada moja elja je bila doi u Zagreb, ali ni Sarajevo mi nije bio lo izbor jer sam bila na nekoliko sati od rodne kue. U najveem te-

50

kultura
kultura
ju hrane, a ja sam traila svoj dio i nisam se dala smesti, kazala nam je. Iza nje je ivot prepun dogaanja. Dva puta se udavala. Iz prvog braka ima oboavanu ker, no prvi suprug nikad nije pokazao interes za svoje dijete. U ljubavi nije traila interes, uvijek je ljubila koga je srce htjelo: iskreno. Gertrudin veliki tovatelj i oboavatelj bio je i predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Nakon jednog koncerta sjedili su zajedno na veeri. armantni i drueljubivi, Tito i Gertruda su se brzo sprijateljili i raspriali o svemu. Sutradan se u novinama poelo pekulirati da je nova izabranica Titovog srca. Zbog toga joj je bilo krajnje neugodno, ali nije htjela nita demantirati da ne bi napravila veu tetu nego korist. Tito ju je nakon toga jo 14 puta pozvao da pjeva na dogaanjima na kojima je bio prisutan. Titova supruga Jovanka se nikad nije pobunila, i sama je bila njena oboavateljica i estitala joj na divnom pjevanju, na to je diva posebno ponosna.

Jedno jaje 30 maraka


Davno prije poetka rata u Sarajevu Gertruda Muniti je posjeivala djecu oboljelu od leukemije na Kantridi u Rijeci. Prije prvog susreta sve se u njoj skamenilo, ostajala je bez zraka i razmiljala: Ajme majko, kako u ja to!? Hrabro je ula u sobu, nasmijeila se, pozdravila djecu, pjevala im i razgovarala s njima. Od tog susreta redovito je obilazila bolesnu djeicu da ih ohrabri, da vidi osmijeh na njihovim licima. Na, alost veliki broj te djece je umro od teke bolesti. Kantrida ju je, kae, pripremila za rat u Sarajevu. Kada su poele pada-

ti granate htjela je samo spasiti svoje dijete iz ratnog vihora. Nakon toga, u sebi je osjetila drugi poriv. Ostati u Sarajevu i pomagati ljudima na bilo koji nain. Granate su padale po cijele dane, a Gertruda nikad nije bila u sklonitu, osim ako bi uvala djecu svojih susjeda koji su morali odlaziti na posao. Jednog dana palo je preko tisuu granata i u sklonitu joj je dotrala mala susjeda. Izbezumljeno joj je viknula: Teta Gertruda ja vie ne mogu izdrati, dajte mi jedan visoki C! Pjevaica je momentalno reagirala i ispustila takav visoki C kakav, kae, ne zna hoe li ikad vie moi ispustiti. Svi su se ukipiti. Nekoliko minuta svima je zvonilo u uima. Nije se ula eksplozija granata! Ljudi su je zvali svjetlost Sarajeva - Luce Sarajeva, jer je pjevala i odravala koncerte za djecu kad god je stigla. Veliki broj humanitarnih koncerata, u ratu i poslije rata odrala je u suradnji s HKD-om Napredak. Sudjelovala je u velikom koncertu organiziranom povodom 100 godina Napretka. U ratu je pjevala za okolade, mlijeko, kruh. Jedno jaje tada je kotalo 30 maraka, paketi kave 120 maraka. Nikad joj kava nije bolje prijala nego u zatiju granata, kada bi se skupilo susjedstvo. Svu uteevinu koju je imala u kui potroila je za hranu. Rat ju je nancijski osiromaio i unitio, duhovno podigao na nedostino postolje. U ratu je uganula lanak dok je spaavala dijete na ulici ispred snajpera. Nikad nije ostajala u kui. Taj dan joj se nije izlazilo. No kako je dobre sile vode u ivotu i ovaj put je izala i ispred zgrade sarajevskog kazalita ugledala je preplaenu majku i

Ivo Tijardovi je smatrao da je njena interpretacija u Maloj Floramye nenadmana

U MILANU JE PROVELA GODINU DANA NA USAVRAVANJU KOD PROF. PEDRAZOLLIJA KOJI JE PODUAVAO I SLAVNU MARIU CALLAS

U Supetru na otoku Brau s Josipom Brozom Titom 1977.

dijete na meti snajpera. Ne razmiljajui skoila je prema djetetu i povukla ga na sigurno. Slomljene noge poela se penjati uz stepenice i pala. Doktor joj je rekao da je sam Bog uva kad je dotad nije nita pogodilo. Morala je leati 40 dana. Tih dana Sarajevo je doivjelo najjae napade i da zbog noge nije morala leati, sigurno bi tada nastradala.

kultura
kultura
Humanitarni rad

51

Duhovni preporod u ratu


Do tada sam o sebi razmiljala kao o mimozi. Znam da imam snaan karakter i jaku volju. Uvijek sam ivjela disciplinirano zbog svoje profesije. U svojevrsnoj karanteni. uvala glasnice, pazila to jedem, nisam se izlagala rizinim situacijama. U ovom ratu trudila sam se da dam sve od sebe. U ratu moe poginuti

svaki dan i to prihvati kao normalnu stvar. Tijelo nam je dano da ga koristimo na najljepi mogui nain. Kroz nas djeluje naa dua. Uvijek sam razmiljala da mi je Bog dao takav glas da bih ljudima pokazala dio boanske energije. Materijalno nisam bogata ena, ali sam u okviru svojih mogunosti uvijek pronalazila naine da pomognem drugim ljudima i zbog toga se smatram duhovno vrlo bogatom i sretnom enom. Gertruda je imala veliki poriv da pomae ljudima u nevolji, a sa eljom se nalo i dovoljno vremena da se posveti onima koji su u nevolji najnemoniji: djeci. Oduvijek je imala poseban senzibilitet i povezanost s djecom. Kad se ee ulicom i uje dijete kako plae, ona zastane, nasmijei se djetetu i pita ga zato plae. armom i jednostavnim pristupom djejem problemu na rasplakanom licu djeteta ozari se smijeak, a poprati ga zahvalan pogled nemonog roditelja. Predsjednica je Humanitarne organizacije za brigu i prava djece Naa djeca Bosne i Hercegovine, vicepredsjednica 1. djeje ambasade na svijetu za kulturnu etiku. lanica je Crvenog meunarodnog kria, i UNICEF-a (nominirana je za ambasadora UNICEF-a zbog svoje umjetnike djelatnosti, iznimnog humanitarnog doprinosa u ratnom Sarajevu, u borbi za prava djece). Dobitnica je Zlatne ploice Radio TV Coridor 1994. godine za enu godine, 1997. godine dobila je priznanje Zlatnu povelju lige humanista iz Philadelphije, 1998. godine dobitnica je Zlatne rue mira tzv. Bosanskog Oskara. Ameriki biografski institut uvrstio ju je u IV. ediciju Meunarodnog adresara najistaknutijih linosti svijeta. Ova biograja nalazi se u svim bibliotekama svijeta. Dobitnica je 6. aprilske i 27. julske nagrade. U 2006. godini uruen joj je zlatni klju Grada Sarajeva za umjetniki i humanitarni doprinos. Za kraj Gertruda nam je poruila: Umjetnost i humanizam su nedjeljiv pojam. U svakoj povijesti naroda mogle su opstati sa svojim univerzalnim vrijednostima istine. ivot je igra, igrajmo je! Sve e proi osim dobra koje si uinio. To je cilj naeg postojanja. A mi naoj sranoj lavici, ovom prilikom, na dan 30. srpnja elimo SRETAN ROENDAN!

