Sie sind auf Seite 1von 68

Broj 7. Godina IV, Prosinac 2009.

TEMA BROJA

Pomo Hrvatima u BiH


PRSTEN FORUM

Ciljevi: stabilnost i rast za gospodarstvenike


ZAKLADA PRSTEN

Dodijeljene nove stipendije


TOMISLAV ANTUNOVI

Poduzetnik desetljea
GOSPODARSKI FORUM U SARAJEVU

Dokaz suradnje dviju drava s ciljem opstanka Hrvata u BiH

HUMANISTI DESETLJEA: dr. sc. Zvonko Biljecki i mr. sc. Vjekoslav Jele, dr. med.

Internacionalna liga humanista dodijelila Zlatne plakete

IMPRESSUM
IZDAVA

UVODNIK

Udruga bosanskih Hrvata "Prsten" Vukovarska 235 10 000 Zagreb prsten@udruga-prsten.hr www.udruga-prsten.hr Predsjednik UBH "Prsten", dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod. Bruno Iljki, predsjednik Pavo Zubak dr. sc. Tomislav Dubravac Mijo Mari Dinka Martinovi Ivurek, prof. Ivan Pandurevi Dragan Martinovi

ZA IZDAVAA

IZDAVAKO VIJEE

Potovani itatelji, dragi prijatelji!


Spadam u onaj dio ljudi koji smatra da se iskrenim, otvorenim i kvalitetnim razgovorom, bez predrasuda i strahova da e nas netko krivo shvatiti ili smatrati slabim ili neinformiranim - moe rijeiti ili nai rjeenje za veinu ljudskih problema, dilema, strahova ili briga. Bilo osobne, bilo poslovne ili drutvene prirode. A sve manje razgovaramo. Ne zato to je to na izbor ve zato to to namee tempo kojemu se veina nas, u radno-aktivnom dijelu ivota, jednostavno ne moe oduprijeti. Nai ivoti i nai poslovi, svialo se to nama ili ne, ali i drugi ljudi, ovise o nama i mi ovisimo o drugim ljudima. Ljudima koje volimo ili smo ravnoduni, ljudima s kojima se odmah razumijemo ili nam to nikako ne uspijeva, ljudima slinim nama ili tako razliitima... Ne moramo ih voljeti, ne moraju nam biti niti simpatini ili dragi, ali ono bez ega ne moemo i ne smijemo je uvaavanje i odgovornost. Nae mjerilo u odnosu prema drugom ovjeku, ako sami sebe elimo graditi i izgraditi u kvalitetno i asno ljudsko bie, ne bi smjelo biti njegovo podrijetlo, stupanj naobrazbe, materijalno ili zdravstveno stanje, vjera, nacionalnost, drutvena pripadnost... Jednostavno zato to dobar dio navedenog ne moemo birati, naobrazba esto moe ovisiti o sklopu razliitih okolnosti, a danas bogat i siguran ovjek - sutra moe ostati bez iega, bolestan i usamljen kao to je dobar dio ljudi, i naih ljudi, iskusio. Jesu li razlog rat, svjetska recesija, prometna nesrea ili prirodna katastrofa, manje je vano kad doemo do zida koji nam se ini kao nesavladiva prepreka. Zato Vam sve ovo uope spominjem? Zato to mislim da premalo komuniciramo o temeljnim stvarima, esto presudnim za ljudski ivot. Vlastiti ili onih ljudi s kojima nas ivot spaja ili ih sami biramo. Uvaavanje i odgovornost. Uvaavanje jer najee ne znamo sudbine tih ljudi, njihove istinske, esto skrivene dileme, probleme, strahove, ogranienja. Odgovornost kao stalnu svijest da svaki na i najbanalniji postupak moe bitno izmijeniti na vlastiti ili ivote ljudi oko nas. Najee govorimo o ljudskim slobodama i pravima, to je svakako dobro, ali sve manje gorimo i mislimo o odgovornosti, nunoj odgovornosti za vlastite postupke prema sebi, obitelji, prijateljima, kolegama, ljudima koji na bilo koji nain ovise o nama. Premalo mislimo i govorimo o uvaavanju onih koji su na bilo koji nain drugaiji od nas, jer ni ja danas nisam vie kao ja od juer. Bilo da smo na dar roenjem i Bojim provienjem ili sudbinom dobili rijetke talente i sposobnosti da svoj i ivote drugih ljudi uinimo boljima, bilo da smo stekli materijalna dobra - naa je odgovornost i obaveza, ako nita drugo, a ono kao in zahvalnosti - to to smo dobili ili stekli, u mjeri, koliini i obliku koji naa savjest odabere - podijeliti s onima koji u tom trenutku ili u ovozemaljskom ivotu imaju manje od nas. Za takvu odgovornost ulaemo nau obzirnost, na obraz i odlunost da emo, ma koliko imali u materijalnom, duhovnom ili bilo kojem drugom smislu, svoj blagoslov podijeliti s drugima. Darovano se sjeme uvijek i na svakom tlu primi bez obzira hoemo li mi vidjeti njegove plodove ili ne. Dragi prijatelji, elim Vam da uz predstojee blagdane dobijete upravo ono to najvie elite i trebate i da darujete ono to je drugima potrebno. Srdano Va Zvonko Biljecki
Udruga bosanskih Hrvata / 3

GLAVNA UREDNICA
Ivana Kolovrat ivana.kolovrat@ams.hr

ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE


Lana Milovanovi lana@udruga-prsten.hr

STRUNI I VANJSKI SURADNICI


Ivo Ai Marina iak Damir Dominkovi Irena Kalojzi Ivica Kisi, prof. dr. sc. Drago Lozani Eva Mijatovi Ivana Mii Ivan Ojdani Stjepan Stjepi Anto Zovko Zvonko ivkovi Damir Kolovrat Ksenija Hristov Saa Lisjak Arhiva UBH "Prsten"

GRAFIKI UREDNIK LEKTURA

FOTOGRAFIJE

REALIZACIJA ASOPISA
AMS nakladnitvo d.o.o. Vijenac F. Gotovca 10 Zagreb Vjesnik d.d. 1846-338X
www. udruga-prsten.hr

TISAK ISSN:

SADRAJ

Uvodnik (3) TEMA BROJA INTERVJU GOSPODARSKI BLOK Pomo Hrvatima u BiH - Neupitna ustavna obveza i etika dobrote (6) Slavko Marin, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice u BIH - Povratak u BiH jo uvijek nije zavren (8) Prsten forum - Ciljevi: Stabilnost i rast za gospodarstvenike (10), Ukljuite se u trite Prsten, Okrugli stol na Markovom trgu (12), Gospodarski forum u Sarajevu (13), Utjecaj ekonomske krize na lanove UBH Prsten (14), Gospodarske vijesti (15), Kriza kao ansa (16) mr. sci. Vjekoslav Jele, dr. med., dopredsjednik UBH Prsten - ivot je vjena jednadba s tisuu nepoznanica (18) Ekoloka poljoprivreda - moguosti u Bosni i Hercegovini (22), Ekoloki kutak (24) Srea ili - kako se osjeati bolje (25) Prooh Bosnom kroz gradove (26), Osnovana nova podrunica Foruma mladih u Vinkovcima (29), Plehanske iskre, Predstavljanje lanova Foruma mladih u Osijeku (30), Osniva se KUD Prsten u Zagrebu, Druenje mladih u Zagrebu (31), Veseli Boi za najmlae, v 2.0, Forum mladih 25+ (32), Predstavljanje stipendista, Rezultati natjeaja Zaklade Prsten (33), Potpora obrazovnom procesu i mladim ljudima (34) Mali Loinj (36), Slavonski Brod, Varadin (37), Vukovarsko-srijemska, Rijeka (38)

str. 10)

str. 12)

INTERVJU

EKOLOGIJA PSIHOLOKA POMO FORUM MLADIH

str. 18)

ZAKLADA PRSTEN

str. 26)

PODRUNICE I LANSTVO

LJUDI, DOGAAJI, Zabava do zore (39), Predsjednik i dopredsjednik POVODI Prstena - humanisti desetljea (40), Zlatna povelja za Tomislava Antunovia (41), Vrijedni upljani Gornjih Moila (42), Prsten donosi nadu u Kraljevu Sutjesku, Hrvatski rtvoslov za upe jajakog kraja (43), Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine (44) PREDSTAVLJANJE TVRTKE ito d.o.o. - Svijet pun okusa i mirisa (46) Mati d.o.o. - Voda je izvor ivota (48) Park prirode Sutivan - Dragi Bog i bosanski inat (50) Hrvati iz Bihaa: Ostati i ivjeti u svome gradu na Uni (52) Bosanski Hrvati na sportskom Olimpu (56) Intervju s mladim redateljem Antoniom Nuiem I mi svoga Clinta Eastwooda za Oscar imamo (57) Suprunici Zdravko i Zdravka Vrlji Ljubavi i cvijea nikad ne nedostaje (58) Fra Juro Tokali: ovjeku je potrebno malo da bi bio sretan (59) Radili smo, putovali, i lijepo se druili (62) (64) (65)
www. udruga-prsten.hr

str. 12)

ISTOG SRCA REPORTAA SPORT KULTURA OBITELJSKI OBRT

str. 39)
ZDRAVLJE I SOCIJALNA SKRB KRONOLOGIJA SAMO PITAJTE NASLOVI IZ MEDIJA
4 / Udruga bosanskih Hrvata

Udobnost poinje od poda...


HR
www.megakop.hr info@megakop.hr ZAGREB, F. Andraeca 8, T +385 1 3096 350 F +385 1 3096 346 SOLIN, Hektrovieva 38, T +385 21 260 916 F +385 21 260 918 RIJEKA, Save Jugo Bujkove 1, T +385 51 298 869 F +385 51 298 863

BiH

www.megakop.ba megakop@tel.net.ba (Oraje) megakop_tz@tel.net.ba (Tuzla) megakop@bih.net.ba (Sarajevo)

ORAJE, II. ulica b.b., T +387 31 714 214 F +387 31 714 219 TUZLA, Magistralni put 23, Husino, T/F +387 35 802 645 TEANJ, Marin Han, T +387 32 652 786 F +387 32 655 529 SARAJEVO, D. Bijedia 216, T +387 33 459 703 F +387 33 459 704

SLO

www.megakopparket.com info@megakop.si

LJUBLJANA, Koprska 92a, T +386 1 2420 120 F +386 1 2420 128

Sve na jednom mjestu!


Najvei izbor egzotinih parketa, parketa domae proizvodnje, ljepila i lakova, laminata, drvenih sustava za terase, pripadajuih pribora i ugradnje pronai ete u naim salonima.

TEMA BROJA

POMO HRVATIMA U BIH

Neupitna ustavna obveza i etika dobrote


Za 2009. godinu u hrvatskom dravnom proraunu osigurana su financijska sredstva u iznosu od 21,1 milijuna kuna pomoi za programe i projekte pripadnicima hrvatskog naroda u BiH. Za podruje kulture osigurano je 11.664.000,00 kuna, za obrazovanje i znanost 7.821.000,00 kuna te za zdravstvo 1.665.000,00 kuna
Pie: Ivana Kolovrat Na sjednici Vlade 30. listopada 2009. godine donesena je odluka o izmjeni i smanjenju iznosa sa 23,5 milijuna kuna na 21,1 milijun kuna za pomo programima i projektima Hrvata u BiH. Poetna cifra o kojoj se spekuliralo u javnosti od 28 milijuna kuna s poetka godine, zbog krize se postepeno smanjuje. Ljetos je medije, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH, preplavila ljutita bujica natpisa o nerazumnoj rastronosti hrvatskog proraunskog novca u kriznim vremenima za nabavu opanaka, nonji i za obnovu samostana, a ovih dana itamo kako e Hrvatska dobiti 26 milijardi kuna od EU prema Financijskom planu Europske komisije za 2012. i 2013. godinu po ulasku u lanstvo EU pa se, sasvim jasno, jo nitko nije zahvalio na tom novcu i rekao da nam ne treba. Kritike naslove i lanke pune nezadovoljstva uvjetovali su i iznenadna ostavka biveg premijera Sanadera i uvoenje neustavnog i nepravednog poreza, u narodu omraenog haraa. S druge strane, u BiH su se mediji, novine i portali raspisali, pak, o korumpiranosti primatelja sredstava, svatko u svom kraju. Negdje je u pitanju bila neka korumpirana ravnateljica, negdje je upitan vlasnik nekog sportskog kluba primatelja pomoi zbog politike pripadnosti. Istaknuto je i nezadovoljstvo omjerom pomoi projektima zdravstva koji su od strane primatelja prepoznati kao nuniji projekti spram kulturnih koji dobivaju znatno veu potporu. Da ne bi dolo do ikakve zlouporabe novca svi primatelji sredstava podnijet e raune s trokovima i ostalom dokumentacijom kako bi dokazali gdje su ih potroili. Trebamo graditi mostove prijateljstva, poruka je Internacionalne lige humanista - lige za mir

ivanje zakrpa na staroj haljini


Aktualna vlast, od predsjednika Mesia, koji se dodue zalae za smanjenje trokova, preko premijerke Kosor, odgovaraju medijima kako se radi o ustavnoj obvezi Republike Hrvatske da se kontinuirano skrbi o pripadnicima hrvatskog naroda u BiH provodei razliite programe pomoi iji je cilj stvara-

nje gospodarskih i socijalnih uvjeta za ostanak Hrvata u BiH i odrivi povratak onih koji to ele. Vlada Republike Hrvatske na transparentan i institucionalno definiran nain provodi poseban program pomoi financiranjem obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata hrvatskih udruga i institucija u Bosni i Hercegovini. S obzirom na svotu u udjelu hrvatskog dravnog prorauna od 0,016 posto, natpisi o bahatom razbacivanju novca hrvatskih graana su vie nego pretjerani i apsolutno neutemeljeni. Kada se iznos pomoi podijeli s brojem stanovnika u Hrvatskoj, tada je svaki graanin Hrvatske dao 5 kuna (u godinu dana) da se poprave troni krovovi na kolama, propala stolarija, sanitarni vorovi, da se kupe knjige, opremi informatika radionica, uredi staraki dom pa i saiju nove nonje i dovre neke crkve koje su u Bosni od srednjeg vijeka centri okupljanja graana i uvanja tradicije. Godinama je hrvatska drava najvei pojedinani donator financijskih sredstava u BiH, napravljeno je dosta no sve je to kap vode u moru ratom

potpuno razorene i raseljene zemlje. Potrebno je jo mnogo, mnogo truda da se sredi unitena infrastruktura, izgrade sve kue, vrate svi koji se ele vratiti i zaposle se. Za ostvarenje tih ciljeva potrebna je konkretna i kvalitetna suradnja na svim razinama od pojedinca do najviih instanci vlasti. Poboljanje uvjeta ivota, kvalitetnije zdravstvene usluge vratit e polako, izgubljeno u vrijeme rata, povjerenje povratnika i onih koji su ostali u dravne institucije, a samim time ostanak i opstanak Hrvata u BiH. Nije zgorega ni podsjetiti, one koji misle zaboraviti, da je hrvatski narod iz BiH dao veliki obol borbi u Domovinskom ratu. Danas je za hrvatske proizvode izlaz na trite BiH vaan vanjskogospodarski prostor te je bitno obostrano povezivanje i osnaivanje suradnje.

Tko je kandidat za pomo i po kojim kriterijima?


Iz ministarstva saznajemo kako programi iz djelokruga kulture obuhvaaju programe muzejske, likovne kao i knjievno-nakladnike djelatnosti, aktivnosti i opre-

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ne odabire prijavljene projekte i programe niti vri nadzor nad utroenim sredstvima, nego je to u nadlenosti resornih ministarstava (Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi) koja su, temeljem odluke Povjerenstva, sklopila ugovore o financijskim potporama s nositeljima projekata te su im oni duni podnijeti financijska izvjea o namjenskom utroku sredstava
6 / Udruga bosanskih Hrvata www. udruga-prsten.hr

Koliki je toan financijski iznos dobiven u natjeaju odreenih obrazovnih ustanova, institucija, udruga, sportskih klubova, folklornih drutava, crkava ili samostana moe se proitati na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija www.mvpei.hr. Iitavanjem iznosa dolazi se do zakljuka da je pomo ravnomjerno razdijeljena po BiH s naglaskom na gradove Mostar i Tomislavgrad, zatim Jajce gdje prevladava veinsko hrvatsko stanovnitvo.

Politika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini


Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Gordan Jandrokovi u svojoj izjavi kae: - Ouvanje hrvatskog bia u Bosni i Hercegovini strateki je interes Republike Hrvatske. Politika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini jasna je i nedvosmislena: Hrvatska podrava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, podrava konstitutivnost i jednakopravnost sva tri naroda, podrava ona rjeenja koja e osigurati da institucije BiH efikasno funkcioniraju, a to su zapravo rjeenja koja e osigurati i euroatlantsku budunost BiH. Ouvanje suverenosti i teritorijalne cjelovitosti BiH od iznimne je vanosti za stabilnost cijelog jugoistoka Europe. A konstitutivnost i jednakopravnost sva tri naroda, znai da sva tri naroda imaju jednako pravo na Bosnu i Hercegovinu. To podrazumijeva njihovu ravnomjernu zastupljenost u institucijama na lokalnoj i nacionalnoj razini, uvaavanje njihova prava glasa i njihovih interesa u postupcima odluivanja, ravnopravnu ukljuenost u proces ustavnih reformi te naposljetku stvaranje pretpostavki za odrivi povratak svih izbjeglih koji se ele

Koja je procedura i kako se ona provodi?


Provedba dodjele financijskih sredstava ukljuuje resorna ministarstva - Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te Ministarstvo financija i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija po zaduenju Vlade RH obavlja strune, administrativne i tehnike poslove za Povjerenstvo Vlade RH. Rije je o poslovima raspisivanja i provoenja natjeaja, prikupljanja ponuda, obradu istih te dostavu resornim ministarstvima, kao i pripremu materijala za sjednice Povjerenstva.

Gordan Jandrokovi
vratiti u BiH. Hrvatska e sa svoje strane, naravno, strogo vodei rauna da se ni na koji nain ne mijea u unutarnja pitanja BiH, i dalje brinuti za Hrvate u BiH. Potvruje to i odluka hrvatske Vlade da financijska i gospodarska kriza kojom je pogoena i Hrvatska, ne utjee bitno na materijalnu pomo namijenjenu Hrvatima u BiH. Briga za ouvanje hrvatskoga bia u BiH od stratekog je interesa za Hrvatsku. To je, uostalom, naa ustavna i meunarodna obveza. To je bila i ostat e konstanta nae politike prema BiH.

mu kulturno-umjetnikog amaterizma sa ciljem ouvanja narodne batine, programe javnih glasila, projekte obnove, izgradnje i opremanja ustanova kulture, nabavu knjiga i opremanje knjinica, obnovu i zatitu kulturnih dobara i arheolokih lokaliteta. Dakle, podupiru se programi i projekti iji je cilj promicanje interesa, poticanje kulturnih i duhovnih potreba te zatita kulturnog blaga Hrvata u Bosni i Hercegovini. Programi iz djelokruga znanosti, obrazovanja i porta hrvatskih institucija i udruga odnose se preteno na aktivnosti i sadraje iz podruja obrazovanja, a manji broj na programe iz podruja znanosti. Sadraji tih projekata i programa usmjereni su na obnovu knjinog fonda, opremu i dogradnju kolskih prostora, portskih dvorana, sanaciju i rekonstrukciju kola i sanitarnih vorova, opremanje kabineta, nabavu uila i elektronike opreme. Programi iz djelokruga zdravstva obuhvaaju pruanje materijalne potpore BiH iz djelokruga zdravstva kao to su ureenje, obnova i izgradnja ambulanti i domova zdravlja, nabava potrebne medicinske opreme i pomagala, sanacija postojeih kapaciteta kao i pruanje pomoi starim i nemonim Hrvatima, smjetenima u ustanovama za skrb o starim i bolesnim osobama.
www. udruga-prsten.hr

Stipendije za studente i uenike


Takoer, MVPEI dodjeljuje stipendije pripadnicima hrvatskog naroda izvan RH koji upisuju i nastavljaju redovno kolovanje u RH. Stipendija se dodjeljuje uenicima i studentima za jednu kolsku ili akademsku godinu, odnosno za 10 mjeseci u godini, za vrijeme redovnog kolovanja ili studiranja. Mjeseni iznos stipendije za svaku kalendarsku godinu utvruje se sukladno raspoloivim financijskim sredstvima. U kolskoj godini 2008/2009. od ukupno odobrene 332 stipendije u ukupnom iznosu od 1.610.000,00 kn, 239 stipendija odobreno je za pripadnike hrvatskog naroda iz BiH-a (206 studentskih i 33 uenike stipendije) u ukupnom iznosu od 1.162.000,00 kuna. U zadnje 3 godine sveukupno je dodijeljena 851 stipendija pripadnicima hrvatskoga naroda iz Bosne i Hercegovine te je u tu svrhu ukupno izdvojeno 5.058.500,00 kn.

Budunost Bosne i Hercegovine u fokusu javnosti


U organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo i zagrebakog Pravnog fakulteta odran je 4. studenoga 2009. skup pod nazivom Hrvati u BiH; problemi ustavnog poloaja, kulturni razvoj i nacionalni identitet. Uz predsjednika RH Stjepana Mesia na skupu su sudjelovali brojni strunjaci iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Raspravljalo se o ustavno-pravnom ureenju BiH, poloaju Hrvata, njihovom politikom predstavnitvu na entitetskoj i dravnoj razini, politikom i kulturnom identitetu Hrvata u BiH, njihovoj demografskoj slici, politici Hrvatske prema Hrvatima u BiH, ulozi Katolike crkve u integrativnim procesima u BiH. Hrvatski predsjednik je istaknuo da stvaranje treeg entiteta ne vidi kao rjeenje problema te da ni jedan narod ne moe sebi prisvajati ulogu dravotvornog naroda u BiH. Takva rjeenja bi bila minimalistika i velik dio Hrvata bi osudila na ivot izvan svog entiteta, preputen asimilaciji ili iseljavanju te gubitku formalne konstitutivnosti u drugim entitetima. - Rjeenje vidim u inzistiranju na tome da novi Ustav potuje konstitutivnost svih triju naroda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, da jami kulturnu autonomiju u ozraju interkulturalnosti te da izgradi temelje politikim, poreznim, sigurnosnim, upravnim i drugih mehanizmima koji e jednako funkcionirati na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, poruio je predsjednik RH Stjepan Mesi na skupu.
Udruga bosanskih Hrvata / 7

INTERVJU

SLAVKO MARIN, ZAMJENIK MINISTRA ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE U BIH

Povratak u BiH jo uvijek nije zavren


Obnova razruenih kua i stvaranje preduvjeta za povratak Hrvata u BiH u praksi je djelomino provedeno te je jedan od stratekih zadataka hrvatske politike ne samo u BiH ve i u Hrvatskoj
Pie: Ivo Ai Od poetka rata u Bosni i Hercegovini do potpisivanja Daytonskog sporazuma, krajem 1995. godine, svoje domove napustilo je oko 2,2 milijuna osoba ili vie od polovice prijeratnog stanovnitva. Oko 1,2 milijun osoba potrailo je izbjegliku zatitu u vie od 100 zemalja diljem svijeta, najvie u Republici Hrvatskoj. Vie od 450 tisua stambenih jedinica je djelomino ili potpuno uniteno. Obnova razruenih kua i stvaranje preduvjeta za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu u praksi je djelomino provedeno te je jedan od stratekih zadataka hrvatske politike ne samo u BiH ve i u Hrvatskoj. S tim u svezi razgovarali smo s predsjednikom Dravnog povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe i zamjenikom ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH g. Slavkom Marinom, koji je na toj poziciji jo od veljae 2007. godine. Moete li se za Prsten, asopis Udruge bosanskih Hrvata Prsten ukratko predstaviti? Roen sam 1958. godine u Novom Travniku, gdje sam i odrastao u radnikoj obitelji u kojoj imam jo dva brata i dvije sestre. Diplomirao sam na Vioj koli za socijalni rad i na Fakultetu politikih znanosti u Sarajevu. Oenjen sam, imam troje djece, od kojih su dvoje redoviti studenti, a jedno je uenik srednje kole. Po nacionalnosti sam Hrvat, lan Hrvatske demokratske zajednice BiH. Kroz radnu karijeru od 28 godi8 / Udruga bosanskih Hrvata

Dokad ovako razruene hrvatske kue?

na radio sam na razliitim rukovodeim pozicijama, a posebice bih istaknuo mjesto glavnog inspektora za obranu u Federalnom ministarstvu obrane te poslove savjetnika u uredu hrvatskog lana Predsjednitva BiH. Prema Vaim evidencijama, koliko je Hrvata izbjeglo iz BiH tijekom Domovinskog rata? Od 760.000 Hrvata, koliko ih je bilo nakon popisa 1991. god, prema raspoloivim podacima, danas u BiH ivi oko 500.000 Hrvata, od toga u bazi podataka trenutano imamo za povratak prijavljeno vie od 22.000 imena Hrvata koji se ele vratiti u BiH. Tko ima pravo na obnovu obiteljskih kua i kako to pravo mogu ostvariti? Pravo na obnovu obiteljskih kua ima onaj tko ispunjava ope kriterije. Opi kriteriji su eliminatorni i obavezujui za sve korisnike pomoi: - korisnik pomoi je raseljena osoba u BiH, - korisnik pomoi je iskazao namjeru za povratkom, - utvren je status vlasnitva ili stanarsko pravo nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije, - korisnik pomoi je na dan 30. 04. 1991. godine imao prebivalite u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije, - stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije se smatra neuvjetnom za stanovanje u skladu s utvrenim standardima o minimumu stambenih uvjeta, - korisnik pomoi/nositelj do-

mainstva i lanovi njegovog domainstva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, u skladu s utvrenim standardima o minimumu stambenih uvjeta, - korisnik pomoi nije primio pomo u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji utvrene standarde u skladu s utvrenim standardima o minimumu stambenih uvjeta. Koliko je obnovljeno hrvatskih kua odnosno koliko se do sada vratilo Hrvata u BiH? Na osnovu pokazatelja iz baze podataka o korisnicima pomoi u rekonstrukciji stambenih jedinica za potrebe povratka, od ukupno 98.684 obitelji koje su asistirane u rekonstrukciji, 16.052 obitelji (16,27%), su hrvatske nacionalnosti. Gdje je zabiljeen najvei povratak Hrvata? Ako kao kriterij uzmemo broj obnovljenih stambenih jedinica

za Hrvate onda je situacija sljedea: u Federaciji BiH su to opine Travnik, Bugojno i Jajce, a u Republici Srpskoj Bosanski Brod, amac i Pelagievo. Na alost, ne posjedujemo podatak koliko ih stvarno ivi jer nije dovoljno samo obnoviti kue nego osigurati uvjete za odrivi povratak. to je s onim nerazvijenim hrvatskim opinama, poput Dobretia, gdje se ljudi vraaju, ali nemaju potrebnu infrastrukturu? Izgradnja infrastrukture je jedan od osnovnih preduvjeta za povratak. Ljudi iz ove opine, izolirane od vanijih prometnica, sa stopostotnim hrvatskim stanovnitvom vole svoj kraj i rado mu se vraaju, ali vie ne ele da ive tekim ivotom kakav im je bio desetljeima i stoljeima. Za ovu opinu smo ove godine izdvojili vie od 800 tisua konvertibilnih maraka ne samo za obnovu kua i jedne stambene zgrade ve i za de-

Slavko Marin, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice u Bosni i Hercegovini i predsjednik Dravnog povjerenstva BiH za izbjeglice i raseljene osobe
www. udruga-prsten.hr

Povratak ide teko i sporo

Ivica Davidovi
Jedan od najmlaih stanovnika sela Oraac s podruja opine Dobretii je Ivica Davidovi. Ve nekoliko godina ivi u obnovljenoj kui bez struje, iako kompjutor za radnim stolom te satelitska antena na kui na to i ne upuuju. Na alost, dvadesetsedmogodinji Ivica je gluhonijem, ali bi vrlo dobro znao iskoristiti sve prednosti modernih komunikacija, posebice interneta, prije svega zbog socijalizacije s vrnjacima. I male stvari bile bi velike za ovog hrabrog povratnika ija nadarena braa i sestre te neakinje, vjerovali ili ne, zbog prevelike udaljenosti od Jajca i Dobretia i nedostatka infrastrukture, u 21. stoljeu, ne pohaaju srednju i osnovnu kolu (na dan pisanja lanka 18. listopada 2009.). Druga pria oko povratka je pria politikog zatvorenika i hrvatskog branitelja Ive Tubanovia koji se eli vratiti iz akova u svoj rodni kraj. Nakon nekoliko godina bezuspjene borbe s administracijom, prole godine dobio je rjeenje o donaciji graevinskog materijala od RH. Na alost, izgleda da je recesija u Hrvatskoj zahvatila i ovaj projekt oko povratka Hrvata u BiH. Ve vie godina uestalo dolazim u svoje rodno mjesto te spavam u neadekvatnim uvjetima poput auta ili u devastiranoj kui bez vrata i prozora. Vjerujem da u imati snage i doekati konano obnovu kae g. Tubanovi.

vastiranu elektrifikaciju i u najudaljenijim selima opine. Koliko hrvatskih obitelji eka na obnovu kua razruenih tijekom rata i kada e konano biti zavrna faza obnove kua? U bazi podataka trenutano imamo oko 12 tisua hrvatskih obitelji koji se ele vratiti u BiH. Problem izbjeglih i raseljenih osoba jedno je od stratekih pitanja u BiH. Vano je naglasiti da svi oni koji se ele vratiti mogu se jo uvijek registrirati u svojoj matinoj opini. Inae, iz pregleda evidentiranih prijava za povratak, kojima raspolae Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u Federaciju BiH trenutano se eli vratiti 8898 Hrvata ili njih 11 posto. U Republiku Srpsku povratak eli 12.255 Hrvata, odnosno 17 posto, a u Distrikt Brko ele se vratiti 1003 Hrvata. Planirana konana faza povratka je 2014. godina. Za to e trebati izdvojiti 400 milijuna KM, a Zbog prevelike udaljenosti od kole ove djevojice ne mogu u kolu. Slika snimljena 2006.

za ovu godinu je izdvojeno 100 milijuna KM. Koliko i kako RH sudjeluje u projektu obnove kua odnosno povratka Hrvata u prijeratne domove? Program pomoi Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz obnovu i izgradnju oteenih i unitenih obiteljskih kua dodjelom graevinskog materijala zapoet je 29. oujka 2001. godine kada je Vlada Republike Hrvatskena tematskoj sjednici u Kninu donijela Zakljuak o Programu pomoi Vlade RH za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz obnovu i izgradnju oteenih i unitenih obiteljskih kua, a njegova provedba nastavljena je do danas. Resorno ministarstvo Vlade RH i Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice zadueni su za utvrivanje korisnika programa, nabavu osnovnog graevinskog materijala, pro-

jektiranje i nadzor te provedbu programa. Provedba programa vri se u suradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i nevladinim udrugama Hrvata povratnika registriranima u Bosni i Hercegovini. Na godinjem nivou Vlada RH izdvaja 25 milijuna kuna i predstavlja najveeg bilateralnog donatora u BiH. to biste poruili Hrvatima iz BiH koji sada ive i rade u Hrvatskoj i drugim zemljama diljem svijeta, posebice onima koji su tijekom i poslije rata napustili svoje domove? Povratak je, po mom razumijevanju stvari i ukupnom sagledavanju procesa koji se trebaju dogoditi u BiH, jedno od najvanijih politikih pitanja. Povratak jo uvijek nije zavren. Ovo naglaavam iz razloga to se i u medijima i u razliitim sredinama javnog ivota moe uti kako je povratak gotov, kako je povratak ve pri kraju, a brojke govore o broju povratnika, o broju zainteresiranih i o tome koliko ljudi danas ima status izbjeglice. To su sve injenice koje govore da povratak nije zavren i da je on, po mom osobnom sudu, sada u svom najveem zamahu, kada mu treba dati najvei poticaj. S tim u vezi elim poslati jednu zamolbu, jednu poruku predstavnicima meunarodne zajednice za dodatnu financijsku pomo jer, ukoliko posao ne dovedemo do kraja, nee imati svrhu ni sve ono to je do sada uinjeno. S programom povratka nee se stati sve dok se ne vrate svi koji se ele vratiti na svoja prijeratna ognjita.

Ivo Tubanovi
Udruga bosanskih Hrvata / 9

www. udruga-prsten.hr

GOSPODARSKI BLOK

PRSTEN FORUM

Ciljevi: Stabilnost i rast za gospodarstvenike


U jeku globalne ekonomske krize kojoj se jo ne nazire kraj, kada ekonomisti svjetskog glasa pokuavaju ponuditi rjeenja, gospodarstvenici, lanovi UBH Prsten poruuju da nema mjesta pesimizmu. Potrebno je stvarati ekonomiju povjerenja i suradnje
Pie: Ivana Kolovrat Foto: Saa Lisjak Uspjeh prvog Gospodarskog foruma u organizaciji UBH Prsten ohrabruje u ovim kriznim i tekim vremenima kada Hrvatska dnevno gubi 160 radnih mjesta. Na kraju prvog foruma najavljena su jo dva Gospodarska foruma, s kojima e biti zaokruen prvi ciklus povezivanja i umreavanja pravnih lanica Udruge. Nakon toga slijede novi ciklusi i pripreme za daljnji razvoj suradnje. sjednikom Draganom Luiem, Udruga raseljenih Hrvata, Napredak Virovitica i drugi. Ovom prilikom pohvaljeno je i 25 tvrtki koje sudjeluju u radu Zaklade i pomau financijskim sredstvima stipendiranje uenika i studenata Zaklade Prsten. Predstavnici tvrtki lanica Udruge Prsten imali su priliku upoznati brojne zastupnike tvrtki iz razliitih podruja djelatnosti, razmijeniti posjetnice i na taj nain ostvariti znaajne poslovne kontakte. Nakon uvodnog pozdrava predsjednika dr. sc. Zvonka Biljeckog i predstavljanja rada Udruge Prsten uslijedile su, na prvom Forumu koji je organizirala Udruga, prezentacije tvrtki pravnih lanica. Pred punom dvoranom predstavljene su sljedee tvrtke: Trafficon, Marka Zrakia; Plankos, Jakova Omazia; IHS Revizor, Ivana ika; AR-CO aluminij, Jakova Stanuia; Ancona, Markice Stanuia; Birotehna, Dubravke Lipovac, Maxforma, Ivana Markanovia, PABA (Partner banka) koju je predstavio Ante igman i Klesarstvo Luci, Stipe Luia. Poslije predstavljanja tvrtki, odrano je zanimljivo predavanje informatikog strunjaka koji je aktivno sudjelovao u osmiljavanju i kreiranju web portala Udruge Prsten, Tomislava Ocvireka, djelatnika tvrtke IN2 koja je, zajedno s tvrtkom M San, izradila i poklonila ovaj vrijedan komunikacijski alat i sredstvo za interaktivnu suradnju svih zainteresiranih za problematiku kojom se bavi Udruga.