Sa slavnim violinistom Mehuninom

Kao groca Marica

52

kultura reportaa

Susret gospodarstvenika u Kreevu


Kreevo je nakon rata doivjelo pravi gospodarski procvat, a tajnu uspjeha ovog gradia u Srednjoj Bosni lanovima Udruge Prsten otkrili su ljubazni domaini sastanka - obitelj Stani
Kreevu je 30. svibnja 2008. odran radni sastanak lanova upravnih tijela Udruge Prsten. Uspjenom sastanku prethodilo je ugodno druenje uz dobrodolicu organizatora i domaina, poznate kreevske obitelji Stani, iji su lanovi braa Zvijezdan i Goran takoer lanovi Udruge. Uz kapljicu vina i bogatu trpezu, na kojoj su bili poslueni kreevski specijaliteti, elni ljudi Udruge Prsten i njeni prijatelji razmijenili su novosti, nasmijali se anegdotama, a polako su otvarali i teme vezane za djelovanje Udruge. Slubeni dio razgovora prisutni su nastavili za stolom kada je predsjednik Udruge Prsten, dr. sc. Zvonko Biljecki, zahvalio obitelji Stani na dobrodolici i pozivu u srce Bosne te naglasio da su upravo ovdje ideje i akcije Prstena najpotrebnije. Glavne teme o kojima se razgovaralo, ali i donijeli zakljuci bile su: lokalni izbori u BiH, poveanje lanstva u Udruzi te poveanje broja uenika i studenata, stipendista Zaklade Prsten. Istaknuto je da je Udruga na poetku

U
PRSTEN

POSLIJE SASTANKA I OBILASKA KREEVAKE CRKVE I SAMOSTANSKOG MUZEJA, DOMAINI SU PRIREDILI VEERU NA KOJOJ JE PJEVAO DUKO KULI

bila fokusirana na kvalitetu, ali sada je potreban aktivan pristup u omasovljavanju Udruge i poveanju broja lanova, to se oekuje od svakog sadanjeg i budueg lana. Spomenuto je i formiranje Foruma mladih koji je ve okupio poprilian broj mladih Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Dosadanjim podrunicama bi se u skoroj budunosti trebale pridruiti nove, a uli su se i prijedlozi za organiziranje ogranaka na podruju Zagrebake upanije te suradnja s brojnim kulturno-umjetnikim drutvima i udrugama u Hrvatskoj.

Aktualne teme i obilazak Kreeva


Iznimno aktualna tema na ovom susretu bili su lokalni izbori u BiH koje je Sredinje Izborno Povjerenstvo BiH raspisalo za 5. listopada 2008, a koji su kljuni za opstanak Hrvata u BiH. Postoje mnoge zablude glede mogunosti glasanja. Pravo glasa imaju svi punoljetni graani, dravljani BiH, bez obzira imaju li CIPS-ovu osobnu ili ne, odnosno nalaze li se na teritoriju BiH ili su u inozemstvu. Svi koji su u inozemstvu mogu glasati i potom za

reportaa

53

to se moraju prijaviti SIP-u i priloiti potrebne dokumente. Rok za prijavu potom je 22. srpnja 2008., a za one koji imaju CIPS-ovu kartu 21. kolovoza 2008. U temelje svoga djelovanja u svezi izbora, Udruga si je postavila dva prioritetna zadatka: podsjetiti Hrvate iz BiH na vanost ovogodinjih izbora i potaknuti politike stranke da se organiziraju u samo jednu hrvatsku izbornu listu. Zakljueno je da e Udruga pruiti maksimalnu pomo u organizaciji prijave biraa i pri tome ih poduiti da glasanjem ne gube prava u RH. Zaklada Prsten, sloili su se svi prisutni, predstavlja hvalevrijedan projekt kroz koji Udruga potvruje svoju viziju i vrijednosti, stoga je nezaobilazna tema svih susreta elnih ljudi u Udruzi. Cilj Zaklade je pomoi i potaknuti obrazovanje, a time dugorono i zapoljavanje, uenika i studenata koji e steena znanja upotrijebiti za daljnji razvoj prostora na kojem ive Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zaklada prvenstveno stipendira uenike i studente kojima je nancijska pomo potrebna, djecu poginulih branitelja HVO-a te osobito nadarene uenike i studente. Ambicija je poveati broj stipendista sa sadanjih 33 na bar 100 to e se pokuati dostignuti razliitim planiranim projektima. Jedan izmeu tih je i koncert u Lisinskom 19. listopada 2008. koji e i ovoga puta biti humanitarnog karaktera. Osim toga u tijeku su dogovori za organizaciju aukcija stvari poznatih osoba koja bi se trebala odrati poetkom idue godine, a organizirat e se i zajedniko druenje zakladnika i stipendista. Slubeni dio sastanka zavrio je takoer

U KREEVU DJELUJE ZAKLADA FRA GRGO MARTI ZA POTICANJE KNJIEVNOG STVARALATVA

Zakladom. Naime, Anto Stani, predsjednik Upravnog odbora knjievne zaklade Fra Grgo Marti predstavio je zakladu, iji cilj je poticanje knjievnog stvaralatva, te poboljanje materijalnog poloaja knjievnih stvaralaca. Ova fundacija osnovana je u rujnu 2006. godine u Kreevu, a osniva je Stani grupa. Iako mlada, zaklada iza sebe ima zavidne uspjehe i promocije na knjievnim sajmovima www.fragrgomartic.com. Nakon radnog sastanka, gosti su posjetili kreevsku crkvu i samostanski muzej, gdje je fra Franjo alaga

upoznao prisutne sa zanimljivom povijeu kreevskog kraja. Ugodno iznenaenje bio je domjenak sa aicom domae rakije i prvim ljetonjim trenjama, koji je priredio gvardijan fra Ivan Pervan. Druenje se nastavilo na imanju obitelji Stani na Gajicama. U hladovini zelenih kroanja gosti su jo jednom nazdravili dosadanjem uspjenom radu Udruge i planovima za budunost, a potom se opustili uz pjesmu poznatog pjevaa Duka Kulia, od te veeri lana Udruge Prsten, opernog pjevaa Ivice aria te drugih gostiju iz javnog ivota.