Nunost zajednike suradnje za ekonomski opstanak


U cilju snanijeg povezivanja tvrtki, pravnih lanica Udruge bosanskih Hrvata Prsten i uspostavljanja meusobne poslovne suradnje, u ponedjeljak 29. lipnja 2009. godine, u velikoj dvorani hotela Zovko u Sesvetama, odran je I. Prsten forum. Na ovom Forumu poduzetnika iz razliitih podruja djelovanja okupio se veliki broj malih, srednjih i velikih poduzetnika Udruge Prsten sa ciljem da se bolje upoznaju, razmijene kontakte te orijentiraju jedni na druge i tako otvore mogunost zajednikog poslovanja u budunosti. Takoer, Forumu su nazoili predstavnici udruga Hrvata iz BiH registriranih u RH te predstavnici Kulturno umjetnikih drutava Hrvata iz BiH registriranih u RH. Prvom u nizu Gospodarskih foruma svoj doprinos dali su Klub Bugojanaca s pred-

Marko Zraki, Trafficon


10 / Udruga bosanskih Hrvata

Jakov Omazi, Plankos

Ivan iak, IHS Revizor

Predstavnica AR-CO aluminija


www. udruga-prsten.hr

GOSPODARSKI BLOK

Kvalitetnom i redovitom razmjenom informacija i ideja meu gospodarstvenicima, dva do tri puta godinje Prsten Forum omoguuje bolju povezanost i realizaciju planiranih rezultata, ali i stvaranje novih ciljeva
www. udruga-prsten.hr

Dubravka Lipovac, Birotehna

Ivan Markanovi, Maxforma

Ante igman, Partner banka


Udruga bosanskih Hrvata / 11

GOSPODARSKI BLOK

Ukljuite se u trite Prsten


Potencijalna trita meu pravnim subjektima Udruge Prsten su enormna i realna te predstavljaju istinsku ansu za lanove nae Udruge. U situaciji kada je kriza svima odnijela dio trita, prilika je da nadoknadimo dio izgubljenog udjela u pojaanoj meusobnoj suradnji
Pie: Bruno Iljki U procesu ukljuivanja u trite Prsten treba biti strpljiv i realan, ali na drugoj strani ustrajan. Znamo da svi teimo imati stalne i pouzdane dobavljae koje stjeemo kroz godine poslovanja i stvaranja meusobnog povjerenja. Sada bismo ih trebali mijenjati sa lanovima Udruge Prsten koji to istiu kao svoj interes. Treba shvatiti da je u pitanju proces u kojem ipak moramo potvrditi svu vjerodostojnost, kvalitetu i privrenost ideji Udruge Prsten. Ako netko oekuje da se to moe dogoditi preko noi i nerealno oekuje brza rjeenja mogao bi doivjeti razoarenje. U pravcu meusobnog povezivanja smo 29. lipnja ove godine odrali interni gospodarski forum pod nazivom Prsten forum. Na njemu se predstavilo desetak manjih i srednjih tvrtki ostalim lanicama Udruge Prsten. U sljedeoj godini emo nastaviti s Prsten forumima u organizaciji lana gospodarskog savjeta gospodina Zlatka Stipia. Informacijski sustav Ring koji smo izradili za meusobno povezivanje poduzetnika bio je zamiljen kao zatvoren sustav i nije zaivio na zadovoljavajui nain. Stoga smo odluili traiti nove putove njegove implementacije, otvoriti ga i postepeno pridruiti website Udruge Prsten. Za sada smo uveli ponudu i razmjenu rada i radnih mjesta, sljedei korak je oglaavanje gospodarskih subjekata itd. Zbog produbljenja krize aktivnosti Prsten grupe su se svele na eventualno pokretanje tvrtke za uslune i servisne djelatnosti za koje e djelovati prvenstveno na tritu Prsten. U situaciji kada se biznisi koji traju desetljeima bore za opstanak na tritu, Upravni odbor i Nadzorni odbor su stavili na ekanje ozbiljnije investicije, a s ovom aktivnou je namjera pokrivanja trokova hladnog pogona i ekipiranja kadra do neke ozbiljnije poslovne prilike u budunosti. U ovom periodu je realno meusobno povezivanje na pojedinanim programima kao g. Pipuni i g. Mati kod kupnje Valpova. Aktivnosti gospodarskog savjeta izvan Udruge su bili tradicionalni polugodinji Gospodarski forum u RH i BiH. Hrvatski forum ove godine je odran u uem obliku i dobio je formu Okruglog stola koji je odran u Hrvatskom saboru. Okrugli stol je odran na inicijativu gospodarskog dijela Udruge Prsten u suradnji sa saborskim odborom za brigu o Hrvatima izvan RH. Bio je to prvi slubeni sastanak tada nove predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor. Nazoni su bili predsjednik Sabora Luka Bebi, Vinko Pulji, Franjo Komarica, te iz Prstena predsjednik Zvonko Biljecki, Juro Martinovi i Bruno Iljki. Gospodarski forum u Sarajevu je produetak aktivnosti Okruglog stola iz Zagreba sa ciljem izrade strategije, briga o Hrvatima izvan RH s posebnim osvrtom na Hrvate u BiH. U Sarajevu je bio gost ministar Jandrokovi koji je poslije foruma zaduio dravnog tajnika Davora Boinovia i njegov tim za razradu ove teme u suradnji s Prstenom. Prstenov tim za suradnju u sastavu Juro Martinovi i Bruno Iljki, sudjeluje u izradi strategije sa saborskim odborom na elu s Ivanom Bagariem. Naa inicijativa za razradu dravne strategije za brigu o Hrvatima izvan RH je putem gospodarskih foruma kroz ove tri godine uselila u hrvatski Sabor i Ministarstvo vanjskih poslova. Na ovaj nain su se lanovi Predsjednitva Udruge Prsten aktivno ukljuili u rad u institucijama hrvatske drave. U suradnji Foruma mladih i lanova Predsjednitva Udruge prof. dr. sc. Ivana Lovrinovia i Brune Iljkia uskoro e biti napravljena prva baza podataka svih ekonomista, magistara i doktora ekonomskih znanosti na ovim podrujima.

OKRUGLI STOL NA MARKOVOM TRGU

Prsten u Saboru na sjednici Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske


Predstavnici UBH Prsten sudjelovali su na Okruglom stolu na temu Hrvati izvan RH suradnja i obveza kojeg je u srijedu, 8. srpnja 2009. godine odrao Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
12 / Udruga bosanskih Hrvata www. udruga-prsten.hr

GOSPODARSKI FORUM U SARAJEVU

Dokaz suradnje dviju drava sa ciljem ostanka i opstanka Hrvata u BiH


Trei po redu Gospodarski forum u Sarajevu, zajednikim zalaganjem svih sudionika potvrdio je suradnju dviju drava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za poboljanje uvjeta ivota Hrvata u ovim tekim vremenima
Obrada: Prsten U organizaciji Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Udruge bosanskih Hrvata Prsten i HKD Napredak u Sarajevu je 18. rujna odran Trei Gospodarski forum. Uz predsjednika Caritasa BK BiH kardinala Vinka Puljia, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i direktora Caritasa BK BiH mons. Bosiljka Rajia, Forumu su nazoili brojni gospodarstvenici iz BiH i Republike Hrvatske, predstavnici Crkve, ministri, savjetnici i drugi uzvanici. Uz dobrodolicu, kardinal Pulji je izrazio zadovoljstvo injenicom to se kroz kontinuirano odravanje gospodarskih foruma ustrajava na ideji povezivanja gospodarstvenika i suradnji dviju drava. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandrokovi je u svom izlaganju rekao da e Hrvatska nastaviti pruati potporu Bosni i Hercegovini kao dravi u kojoj e tri konstitutivna naroda biti u ravnopravnom poloaju. Takoer je primijetio da je Gospodarski forum dokaz dobre suradnje dviju drava sa zajednikim ciljem stvaranja uvjeta za ostanak i opstanak Hrvata u BiH. Dr. sc. Ivan Bagari, predsjednik Povjerenstva za brigu o Hrvatima izvan RH, takoer, je sudjelovao u radu ovog skupa. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandrokovi istaknuo Ivan Bagari, kardinal Vinko Pulji, ministar Gordan Jandrokovi, Bruno Iljki, udruga Prsten je iznimno vanu ulogu Udruge Prsten u ovom procesu povezivanja Hrvata u dvije drave s krajnjim ciljem izrade strategije za brigu o Hrvatima izvan RH s posebnim osvrtom na Hrvate u Bosni i Hercegovini. U ime Udruge Prsten nazonima se obratio lan Predsjednitva za gospodarstvo i ovu temu Bruno Iljki koji je kazao kako je Udruga Prsten uzela zadau koordinacije aktivnosti gospodarskih foruma u RH i BiH s obzirom da jedina sudjeluje u organizaciji oba foruma, a sve u cilju ostvarenja procesa umreavanja pojedinaca i institucija u obje drave. spodarstvenika i osmiljavanja modela suradnje koji bi pokrenuo inicijativu i stvorio uvjete za razvoj poduzetnitva. Bio je istaknut znaaj obrazovanja za razvoj projekata koji bi mogli pratiti konkurentnost i kvalitetu na globalnom tritu. Drugi Gospodarski forum odran je 19. rujna 2008., takoer u Sarajevu, a imao je za cilj pokretanje i razvoj poduzetnitva s naglaskom na razvoj poljoprivrede i oivljavanje sela. Cilj ovogodinjeg Gospodarskog foruma bila je izrada strategije i ostvarivanje suradnje RH prema Hrvatima BiH. Sudionici Gospodarskog foruma pozdravili su najavu Vlade Republike Hrvatske o donoenju strategije i zakona koji e urediti suradnju RH i Hrvata izvan RH radi postizanja uinkovita i djelotvorna sustava potpore na svim poljima djelovanja, a u svrhu ostvarivanja zajednikih interesa.

Razvoj poljoprivrede i oivljavanje sela


Tijekom Foruma predstavljeni su dosadanji susreti i aktivnosti, a podsjeamo da je Prvi Gospodarski forum odran 3. prosinca 2007. sa ciljem upoznavanja go-

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor i predsjednik Sabora Luka Bebi Obrada: Prsten Inicijativa Udruge Prsten za izradom nove strategije prema hrvatskoj dijaspori koja se provlaila kao glavna tema gospodarskih foruma odravanih u Zagrebu i Sarajevu u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u protekle tri godine ula je i u Hrvatski sabor i dola do hrvatske Vlade. Na tu temu odrana je 16. sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na sjednici se raspravljalo o znaaju shvawww. udruga-prsten.hr

Ivan Bagari, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Banjaluki biskup, Franjo Komarica, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji ko Pulji, podsjeajui kako je opstanak Hrvata u BiH strateki interes Hrvatske, dok je banjaluki biskup Franjo Komarica izrazio potrebu za veom potporom Hrvatima u banjolukoj biskupiji i Posavini kako bi mogli opstati ili se vratiti na podruja s kojih su protjerani tijekom rata. Okruglom stolu prisustvovala je i delegacija Udruge Prsten u sastavu predsjednik dr. sc. Zvonko Biljecki, odvjetnik Juro Martinovi, poduzetnik Bruno Iljki lanovi Predsjednitva Udruge zadueni za ovu temu.
Udruga bosanskih Hrvata / 13

anja i rjeavanja problema i pitanja koja su od interesa za Hrvate izvan RH, a izneseni su i mnogi prijedlozi kako poboljati vezu RH s Hrvatima koji ive izvan domovine. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Sabora Luka Bebi istaknuli su potrebu za novom strategijom prema hrvatskoj dijaspori, a na kraju sjednice doneseni su zakljuci koji imaju za cilj jaanje prava izvandomovinske Hrvatske. U izlaganjima i raspravama je meu ostalima sudjelovao vrhbosanski nadbiskup kardinal Vin-

GOSPODARSKI BLOK

Utjecaj ekonomske krize na lanove UBH Prsten


Kriza je utjecala na veinu lanova i uzrokovala probleme u poslovanju, ali uz kvalitetne savjete i provoenje mjera protiv krize lanovi se uspjeno bore i oekuju izlaz nakon prvog polugodita 2010.
Istraivanje provela: Tatjana Horvath, Sense Consulting Pie: Slaven Vukasovi, Sense Consulting Novo istraivanje Sense Consultinga o utjecajima ekonomske krize na lanove udruge Prsten ukazuje na slinosti problema s kojima se nose nai lanovi i gospodarstvenici iz drugih zemalja, ali i na specifinosti hrvatskog okruenja. Najvaniji rezultat ovog istraivanja moemo saeti u savjetu uspjene tvrtke: Kriza je vrijeme kada ste u poziciji da osvojite ili budete osvojeni, potrebno je koristiti unutranje snage, vanjske prilike i usluge savjetnika kako biste to prije doli do najboljih rjeenja. Glavni cilj provedenog istraivanja je meusobno pomaganje u rjeavanju problema u poslovanju nastalih zbog utjecaja krize. U istraivanju su, ispunjavanjem ankete, sudjelovale veinom tvrtke iz sektora trgovine, veleprodaje i distribucije te proizvodnje i usluga. Najvei je udio tvrtki sa 10 do 50 zaposlenika (41%) te sa 5 do 50 milijuna kuna prometa (45%). Usporedba s globalnim istraivanjima pokazuje da je nae lanove kriza zahvatila kasnije nego u svijetu. U veini zapadnoeuropskih zemalja gospodarstvenici govore o poetku krize prije 2008. godine, dok je 3. i 4. kvartal 2008. razdoblje kada veina naih lanova poinje osjeati naznake problema. Za razliku od poetka ekonomske krize, oekivanja o oporavku gospodarstva (krajem 2010.) su jednaka. Ovaj pokazatelj da e ekonomska kriza krae trajati za nae lanove nego u drugim zemljama potvren je pozitivnim rezultatom poduzetih anti-recesijskih mjera kod ak 73% lanova. Samo 32% lanova je iskazalo vrlo negativan utjecaj. Kada se analiziraju potekoe s kojima su se lanovi susreli, oekivano najvei problemi su u napla14 / Udruga bosanskih Hrvata

ti potraivanja (77%) i padu prihoda (36%). Uz navedeno veliki udio lanova je imao problema s padom trinih cijena i potekoama u financiranju (50%). Kako bi se obranili velika veina lanova je poduzela aktivne mjere u sprjeavanju utjecaja krize na njihovo poslovanje. Mjere ukljuuju smanjivanje trokova (64%), odgaanje planiranih investicija (36%). Samo je manji dio smanjivao trokove zaposlenika (23%) dok je veliki broj agresivnije nastupio s prodajnim aktivnostima (23%).

Mnoge tvrtke su rado podijelile svoje preporuke o nainima izlaska iz krize. Preporuke vezane uz prodaju kao to je Kupcima ponudite vie nego dosad za istu cijenu, oni e to znati cijeniti ili Usmjeriti poslovanje prema plateno sposobnijim klijetima. Veliki broj lanova je ponavljao osnovnu preporuku Analizirajte trokove i optimizirajte trokovnu strukturu. Jedan lan je naglasio kako je ... izuzetno bitno napraviti detaljnu analizu poslovanja tvrtke u prolim razdobljima i ... detaljno pratiti poslovanje u kraim razdobljima nego inae. Kako bi osigurale zadra-

Podjela anketiranih lanova prema industrijskoj grani


Veleprodaja, trgovina i distribucija Proizvodnja Usluge - profesionalne Usluge - druge Poljoprivrerda Tehnologija

vanje produktivnosti tvrtke bi trebale provoditi ... bolju fokusiranost na temeljnu djelatnost. Raditi vie je poruka velikog broja naih lanova, ali i globalna istraivanja pokazuju da direktori u brojnim tvrtkama rade due, preuzimaju dodatne odgovornosti te proivljavaju vee razine stresa. U cilju to boljeg rjeavanja problema lanovi su identificirali niz podruja za poboljanje. Veina smatra da treba provesti detaljnu analizu trokova. Analiza ne smije rezultirati linearnim rezanjem nego ciljanim upravljanjem trokovima i uvoenjem proaktivnog menaderskog raunovodstva. Takvo upravljanje treba osigurati odravanje novanog toka kao osnove funkcioniranja tvrtke. Druga preporuka je analiza poslovnih procesa kako bi se smanjili trokovi i poveala efikasnost proizvodnog i uslunog procesa. Uslijed krize i velikih promjena na tritu restrukturiranje je jedna od bitnih aktivnosti koje tvrtke moraju poduzeti kako bi se omoguio novi rast tvrtke. Jedno je sigurno, prema anketiranim lanovima sve razine menadmenta se moraju aktivirati u svrhu prevladavanja krize.

Druge protumjere Agresivnije smo nastupili s prodajnim aktivnostima Poveali smo ulaganja u marketing Odgodili smo planirane investicije Odgodili smo plaanje vlastitih obaveza Smanjili smo druge trokove Smanjili smo trokove zaposlenika Nismo poduzeli nikakve protumjere 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%

Koje mjere ste poduzeli protiv krize?


www. udruga-prsten.hr

GOSPODARSKE VIJESTI Pripremio: Zvonko ivkovi

Gospodarska komora ukljuila se u ublaavanje posljedica krize


Predsjednik Gospodarske komore Posavske upanije Vlado upari

ORAJE - Ekonomska kriza koja je zahvatila BiH nije naravno zaobila ni Posavsku upaniju. U manje od godinu dana vie od tisuu radnika ostalo je bez posla, veliki broj gospodarskih subjekata prestao je s proizvodnjom ili je pred zatvaranjem, a posljedice smanjene kupovne moi stanovnitva trpe ve i druge djelatnosti. - Gospodarsku politiku sada treba voditi tako da iz krize izaemo sa to manjim posljedicama. U voenju takve politike, ali i prevazilaenju svih problema kljunu ulogu imat e vlade na svim razinama, uz sudjelovanje i drugih organizacija koje moraju brzo i efikasno reagirati na promjene. Potrebno je organizirati sastanke i konferencije na kojima e naim gospodarstvenicima eminentni strunjaci prezentirati sve ono to nas oekuje, rekao je o nainu izlaska iz krize predsjednik Gospodarske komore Posavske upanije Vlado upari. - Osnovni zadatak Komore danas je stoga, istie on, partnerski odnos s organima izvrne vlasti i uprave, sudjelovanje u pripremi i donoenju zakona, propisa i mjera ekonomske politike, sudjelovanje u pripremi i donoenju strategije razvoja, ureenja trita, mjera unaprjeenja izvoza, zastupanje gospodarstva u oblasti rada i slino.

nalne agencije za razvoj sjeveroistone Bosne i Hercegovine Nerda Enesa Drljevia, nedavno je potpisan i ugovor o javnoj nabavi. Izradu glavnog projekta infrastrukture poduzetnike zone Sjever u Odaku Opina Odak e realizirati uz financijsku pomo Nerde koja je za realizaciju ovoga projekta izdvojila ukupno 25.000 KM, dok je ostatak financijskih sredstava za istu namjenu osiguran opinskim proraunom. Provedbom procedure javne nabavke opinski naelnik potpisao je ugovor o javnoj nabavi s predstavnikom Poduzea za projektiranje, inenjering i izvoenje radova u graevinarstvu Novi Dom iz Tuzle. Potpisivanjem ovog ugovora za izvoaa poinje tei ugovorni rok za izradu glavnog projekta infrastrukture poduzetnike zone Sjever u Odaku koji u ovom sluaju znai osamdeset kalendarskih dana. Lokacija spomenute poduzetnike zone inae se nalazi u neposrednoj blizini budueg Koridora 5C.

Subvencijama se potie razvoj poljoprivrede


ORAJE - Opinske vlasti Oraja odluile su posebnim mjerama potaknuti razvoj poljoprivrede na ovome podruju. Utvrene subvencije predviene su za investicijska ulaganja, a u okviru njih za sanaciju prilaznih cesta njivama, postavljanje protugradnih mrea u vonjacima, izgradnju sustava za navodnjavanje kap po kap u voarskoj proizvodnji te sufinanciranje organizirane izrade pedoloke analize poljoprivrednog zemljita i trokova izrade projektne dokumentacije za izgradnju farmskih objekata. Dio novca bit e usmjeren za sanaciju skelskog prijelaza na Burumima, odnosno zamjenu dotrajalih dijelova i bojanje skele kojom poljoprivrednici iz orakog kraja strojevima prelaze Savu i u upanjskoj Posavini obrauju svoje njive. Sredstva potrebna za realizaciju ovoga projekta osigurana su u opinskom proraunu za ovu godinu.

Bosanac trai pomo drave u reguliranju financijskih tokova prodaje cigareta

Uvozni lobi opasno prijeti domaim proizvoaima duhana


ORAJE - Zbog slabog interesa seljaka za sadnju duhana oraki je Bosanac proizvodnju oba robna tipa znai berleja i virdinije ugovorio na 30 posto manjoj povrini od planirane, a potom je za otprilike isto toliko urod umanjila viemjesena sua. Pred ovom je tvrtkom za otkup i preradu duhana stoga vrlo teko razdoblje. - Proizvoaima je duhan nezanimljiv iz dva razloga. Otkupna cijena nije mijenjana ve 20 godina, a simbolino poveani federalni poticaji nedovoljni su za pokrivanje poveanih trokova proizvodnje. Zadnjih su godina i klimatski uvjeti skroz poremeeni, u najvanijoj fazi za rast biljki nedostaje vlage to se kasnije negativno odraava na prinose. Uz to, valjda po onoj narodnoj da ni jedna nevolja ne dolazi sama, na duhanu se pojavila bolest virusa koja u odreenoj mjeri takoer utjee na urod. Pomo u prevladavanju nastale sloene situacije moe nam pruiti samo drava, tvrdi ef proizvodnje duhana u Bosancu Ibrahim Heimovi govorei o sadanjoj situaciji u tome poduzeu. Uvoenje akciza na cigarete niim nije, po njegovom miljenju, pridonijelo poboljanju poloaja proizvoaa i preraivaa nego su od njih zaradili samo drava i trgovine. Posljednji je trenutak zato, smatra Heimovi, da se donesu zakoni kojima bi bili regulirani financijski tokovi u prometu cigareta te dio prihoda od njihove prodaje usmjeravan na stimuliranje proizvodnje duhana. Dok se to ne uini svi oni koji ive od proizvodnje duhana imaju pravo sumnjati na postojanje vrlo jakog uvoznog lobija kojemu je u interesu da se ta proizvodnja u BiH ugasi.

S radom poela prva eko sunica


BRKO - U Brko Distriktu izgraena je i u uporabu stavljena prva eko sunica na solarni pogon koja e prije svega na raspolaganju biti poljoprivrednicima s ovoga podruja koji se bave proizvodnjom i uzgojem ljiva. Sunica je naravno namijenjena i za suenje drugoga voa te ljekovitog bilja, a zanimanje proizvoaa za koritenje usluga ovoga pogona za sada je vrlo veliko. Opremanje sunice je sa ak 60 posto od potrebnih sredstava pomogla Vlada BD iji predstavnici najavljuju podrku ovome planiranom irenju objekta u iduoj godini.

Odak pred dobivanjem poduzetnike zone


ODAK - Nakon potpisivanja Ugovora o izradi projektne dokumentacije za izgradnju poduzetnike zone Sjever u Odaku, od strane opinskog naelnika Luke Juria i direktora Regiowww. udruga-prsten.hr Udruga bosanskih Hrvata / 15

GOSPODARSKI BLOK

Kriza kao ansa


Uspjena poduzea od neuspjenih dijeli sposobnost uprave u hendlanju s krizom jer ne postoje poduzea imuna na nju, niti ona koje kriza nikad nije zahvatila
Pie: Eva Mijatovi Brojni steajevi poduzea podsjeaju kako ne postoje nepotopivi brodovi te da nema poduzea imunih na krizu. Samo kapetani se razlikuju; jedni se hvataju u kotac s turbulencijama na koje nailaze, bore se s njima dulje ili krae, vjetije ili manje vjeto, a u luku uplovljavaju samo oni koji najbolje poznaju more, struje, vjetrove i gusare. Kriza u poslovnoj ekonomiji predstavlja stanje koje potencijalno prethodi unitenju poduzea, odnosno postavlja upitnim njegovu opstojnost na tritu. Uspjena poduzea od neuspjenih dijeli sposobnost uprave u hendlanju s krizom jer ne postoje poduzea imuna na krizu, niti ona koje kriza nikad nije zahvatila. Zapravo, izgledaju kao da nikada nisu zahvaena krizom, a u stvari su ju na vrijeme identificirali, procijenili intenzitet, dubinu i ozbiljnost te na vrijeme presreli i njome ovladali. Postoje poduzea koja se ponaaju poput suprunika u loem braku; ne primjeuju prve znakove krize, zanemaruju probleme i guraju ih pod tepih ne raspravljajui o njima u nadi da e sami nestati ne znajui da je uspjena komunikacija presudna za pretvaranje krize u ansu. Sve vea konkurencija uzrokovana djelomino globalizacijom i lake padanje u stupicu greaka upravljanja poduzeem, vode u provaliju ak i uspjena poduzea koja za sobom obino povuku svoje dobavljae i kupce. Egzistencijalni ciljevi poduzea su likvidnost, odnosno platena sposobnost i dugorono poveanje bogatstva vlasnika. Dugotrajnim izostajanjem likvidnosti poduzee postaje insolventno, a neostvarivanje dobiti i poslovanje s gubicima vodi smanjenju vlastitog kapitala te u konanici prezaduivanju, dok je prezaduenost vrlo esto uzrok nelikvidnosti. Ovakvo ponaanje poduzea, podsjea na koncentrine krunice gdje svaki novi manji krug predstavlja poslovanje neuspjenog poduzea koje se naposljetku, kada najmanji krug postane nevidljiv gasi, likvidira i umire No, kriza poduzeu zapravo moe i koristiti; jer dok se ne suoimo s problemima i strahovima ne moemo naprijed, ponekad kao da nam treba neto to e nas zatresti i potaknuti na djelovanje u drugom smjeru. Krize su esto uzroci inovacija jer nam upravo one pokazuju kada i gdje treba uiniti znaajne promjene jer se pojavom problema esto otkrivaju iracionalnosti prethodnih pothvata i stajalita. Posljedice krize u poduzeu mogu destruktivno djelovati na vlasnike poduzea kojima se smanjuje stopa povrata na kapital, a u sluaju velikih gubitaka moe se i dravne institucije biti pogoene krizom jer nema bogate drave bez bogatih poduzea koja pune proraun i uplauju sredstva kojima se financiraju socijalna davanja, dok su poveanje nezaposlenosti, prekvalifikacije i podmirenje dravnih jamstava negativne posljedice poslovne krize za iru okolinu. No, percipira li se kriza kao ansa u pozitivan preokret te se u obzir uzme njen optimistini aspekt dolazi se do zakljuka da krizna situacija moe osloboditi dodatne snage i pojaati spremnost lagiranih struktura na promjene, inicirati inovacije proizvoda, procesa i tehnologija i izai ususret novim izazovima jer ovladavanje krizom i njeno konstruktivno koritenje ovise upravo o sposobnosti i kreativnosti u pronalaenju novih rjeenja i izlaza iz umale situacije. Ovako shvaena kriza predstavlja za vlasnike i zaposlene izazov poboljanja organizacijskih struktura, radnih i informatikih procesa, stila voenja i naina suraivanja. Konstruktivna rjeenja uveliko ovise o tome u kojoj mjeri vlasnici i zaposlenici koriste dodatne resurse i potencijale, koliko su meusobno usklaeni i usmjereni istom cilju, koliko su spremni na intenzivniji angaman i zapostavljanje osobnih interesa, bre preispitivanje i po potrebi naputanje dotadanjih stavova, navika, zastarjelih
slika 1. Izvori krize Izvor: Osmanagi Bedenik N., Kriza kao ansa

Napisana na kineskom, rije kriza sastoji se od dva znaka. Jedan predstavlja opasnost, a drugi prigodu. John F. Kennedy
izgubiti cijeli uloeni kapital pa ak i privatna imovina drutava/osoba te radno mjesto ukoliko je vlasnik jedan od zaposlenih. Zaposlenici takoer bivaju pogoeni krizom poduzea, jer umjesto napredovanja, koristi od osobnog dohotka i edukacije, postaju primorani na potpuno drugu orijentaciju. Kriza poduzea pogaa i poslovne partnere koji se takoer suoavaju s izazovom redefiniranja svojih ciljeva dok kreditori poduzea postaju izloeni riziku nenaplate plasmana pa je tako i njihova likvidnost dovedena u pitanje. Za dobavljae kriza predstavlja zastoj u naplati potraivanja ili ak gubitak kupaca u sluaju likvidacije poduzea pa se kriza iri domino efektom na sve sudionike lanca. U prvi mah konkurencija se moe polakomiti, no u sluaju da kriza zahvati cijelu granu moe doi do povlaenja kapitala iz svih poduzea zaraene djelatnosti. Naposljetku e i regionalne

U pitanju je kriza javnog morala, ali ne takva da bi trebalo nadzirati spavae sobe, nego raditi bolji posao u provjeravanju rada upravnih odbora. Robert Reich
16 / Udruga bosanskih Hrvata

KUNA KRIZA

POSLOVNA KRIZA KRIZA GRANE KRIZA GOSPODARSTVA


www. udruga-prsten.hr

proizvoda, tehnologija i radnih procesa. Izlazak iz krize uvjetovan je sposobnosti okretanja budunosti i neorijentiranju prolosti u cilju traenja krivca za postojee stanje. Poticaj za ovladavanje krizom mora dolaziti i iz okoline poduzea jer posrnulo poduzee podsjea na narko-ovisnike koji se gotovo nikada ne oiste ukoliko pozitivan impuls obitelji i prijatelja izostane. Drugaije reeno, povjerenje u poduzee trebaju vratiti kreditori, novi dioniari, kupci, dobavljai i poslovni partneri, a koji put je intervencija drave poeljna jer je ponekad samo iskra dovoljna da razbukta poar, a sve u cilju oporavka poduzea, poveanja zaposlenosti, izvora socijalnih davanja i poreza, proizvodnje, bogatstva dioniara i napretka u gospodarstvu openito.

Kad gleda pepeo, gledaj pozorno. Da ne previdi sjeme novoga. Nidara Osmanagi Bedenik
Obiljeja poslovne krize
Za ovladavanje krizom poduzea potrebno je na vrijeme uoiti simptome krize. U financijskom smislu pokazatelji krize mogu biti smanjenje prometa, rentabilnosti, novanog toka i likvidnosti uz istovremeno poveanje zaduenosti. U podruju ostvarenja uinaka, kriza se oituje u domeni prodaje smanjenjem trinog udjela i narudbi te kanjenja u rokovima isporuke roba i usluga, a u podruju nabave poveanjem dana vezivanja zaliha i poveanjem uestalosti greaka. Znaci poetka poslovne krize vidljivi su i u nezadovoljstvu djelatnika koji svoja prava pokuavaju izboriti trajkom ili postojanju visoke stope fluktuacije djelatnika. U podruju proizvodnje kriza se ogleda u smanjenju proizvodnosti i stupnja iskoritenja kapaciteta, porastu karta i otpada te porastu optereenja fiksnih trokova, dok smanjenje stupnja investiranja, istraivanja i razvoja te porast neefikasnosti poslovnog procesa upozoravaju na potencijalnu krizu u tehnolokom podruju.

cije restrukturiranja i poetak aktivnosti obnavljanja. Prvenstveni zadatak je osigurati likvidnost na nain da se mobiliziraju sve rezerve novca za ouvanje kljunih funkcija, zatim temeljito ispitati prioritete, odgovornosti te dodijeliti kriznom menadmentu posebne ovlasti kako bi se sastavio tim za obnavljanje, a potom poduzeti konkretne mjere restrukturiranja kako bi se uklonili organizacijski nedostaci poduzea. Dalje je nuna realizacija stratekih i operativnih promjena u poduzeu u smislu usmjerenja asortimana proizvoda na trite i grupe kupaca tako da se na tome temelje i usklauju aktivnosti, procesi i organizacijska struktura poduzea. Temeljitom analizom omoguuje se otkrivanje stvarnih uzroka poslovne krize, definiranje trenutne pozicije poduzea na tritu u odnosu na konkurenciju, organizacijske strukture poduzea, procesa i kvalitete menadmenta. Nakon to su definirani uzroci krize, mogue je predloiti mjere ozdravljenja poduzea. Koncepcija preokreta daje odgovore s kojim proizvodima i na kojim tritima e poduzee djelovati u budunosti, koje su promjene potrebne u procesima i funkcijama za realizaciju preokreta, kako se snienjem trokova mijenja trokovna struktura poduzea, koje e rezultate poduzee postii u budunosti, koje promjene je potrebno napraviti u menadmentu te koliki je iznos novca potreban za financiranje preokreta. Preokret je vrlo specifian in jer menadment, zajedno sa svim zaposlenima, mora vui ue u istom smjeru jer je u suprotnom velika vjerojatnost da e izlazak iz krize biti neuspjean.

Uspjeni ljudi prepoznaju krizu kao vrijeme promjena od manjeg prema veem, od sitnijeg prema krupnijem. Edwin Louis Cole
utvrdio uzroke krize, promijenio ciljeve i strategiju poduzea. No, sanacija nije jedina opcija; esto dolazi do likvidacije posrnulog poduzea. Odluka o sanaciji ili likvidaciji ovisi upravo o tomu mogu li se jasno utvrditi uzroci krize i mogu li se otkloniti.

UZROCI KRIZE PODUZEA


UPRAVLJNJE PODUZEEM pogresno, nejasno ili nepaljivo definiranje ciljeva greke u definiranim strategijama pogreno investicijsko planiranje nedovoljno prilagoavanje tehnikom napretku nepostojanje kontrole u strunim podrujima nerijeen problem generacijske smjene na vrhu poduzea ORGANIZACIJA veliki sustav s visokim fiksnim trokovima nejasna razgranienja i ovlasti nejasni i skupi putovi i procesi koji dugo traju ZAPOSLENICI visoka fluktuacija u menadmentu podzaposlenost u menadmentu nepotrebna i skupa centralizacija ili decentralizacija struno, emocionalno i socijalno nedovoljno kompetentan menadment autoritarno-patrijarhalni stil voenja nepostojei sustav razvoja zaposlenika PROIZVODNJA zastarjeli ili trino neprikladni proizvodi neuspjeli razvoj novih proizvoda nedostaci u kvaliteti trokovno intenzivan proizvodni program PRODAJA pogrene analize trita neutemeljeno povjerenje u trajanje ekspanzije pogrena politika cijena nedovoljan servis nepostojanje pouzdanih kalkulacija zastarjele metode prodaje FINANCIJE nedovoljan vlastiti kapital porast trokova tueg kapitala znatni nedostaci u financijama i raunovodstvu nedovoljan nadzor nad likvidnou pogrean sustav upravljanja trokovima nepostojanje kontrolinga loe upravljanje rizicima isplata prevelikih dividendi TRITE I OKOLINA smanjenje opsega narudbi uz rastue trokove promjena potranje radi novih tehnika i proizvoda pojaana konkurencija porast poreza i socijalnih davanja promjene u dravnoj politici i konjukturi zahtjevi zatite i ouvanja okoline

Operativno obnavljanje poduzea


Za revitalizaciju poduzea potreban je niz mjera kao to su: osiguranje likvidnosti, snienje trokova, usmjerenje na stabilna trita, redukcija vremena proizvodnje, promjena proizvodnog programa, poboljanje kvalitete i otputanje vika zaposlenih. Osnovni ciljevi operativnog restrukturiranja su poboljanje rezultata i osiguranje likvidnosti. Poboljanje rezultata postie se poveanjem prodaje i smanjenjem trokova, dok je osiguranje likvidnosti mogue prodajom suvine imovine, smanjenjem zaliha, poboljanjem uvjeta nabave, prodajom potraivanja, leasingom umjesto kupnjom ili zaustavljanjem investicija koje nemaju kratkoroni pozitivan uinak. Uz navedene mjere, za uklanjanje egzistencijalne opasnosti poduzea nuno je i poveanje kapitala; bilo iz vlastitih ili tuih izvora (bankovnog ili kapitala drugih vjerovnika). Svaka kriza, pa tako i poslovna ima smisla ako se iz nje neto naui, posebice ako se naui to nije bilo dobro u poslovanju poduzea koje je zahvatila kriza, to treba promijeniti, koje ciljeve ostvariti,... Uz to treba imati na umu da umnoak brzine i vremena daje duljinu puta odnosno da je vrijeme potrebno za rjeenje nekog problema jednako upravo onom koje je bilo potrebno da problem nastane. Uiti i mijenjati se, znai iskoristiti priliku da se postane bolji, a preduvjet tomu je iskrenost i otvorenost. Uenje iz krize tako postaje preventivni instrument sprjeavanja nove krize, a ako i doe do nove, trajat e krae s manje pogubnim posljedicama.

Reaktivno upravljanje krizom


Izlazak iz krize koji vodi sanaciji poduzea mogu je vlastitim snagama poduzea, pomou banaka ili drugih vjerovnika. Sanirati znai ozdraviti, spasiti odnosno izlijeiti poduzee tj. uspostaviti narueni dinamiki sklad poduzea i njegove okoline. esto se uz pojam sanacije veu pojmovi snienje trokova i stvaranje dobiti, no valja podsjetiti da to nisu uzroci krize, nego su oni posljedice uzroka, a uzroci su mnogo kompleksniji (vidi sliku 2). Proces sanacije je besmislen ukoliko menadment nije uvidio greke u poslovanju prethodnih razdoblja,