OPI PODACI I GOSPODARSKI RAZVOJ DANAS

Opina Kreevo nalazi se u Sredinjoj Bosni u Srednjobosanskom Kantonu/upaniji, zauzima prostor od 150 km2, a granii opinama: Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadii. Grad Kreevo smjeten je uz obale rijeke Kreevice na nadmorskoj visini od 640 m. Karakteriziraju ga srednjobosanska arhitektura, zelenilo, istoa i mir. Prema popisu iz 1991. godine opina je imala 6700 stanovnika, od ega su 2700 itelji grada Kreeva, a ostali dio puka ivi u 27 sela. Prema istom popisu opina je imala 1920 kuanstava. Po nezvaninim podacima iz 2003. godine Opina Kreevo imala je 4008 stanovnika od ega je 3218 Hrvata ili 80% te 790 Bonjaka ili 20%. Trenutano u opini postoji 70 gospodarskih drutava, a obrtnika, trgovinskih i turistiko-ugostiteljskih uslunih djelatnosti ima oko 130 s tim da i proizvodni kao i usluni sektor ima stalnu tendenciju rasta razvojem postojeih i otvaranjem novih kapaciteta. U postojeim poduzeima zaposleno je oko 1000 djelatnika, a neuposlenih je oko 600 osoba. Od znaajnih gospodarskih resursa bitno je navesti najvanija poduzea koja su nosioci razvoja u opini: a) Industrija - Tvornica za proizvodnju mesa i mesnih preraevina MIS Stani; - Tvornica za proizvodnju stiropora EPS Latro; - Tvornica otkivaka i kovanog alata ELIK d.o.o.; - Tvornica za proizvodnju suhe buke STAMAL; - Tvornica za proizvodnju buke Milievi d.o.o.; - Tvornica za proizvodnju spuve altex; - Poduzee za proizvodnju metalne galanterije oto d.o.o. - Poduzee za proizvodnju prometne signalizacije Buljan Ceste d.o.o. - Poduzee za proizvodnju i distribuciju lima i limene galanterije Limprodukt d.o.o. b) Primarna drvna industrija Na podruju opine rade tri drvopreraivaa u primarnoj obradi drveta, tj. bazirani su samo na proizvodnju poluproizvoda, ali openito je miljenje da je potrebno takvu proizvodnju dignuti na jedan vii nivo gdje bi se proizvodili gotovi (nalni) proizvodi od drveta kako za domae potrebe tako i za izvoz. (Izvor: www.kresevo.info)

narodna tradicija
narodna tradicija

55

Tramonica

Davno nekad kao dijete sluao sam iz prikrajka stare ljude kako uz aicu i lulu znadoe rei za Tramonicu: Ovo ti je pravi zemaljski raj! Danas poslije svih ovih apokaliptinih dogaanja sinovi i unuci tih istih ljudi negdje daleko u svijetu potjerani iz Tramonice sanjaju snove o izgubljenom raju
gresija JNA na ovo pitomo mjesto u Bosanskoj Posavini, koji su mnogi radi njegove materijalne kulture nazivali Mala vicarska, uinila je ono isto to je zmija napravila u Edenu. U mjesecu kolovozu 1992., kad se crna avet agresije nadvila nad upe: Donju Tramonicu, Gornju Tramonicu, Turi i Srednju Slatinu, etiri katolike upe koje brojae cca 7 tisua Hrvata, ostale su bez ijednog stanovnika punih sedam godina. Strani su ovom plodnom kraju od stotinjak etvornih kilometara tvorniki dimnjaci kao i barutine koje raaju oblake komaraca.

PIE: fra Valerije Stipi

O povijesnom razvoju kraja


Prolaskom lateralnog kanala zamukli su ablji orkestri. Plodna tramonika ravnica osloboena poplava postade pravi Misir. Svretak 17. i poetak 18. stoljea bio je presudan za ove krajeve, a osobito za Tramonicu. Naime, princ Eugen Savojski po povratku iz Sarajeva poveo je uz ostale, i ovaj puk za sobom u prekosavske krajeve. Ovi su krajevi ostali, tada, stotinjak godina pusti i prazni. Imadoe nai pradjedovi iz Livna, Duvna i Kupresa i oka i uha i srca za Obeanom zemljom Tramonicom u koju zrno nije palo, a da nije donijelo plod, zemljom koju pravovremeno zalijevaju plodne kie, miluju blage zrake sunca, a kristalno bistra i zdrava voda prolazi na samo kojih pet metara ispod plodnih ravnica. I kao neko Izraelcima na putu u Obeanu zemlju, otvori Gospodin naim pradjedovima ne jedan nego dva izvora ispod padina Majevice zvani Buban i Vodica, dva oka koji daju napitak putniku namjerniku kao led hladnu i kao suzu bistru vodu. Opjevae je i mlada djevojaka grla:

mila majko al sam oednila, sa Bubana vode poelila ili oj Vodico vodo najmilija, kod tebe me zavol Ilija. A na patron upe, Gospu od anela, kad se deset tisua hodoasnika skupilo oko Gospine crkve, a vode nije bilo, sirotinja je imala ansu za bogatu dnevnicu. Donosila se voda i prodavala. Naravno, najaurniji je bio Cigan Mujo. Brzo je trao nizbrdo jer su kante bile prazne, ali s punima i k tome uzbrdo je ilo tee. Kad je doao meu svijet bio je glasniji od fratara, viui: Evo vode ledene, ne bio ja Mujo ako

nije s Bubana. Boja neizmjerna dobrota prekri ovu pitomu ravnicu zelenim umama, a plodna polja davahu tone duhana i stotine tona kukuruza i penice. Brinuo se Otac nebeski i za duhovnu stranu svoga stada. Poslao im je prve vjerovjesnike, siromane sinove svetoga Franje koji ve vie od 700 godina uvaju povjereno stado u zgodno i nezgodno vrijeme od gladnih vukova i lukavih hijena. Tko ne zna za ime muenika fra Lovre Milanovia iz Sarajeva kojeg na pastoralnom zadatku ubi iz kubure u selu Turi begov uvar uma Mujo Arnaut 1807. godine, ili za ime franjevakog pripravnika fra Mate Kristia kojeg etnici ubie u selu Grab 1944., fra Josipa Cigia i druge. Sveta je ova zemlja jer je zalijevana krvlju muenika, znojem vrijednih ratara, a nadasve molitvama dobrih i Bogu odanih vjernika. U potvrdu ovom govori i injenica da je Tramonica, samo u novije vrijeme

INTERESIRA NAS PROLOST OVIH KRAJEVA PRVO U IREM, A ONDA U UEM SMISLU RIJEI. POVIJEST GOVORI I ISKOPINE POTVRUJU DA SU PRIJE ISUSOVA ROENJA OVDJE IVJELI ILIRI

56

narodna tradicija
narodna tradicija

RAZRUENE KUE SVJEDOE O TUNOJ, NE TAKO DALEKOJ PROLOSTI

imala vie od dvadeset ivih sveenika i tridesetak asnih sestara. Iznjedrile su ih obitelji u kojima je Bog bio iznad svega, a njegove zapovjedi pravilo svakodnevnog ivota.