Proces upravljanja krizom


Proces ovladavanja krizom pretpostavlja izradu mogue koncepwww. udruga-prsten.hr

slika 2. Izvor: Picot. G., Aleth, F.: Unternehmenskrize und Insolvenz


Udruga bosanskih Hrvata / 17

INTERVJU

MR. SCI. VJEKOSLAV JELE, DR. MED.,DOPREDSJEDNIK UBH PRSTEN

ivot je vjena jednadba s tisuu nepoznanica


Vedar, u vremenu kad se vedrina ne trai vie svijeom ve reflektorom i mikroskopom; djetinje nasmijan, a opet s punom ozbiljnou spreman ponuditi jednostavno rjeenje i za naizgled bezizlaznu situaciju; neusiljeno mudar u nedoba u kojem smo ostali i bez mudrosti i bez strpljenja da je naemo. Drugaiji od svih koje poznajete, a opet tako jednostavan i prepoznatljiv. Kao utjeha kad vam je najpotrebnija. Vjekoslav Jele. Ovo je pria s njim i o njemu.
Razgovarala: Dinka Martinovi Ivurek Gotovo je nepresuno vrelo tema o kojima s naim Vjekom moete razgovarati i da pri tome nauite neto novo, postanete bolji, da malo njegove mudrosti pusti korijenje u vaem umu, da zrnce njegove vedrine nae plodno tlo u vaoj dui. Saznajem polako da Vjeko ne zna rei: Ne, priekaj do sutra, ne mogu, nemam vremena kad god ga netko trai pomo. A ljudi trae pomo od Vjeke, najee kad je zdravlje u pitanju. Jer Vjeko je, prije svega humanist i lijenik, neurokirurg, koji svakodnevno, doslovno, ima po neki ljudski ivot u dlanovima i spaava ga znanjem, vjetinom, strpljenjem, vjerom, sabranou, upornou, nadom, optimizmom, vedrinom. Pitam ga kako se nosi s tolikom odgovornou, tenzijama, tuim nadama i oekivanjima. Kad se u mojoj mladosti odluivalo to u biti i kamo u krenuti jedna od elja bila je poi u sveenike. No, u obitelji u kojoj sam, uz sestru, bio sin jedinac, to nije bila realna opcija. Meutim, sasvim je sigurno da imam tu crtu koja me je, na neki nain odredila kao osobu, u onom psiholokom segmentu - osjeajnosti, empatije. Nekako se sam, iznutra stalno tjeram da propitujem ljude zato neto ine, to ih je na to nagnalo. Mogao bih rei da je taj segment tzv. emocionalne inteligencije moj put razumijevanja ljudi i rjeavanja problema. Razumijevanje ovjeka pojedinca me na neki nain odreuje i kao lijenika i kao o18 / Udruga bosanskih Hrvata

vjeka, a puno bolje od mene izrekao je to Hesse, pa u ga pokuati parafrazirati: Povijest svakog ovjeka je vana, vjeita, boanska, svaki ovjek je vaan i u svakome pati stvorenje i u svakome se Spasitelj razapinje na kri. Kad god mi je teko, pomaem si ponavljanjem fraze - Hvala Bogu da ja pomaem ljudima, a da meni ne moraju pomagati drugi. U mom poslu je ovjek uvijek izmeu ivota i smrti; uvijek u jednom graninom stanju, a da bi se s tim nosio mora imati jedan poseban, rekao bih, filozofski koncept koji te dri na okupu, uva da ne popuca. Meutim, znam i da nisam otkrio oklop, tit koji bi omoguavao da se nosim s radom na djejem onkolokom odjelu. Tu bih se sigurno slomio uz sve ove zatitne mehanizme koje imam. Teko se zatititi, kad se brine o svojim najbliima pa je otuda u medicinskoj praksi i pravilo da lijenici aktivno ne lijee lanove obitelji npr. emocionalni pritisak je toliko veliki da vas sprjeava da donesete smislenu, razumnu odluku koja je najbolja za pacijenta u trenutku kada je njemu najpotrebnija. Da zakljuim - elite li biti dobar lijenik morate imati naglaen osjeaj suosjeanja jer bez toga je to mehaniki posao, odraivanje, a s ljudima se niti smije niti moe tako raditi. Ono to je takoer posebno poeljno je - kontrolirati svoj ego i ne doivljavati negativno ako pacijent zatrai drugo miljenje ili odabere drugog lijenika. Sve to govorim iz perspektive kirurgije, dijela medicine kojoj se esto pribjegava

kad su sve druge metode isprobane jer je ona uvijek doslovno pitanje: ivota ili smrti. Pacijenti, pogotovo oni kojima je ivot ugroen, lijenike smjetaju odmah negdje blizu vjeri u Boga, a ta injenica kod Vjeke nije stvorila ni bahatost, ni nadmonost nego jo poveala njegovu skromnost izraslu iz svijesti koliko smo maleni, ranjivi, prolazni. Vjeko, kako se suoava sa svakodnevnim susretom s temeljnim ljudskim strahovima od bolesti, smrti? Dugo sam radio u eksplantacionim timovima u kojima prvo obitelji morate priopiti da im je netko najdrai mrtav. Uvijek sam polazio od jednog stanovita da mi ljudi nismo gospodari ni ivota ni smrti. Volim rei da je ljudsko ljudsko, a Boje Boje. Uvijek bih govorio da Bog djeluje kroz ovjeka i sjajno je biti orue u tim Rukama. Tjeei ljude u slinim situacijama znao bih postaviti retoriko pitanje - je li smrt zapravo kazna ili nagrada. Vjerujem i kao vjernik, ali i po zakonu o ouvanju energije, da smrt nije konanost. Bioloka smrt, zemaljska smrt, kako uostalom ui i religija, nije konano stanje. To je moda teko shvatljiv pristup, ali zato i sve vie izuavam tu tematiku i iz biolokog i iz parapsiholokog i mnogih drugih aspekata. I to dalje idem u tim vrlo irokim sferama spoznajnog, sve sam svjesniji zapravo te boanske inteligencije i uglavnom mi smrtnici nismo svjesni o kakvoj se moi radi. To neshvaanje je moda samo jo jedan na obrambeni mehanizam jer bilo bi gotovo nemogue ne plaiti se te siline moi

koja vlada i prostorom, i vremenom, i misterijem ivota, misterijem svega postojeeg. Da budem banalan - to je isto kao traiti od automobila da razumije svog konstruktora. To je naprosto potpuno druga dimenzija i svjetlosne godine daleko od naih spoznajnih mogunosti. Zato je potpuno iluzorno kad ljudi, u svom strahu od bolesti i smrti, pitaju mogu li im bilo to garantirati. Ne mogu garantirati ak ni injenicu da u ja doi na tu operaciju jer u moda prije nje umrijeti. Jedino to mogu obeati je da u uiniti sve i dati sve od sebe u datom trenutku i datim okolnostima, jer svakog trenutka ivimo i radimo u jednoj vjenoj jednadbi od tisuu nepoznanica. I tu nikakvoj bahatosti nema mjesta i u tom se smislu ovjek s vremenom i izgradi. Osim svoje matine bolnice pomae bolesnim i potrebitim i izvan nje i izvan Hrvatske. Moe li ovjek fiziki skupiti snagu da slijedi svoje moranje, svoju nunost, svoju elju da pomogne svakom tko u tebi vidi spas? Ja mislim da je to u stvari neto najljepe to u ovome poslu vrijedi, to je jedino to daje smisao vlastitom postojanju. Smisao lijenikog zvanja, sama po sebi je pomo drugome. Bez toga nema ni lijenika niti smisla njegovog postojanja. Pa i smisao ljudskog postojanja je u nekom odnosu, korelaciji drugima. Malo slikovitije reeno, ja, na neki nain, doivljavam sve ljude kao one oblutke na plai; naie val i oblije svakoga, kotrljaju se i meusobno dodiruju, bruse, formiraju jedan drugoga. Opet se vraam na onu heswww. udruga-prsten.hr

IVOTOPIS Roen 1961. godine u Doboju. Diplomirao na Medicinskom Fakultetu u Tuzli 1984. godine. Od 1985. do 1989. radi na Odjelu za kirurgiju Klinike bolnice u Tuzli. Godine 1988. zapoinje specijalizaciju iz neurokirurgije te 1993. godine polae specijalistiki ispit na Klinici za neurokirurgiju KBC Rebro i stjee zvanje specijalista neurokirurga. Od 1993. godine radi kao odjelni lijenik na Odjelu za neurokirurgiju KB Dubrava. Godine 2003. stjee zvanje magistra znanosti. lan je Hrvatskog neurokirurkog drutva, EANS-a i WFNS-a. 2009. dobio je priznanje za humanista desetljea. Dopredsjednik je Udruge bosanskih Hrvata prsten.

seovsku misao i nikad se nisam mogao maknuti od toga. Na ljudskoj razini pokuat u parafrazirati jednu davno proitanu misao bijeli ovjek, uti ovjek, crni ovjek, a sve su suze slane. Kad se spusti na tu razinu elementarnog ljudskog onda je puno lake funkcionirati. ak nekad mislim da svoju domovinu, svoju obitelj, svoju djecu prezentiram na najbolji mogui nain ako pomaem drugome. Jer u taj proces ovjek unosi najbolji dio sebe. Ne znam je li tu spoznaju o svojoj misiji, razlogu postojanja na zemlji stekne znanjem ili iskustvom ili roenjem kao svojevrstan kozmo-bioloki otisak; sve to ovjek uini, ak i kad nesvjesno i nenamjerno pogrijei, ta via snaga od njega moe to u nekom trenutku okrenuti u pravcu koji ima smisla i opravdanja. Ma koliko zvualo udno mi nismo u svakom trenutku u stanju prosuditi je li neto dobro ili loe jer esto nemamo taj nuan vremenski odmak. I tu mi je najilustrativnija ona stara kineska legenda: ovjek na pustopoljini uhvati konja, a njegovi suseljani povikae odmah: Blago tebi, ti si sretan ovjek. Moda da, moda ne, uzvrati on. Meutim konj
www. udruga-prsten.hr

pobjegne i odmah prokomentirae prijatelji: Snalo te zlo. Osiromaio si. Moda da, moda ne, ree. Ali odbjegli konj dovede krdo konja, pa e prijatelji opet: Snalo te veliko dobro. Moda da, moda ne, ree ovjek koji je u meuvremenu dobio sina. Kad je odrastao uzjai jednog od konja i u padu s njega ostane invalid. Prijatelji ga saalijevae: Sin ti je teki invalid. Snalo te veliko zlo. I opet isti ovjekov odgovor: Moda da, moda ne. Ne proe dugo, doe rat i svi mladii odoe u vojnike i svi do jednog izginue, osim onog jednoga koji je bio invalid. I sad tu priu moete nastaviti do u beskonanost. Tko zna tko je bio sin od tog sina i to je za njega bila srea, a to ne, kome je njegov ivot donio sreu ili spas, nesreu ili smrt... ivot je aroban i mi taj misterij u pojedinanom trenutku naprosto ne moemo definirati kao dobar ili lo. to vie znam i to vie imam ivotnog iskustva, to vie u to vjerujem. I nita to se deava u tom lancu ivota nije sluajno. I to vie spoznaje ivotna znanja, to je vea tvoja spoznaja koliko je veliko ono to ne zna i ne razumije. I tad se ovjek, pa i ja sam, upu-

ta u neka granina podruja u potrazi za razumijevanjem svijeta, ivota. Naa percepcija razumijevanja svijeta i spoznaje ulima je ograniena. Postoje i znanstvenici, pa ak i duhovne kole koje idu tako daleko da tvrde da je ovjek bio-informatiko polje i da je zapravo bolest proces koji titi duh od dezintegracije. To su naravno teze alternativne razine, ali je neosporiva injenica da u bolesti ovjek ponire duboko u sebe, preispituje se, proiava i sve vie vjerujem da je nae poimanje bolesti i medicine vrlo grubo. Tome u prilog idu vjerovanja starih naroda i civilizacija da je ovjek zapravo energija, a materija je jedan od njenih oblika. Danas je ovjek doao na razinu ne vie da biokemijski objanjava odreena stanja, nego energetski pri emu se sputa do kvantne razine. Psihosomatika je sasvim sigurno sustav koji generira bolest, koji moe dovesti ovjeka do samounitenja, da potakne tu tzv. programiranu smrt. Tako je, tvrditi da je tzv. moderna znanost odgovorila na sva pitanja - apsurdno i smijeno. Mi sada ulazimo u to kvantno podruje kao to ulazi kvantna fizika, tako ulazi i medicina, a postoje i knjige koje su svojevrsna kompilacija istonjake filozofije i moderne znanosti. Blizak sam stanovitu da nain razmiljanja, bolje rei djelovanja egzistira i da je mo svijesti primarna, da ona oblikuje svijet, pa su nam sve blii pojmovi boanske matrice, hologramskog svemira..., a govore zapravo kolika je mo svijesti u oblikovanju stvarnosti. Cijela hermetika filozofija poiva na tome principu da postoje etiri razine

svijesti: arhetipski, konstruktivni, formativni i fiziki svijet na kraju. Dakle, to su ta granina podruja i po meni, genom ne moe odgovoriti na sva pitanja jer je daleko vie imbenika u igri i mi se ne moemo toliko zatititi i zatvoriti u taj svoj unutarnji svijet. Samo mala usporedba: ako mjeseeve mijene i njegova energija utjeu na plimu i oseku i ako je enin ciklus formiran prema lunarnom principu od 28 dana, onda je jedino pitanje koliko mi to sami sebi moemo objasniti. Proputovao si svijet kao lijenik po raznim simpozijima po kojima si skupljao nova znanja. Gdje je naa medicina sa svojim mogunostima, a gdje nai lijenici po tretmanu i to im on omoguuje, ili onemoguuje, u uvjetima u kojima ivimo na ovim prostorima? U kolovozu sam boravio na 14. svjetskom kongresu neurokirurga u Bostonu i uz mnoge druge kolege, upoznao kolegicu Amerikanku ija je godinja plaa 750.000 dolara. S druge strane, tu su bili i kolege iz Afrike, Vijetnama kojima je Johnson&Johnson donirao milijun dolara za put i boravak u Americi. Dakle, u okviru raspodjele te globalne moi - mi u Hrvatskoj imamo vrhunske neurokirurge i ne samo njih, ali medicina u Hrvatskoj ne posluje po ekonomskim uzusima. Ona je vie neki socijalni pufer, podruje u kojemu sustav i struktura vlasti amortizira socijalni mir. Naravno, i ovdje se razvija privatna praksa, ali ona ima svoje limite jer ako se stvari zakompliciraju, u pravilu se ide u bolnicu.
Udruga bosanskih Hrvata / 19

Lijeenje najozbiljnijih bolesnika trai velike, sloene sustave, velike resurse, velika osiguranja. Moram takoer rei da u hrvatskoj medicini pacijenti ne ekaju dugo, ma to oni o tome mislili. Ista je situacija u Velikoj Britaniji ili Kanadi. Manje-vie mi u zdravstvu ne dobivamo koliko trebamo nego koliko je mogue. Ono to mislim da e imati velike reperkusije kroz neko vrijeme je, i to praksa pokazuje, da e ovakvim ekonomskim statusom doktora - medicina postati zanimanje koje ne moe parirati npr. menaderskoj strukturi i njenom tretmanu. Sve na svijetu to nije izbalansirano kasnije trai neki svoj bolan samoregulacioni mehanizam. Hoe li on doi u obliku uvoza strunjaka iz daleko loije educiranih zemalja ili na neki drugi nain, ne znam. Ostaje zakljuak da e se u jednom trenutku morati potraiti vrlo ozbiljna rjeenja. Jedan od pokazatelja je upis studenata na ekonomiju i medicinu: na ovu prvu upie se 7000 ljudi, a na drugu ni desetina toga. Moemo spomenuti i vrhunske sportae, pa me u tome smislu impresionirao nogometa Zidane kad je jednom zgodom konstatirao da mu nije jasno zato njih toliko plaaju. Svijet funkcinira tako kako funkcionira, ali uvijek e biti entuzijaObitelj - najvea podrka

sta koji e ii u taj posao. Od trojice naih doskoranjih kolega dvojica su svoju budunost pronali u SAD-u. I opet se ponavlja ona stara - trbuhom za kruhom ili neto novija formulacija o odljevu mozgova. I to je naa hrvatska pria. Usporedbe radi, moja plaa lijenika neurokirurga, magistra znanosti je 13.000 kuna, sa 300 sati provedenih u bolnici, est deurstava; uz to u to je uloeno est godina studija, pet godina specijalizacije, obavezna permanentna edukacija, stalni razvoj koji se egzaktno boduje i verificira da bi se imao odreeni status. A posao kojim se mi bavimo nije klasini posao, on trai cijelog ovjeka. To je poziv u kojem ste, na ovaj ili onaj nain 24 sata na dan cijeli svoj radni vijek. I da bi se time kvalitetno bavio ovjek sam sa sobom puno toga mora raistiti. Nagrada za humanista desetljea veliko je priznanje, ali gdje je ona u usporedbi s prvim osmijehom pacijenta nakon buenja iz narkoze poslije neizvjesne operacije? Ne doivljavam sebe kao nekakvog humanista desetljea jer je to kategorija koju nije mogue egzaktno izmjeriti. Duboko vjerujem da ima jako puno ljudi koji bi istu titulu potpuno zaslueno mogli ponijeti. Istina, trudio se je-

ivot je aroban i mi taj misterij u pojedinanom trenutku naprosto ne moemo definirati kao dobar ili lo. to vie znam i to vie imam ivotnog iskustva, to vie u to vjerujem. I nita to se deava u tom lancu ivota nije sluajno. I to vie spoznaje ivotna znanja, to je vea tvoja spoznaja koliko je veliko ono to ne zna i ne razumije
sam da uvijek dam maksimum od sebe; i kad sam bio preumoran i kad sam bio bolestan, ali ima puno mojih kolega koji slino tako rade. Meutim, ne mogu rei da ovjeku ne prija kad te barem pohvale ako nema neku drugu satisfakciju. Prekrasno je kad netko kae - hvala ili te sretne zdrav ovjek kojemu si nekad pomo-

gao. U pravilu ono to me posebno veseli je to da mene ne treba nitko uvati, svatko mi nasmijan mae, pozdavlja i svatko mi hoe pomoi i to je prekrasan osjeaj. Taj se osjeaj ni sa ime ne moe usporediti i ni sa ime ne moe platiti - osjeaj da ti se ljudi raduju, da te prepoznaju kao ovjeka dobre volje, kao nekoga na koga se mogu osloniti. I mislim da je to mono naslijee koje ostavljamo svojoj djeci. Volio bih da moju djecu, osim po onome to sami naprave od svojih ivota, procjenjuju i po onome, kad kau da im je otac bio dobar ovjek. Je li olakotna ili otegotna okolnost injenica da ti je supruga takoer lijenik, anesteziolog, slino svakodnevno suoena s ljudima u njihovim najteim trenucima lebdenja izmeu sadanjosti i vjenosti? Koliko ste oboje kao roditelji, brinui o ljudskim ivotima, vlastitoj djeci oduzeli sebe, a koliko ste im dali znanja i snage za njihove vlastite ivote? Bojim se, na alost, da smo im daleko vie uskratili i da ih je u mnogome odredila injenica da su zapravo odrastali bez nas. Da nije bilo dodatnog angamana supruge i podrke obitelji bilo bi jo svima nama mnogo tee. Ja moda mogu ponijeti titulu Humanista desetljea, ali sigurno ne mo-

20

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr

gu ponijeti titulu tate desetljea. I to je moj silan kompleks. Svaki mjesec, ili supruga ili ja 12 noi ne spavamo doma jer deuramo. Radimo iznimno teak i odgovoran posao koji se ne moe raditi ako ga se ne voli jer to onda ne bi bio posao ve - kazna. On mijenja i nas kao ljude, a u meni je izgradio taj silan kompleks da vlastitoj djeci nisam dao sebe onoliko koliko im je bilo potrebno. Smatram to svojim najveim grijehom. Moda me moja djeca ne doivljavaju tako kritino kao ja sam sebe, ali ja imam svoju mjeru koju u tom prevanom ivotom segmentu nisam ispunio. Koliko sam jednom ula od tebe, etnja sa psom, jedina ti je fizika relaksacija, ali podruja tvog intelektualnog i duhovnog interesa vrlo su iroka, a zapravo se uvijek kreu oko uda ljudskog ivota. ime se bavi, e-

mu se posveuje, to ita kad ti ostane poneto vremena za sebe? Nisam lijen ovjek, ali budem toliko umoran da jednostavno nemam snage naveer neto zahtjevnije za sebe uraditi nego proetati sa psom i to kasno kad vie nikoga nema vani i kad vlada potpuni mir. A kad svi legnu odvojim od sna vrijeme za itanje i to jako volim. Imam nekoliko tisua knjiga, a zanimaju me filozofija, religije, povijest i traganje za nekom skrivenom mudrou, za nekom duhovnom dimenzijom koja mi kompenzira neostvarenosti u onom drugom. Izborom literature koju itam volim izai iz podruja medicine i to me zapravo jako odmara. arobno je kad otkrivate nove spoznaje i zapravo je jedino to me impresionira - pamet i pametni ljudi koje otkrivate kao bisere. I sad to ne govorim zato to

e ovaj razgovor biti objavljen u asopisu Prsten, ali toliko je tih intelektualno i duhovno vrijednih ljudi upravo meu onima koji su se okupili u krugu Prstena. Da se razumijemo, vrijednosti o kojima ovdje govorim nikako ne moraju imati veze s formalnom naobrazbom. Nekome je vana forma, nekome sama bit, i ni za jedno ni za drugo ne bih rekao da je dobro ili loe, nego jednostavno - stvar izbora. U Prstenu se skupila i pamet i duhovnost i dobra volja i plemenitost jednostavnih ljudi i novac, a sve je to samo Boji dar. Tvoja Usora, dopredsjednika dunost u UBH Prsten, druenje s ljudima slinih svjetonazora, a razliitih struka i sudbina - gdje su u tvom svijetu? Na vrlo vanom mjestu, a zato je to tako - ne znam odgovoriti. Je li to moj kozmo-bioloki kod, odgoj ili neto tree, tek znam da

je ovjek drutveno, kolektivno bie, da kroz zajednitvo svi profitiraju, da zajednica-drutvo raste. To je istina koju ne treba ni dokazivati i ak smatram da je nuna i da jednostavno vapim za njom. U zajednici se lake pjeva, lake se plae, lake se ui, lake se ivi. Ljudsku duu ine tri stvari: intelekt, volja i osjeaji. Za sebe mislim da nisam toliko pametan koliko osjeaja imam i koliko je to mono u meni i koliko me to nosi, pa mi ponekad ak i smeta. Ali to doivljavam kao puninu svog ivota koja me goni vie nego to bi ovjek oekivao i jednostavno mi ne da mira. To moda nije racionalno, ali zato bi, uostalom, racionalnost bila neka vrhunska kategorija vrijednosti. ivot je toliko slojevit i bogat da bi bio veliki grijeh zatvarati ga u bilo koju, pa i najmudriju definiciju, osim ivljenja samog.