Naziv mjesta i arheoloke iskopine


Ovom kratkom povijesnom reeksijom elim napraviti makar i plitku sondu u ovu svetu hrvatsku i k tome katoliku grudu znajui da ona zasluuje mnogo, mnogo vie. Svakako, da nas u prvom planu zanima ovaj pomalo udan toponim Tramonica. Prema narodnoj predaji, a ona rijetko grijei, rije Tramonica dola bi od dvije ilirske rijei TRAMMOUS=balvan-slama, a to znai kue od balvana pokrivene slamom. Moda i ilirska rije RENJA=trenja nam je privlana, jer Tramonica obiluje tim slatkim i dragim plodovima. Kako su franjevci Bosne Srebrene imali svoje sjedite u Kraljevoj Sutjeski, a dobro su znali latinski jezik te su tako ovoj ravnici dali ime TRANS MONTENS to bi na hrvatskom jeziku

znailo: tri breuljka, jer Tramonica lei na tri breuljka: Brdo, Kolotrk i Mionica, barem svojim junim dijelom. Mijeanjem istih kao i mijeanjem drugih plemena s jedne i druge strane rijeke Bosne, nastao je novi narod koji je naselio krajeve izmeu rijeka Tinja na istoku, Save na sjeveru i Tolise na zapadu zvan Bosanska Posavina. Istu povijesnu injenicu potvruju brojne iskopine. I slavni Rimljani, uz ostalo, imadoe svoj put preko Tramonice, Gornje Skakave za Tuzlu i dalje. I donesoe sa sobom kranstvo koje je prihvaeno od zateenog ivlja. I tako nastade jedan novi konglomerat naroda u vjerskom i nacionalnom smislu. I ostade ovdje sve do dolaska Hrvata u ove krajeve. Krajem 4. i poetkom 5. stoljea tresli su se temelji Rimskog carstva. Uzdrmano je unutranjim, a osobito vanjskim faktorima. Njegove sjeverne granice osvojie Vizigoti, a iza njih nekoliko decenija kasnije, preoe Dunav i Dravu Ostrogoti od kojih ne bijahu poteeni ni ovi kraje-

vi. Mnoge iskopine, prema prof. Franji Kristiu, govore o njihovom neto kraem boravku na ovom podneblju. Ova burna stoljea okonana su dolaskom Avara i njihovim tekim porazom od cara Heraklije koji je osnovao nekoliko kneevima meu kojima se spominje, za nas najvanija, Posavska Hrvatska. S ponosom istiemo da su u tu kneevinu spadali i ovi nai krajevi s drevnim upama Usora i Soli. Doseljeni Hrvati su djelomino potisnuli starosjedioce, a djelomino se s njima asimilirali. U potvrdu ovim tezama isti profesor, uz ostale, spominje veoma vaan lokalitet na podruju Tramonice, a u narodnoj predaji se naziva Dudovsko groblje u selu Grab. Kako se samo malo zavirilo u utrobu ove nekad velike povrine, moe se na osnovu iskopanog zakljuiti da su svi spomenuti narodi ovuda prodelirali. Kako se ispod ove povrine zemlje nalaze bogate naslage ljunka mjetani su ga eksploatirali i njime nasipali seoske putove. Vraajui se iz kole mjetanin Anto Kristi oko 1920. go-

narodna tradicija
narodna tradicija

57

OBNOVLJENE KUE VRAAJU NADU U POVRATAK

dine vidio je kako su radnici Marko Zovki i Matoka Dubravac iskopali poveu plou s nepoznatim natpisom. A kako ju ne znadoe proitati, bacie ju i zatrpae. Velika teta. Na istom lokalitetu iskopani su i drugi predmeti kao metalne kugle, narukvice, koplja, rimski novci... Dakle, svi do sada pronaeni predmeti jasno nam govore o prohujalim vremenima, seobama kao i narodima koji su ovdje ivjeli, o njihovoj vjeri i civilizaciji.

Hrvatske minue iz 8. ili 9. st.


Profesor arheologije g. Brano Beli vrei iskopavanja na samo jednom grobnom humku na spomenutom Dudovskom groblju pronaao je ljudske kosture, ali s rukama uz tijelo to je jasan dokaz da nisu jo primili kranstvo. Uz iste kosture naeni su i lonci s bijelim pepelom to govori da su to obiteljske gobnice umrlih koji su spaljeni, to krani nisu inili u to vrijeme. Kopajui temelje za mjesnu ambulantu 1981. godine pronali smo dvije lubanje, manju i

veu tj. muku i ensku. Kraj manje tj. enske nali smo dvije minue ije se tipine fotograje nalaze u knjizi prof. Josipa Horvata: KULTURA HRVATA KROZ 1000 GODINA. U dodatku iste knjige na stranici 26 uz fotograju minua stoji sljedei natpis: tipine hrvatske naunice iz 8. ili. 9. stoljea. Sretni smo da ih posjedujemo, da se identine naunice nalaze u muzeju u Kninu, a osobito smo radosni da smo ovdje duboko pustili korijenje, da na ovoj grudi nismo skorojevii. Ove minue su eklatantan dokaz da smo ovdje, ako ne od 6. ili 7. stoljea, ali sigurno od 8. ili 9. i da ne doputamo da se s nama licitira kao s jeftinom robom. Krajevi Bosanske Posavine, a s njima i Tramonica, nepobitna je injenica, bili su sastavni dio Hrvatske drave za kraljeva Tomislava, Kreimira, Zvonimira i njihovih nasljednika. Bili smo, jesmo i zauvijek emo ostati samo Hrvati sa svojom tisuljetnom kulturom, katolikom vjerom koju smo ivotom i krvlju svjedoili u zgodno i nezgodno vrijeme, a osobito za vri-

jeme osmanlijske vlasti. Nije nimalo neskromno rei da smo ovu dragu nam grudu zemlje, svaku stopu, zalijevali stoljeima svojom krvlju. A ona nam obilno uzvrati dobrim kranskim obiteljima, portvovnim oevima i muenicama majkama, brojnim sveenikim i redovnikim zvanjima. Oni su bili i ostali najljepe cvijee ovih ivih rtvenika. Boje oko je budno bdjelo nad ovim perivojom, slalo u pravo vrijeme sinove sv. Franje koje vjerni puk ne bez vanog razloga proziva obiteljskim imenom UJACI. I pjesnik kaza: kuda Turin sa ordom (sabljom), tuda fratar s torbom da utjei i suzu obrie. I tako je to bilo sve do 1992. godine kada nas jeftino odbacie kao staru krpu, pa danas, kao rastjerano jato ptica tovarimo u tuem svijetu poev od Gunje, Bonjaka i upanje do Novog Zelanda. Samo rijetki povratnici, sve starija populacija, imaju sreu prosuti svoje kosti na groblju Okrugli koje, vele, datira iz doba bosanskih banova. Komu je to trebalo?!

58

portret sportaa

Mladen Petri: Vatreni idu daleko


Jo kada je imao pet godina treneri su uoili talent djeaka koji je pokazao iznimnu vjetinu u igri s loptom. Sve to je tada znao nauio je od starijeg brata Josipa koji ga je prihvatio, onako maleckog, za svog ravnopravnog suigraa i nauio osnovama druge najvanije stvari na svijetu
PIE: Ivana Kolovrat FOTO: Tomislav Balija

portret sportaa

59

rvatskog nogometnog reprezentativca i napadaa Borussije Dortmund, Mladena Petria, posjetili smo u Termama ate u vrijeme priprema, uoi posljednje utakmice s Maarskom prije odlaska na Europsko prvenstvo u Austriju i vicarsku. Naa ekipa pripremala se u mirnom okruenju, a nakon jednog popodnevnog treninga Mladen Petri se rado odazvao pozivu da za svoje Posavljake i sve bosanske Hrvate, itatelje asopisa Prsten izdvoji malo vremena za razgovor i fotograranje. U niz izvrsnih, svjetski priznatih i uspjenih sportaa koje smo Vam predstavili na stranicama asopisa Prsten nogometaa Vedrana orluku i tenisaa Ivana Ljubiia, sretni smo to moemo pridruiti i Mladena Petria u kojeg su, nakon ozljede Eduarda da Silve, uperene sve nade naih navijaa. Obitelj Petri, otac Petar, majka Antunka sa sinovima Josipom i Mladenom, napustila je rodne Dubrave daleke 1983. godine i otila trbuhom za kruhom u vicarski gradi Neuenhof. U vicarskoj je roen najmlai brat Tihomir. Mali Mladen imao je samo dvije godine kada se obitelj preselila, no ljubav prema rodnom kraju nije nikad bila upitna. Svake godine za vrijeme ljetnih praznika posjeivao je baku, strica i rodbinu u Dubravama. Posljednji put, u rujnu 2007. godine iskoristio je treninge hrvatske reprezentacije za kvalikacijske utakmice da obie svoje najdrae u Dubravama. Obitelj, takoer, esto obilazi svoju kuu koju su sagradili u Vinkovcima. O Mladenovu starijem bratu Josipu upueni govore da je bio izvanredan igra s velikim potencijalom te, da ga ivot nije odvukao od nogometa, pitanje je tko bi danas bio bolji igra. Mladen nam je zduno potvrdio priu. Rekao je kako je sve to je znao kao mali, nauio od brata. Kad je imao pet godina Mladen je poeo igrati za nogometni klub Neuenhof. Tamo je igrao do 14. godine kad prelazi u seniorsku prvu ekipu. Zbog mladosti morao je proi lijeniki pregled, nakon kojeg su mu odobrili igranje za seniore. S petnaest godina prelazi u nogometni klub Baden, a posljednju godinu u klubu ig-

SRCE MI ZAIGRA KAD SLUAM NAVIJANJE HRVATSKIH NAVIJAA. TO SE NE MOE USPOREDITI NI SA IM

rao je za seniore, kad se njegova karijera seli u vicarski prvoliga Grasshoppers, gdje se zadrao pet sezona i osvojio dva prvenstva. Njegov prelazak u suparniki FC Basel 2004. godine, pria nam Mladen, nisu svi prihvatili s oduevljenjem i tada mu nije bilo nimalo lako. Bivi navijai su bili razoarani transferom, a novi su ga u poetku mlako doekali. No to se brzo promijenilo, Petriev klub osvojio je vicarski Kup i prvenstvo, a njegov status se vidljivo popravio. Uskoro postaje miljenik pub-

like te je proglaen najboljim igraem i najboljim strijelcem vicarske lige. Odlina igra Mladena Petria u Baselu bila je presudna za poziv da se prikljui Vatrenima u pripremama za kvalikacijske utakmice za EURO 2008.

Potpora obitelji i navijaa s tribina


Ma gdje igrao, ubrzo postaje jedan od omiljenih igraa meu navijaima i fanovima. Kako je otopio srca basel-

60

portret sportaa
NAA REPREZENTACIJA BEZ IZGUBLJENE UTAKMICE DOGURALA JE DO ETVRTFINALA GDJE JE NESRETNO ISPALA OD TURSKE MOMADI
Svojim vjernim navijaima Mladen strpljivo potpisuje dresove

ovih navijaa koji ga nisu u poetku prihvatili tako je, u kratkom vremenu i u Dortmundu postao igra Borussije s najvie prodanih dresova. Kakav je osjeaj igrati pred nekoliko desetaka tisua ljudi Mladenu je odavno poznato jer na stadion FC Basela, kad se igraju utakmice dolazi oko 30 tisua gledatelja, a u Njemakoj dolazi na utakmice oko 70 tisua navijaa pa su doivljaj i atmosfera jo intenzivniji. Mladen nam je priznao da mu srce najvie zaigra kad slua grmljavinu hrvatskih navijaa jer ga tada obuzimaju posebni osjeaji. Uz navijae na terenu i brojne oboavatelje, nemjerljivu radost Mladenu pruaju roditelji i braa koji, koliko god je mogue, odlaze na stadion i bodre svog mezimca. Dok je igrao u vicarskoj roditelji su redovito gledali svaku utakmicu s terena, a danas, kad im obaveze to dopuste, putuju u Njemaku. Mladenova majka je domaica i posvetila se brizi za sinove i kuanstvo, otac cijeli ivot vrijedno radi kao radnik u skladitu. Stariji brat Josip zaposlen je u banci, a mlai Tihomir gradi karijeru nogometnog trenera i sa 22 godine ve je trener seniorima momadi Neuenhofa jer je s juniorima imao zapaene rezultate. Zahvaljujui multijezinosti zemlje u kojoj je odrastao Mladen govori pet jezika i jo dva razumije, ali slabije govori. Uz materinji hrvatski govori njemaki, retoromanski, engleski, talijanski, a razumije dobro francuski i panjolski. U vicarskoj je 2003. godine upoznao i ljubav svog ivota, Grkinju Despinu. Jedno vrijeme ivjeli su zajedno u Zrichu, do transfera u Borrusiju, kad su preseli-

li u Dortmund. Kako im klub nije pomogao oko pronalaska smjetaja, sretna okolnost je bila to su u isto vrijeme u grad stigli Robert i Anica Kova pa su Mladen i Despina ivjeli kod njih dva mjeseca dok nisu nali svoj dom. vrsta ljubav urodila je vjenanjem u opini, a crkveno e priekati na dolazak bebe koju oekuju u rujnu. Ba kao u lmu Moje grko vjenanje, nasmijao se Mladen. Samo to je njega grka obitelj mladenke odmah odlino prihvatila, ispriao nam je i dodao da su Grci i Hrvati slinog temperamenta i nije osjetio nikakve razliitosti u nazorima i odgoju meu njima.

Srce vatreno...
Europsko prvenstvo 2008. e, nadamo se, obiljeiti najbolje momadi meu kojima su svakako i nai momci. Nakon napornih treninga i utakmica u matinim klubovima, cilj ovih treninga je u kratkom roku pripremiti igrae za prvenstvo kako bi pokazali najbolje. Za dobar uspjeh najvanije je samopouzdanje igraa kao i psiholoka priprema. Svaki igra je individualan sluaj, a tajna uspjenog trenera je da svakom igrau zna pristupiti i kazati pravu stvar. Nekog treba rijeima potaknuti, neke uputiti, a izbornik Slaven Bili to odlino radi, kae Mladen. I u tom je moda tajna uspjeha naeg izbornika koji je nedavno proglaen drugim najboljim trenerom svijeta od meunarodne organizacije za nogometnu povijest i statistiku. Jako smo motivirani, imamo potencijal i moemo iznenaditi. Samo da svi budu zdravi, idemo do kraja, poruio nam je mladi lav Petri.