POTOVANI LANOVI, PRIJATELJI I TOVATELJI USORSKOG KRAJA!


Zaviajni klub usorskog kraja osnovan je 21. 05. 2008. godine u Zagrebu kao nepolitika i neprofitna udruga sa ciljem promicanja i zatite tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druenja i humanitarnog djelovanja itelja podrijetlom iz usorskog kraja, ali i ouvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva usorskog kraja i njegovog prosperiteta
Cilj Udruge je poticanje na okupljanje i meusobno povezivanje graana podrijetlom iz mjesta smjetenih od izvora pa do ua rijeke Usore, od Komuine i ostalih hrvatskih dijelova opine Tesli, opine Usora i dijelova opina Teanj i Doboj gdje ive Hrvati, radi pomaganja pri obnovi i izgradnji usorskog kraja kao to je obnova vjerskih objekata (crkve, kapele, groblja, spomenici), infrastrukturnih objekata, pomaganje potrebitim Usoranima ma gdje oni bili diljem svijeta te promicanje zaviajne batine, tradicije i izvornih obiaja usorskog kraja. Od osnutka Zaviajnog kluba pokrenuli smo humanitarnu akciju za ureenje kue jednog naeg sugraanina, Usoranina, koji je kao prvi Hrvat prikljuen na mehaniko srce. Ovoj uspjenoj akciji su se pridruile mnoge tvrtke iji su vlasnici iz usorskog kraja i pomogli svojim dobrotvornim radom; organizirali smo dva Usorska prela s po 1300 posjetitelja i na DVDu trajno sauvali divne trenutke i uspomene s gostima Prela. Budui da su mnogi nai lanovi izrazili elju zajedno zaigrati nogomet te se tako rekreirati, odluili smo osnovati NK Usora-Zagreb (veterani). Ova ekipa se sastaje svaki tjedan i marljivo vjeba za mnoge turnire na kojima sudjeluje i u Zagrebu i u inozemstvu. Sudjelovali su na turnirima u Usori, ali i u Villachu i Tullnu gdje su nai Usorani uz to organizirali i lijepa druenja. I mi u Zagrebu smo organizirali niz
www. udruga-prsten.hr

sportskih manifestacija: formirali smo KUD koji se dokazivao u emisijama Z1 Televizije, a organiziramo naim lanovima i teaj modernog plesa. Uz pomo Zabavnog Radia-Radio Martin predstavili smo nau glazbu, obiaje i kulturu kroz 20 emisija koje je uredila i vodila naa lanica Maja Rajkovaa pod nazivom Izvorno blago. Uskoro planiramo niz aktivnosti gdje trebamo i financijsku i svaku drugu pomo svih ljudi dobrog srca, a ponajprije ljudi podrijetlom iz usorskog kraja jer do sada nismo imali nikakvu pomo grada Zagreba niti Republike Hrvatske. Sve aktivnosti smo sami financirali ili uz pomo tvrtki iji su vlasnici iz usorskog kraja.

Planirane aktivnosti su sljedee:


- prikupljanje povijesne grae i rad na izdavanju monografije usorskog kraja u emu e nam pomoi i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port grada Zagreba i niz eminentnih strunjaka sa sveuilita u Zadru i Zagrebu koji e to struno obraditi uz nau pomo; - prikupljanje narodnih nonji, glazbenih instrumenata i svega onoga to je vezano za kulturu, obiaje i tradiciju tog podruja; - prikupljanje sredstava za obnovu usorskog kraja; - pruanje materijalne i druge pomoi povratnicima u na zaviaj; - organiziranje izlobi, tribina i drugih sku-

pova; - organiziranje i sudjelovanje u sportskim, zabavnim, humanitarnim i drugim dogaanjima. Jedan od naih planova je i organiziranje Usorske veeri za pomo u obnovi i izgradnji Gospinog svetita na Kondilu u Komuini. Stoga molimo sve dobre ljude iz usorskog kraja da nam se pridrue i pomognu u ostvarenju naih ciljeva da bismo ujedinili sve ljude usorskog kraja diljem svijeta, a posebno poduzetnike iz usorskog kraja da ovakvim akcijama promiu i svoja poduzea, a i ukljue se u rad Gospodarskog foruma naeg kluba. Molimo sve ljude dobrog srca da nam se pridrue u ovakvim akcijama. Na klub organizira i druenja svakog ponedjeljka u prostorijama kluba koje nam je ustupio Grad Zagreb u ulici Avenija Dubrava 224 gdje se donose ozbiljne odluke, ali i pjeva, ali i plee pa pozivamo sve ljubitelje izvorne glazbe da nas posjete i drue se s nama. Sve informacije moete nai i na naoj web stranici www.zkuk.hr, doi k nama ili se javiti emailom na info@zkuk.hr ili na broj telefona 091/585 75 20. A svoju financijsku pomo moete uplatiti na poslovni raun 23600001102044647 koji je otvoren u Zagrebakoj banci. Veliko hvala svim lanovima, prijateljima i tovateljima Usore i usorskog kraja! Predsjednik ZKUK-a, Ivan Rajkovaa
Udruga bosanskih Hrvata / 21

EKOLOGIJA

Ekoloka poljoprivreda moguosti u Bosni i Hercegovini


Ekoloka (organska, bioloka1) poljoprivreda predstavlja poseban, na podruju cijele Bosne i Hercegovine, izgledan sustav uzgoja bilja i stoke. Na alost na podruju Federacije Bosne i Hercegovine ne postoje zakoni i pravilnici vezani uz ovaj vid uzgoja bilja i stoke. Jedina definiranost oituje se kroz rad raznih udruga. Na podruju cijele Bosne i Hercegovine postoji Udruga proizvoaa organskih proizvoda ORGANSKO u BiH (www.organsko.ba) koja je nastala kao rezultat projekta: Razvoj organske poljoprivrede u BiH kojeg je financirala vedska agencija za razvoj i suradnju
Autor priloga: Ivica Kisi, redoviti profesor Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Takoer na prostoru BiH djeluje OK organska kontrola za certifikaciju i OK standarde za organski uzgoj bilja i stoke. Navedeni standardi utemeljeni su prema ISO 65 standardima, ispunjavaju zahtjeve meunarodne udruge za ekoloku poljoprivredu (www.ifoam.org) i direktive Europske komisije (EC, 834/2007 i EEC 2092/91) koje se odnose na ekoloku poljoprivredu. Kao to je vidljivo iz prethodnog teksta, kroz rad Udruga u BiH postoje temeljni pravni uvjeti za razvoj ekoloke poljoprivrede. No, trebalo bi u to kraem vremenu na cijelom prostoru BiH donijeti Zakon i Pravilnike vezane uz ekoloke principe uzgoja bilja i stoke2. koliko godina za koritenje u ekolokoj poljoprivredi. Kao to je ve reeno dio zemljita se ne koristi ve dui niz godina i u ovom sluaju taj pokazatelj je zadovoljen. to su temeljni problemi razvoja ekoloke poljoprivrede na podruju BiH? Osnovni problem je (ne)obrazovanost i starosna dob ruralnog stanovnitva. Dok je pedesetih godina prologa stoljea u ruralnim podrujima BiH u dobi vioj od 50 godina bilo cca 55% puanstva, prema nekim pretpostavkama taj postotak danas iznosi i do 75%. Relativno stariji i neobrazovaniji nositelji poljoprivrednog gospodarstva nisu budunost ovog novog vida poljoprivrede. menuti odlazak ruralnog stanovnitva. U globalnim vremenima kriza koja je zakoraila i na ove prostore uvjetuje povratak bilo kakvoj domaoj proizvodnji. Povratak na obradive povrine i broj stoke na razinu koja je bila prije posljednjeg rata na prostoru BiH trebao bi biti jedan od stratekih ciljeva BiH poljoprivredne politike. Potranja za ekolokim proizvodima iz stoarstva, osobito unutar zemalja Europske unije vrlo je velika, samo je potrebito osigurati vee i stalne koliine te, to je jo bitnije, standardizirati i ujednaiti proizvodnju po kvaliteti i kvantiteti. Uzgoj stoke na otvorenom ili u slobodnom dranju na veem prostoru BiH ima optimalne uvjete, budui prostor nije ograniavajui imbenik. Na prostoru BiH bar ovoga ne nedostaje. Ekoloka poljoprivreda takoer mora nai svoje mjesto i u posebno zatienim podrujima, radi ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti. Za ovakve programe razvoja ekoloke poljoprivrede sigurno bi se moglo nai i financijske potpore iz raznih predpristupnih fondova EU (Uredbe vezane uz razvoj ruralnih podruja). I na kraju ono to je donedavno bio ograniavajui imbenik razvoja ovog kraja, u budunosti bi trebao postati temelj budueg razvoja, a to je bogatstvo BiH planinskim krajobrazima. Bjelanica, Igman, Jahorina, Dinara, ator, Kamenica, itd temeljni su preduvjet za razvoj zimskog/skijalinog i lovnog turizma. Veza izmeu ekoloke poljoprivrede te zimskog i lovnog turizma trebala bi biti jedna od temeljnih odrednica budueg razvoja tih krajeva. Navedeni prostor kroz ureenje etnica i skijalinih staza treba postati ugodan prostor za provesti dan ili vikend u netaknutoj prirodi. Samo u toj prirodi mora postojati nekakva ponuda. Ponavljam, najvei problem bilo kakvog razvoja ruralnih podruja bit e sam ovjek, odnosno nepovoljna dobna struktura stanovnitva u ruralnom, a i cijelom podruju BiH. Politika industrijalizacije (svi u tvornice i gradove), a vie politiki razlozi u bivoj dravi uzrokovali su masovne odlaske u gradove koji su se osobito odrazili u krajevima s hrvatskim puanstvom. Takoer, unutar gospodarstava koja bi se vodila kao seoski (agrarni) turizam naao bi se prostor za odranje usjeva/kultura koje su skoro izumrle kao to su pir, proLogotip organske kontrole

Trenutno stanje i budunost ekoloke poljoprivrede


Prema nekim pretpostavkama na prostoru BiH koristi se negdje oko treine predratnih resursa zemljita. Tlo koje je koriteno u konvencionalnoj poljoprivredi zbog gubitaka rezidua mineralnih gnojiva i zatitnih kemijskih sredstava te ostalih agrokemikalija treba proi prijelazno razdoblje od ne-

Mogui pravci razvoja ekoloke poljoprivrede na prostoru bih


Na alost, tijekom posljednjeg rata na prostoru BiH uinjena su strahovita razaranja, to se indirektno oituje i u postotku smanjenja obradivih povrina na prostoru BiH. Prvi manji razlog za navedeno su jo uvijek dijelom minirane poljoprivredne povrine, a drugi krucijalni razlog je ve spo-

1 Ekoloka, organska, bioloka poljoprivreda su sinonimi za istoimeno znaenje uzgoja bilja i stoke bez primjene uobiajenih kemijskih pripravaka. U Republici Hrvatskoj prihvaen je termin ekoloka dok je u BiH prihvaen termin organska poljoprivreda. 2 Na prostoru Republike Srpske primjenjuje se Zakon o organskoj proizvodnji hrane, NN RS 75/04

22

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr

Tablica 1. SWOT analiza razvoja ekoloke poljoprivrede


Snage (S)
- trite za eko-proizvode - potranja za eko-proizvodima - (budua) dobra prometna povezanost - razvoj seoskog (ruralnog) turizma - sauvani prirodni resursi - rjeenje visoke stope nezaposlenosti na selu - promoviranje domaih proizvoda - edukacija mlaih generacija o nezamjenjivosti i ulogama poljoprivrede - nepovoljna dobna i obrazovna struktura stanovnitva za novi vid poljoprivrede

Slabosti (W)
- nepovoljna dobna i obrazovna struktura stanovnitva za novi vid poljoprivrede - nesreeni katastar - prevelika usitnjenost (atomiziranost) gospodarstava - vlasnitvo nad zemljom (izbjeglo stanovnitvo) - podcjenjivanje poljoprivrede u drutvu - nepovjerenje kupaca u porijeklo proizvoda - niska profitabilnost obiteljskih gospodarstava - vrlo niska proizvodnja po gospodarstvu

Prigode (S)
- povratak prirodi (populariziranje tradicijske djelatnosti sela) - populariziranje starih zanata i obiaja - prodaja eko-proizvoda na vlastitom gospodarstvu - povratak starijih (zaboravljenih) sorti i pasmina - obnova kulturno-povijesnih objekata - zatita zatienih podruja i stanita - pristup EU fondovima za razvoj ruralnih podruja

Prijetnje (T)
- neprihvaanje ivota na selu meu mlaim generacijama - nedostatak kapitala za poetak razvoja eko-poljoprivrede - problemi s nabavom sjetvenog/sadnog materijala odnosno zatitnih sredstava - nerazumijevanje administracije za novi vid poljoprivrede - slaba zainteresiranost bankarskog sektora za ulaganja u poljoprivredu

so, bar pa ak ra i zob koje se vie i ne vode kao zasebne kulture u Statistikim ljetopisima. Isto tako i pasmine ivotinja (npr. krava bua) koje su pogodne za ekoloki uzgoj trebale bi nai svoje mjesto za opstanak. Zanimljiv je podatak da se na podruju Europe ostvari samo polovica EU potreba za bioljivom (osobito suhom), ostalo se uvozi (veim dijelom iz Kine i June Amerike). Proizvodi od ljive vrlo jednostavno bi se plasirali na trite EU budui ga ni ono samo nema dovoljno. Jedno od povoljnijih agropedolokih prostora za sadnju ljive je Bosanska Posavina. Iako se tisuljeima putovalo kroz Bosnu iz Srednje u Junu Europu, odnosno iz Slavonije prema Dalmaciji i obratno, smatramo da e tek s izgradnjom novih prometnica (koridor Vc) ovo podruje postati puno blie svim putnicima. Temeljem dosadanjih spoznaja turisti koji dolaze u nove nepoznate krajeve uvijek e radije kuati domae autohtone proizvode. Priprema pure od kukuruzna brana u zemljanoj posudi (bakra), njeno mijeanje s miajom (drveni tap) i njeno posluivanje u drvenim posudama (anjak), te dodavanje zapeena masla uz dodavanje po volji kisela

mlijeka u puru, kako se to nekada radilo u Bosni, sigurno bi uvijek bilo zanimljivo kuati za putnike namjernike. Na kraju kao saetak ovog rada prikazujemo SWOT analizu vezanu uz razvoj ekoloke poljoprivrede na cijelom prostoru BiH.

Zakljuna razmatranja
Promiljanje budueg razvitka poljoprivrede u BiH ne bi smjelo zaobii pomnu analizu i prosudbu mogunosti koje otvara suvremeni trend ekspanzije ekoloke poljoprivrede. Temeljno ogranienje razvoja ekoloke (kao i konvencionalne) poljoprivrede na podruju BiH je prevelika usitnjenost gospodarstava i mali broj proizvoaa, a samim time i mala koliina proizvoda koja se dobije na jednom ili svim gospodarstvima. Tu je i problem praktinog (ne)znanja i slaba ili nikakva obrazovanost sadanjih, a i buduih eko-farmera. Kako je prema Ustavu Federacije BiH nadlenost nad sektorom poljoprivrede na razini upanije/kantona odluit e se na toj razini to e biti s bilo kojim oblikom poljoprivrede u budunosti. Za sve uspjehe ili greke u budunosti zasluga e biti na razini upanije.