MLADEN PETRI, HRVATSKI NOGOMETNI REPREZENTATIVAC

Roen je 1. sijenja u Dubravama kod Brkog u BiH. Od 2007. godine igra na poziciji napadaa s desetkom na leima za njemakog prvoligaa Borrusia Dortmund. U prvoj sezoni postigao je odlinih 19 golova. Zahvaljujui drugom mjestu u njemakom Kupu Borrusia je osigurala mjesto u Kupu UEFA. U juniorskim klubovima nastupa od 1986. do 1996. u FC Neuenhofu, a od 1996. do 1998. u FC Badenu. Iz Badena prelazi u prvoligaa Grasshoppers iz Zricha za koji je nastupio 114 puta i postigao 30 golova. U FC Grasshoppers igra do 2004. kada odlazi u FC Basel uz odtetu od tri milijuna eura. Za Basel je odigrao od 2004. do 2007. za vicarsku ligu i za Kup UEFA vie od 70 utakmica i zabio 39 golova. Za hrvatsku reprezentaciju debitira u prijateljskoj utakmici protiv June Koreje 2001. godine, ali standardni igra postaje 2006. godine nakon to ga je izbornik Slaven Bili, zadovoljan igrom u Baselu, prikljuio ekipi za kvalikacijske utakmice za Europsko prvenstvo u 2008. u Austriji i vicarskoj. Dosad je odigrao 11 meunarodnih utakmica i postigao pet golova. U kvalikacijskoj utakmici protiv Andore s rezultatom 7:0 postigao je etiri pogotka. A zvjezdani gol u kvalikacijama, koji je nau publiku odveo u euforiju, a englesku reprezentaciju izbacio s EP-a, postigao je u Wemblyju, hramu engleskog nogometa.

psiholoka pomo

61

Kako meusobno
alo toga u naim ivotima je sveprisutno i neprekidno kao komunikacija. Poinjemo ve u majinoj utrobi, a trag ostavljamo i nakon smrti. Poruke koje izmjenjujemo mogu biti verbalne (rijeima) i neverbalne (pokretima ruku, izrazom lica, oima, dranjem tijela, vanjskim izgledom itd). Verbalne se temelje na dvije komunikacijske vjetine: sluanje i govorenje. Iako se uglavnom trudimo biti dobri govornici, sposobnost sluanja je nita manje zahtjevna i predstavlja pravo umijee. Po miljenju veine autora, najvei dio komunikacije odvija se neverbalno. Budui da je sugovornici uglavnom nisu svjesni i da je ne mogu kontrolirati, ocjenjujemo je vjerodostojnijom i pridajemo joj vei znaaj. (Podignuti prst je prijetnja, a suzne oi su tuga ma kakve rijei ih pratile.) Zbog izrazite sloenosti i sveobuhvatnosti komunikacije, nad njom ponekad, a neki i esto, gubimo kontrolu i ona se od sredstva sporazumijevanja pretvara u oblik povreivanja i oruje za ratovanje. Pa i stvarni ratovi poinju kada se naljute pregovarai i vode se da bi se oni ohladili. Za to vrijeme, meusobno se ubijaju ljudi koji nisu ljuti jedni na druge.

RAZGOVARAMO
M
sko samopouzdanje ne doputa im da se opuste jer osjeaju stalnu ugroenost. Zbog svoje ranjivosti oni navlae masku grubosti i pokuavaju otjerati neprijatelja. Vjeruju da je uvijek netko kriv za neto i zato stalno ele biti u pravu. U kriznim situacijama hvata ih panika i tada postaju izrazito agresivni prema sebi (samokanjavanje) ili drugima (kanjavanje).

Kako poboljati komunikaciju?


Budui da uglavnom ne moemo mijenjati druge, ostaje nam da radimo na vlastitim promjenama. Ponimo s poveanjem razine samopouzdanja. to smo snaniji osjeat emo se manje ugroenima i to e nas initi pristupanijima. Samo snane i neovisne osobe mogu popustiti, pomiriti se i pruiti oprotaj. Za dobru komunikaciju je vano da se sugovornicima obraamo kroz potovanje, otvorenost i povjerenje. Na taj nain stvaramo pretpostavku da nam se uzvraa istom mjerom, a to je pravi put za dobre odnose. Nastojimo ne govoriti o ljudima nego o njihovim djelima, ali i tada iskaimo svoje miljenje, a ne sud. Ne kritizirajmo jer kritike ne mijenjaju ljude. Kada to radimo onda ih kanjavamo. Pohvale sugovorniku podiu razinu samopouzdanja i ine ga oputenijim. Razrijeimo neslaganja i rasprave tako to emo drugu osobu navesti da situaciju sagleda s naega stajalita. Tako e shvatiti da ne napadamo nju nego pokuavamo olakati sebi. U razdoblju jaega stresa dobro je rjeavanje problema ostaviti za neko bolje vrijeme. I na kraju, na narod kae da lijepa rije i eljezna vrata otvara. Razgovori odreuju nae dnevno raspoloenje i nono spavanje. Pojedine pamtimo dugo, neke jako dugo, a izrazito ugodne i neugodne i itav ivot. Uinimo da i mi i nai sugovornici u sjeanju imamo to vie ugodnih.

PIE: Mijo Mari, prof. Savjetovalite za psiholoku pomo Drugaiji pristup

to optereuje komunikaciju?
Da bismo se voljeli, moramo biti zadovoljni s naim odabirom. Naime, u ivotu smo neprekidno u situaciji da biramo. Ako smo zadovoljni sa svojim izborom onda nam se javlja samoljublje. U protivnom osjeamo krivnju, nelagodu i sram. Te emocije unitavaju nae samopotovanje i nagrizaju nae samoljublje. Pretpostavka za odabir je neovisnost. To je temeljna ljudska potreba i njezin gubitak doivljavamo kao ugroenost. Prva reakcija na ugroenost uvijek je strah. Nagonska reakcija na strah je bijes. U komunikaciji ga usmjeravamo prema

DA BISMO SE DOBRO OSJEALI MORAMO BITI DOBRO SA SOBOM. DOSLOVCE TO ZNAI DA MORAMO SEBE VOLJETI

izvoru za koji osjeamo da je odgovoran to nam je uskraena vlastita mo i nadzor i to izaziva neslaganje, svau ili sukob. Bijes nam daje osjeaj moi. Prua nam privid da upravljamo situacijom slobodni i neovisni, a zapravo nas navodi da gubimo nadzor. To nam izaziva novi val straha koji se ponovo pretvara u bijes. Kada uemo u taj krug vie nismo u komunikaciji nego u svai. Bijes moemo usmjeriti prema sebi ili prema drugima. Prema sebi ga usmjeravamo kada vjerujemo da smo odabrali ili postupili krivo. Tada se ne sviamo sami sebi. Ako je takvo ponaanje uestalo i dugotrajno ono vodi u depresiju. Bijes usmjeren prema onima za koje vjerujemo da nam ugroavaju slobodu izbora vodi u sukob. Ukoliko su, kod odreene osobe sukobi uestali i intenzivni, govorimo o agresivnoj osobi. Lako ih prepoznajemo. Oni su drski, glasni, grubi, nepristojni, sve znaju i o svemu imaju sud. Kaemo da se s njima ne moe razgovarati. To to su takvi prema nama, uglavnom nita ne govori o nama jer oni ne potuju ni sebe. Njihovo ni-