Logotip Udruge proizvoaa organskih proizvoda u BiH


www. udruga-prsten.hr Udruga bosanskih Hrvata / 23

EKOLOKI KUTAK

Pie dr. sc. Tomislav Dubravac

Odran XIII. svjetski umarski kongres u Argentini

dr. sc. Tomislav Dubravac uz znanstveni rad, predstavio je UBH Prsten i na asopis U Argentini (Buenos Aires) je od 17. do 24. listopada 2009. godine odran XIII. svjetski umarski kongres (XIII. World Forestry Congres) u organizaciji FAO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivedu). Prvi kongres je odran jo davne 1926. godine u Rimu, a posljednji 2003. godine u Kanadi (Qubec City). Rad Kongresa je bio podijeljen u sedam tematskih cjelina. Autor teksta je imao ast da predstavlja hrvatsko umarstvo u tematskoj cjelini Gospodarenje prirodnim umskim ekosustavima s posterskom prezentacijom: Tradicija potrajnog (odrivog) gospodarenja u nizinskim umama Hrvatske. Tijekom sedam dana trajanja kongresa sa svojim istraivanjima se predstavilo preko 5000 sudionika iz cijeloga svijeta. Bilo je veliko zadovoljstvo znati i ponovno uti kako su upravo Hrvati i hrvatski umari osnovali umarstvo u Argentini. Bilo je to 30-ih godina prologa stoljea, a jedan od njih je bio uvaeni prof. Josip Balen. Isto tako vano je znati kako su veina parlamenata i katedrala Latinske Amerike opremljene slavonskim hrastom. Kako je odlazak na Kongres jednim dijelom bio organiziran s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Argentini i Maticom iseljenika bila je to prigoda da nae ljude upoznam s radom Udruge Prsten. Izmeu ostaloga podijeljeno je svih est do sada izalih brojeva asopisa Prsten. Tijekom boravka u Buenos Airesu imao sam ast i zadovoljstvo prisustvovati obiljeavanju 80. obljetnice dolaska franjevaca u Argentinu to je uprilieno u Hrvatskom domu s nastupom naih folklornih skupina koje djeluju u Buenos Airesu.

o klimatskim promjenama na najveoj svjetskoj razini. Cilj je konferencije dogovor o globalnom smanjenju emisije staklenikih plinova za 20 posto do 2020. godine. Europska unija e u Kopenhagen doi s prijedlogom da se pomo razvijenog svijeta nerazvijenim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena fiksira na 100 milijardi eura godinje do 2020. godine. Dobar dio toga novca trebao bi doi iz proraunskih sredstava, a ostatak od gospodarstva. Meutim, jo nema dogovora o tome koliki bi trebao biti doprinos EU-a u tom iznosu kao ni raspodjela tereta izmeu zemalja lanica EU-a. U igri su dva kriterija prema kojima prvi predvia da se trokovi podijele sukladno koliini emisije ugljinog dioksida u svakoj zemlji lanici, a drugi da se udio svake lanice odmjeri prema njezinu bogatstvu, odnosno sposobnosti plaanja. A gdje su tu najmonije zemlje svijeta Kina i SAD? Ako je suditi prema Obaminim predizbornim govorima i uzbuenju koje vlada meu ekolokim udrugama, moglo bi se rei da u SAD-u u nadolazeim godinama slijedi zelena revolucija. Nune promjene koje bi se trebale dogoditi u sljedeim desetljeima su kraj dominacije fosilnih goriva i vrlo jak zaokret prema obnovljivim izvorima energije poput energije vjetra i solarne energije. Energetski lobiji koji promoviraju koritenje ugljena i nafte jo uvijek su daleko najsnaniji lobiji na svijetu, pa e zaokret prema obnovljivim izvorima biti jako teak. Prema planovima Baracka Obame u pogledu rjeavanja problema klimatskih promjena, 175 milijardi dolara bit e usmjereno ka obnavljanju energetskog sektora u SAD-u sa ciljem revitalizacije ekoloke politike kreiranjem pet milijuna novih zelenih radnim mjesta. Plan za rjeavanje problema klimatskih promjena takoer ukljuuje i 80% smanjenja emisija staklenikih plinova do 2050. godine. Sve ove promjene zaista bi mogle u SAD-u stvoriti jak zeleni energetski sektor u godinama koje dolaze. Raduje veliki optimizam u raznim ekolokim udrugama nakon gotovo desetljea mraka koje je dolo s Georgom W. Bushom. Jo uvijek postoji neugodna financijska kriza koja bi mogla sve pla-

nove znatno usporiti jer ve sad mnoge kompanije upadaju u velike probleme i mogle bi nestati s trita ako se takvo stanje nastavi. Ali usprkos svim problemima, meu ekolozima ponovo se raa nova nada. U svakom sluaju sve najave glede nadolazeeg Kongresa idu u prilog tvrdnji kako e to biti najvei svjetski dogaaj u posljednjih nekoliko godina. Bit e to prigoda da se mudre glave pokuaju pribliiti zajednikom stavu kako je zatita okolia i briga za na dom, Planet Zemlju, najaktualnije pitanje sadanjiice. Poradi toga ekologija se namee kao najpropulzivnija znanost dananjice, a ekoloka razmiljanja kao nain razmiljanja suvremenog ovjeka. Neka nam je uvijek na umu izreena misao Velikoga Pape Ivana Pavla II Ekoloka kriza je ponajprije kriza morala i zbiljski prezir spram ovjeka.

60. godina NP Plitvika Jezera

Najava... Konferencija o klimatskim promjenama u Kopenhagenu


Pitanje o klimatskim promjenama s posljedicama globalnoga zatopljenja sve vie postaje fokusna tema svijeta i politiki i moralni imperativ sadanjeg trenutka. Stoga e se u Kopenhagenu 7. prosinca 2009. odrati Konferencija
24 / Udruga bosanskih Hrvata

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, a u organizaciji Nacionalnog parka Plitvika jezera, od 15. do 16. listopada 2009. godine u kongresnoj dvorani hotela Jezero odran je Znanstveno- struni skup povodom obiljeavanja 60. godina od proglaenja Plitvikih jezera Nacionalnim parkom i 30. godina od upisa Parka na Listu svjetske prirodne i kulturne batine UNESCO-a. Uz osvrt na obljetnice, na skupu je kroz usmene prezentacije i plenarna izlaganja dat kratak pregled istraivanja provedenih unatrag vie godina na podruju Parka. Na skupu je organiziran Okrugl stol gdje su sumirani zakljuci vezano uz nekoliko inventarizacijskih projekata, bioloke, umarske i hidrogeoloke, kulturoloke, socioloke, arheoloke naravi te istraivanja u turizmu i istraivanja kulturne batine na prostoru NP Plitvika jezera. Tijekom trajanja skupa postavljene su i tri izlobe: podvodne fotografije snimljene rukom vrsnog biologa Gorana afareka, izloba Snjeane Poar Plitvika jezera - nekad i sad te izloba plakata zatienih podruja Republike Hrvatske. Izlaganja su zavrena sveanom dodjelom nagrade Spiridion Brusina istaknutom znanstveniku prof. Stjepku Golubiu koji je pridonio razvoju algologije i ekologije u Hrvatskoj, te sveanim koncertom Zagrebakog kvarteta
www. udruga-prsten.hr

Srea
ili - kako se osjeati bolje
Upamti da ni jedno ljudsko stanje nije nikada trajno, pa se nee pretjerano radovati srei, niti suvie tugovati u nesrei. Sokrat
Pie: Mijo Mari, prof. - psihoterapeut Sreu prieljkujemo, nadamo joj se, esto i potajno zbog straha da je svojim glasnim dozivanjem ne otjeramo ili da nas ne proglase nezahvalnicima. U naoj predodbi ona je uglavnom negdje vani i ako nam ne dolazi kaemo da ivot nije poten. Pri tome sebe ne doivljavamo autorima ivota. Ako je s nama, onda autorstvo prihvaamo. Pojmom su obuhvaeni razliiti sadraji, ali uglavnom je to neto to imamo i strahujemo da bismo mogli izgubiti, ili neto to nemamo, a vjerujemo da bi bilo dobro da imamo. Pojam nesree sadrajno je ui, a odreen je naim strahom izazvanim neim to imamo i sa ime se teko nosimo, ili to je jo ee, neim to nemamo i ini nam se, da ne bismo mogli podnijeti kada bi nam se dogodilo. Statistiari tvrde da srea i nesrea ne postoje. Kau da je to stvar zakona vjerojatnosti, a da mi svojim injenjem ili ne injenjem uveavamo ili umanjujemo vjerojatnost za jedno ili drugo pa da onda prihvatimo autorstvo nad svojim ivotom i vidimo to moemo uiniti da se osjeamo bolje. OEKIVANJA: Obratite pozornost na to kakva su vam oekivanja od sebe i drugih. Kada postavljate zahtjeve pred sebe, vodite rauna da vam ciljevi ne budu previsoki, jer ete, u nastojanju da ih dostignete, troiti preveliku energiju i osjeati stalni zamor te gubiti samopotovanje, a to uvijek stvara lo osjeaj. Umjesto toga, napravite spisak svega onoga
www. udruga-prsten.hr

PSIHOLOKA POMO

zbog ega morate biti zahvalni u ovome trenutku. Ne zaboravite i one stvari za koje vam se ini da dolaze same po sebi: sunan dan, zdravlje - vae i vae obitelji, krov nad glavom, hranu, cvijee, kunog ljubimca, ljubav, mir. Podsjetit u vas na priu o dvojici kojima su pokazali pola ae vode. Za jednoga od njih aa je do pola puna i na tome je zahvalan. Drugome je aa do pola prazna i on se smatra prevaren. Razlika izmeu njih dvojice nije u onome to imaju, ve u stavu o onome to imaju. esto se iscrpljujemo u potrazi za sreom. Kada zavrim kolu bit u sretan. Kada kupim auto bit u sretan. Kada napravim kuu bit u sretan. Kada mi djeca narastu, zaposle se i stvore svoj ivot, bit u sretan. Nemam doivljaj da je srea neto za im moemo tragati. To je, po svemu sudei stanje unutarnje slobode, slobode od briga, sumnji u sebe, strahova, slijepe pokornosti obiajima i okolini, natjecateljskih poriva i zavisti. Zato nemojte oekivati od drugih da vas uine sretnima. I obrnuto, uzeli ste preveliki teret ako si zadate da druge uinite sretnima. SIGURNOST: Ljudi koji se plae budunosti pokuavaju se osigurati novcem, imovinom, policom osiguranja, prijateljskim vezama, branim ugovorima. Roditelji pokuavaju vezati djecu uz sebe, a uplaena djeca strahuju od naputanja obiteljskog gnijezda. Partneri meusobno pokuavaju dobiti garanciju trajnosti ljubavi i po-

drke. Gruba psiholoka istina je da u ljudskim odnosima, kao i u drugim oblastima ivota, nema trajnosti. Sigurnost dolazi iz osjeaja slobode, te uvjerenja da znamo i moemo. KONTROLA: Ljudi uglavnom potvruju da se osjeaju nesretno kada pokuavaju kontrolirati druge. Oni jako strepe nad svim onim zamiljenim stvarima koje e se dogoditi ako drugi ne urade ono to od njih oekuju. Mogu biti i vrlo ljuti ako drugi ne ine ono to oni ele. Zavaravanje kontrolom je jedan od najboljih naina kanjavanja samoga sebe. Ima puno naina zavaravanja kontrolom koji nam mogu pasti na um kada nam je stalo da spasimo situaciju ili da bar odloimo neminovni raspad. Vjerojatno je da nijedan od njih nee upaliti, osim ako druga strana nije izrazito pasivna ili ma-

zohistina, a tada nam je osjeaj sree i tako i tako dalek. NOVAC: Kroz ljudsku povijest definicije sree, a time i faktori koji je odreuju su se mijenjali. Uz sreu najee povezivan pojam je novac. Zbog toga zasluuje da i o njemu kaemo neto. Novac koji nam slui za zadovoljenje egzistencijalnih potreba uveava nam osjeaj sree. Nakon toga on nema naroit znaaj, pa stoga ne moemo kazati da su bogati ljudi po automatizmu sretni. Istraivanja su pokazala da je od novca vanije dobro zdravlje, smijeh, druenje, humor te bliski i topli emocionalni odnosi s partnerima, rodbinom i prijateljima. Neupitna pretpostavka za sreu je poznavati i voljeti sebe. Budui da druge uglavnom ne moemo mijenjati, ostaje nam da se mijenjamo sami.
Udruga bosanskih Hrvata / 25

FORUM MLADIH

Ispred Crkve sv. Marka na Plehanu

Bosno moja, divna, mila, lijepa, gizdava, u tebi je Sarajevo bio je stih koji se danima prije 3. srpnja ove godine vrzmao glavama mladih forumaa dok su eljno iekivali polazak na tematsko trodnevno putovanje kojega je cilj bio upoznati linosti i krajeve iz kojih potjeu
Pie: Eva Mijatovi U ranu zoru vesela se druina skupila u Zagrebu i krenula prema Slavoniji. Tamo su im se pridruili mladi iz Osijeka i Slavonskog Broda, poznati jedni drugima s ranijih derneka. Prva stanica bila je Plehan - mjesto gdje se dotiu posavska ravnica i breuljkasti dio poetka bosanskih planina. Druinu je doekao gvardijan i upoznao sa znamenitostima ovoga kraja. Pokazao je novu crkvu sv. Marka, sagraenu na mjestu ratom sruene, koja je datirala iz 1869. godine, kao i ostatke franjevakog samostana sagraenog 1932. godine. Nakon kratkog predaha uz domau ljivovicu, kolae i kavu, druina se oprostila od srdanih domaina i nastavila put prema Maglaju. Institucija vrijedna spomena i posjeta bila je Svetite sv. Leopolda Mandia sagraeno 1979. godine. Za upu Maglaj je karakteristino da se broj katolika konstantno smanjuje od 1971. godine, no na alost, to nije
26 / Udruga bosanskih Hrvata

jedinstven primjer. Sv. Leopold Mandi roen je 1866. godine, kolovao se u Italiji, a bio je poznati ispovjednik. Naime, sve do smrti ispovijedao je osobe raznih drutvenih stalea: bogate, siromane, kolovane i neuke, dobre due, koje su imale samo potrebu da se s njih skine praina i one due, koje su ugrezle u blato do vrata. On je imao za svakoga prikladnu rije: redovito blagu, a samo u potrebi prodornu. Njegova soba - ispovjedaonica, identina onoj u Padovi sagraena je u sklopu svetita u Maglaju. Kraljeva Sutjeska, bive kraljevsko sjedite Kotromania takoer je bilo mjesto koje se moralo posjetiti. Skupina je bila oduevljena samostanskom knjinicom u okviru franjevakog samostana koji se prvi put spominje 1385. godine. Knjinica ima posebnu vrijednost prvenstveno zbog starih knjiga, meu kojima se istie velik broj inkunabula (31), knjiga iz prvog

doba tiskarstva, tiskanih prije 15. stoljea, a takoer je velik broj djela bosanskih pisaca pisanih bosanicom. Osobito omiljena osoba sutjeana je posljednja bosanska kraljica, Katarina Kotromani, koja je nakon pada srednjovjekovne bosanske drave skonala svoj teki ivotni put u progonstvu u Rimu, ne znajui za svoju

djecu koja su u vihoru turskih osvajanja dospjela na sultanov dvor u Carigrad.

Sarajevo, Sarajevo
U predveer istoga dana stiglo se do posljednje stanice i cilja svih ciljeva - Sarajeva, bosanske multikulturalne metropole koja ostavlja bez daha svakog posjeti-

Prsten oko kardinala


www. udruga-prsten.hr

Proizvodnja domae rakije na Plehanu

Nema pia bez ia

Svetite sv. Leopolda Mandia u Maglaju telja. Zanimljivost koja se vee za Sarajevo jest da se u samo nekoliko stotina metara, u samom centru grada nalaze vjerski objekti svih bosanskih konfesija; crkve, damije, sinagoge, s Baarijom u srcu grada. Baarija predstavlja povijesni i kulturni centar grada. Izgraena je poetkom 15. stoljea dolaskom Turaka i danas je atraktivno mjesto na kojemu se mogu kupiti runo raeni predmeti sarajevskih obrtnika; dezve, fildani, tepsije, akije, ibrici, oklagije, skemlije i runi radovi zlatara. Nigdje kao na Baariji nema ainica u kojima se jedu evapi, bureci, baklave, tufahije i hurmaice najbolje na svijetu. Kako zabave ne bi nedostajalo, neumorna ekipa otila je provjeriti sadraj i kvalitetu nonog ivota grada na Miljacki. Treba li napomenuti da se vratila jaaaako zadovoljna?! Posebnu zahvalnost na sudjelovanju u organizaciji ovog putovanja treba dati Katolikom kolwww. udruga-prsten.hr

Noni ivot u Sarajevu mu preporue dobre i nadarene mladie koji bi se eljeli posvetiti sveenikom staleu te se meu njima naao i Petar. Sjemenite mu postaje drugi dom, u kojem prima duhovne, odgojne i kulturne vrijednosti. Provodio je obian ivot tadanjega aka sjemenitarca, ali ta obinost bila je neobina, jer je vrijeme dobro iskoritavao, odgojiteljima i profesorima bio posluan, prema njima pun potovanja i pouljivosti, a prema sudrugovima uvijek drutven, nesebian, spreman pomoi. Postao je pravo svjetlo travnikoga sjemenita. Na alost, za jedne se etnje teko prehladio, na-

skom centru, koji je ugostio Forum mladih tijekom cijelog boravka u Sarajevu. Jedan od dogaaja koji e se pamtiti bio je blagoslov grupe za vrijeme sv. mise koju je predvodio kardinal Vinko Pulji, kojoj je skupina nazoila posljednji dan boravka u Sarajevu.

U Travniku
Doi u Bosnu, a ne posjetiti rodnu kuu Ive Andria, zavrjeuje intelektualnu pljusku na konto knjievnosti pa je stoga skupina navratila u Travnik. Ivo Andri je ivio u 20. stoljeu, odgajan je pod utjecajem bosanskih franjevaca, a pisao je pjesme, pripovijetke, eseje i romane od kojih je najpoznatiji Na Drini uprija i Travnika kronika. U Travniku su takoer posjetili KC Petar Barbari koji je dobio ime po mladiu vrlo zanimljive naravi i ivota. Godine 1889. rektor je travnikoga sjemenita razaslao pismo uiteljima po Bosni i Hercegovini molei ih da

Ispred kuce Ive Andrica


Udruga bosanskih Hrvata / 27

Izletite Plava voda

Poduzetnika zona u Travniku vukao suicu i godinu dana kasnije u 23. godini ivota umro, poloivi prije toga isusovake zavjete. Njegov grob je mjesto koje do danas svakodnevno posjeuju brojni tovatelji. Od prirodnih zanimljivosti skupina je posjetila izletite Plava voda. Izvor Plave vode, potok Hendek i rijeka Lava stoljeima su davali poseban dah ovom dijelu grada, osjeaj eifa i meraka, a zbog neprekidne vodene huke ova travnika mahala nosi naziv umee. Kako pie Ivo Andri, tu su se za turskoga zemana okupljali arijski prvaci i raspravljali o politikim gibanjima u gradu, a bez sumnje ovo je kroz povijest omiljena destinacija svakoga tko je eljan daha prirode. Na povratku kui, pauza za ruak napravljena je u Vitezu, poduzetnikoj zoni gdje su skupinu doekali i ugostili domaini Franiznog centra, gospodina Franje Rajkovia, dugogodinjeg lana UBH Prsten te jednog od uspjenijih poduzetnika toga kraja. Pojanjeno je stanje gospodarstva te vrlo perspektivne regije Srednje Bosne. Vrlo umorna i iscrpljena dugom vonjom i gustim raspore28 / Udruga bosanskih Hrvata

Jel Plava voda ladna? dom prepunim sadraja, ali pritom puna doivljaja i impresija iz rodnog kraja, ege i veselja skupina se uputila prema Hrvatskoj. No, suprotno oekivanjima organizatora putovanja, vodstva Foruma mladih, raspojasana ekipa nije niti jednim znakom dala naslutiti da je u samo tri dana prela vie od tisuu kilometara, spavala ukupno 8-10 sati, posjetila sva navedena mjesta i planirane sadraje, ak i mnogo vie od toga. Vesela prstenova druina s pjesmom i plesom tijekom cijelog trajanja vonje u kasnim veernjim satima stigla je sretno svojim domovima u nadi da e se neto slino uskoro ponoviti. I jo jedanput je dokazano da na mladima svijet ostaje! Forum mladih ovim putem zahvaljuje svim sponzorima, na nesebinim darovima, ljudima velikog srca punog ljubavi prema Bosni, od kojega posebno istiemo: vl. Miroslava avara, vl. imu Maria, vl. Ivicu Mru, fra Iliju Jerkovia, Petra Luu, Marka Pipunia, ito d.o.o., Franju Rajkovia - Franizni centar, Maria Jozia - Jozi-Prom i Matu Terzia.