62

predstavljanje tvrtke

Zovko-GRUPA d.o.o.
lasnik Zovko-Grupe, Ivica Zovko pokrenuo je 1978. godine privatni posao s autoprijevoznikom djelatnou. Godine 1982. ukljuuje se u meunarodni promet kao davalac usluga prijevoza, a 8. sijenja 1990. registrirao je svoje prvo poduzee PP Stella i iste godine kupio pet autocisterni te se poeo baviti prijevozom nafte i naftnih derivata. Godinu dana poslije registrirao je poduzee TTP Zovko i sagradio svoju prvu benzinsku crpku u Brankoviima kod epa. Danas Zovko ima 14 benzinskih crpki u BiH, a devet u Hrvatskoj. Tvrtka Zovko epe d.o.o. temelj je grupe Zovko koja broji 15 poduzea, a zapoljava 1290 osoba u Hrvatskoj te 1250 u Bosni i Hercegovini. Uspjenim poslovanjem istog stvarale su se nove vrijednosti, proirivale djelatnosti, gradili novi objekti i zapoljavali novi djelatnici. Poduzee je i danas vlasnik veine nepokretne imovine u grupi Zovko. S obzirom da su se iz okrilja ovog poduzea odvajala poduzea s razliitim djelatnostima, koja rade kao samostalna, Zovko d.o.o. danas ne vri usluge za vanjske korisnike nego je servis drugim poduzeima iz grupe u pogledu zajednikih poslova vezanih za planiranja, marketing, investicije, slube zajednikih poslova i sve drugo vezano za poboljanje imida kompletne grupe Zovko.

Tvrtka Zovko epe d.o.o. temelj je grupe Zovko koja broji 15 poduzea, a zapoljava 1290 osoba u Hrvatskoj te 1250 u Bosni i Hercegovini

iti dobru stranu ivota, uivati u gastro specijalitetima domae i inozemne kuhinje, vrhunskim hrvatskim vinima. ak 600 m2 dvoranskog prostora idealani su za organizaciju press-konferencije, prezentacije novih usluga i proizvoda, poslovne i edukativne teajeve.

Poslovanje u BiH
Zovko Oil d.o.o. nastavlja tradiciju poslovanja s naftom i naftnim derivatima, to je i bila jedna od prvih i najvanijih djelatnosti od samog osnivanja prvih poduzea grupacije. U svom sastavu poduzee ima: 14 benzinskih crpki; jedan motel; dva naftna terminala; trni centar s restoranom; veleprodajni centar; lanac maloprodajnih objekata; salon automobila s autoservisom; pilanu. Poduzee je uskladilo poslovanje s meunarodnim normama ISO 9001:2000 i u svom poslovanju tei ka stalnom poveanju kvalitete usluga i zadovoljstva kupaca. Zovko osiguranje d.d. epe osnovano je 30. 10. 2000. godine. Drutvo je registrirano za obavljanje svih vidova osiguranja imovine i lica, izuzev ivotnog osiguranja, a registriranu djelatnost obavlja u sjeditu drutva u epu kao i putem registriranih podrunica koje se nalaze u: Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici, Vitezu, Bihau, Livnu, Oraju, Brko Distriktu, epu i putem 34 ispostave na teritoriji cijele FBiH. Kvalitetu poslovanja potvruje certikat koji smo dobili za sustav upravljanja kvalitetom po normi EN ISO 9001:2000. Zovko-Transporti d.o.o. obavlja prijevoz robe u meunarodnom i domaem prometu; odrava motore te motorna i prikljuna vozila, prodaje nove i rabljene cisterne. Vrsta robe koja se prevozi je paletizirana roba na europskim paletama i naftom i naftnim derivatima.

Poslovanje u Hrvatskoj
Zovko-Transporti d.o.o. spada u Sektor prijevoza robe u meunarodnom (cijela Europa) i domaem tritu te zauzima vodee mjesto u sklopu tvrtke Zovko-Zagreb. Vozni park sastoji se od 30 tegljaa s poluprikolicama standardne izvedbe i poluprikolicama - cisternama. Tegljai su marke Iveco, Mercedes i Man, euro 1 i euro 2. Zovko Hoteli ve pet godina Zovko Hoteli sinonim su za zavidnu razinu usluge koja se moe oekivati od renomiranog hotela sa 4 zvjezdice. U sastavu se nalaze hoteli Zovko Zagreb, Hotel Zovko Slavonski Brod, a u planu je izgradnja hotela Zovko Varadin i Luko te proirenje kapaciteta u Slavonskom Brodu do poetka svjetskog rukometnog prvenstva u Zagrebu. U Zovko Hotelima moete iskus-

Zovko-Metali d.d., poduzee se nalazi u Ljeskovici, epe, neposredno uz regionalni put epe-Zavidovii. Poduzee se bavi proizvodnjom poluprikolica - cisterni, izradom i montaom aluminijske stolarije i alukobond fasada, izradom metalnih silosa, podzemnih i nadzemnih spremnika, izradom i montaom elinih konstrukcija, tiskanjem, proizvodnjom antifriza i tekuine za pranje vjetrobranskog stakla, destilirane vode, izgradnjom benzinskih crpki po sistemu klju u ruke. Zovko-Gradnja d.d., poduzee je osnovano 01. 04. 1960. godine i sve do 1992. godine je djelovalo pod nazivom Gradina Maglaj. U procesu privatizacije 1992. godine veinski vlasnik postaje tvrtka Zovko epe i od tada poduzee radi pod nazivom Zovko gradnja d.d. u okviru Zovko grupe. MZ-Kamion d.o.o., poduzee je osnovano 27. 7. 2004. godine. Ovlateni su zastupnici IVECO S.p.A. Torino. Zovko-Auto d.o.o. ovlateni je trgovac i serviser vozila koda, s dvije poslovnice u epu i Busovai. RMK-Ininjering d.d. formiran od strane RMK Zenica kao radna organizacija od zajednikog interesa za poslove: izrade, rekonstrukcije i modernizacije investicijskih objekata; transfer tehnologije; izradu investicijsko tehnike dokumentacije; konsalting i ininjering usluge. Od 2003. godine poduzee djeluje u okviru grupe Zovko. Zenicatrans Zenica d. d. osnovana je 21. 3. 1958. godine. Poduzee je raslo i razvijalo se usporedo s razvojem gospodarstva u regiji. Kroz dugogodinju tradiciju Zenicatrans je izrastao u renomiranog prijevoznika roba u domaem i meunarodnom cestovnom prometu. Danas poduzee posluje u sastavu GRUPACIJE ZOVKO te raspolae sa suvremenim voznim parkom. Plamen d.o.o. i Plamen-Oil d.o.o. bave se maloprodajom nafte i naftnih derivata, maloprodajom robe iroke potronje i ugostiteljstvom. Krivaja epe d.o.o. poduzee je opremljeno za izradu namjetaja uz potivanje svih suvremenih zahtjeva kvalitete i vaeih standarda u oblasti drvne industrije. Smjeteno je u gradu epu. Izvor: www.zovko.com

64

pisma itatelja
pisma itatelja
Vaa pitanja, kritike, prijedloge i pohvale aljite nam na e-mail adresu: prsten@udruga-prsten.hr ili na broj telefona 00385 1 639 6619.
emo Vam detaljnije informacije o svemu to Vas zanima, kao i uputiti na nae podrunice budui da nam se javljate iz Travnika. U prolom broju asopisa proitala sam da je Udruga Prsten osnovala Zakladu koja je podijelila 30-ak stipendija. Kao studentica druge godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu zainteresirana sam da se kanidiram pa me zanima kada e biti novi natjeaj za dodjelu stipendija. Kako sam rodom iz Zenice zanimaju me programi i projekti koje imate u udruzi za mlade ljude poput mene? Marija iz Zenice Draga naa itateljice, pratite nau webstranicu www.udruga-prsten.hr i studentske natjeaje za stipendije, jer ve u rujnu ili najkasnije listopadu bit e raspisan natjeaj za novi krug dodjele stipendija. Bit e nam drago da se okuate kao kandidat i elimo Vam uspjeh u daljnjem kolovanju. Neke od ideja naih ambicioznih mladih lanova su potpore studentima koji ele studirati izvan RH u smislu pomoi oko pronalaenja smjetaja, kontakata s ljudima. Takoer se planira napraviti popis tvrtki, lanica UBH Prsten koje e primati mlade ljude na praksu za U BiH i u Hrvatskoj postoji bogata scena najrazliitijih nevladinih udruga. Svi imaju projekte, trae novac za njih. Svugdje ista pria. Zato da postanem lan UBH Prsten? I kad bih postao lan kako da ne budem samo pasivan promatra ve da aktivno sudjelujem u radu? Pozdrav, eljko iz Travnika Potovani! Ukoliko imate kakvih nedoumica tu smo da ih rijeimo. lan Udruge Prsten postaje se uplatom lanarine za ziku ili pravnu osobu ukoliko na taj nain elite participirati lanstvu. Tim inom postajete punopravan i aktivan lan UBH Prsten. Nadalje, aktivno djelovati moete na mnogo naina. Ukoliko posjedujete znanje koje elite prenijeti djeci volonterski, mi vas moemo spojiti s djecom kojoj je to znanje potrebno. Godinje, UBH Prsten ima nekoliko humanitarnih akcija za prikupljanje sredstava za stipendije koje dodjeljuje Zaklada Prsten i donacija medicinskih aparata, ureaja bolesnima i potrebitima pa Vas ovim putem pozivamo da se ukljuite u nae humanitarne projekte radom ili nancijskom donacijom, ukoliko ste u mogunosti na taj nain pomoi. Kontaktirajte nas na broj telefona 00385 01 639 6618 i dat vrijeme kolovanja tako da po zavretku imaju znanje i iskustvo. Cilj je angairati to vei broj mladih ljudi s njihovim potencijalima, idejama na znanstvenom, portskom i zabavnom planu. Vjerujemo da ideje nee ostati samo na papiru, ve e projekti za mlae generacije uskoro zaista i zaivjeti. Prije godinu dana zavrila sam fakultet i od tada traim posao. Pratim sve natjeaje za svoju struku to nije ponekad ni lako - kupovanje novina, internet, a kod kue nemam kompjutor. Kakve su mi mogunosti da pronaem posao preko Vae Udruge? Jadranka iz Odaka Draga Jadranka, s radou Vas moemo obavjestiti da ve nekoliko mjeseci na stranicama naeg portala postoji mogunost da svi koji su zainteresirani: lanovi i nelanovi koji su u potrazi za poslom, objave ivotopise za potencijalne poslodavce. Nedavno su odrane i radionice za koritenje informatikog sustava RING, namijenjene u prvom krugu za pravne osobe. Kratka upustva za koritenje RING-a nai e se i na samom web portalu, tako da e ga moi koristiti i oni koji nee biti u mogunosti prisustvovati radionicama.

DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE

Dom za starije i nemone osobe "Toli", Jedoveka 108/E, Jedovec, 10250 Luko KONTAKTI Tel.: 6526-698, Fax.: 6553-466 e-mail: info@domtolic.hr Ravnatelj - Jozo Toli, Mob.: 098/221-595 e-mail: jozo.tolic@domtolic.hr

Piriz - igra naih djedova


PRIREDIO: dr. sc. Tomislav Dubravac

stare igre
stare igre

65

Stare narodne igre i obiaje, koje su na dananji narataj prenijeli nai preci, nastojimo ouvati, odrati to izvornijima i prenijeti na budue narataje. Dokle god postoje stari narodni sportovi, postoje i nai preci koji su ih i utemeljili, postojimo mi. Jer, uvajui prolost gradimo budunost. Igre su posebice bile popularne kod uvanja stoke, to je nekada bilo temeljno zanimanje izvankolske aktivnosti nae mladei. Kako bismo Vas bolje upoznali s naom tradicijom, dajemo Vam kratak opis sportskih disciplina koje njegujemo. Za ovaj put donosimo tekst preuzet iz Monograje 200 godina upe Tolisa o staroj igri - PIRIZ. To je vrlo zanimljiva i zahtjevna igra. Ima svoje osobitosti, ari i ljepote. Ta obanska igra imala je i svoja pravila. Tako se dobro znalo da tapovi moraju imati odreenu duinu. Deset duina tapa zvalo se trulja,

to je ponjava domae radinosti otkana od krpica-tralja. Po pravilima za svaku trulju odbija se piriz i u tom sluaju ne smije se braniti da piriz doe pod babicu. U sluaju da piriz udari u kapu ili zapreg, tada to izgara, a igra piriza moe nastaviti igru. Hvatanje ili uekivanje piriza najee su radile djevojke, jer su one piriz, koji je bio valjkastog oblika, lake uekivale u zapreg kako se nazivala kecelja. Neto kasnije pojavila se i nova igra piriza. U njoj je igralo manje igraa. Igralo se tapom duine 60 cm. Njim se udarao komadi drveta, duine 3-5 cm. U samoj igri sudjelovala su dva igraa. Jedan je udarao tapom piriz, dok je drugi pokuavao da ga uhvati. Drugi igra tada baca piriz od onoga mjesta gdje ga je odbio igra sa tapom prema babici. Sama babica je tap zaboden u zemlju visine oko 50 cm. U sluaju da piriz padne blie babici od duine jednog tapa, a taj drugi igra

ga ne uspije odbiti, prije nego se piriz umiri, tada bi se igrai izmijenili. Igra se nastavlja sve dok jedan od igraa piriza ne namiri stotinu duina tapova.

Hotel Zagreb

Va izbor za ugodan boravak u Dubrovniku

20000 Dubrovnik-Croatia etalite Kralja Zvonimira 27

HOTEL ZAGREB

Tel: + 385 (0) 438-930 Fax: + 385 (0) 20 436 006 Rezervacije: + 385 (0) 20 436-500 www.hotels-sumratin.com E-mail: hot-sumratin@du.t-com.hr