Knjinica u Kraljevoj Sutjesci


www. udruga-prsten.hr

OSNOVANA NOVA PODRUNICA FORUMA MLADIH


Kako je jedan od osnovnih ciljeva UBH Prsten pa i Foruma mladih povezivanje, popularno nazvano Networking, vodstvo Foruma mladih se krajem ove godine uputilo put Bosne i Slavonije sa ciljem pokretanja podrunice Foruma u Vinkovcima
Pripremili: Irena Kalojzi, Ivana Mii, Ivan Ojdani Nakon krae vonje prvo zaustavljanje i sastanak odrao se u Oraju s gospodinom Antom Topiem direktorom tvrtke MegaIN2, koji je bio oduevljen idejom te obeao suradnju. Ostatak veeri proveden je u druenju s povratnicima u selu Zasavica koji su vodstvo Foruma mladih poduavali igri prstena. Druenje s lokalnim stanovnitvom i ruak nastavljeno je sutradan u selu Vidovice. Mjetani su zahvaljujui jakom utjecaju Crkve bili izuzetno dobro upoznati s Udrugom i njenim aktivnostima. Vodstvo Foruma mladih, 21. studenoga 2009. posjetilo je mlade podrijetlom iz BIH u Vinkovcima. Kako je misija ovog posjeta bila pokretanje podrunice Foruma mladih u Vinkovcima sa ciljem povezivanja mladih u lanstvo te ostvarivanje sinergije ideja, dobre volje i uspjene suradnje. Formalni dio okupljanja odvijao se u upanijskoj vijenici, dok se ostatak druenja nastavio u restoranu gospodina Nika Gira lana Udruge Prsten. Prezentacija je odrana pred tridesetak kako buduih tako i ve postojeih lanova. Svim okupljenima najprije se obratio predsjednik podrunice Vukovarsko-srijemske upanije gospodin Ivica Mii s rijeima dobrodolice i saetim prikazom svih dosadanjih aktivnosti Udruge. Aktivnosti Foruma mladih prezentirao je predsjednik Foruma mladih, gospodin Ivan Pandurevi. Nakon kratke vonje, odran je konstruktivni sastanak s vodstvom Foruma mladih Osijek: Mariom Maroeviem, Vesnom Jurilj i Irenom Kalojzi. Razgovaralo se o idejama i buduim projektima, primale se pohvale i kritike za dosadanji rad te poticaj i smjernice za budunost. Ostatak veeri proveden je u oputenoj atmosferi

FORUM MLADIH

slavei uspjean jednogodinji rad Foruma mladih Osijek u jednom od barova u osjekoj Tvri. Okupilo se etrdesetak lanova i prijatelja iz Osijeka, Zagreba i Vinkovaca. Nakon nedjeljne kave u hotelu Riviera u Oraju, vesela druina je s napunjenim baterijama krenula put Zagreba. Na kraju, treba spomenuti gospodu Pavu Zubaka, gospodina Stipu Matia i gospodina Ivicu Miia koji su nesebino pomogli u realiziranju itavog putovanja.

Nogomet u portskom centru Stil 2003


Zahvaljujui gospodinu Ivici abraji, vlasniku tvrtke Stil 2003, dugogodinje lanice UBH Prsten, Forum mladih provodi aktivno sportsko druenje svake subote od 15 do 16 h, u portskom centru Stil 2003 koji nam je ustupljen na koritenje besplatno. Nogomet igraju lanovi Foruma mladih i stipendisti Zaklade Prsten. Ovim putem mu se elimo zahvaliti na nesebinoj pomoi te pozvati sve mlade koji se ele pridruiti nogometnom druenju da se jave na ubh.mladi@gmail.com. ekamo vas!

Suradnja s udrugama mladih BiH


Djelujui posljednjih godinu i pol dana na terenu, nali su nas ili smo mi sami saznali za nekoliko udruga mladih iz BiH. Sukladno naem planu koji se temelji na viziji i misiji, zajednitvu Hrvata iz BiH, jedan od ciljeva je da poveemo sve Udruge mladih u svrhu zajednikog nastupa na velikim projektima koje samo skupa moemo provesti. Tako smo inicijalno stupili u kontakt s Terrom BiH, Udrugom bosanskih studenata, Klubom bosanskih studenata i Hrvatskim akademskim zborom iz Brkog s kojima emo u dogledno vrijeme poeti suradnju.

oglaavanja na popularnim portalima iskoriste mogunost besplatnog oglaavanja na naoj web stranici. Stoga Vas pozivamo da Vae ivotopise ili ponude poslova aljete na ubh.mladi@gmail.com!

Upravni odbor Foruma mladih UBH Prsten


Porastom aktivnosti, projekata i veliine lanstva u Forumu mladih, dolo je do trenutka da se napravi preustroj upravljakog tijela Foruma mladih. Stoga je odlueno da se preuzme model upravljanja UBH Prsten. Znai poetkom 2010. godine osniva se Upravni odbor Foruma mladih koji e sadravati lanove predstavnike pojedinih opina iz BiH. Operativno tijelo e ostati vodstvo Foruma mladih koje e se nalaziti na dvotjednoj bazi, dok e Upravni odbor biti sazvan minimalno 4 puta godinje. Ovim putem pozivamo sve koji su zainteresirani za aktivnije sudjelovanje u kreiranju i provedbi programa, ciljeva i projekata Foruma mladih da se jave na ubh.mladi@gmail.com s napomenom za Upravni odbor.
Udruga bosanskih Hrvata / 29

Ponuda poslova na www.udruga-prsten.hr


lanovi Foruma mladih: Traite posao? Poslodavci: Potrebni su Vam kvalitetni djelatnici? Na slubenim stranica Udruge Prsten postavljen je link Posao u kojem dajemo mogunost naim mladih ljudima kao i poslodavcima poveznicu da jedni drugima pomognemo. Ovim putem apeliramo na poslodavce da paralelno prilikom ponude radnih mjesta osim
www. udruga-prsten.hr

FORUM MLADIH

Plehanske iskre
Uoi svetog Ivana grupa mladih Prstenovaca doivjela je prekrasnu avanturu na Plehanu koja e im dugo ostati u sjeanju
Piu: Irena Kalojzi i Vesna Jurilj Jeste li ikada doivjeli onaj sudbonosni poziv koji izmijeni va do tada obian dan, a moda i cijeli ivot? Upravo je takav poziv 23. lipnja 2009. godine pokrenuo i lanove osjekog i brodskog Foruma mladih UBH Prsten. Na poziv organizatora povodom godinje proslave uoi svetog Ivana u Plehanu, grupica od devetero lanova krenula je put Plehana. Iza vijugavih cestica u breuljkastim krajevima, obavijenim zelenim poljima i umama izvirili su samostan i crkvica svetoga Marka koji dominiraju itavim prostorom u svoj svojoj ljepoti na ope oduevljenje vesele druine. Ugodni i gostoljubivi domaini franjevci doekali su nas rairenih ruku s iskrenom radou. Ukratko su nas uputili u dugu povijest i tradiciju samostana u Plehanu te nas proveli kroz crkvu koja je dijelom obnovljena i prostorijama samostana. Uslijedila je veera uz ugodne zvuke argije i violine koji su nas podigli i odveli u kolo. Nai doma-

ini bili su oduevljeni naim dolaskom, moda posebno stoga to smo mi svojim entuzijazmom i mladenakim poletom uveliali proslavu njihovog blagdana. Ipak najsnaniji doivljaj ostavile su ari blagoslovljene ivanjske vatre koja se tradicionalno pali u ast svetog Ivana diljem lijepe nam Bosne pa i ire, a kolika je snaga njezinog blagoslova poka-

zuje i to to su njene iskre rasplamsale i jednu ljubav dvoje mladih... Osim njihove nove ljubavne prie iz Plehana, svatko je sa sobom ponio lijepa sjeanja te smo na tome zahvalni naem domainu fra Mirku Filipoviu i njegovim upljanima. Tko bi rekao da je sve nastalo iz jednog neoekivanog telefonskog poziva za vrijeme ispita.

PREDSTAVLJANJE LANOVA FORUMA MLADIH U OSIJEKU


U ovom broju ponosno Vam predstavljamo nae mlade lanove koji su se okupili i drue se u Forumu mladih Osijek
Vesna Jurilj, 27, mag. univ. oec, Modria
Zavrila je poslijediplomski specijalistiki studiji Poduzetnitva. Trenutno je zaposlena u Raiffeisenbank Austria d.d., Podrunica Vinkovci, u odjelu s pravnim osobama. Zato UBH Prsten? Zbog mogunosti umreavanja mladih iz razliitih krajeva lijepe Bosne, uenja njene povijesti, upoznavanja i uenje obiaja tih krajeva. Vesna kae kako je kroz godinu dana otkad radi FM Osijek upoznala prekrasne ljude za koje s ponosom moe rei da su joj prijatelji, da su zajedno opstali i jo uvijek dijele suze, smijeh, ljubavi, simpatije... Sve to zahvaljujui Udruzi. UBH Prsten postala je plemenita nit utkana u nae ivote.

Irena Kalojzi, 23, univ. bacc. povijesti i hrvatskog jezika i knjievnosti, Bok, Oraje
Studentica je pete godine diplomskog dvopredmetnog studija Povijesti i Hrvatskog jezika i knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Ue podruje zanimanja joj je povijesna i knjievna batina Bosanske Posavine, izriito narodna predaja naih prabaka i baka, koja se generacijama prenosila s koljena na koljeno. Danas u suvremenom dobu tehnologije, kada se vie ne sluaju i ne pamte takve prie uz oganj vatre u dugim zimskim veerima, potrebno ih je prikupiti i zapisati te na taj nain sauvati posavsko blago za nove generacije naih potomaka.

fakultetu u Osijeku, smjer Menadment. Njegov glavni razlog pristupu Udruzi i Forumu mladih je elja za druenjem i okupljanjem svih ljudi podrijetlom iz Bosne. Voen onom poznatom: S kim si, takav si, pokuava potaknuti sve vie mladih ljudi da se pridrue Udruzi i daju svoj doprinos za bolje sutra.

Marko imi, 21, Posavska Mahala, Odak


Student je tree godine Elektrotehnikog fakulteta, smjer Elektroenergetika te lan Studentskog zbora navedenog fakulteta. Samo nebo je granica! misao je koju je iskoristio Marko da bi izrazio stav o svom lanstvu i djelovanju u osjekom FM. Osim druenja i povezivanja nas mladih podrijetlom iz razliitih krajeva Bosne, koji smo se spletom okolnosti nali u Osijeku, vano je i ulaganje u znanje jer ivimo i funkcioniramo zahvaljujui njemu. Smatra da nove generacije sadanjih studenata iz Bosne mogu mnogo napraviti u budunosti jer imaju veliki potencijal. UBH Prsten nam pomae da pronaemo svoj put i iskoristimo svoju energiju u pravom smjeru prema domovini.

Mario Maroevi 22, Domaljevac, opina Domaljevac - amac


Student je tree godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, smjer Menadment te lan Studentskog zbora Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Mi mladi smo budunost Prstena i Bosne. Ali smo isto tako i mali Ratnici svjetlosti koji ne zaboravljaju na prolost, svoju pojedinanu povijest i povijest naih predaka. Svi smo se ovdje okupili pod okriljem arobnog kruga koji ini Prsten prvenstveno zbog druenja i povezivanja, ali isto tako da bismo neto zajedno napravili u korist bosanskih Hrvata, kako u Bosni, tako i izvan nje u onim krajevima u kojima djelujemo i opstajemo, rekao je Mario.
30 / Udruga bosanskih Hrvata

eljko Juranovi, 23, univ. bacc. oec., epe


Odrastao i divno djetinjstvo proveo u ivopisnom srednjebosanskom gradu epu. Trenutno je student pete godine na Ekonomskom

Ostali lanovi FM Osijek:


Mirko Porobi, dr. med., Anela Mari, Danijel Peri, Ivan Peri, Monika oli, dipl. oec., Igor Ljubas, univ. bacc. prehrambene tehnologije, Dario Vukovi, Sanja Pilji, dipl. iur, Svetlana Kesi.
www. udruga-prsten.hr

FORUM MLADIH

OSNIVA SE KUD PRSTEN U ZAGREBU


U skladu sa Statutom UBH Prsten provodi se sudjelovanje u pripremi i provedbi kulturnih, zabavnih, portskih, obrazovnih, vjerskih, ekolokih i humanitarnih aktivnosti. Forum mladih je odluio pokrenuti novi projekt vezano za osnivanje Kulturno-umjetnikog drutva Prsten u Zagrebu. Stoga pozivamo sve zainteresirane koji su spremni izdvojiti malo slobodnog vremena i puno dobre volje da nam se prikljue u ostvarenju projekta KUD PRSTEN. Dobro su doli svi koji znaju svirati, plesati ili pjevati, no oekujemo i one koji su sve to eljni nauiti. Projekt e voditi Karmen Dudak i Damir Dominkovi. Kontakt: ubh.mladi@gmail.com

Druenje mladih u Zagrebu


Autorica: Marina iak, novinarska sekcija Jo jedno veselo okupljanje mladih forumaa odrano je 16. studenoga 2009. u jednom od jarunskih klubova. Veselu atmosferu dodatno je upotpunjavala iva glazba mladog benda na ije su se ritmove neki ohrabrili te ak i zaplesali : ) Uz veselo druenje novi lanovi su dobili priliku saznati neto vie o samoj Udruzi Prsten kao i o mogunostima ulanjenja. Ova prigoda takoer je iskoritena za ponovno okupljanje drutva s izleta Prooh Bosnom kroz gradove te upoznavanje s novim lanovima. Prepoznavi se u viziji i misiji UBH Prsten, novi lanovi e svoju emotivnu povezanost uz volonterski rad i humanost realizirati kroz aktivnosti Udruge Prsten. Vesela atmosfera potrajala je dugo u no i nagovijestila niz slinih zabava.

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

31

FORUM MLADIH

Veseli Boi za najmlae, v 2.0


Vrijeme je darivanja, a kako humanitarni duh meu lanovima Foruma mladih UBH Prsten nikad ne spava i ove smo se godine dali u akciju. Nakon prologodinjeg velikog uspjeha akcije prikupljanja poklona za najmlae povratnike u Bosnu, i nezaboravnih osmijeha koji su isti izazvali na licima najmlaih, ove godine Forum mladih se odluio akciju ponoviti. Poslije objave lanka o prikupljanju poklona u prolom broju asopisa Prsten telefoni nisu prestajali zvoniti, a interes lanova UBH Prsten za darivanje maliana zemljaka, sve je ugodno iznenadio. Stoga apeliramo da se i ove godine prikljuite svojim skromnim donacijama kako bi pionirima-povratnicima uljepali i ovaj Boi. U vrijeme izlaska ovog broja asopisa, akcija prikupljanja darova jo traje, te ju svojim darom moete podrati do 15. prosinca tekue godine. Toster, lopta, okolada, televizor samo su neki od predmeta koje moda ne koristite, a najmlae bi jako razveselili. Darove koje elite pokloniti, u sklopu akcije, moete predati svakim radnim danom u sjeditu UBH Prsten u Vukovarskoj ulici 235. od 8 do 16 h, te u sjeditima podrunica u vaem gradu. Osijek, 10. 12. i 14. 12. od 18 do 20 h u Zgradi studentskog zbora (krianje Cara Hadrijana i Kralja Petra Svaia). Prikupljanje darova u Slavonskom Brodu odrano je 18. studenoga 2009. i 1. prosinca 2009. na adresi: STUDIO TIA, Gupeva ulica bb, 35000 Sl. Brod (poslovni prostor Poliklinike Sunce). Naravno, ove godine pokloni e biti podijeljeni u drugim opinama. Unaprijed Vam se zahvaljujemo, Forum mladih.

Forum mladih 25+


Pie: Eva Mijatovi U cilju upoznavanja, poetka suradnje i pomoi pri zapoljavanju - iskljuivo preporukama kod svojih poslodavaca, Forum mladih je u Zagrebu 21. 10. 2009. u prostorijama Udruge organizirao druenje lanova UBH Prsten ili onih koji e to tek postati, a imaju ili su stariji od 25 godina. Djelovanjem Foruma mladih dolo se do zakljuka da je unutar istoga populacija starija od 25 godina malobrojna te je ovom inicijativom to promijenjeno. Pozivu se odazvalo 26 osoba raznih profila; bankara, odvjetnika, poduzetnika, sudskih tumaa, komercijalista, inenjera, glazbenika, dravnih slubenika, nastavnika, Dogovorena su periodina druenja u cilju animiranja novih lanova te ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane za aktivno sudjelovanje u aktivnostima FM25+ koji e djelovati na principu periodinih sastanaka uz povremena druenja. Nakon radnog sastanka na kojem je predstavljen dosadanji rad Udruge te ideje novih projekata, druenje se nastavilo uz veeru u ugodnom ambijentu jednog zagrebakog restorana.

32

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr

Predstavljanje stipendista
Aleksandar Gali
Roen sam 10. kolovoza 1988. u Derventi. Zavrio sam srednju tehniku kolu smjer peditersko-agencijski tehniar, nakon koje sam upisao studij menadmenta u Slavonskom Brodu u kojem i ivim. Jedan sam od sretnika koji primaju stipendiju UBH Prsten, koja uvelike pomae nama studentima u kupovini potrebnih udbenika i olakava nam studiranje. Nakon zavrenog studija planiram upisati jo dvije godine marketing menadmenta u Splitu jer me to jako zanima. ve, a ujedno mi je i poticaj za bolje uenje. Nakon srednje kole planiram ii na fakultet. kava potporu mojih roditelja. Nakon zavretka studija, nadam se zaposlenju u svojoj struci, a nakon nekog vremena i otvaranju svog design studija. staa, odnosno, kad steknem uvjete, namjera mi je upisati i zavriti Specijalistiki studij graditeljstva. Nadam se da u i ja imati priliku i mogunost pomoi nekom ueniku ili studentu na putu do diplome.

ZAKLADA PRSTEN

jem svoje potrebe za kolu ili za neto drugo, ovisno to mi treba. Evo sad kako nismo imali besplatne udbenike stipendija mi je omoguila da ih kupim. Moji su planovi, naravno, da zavrim ovu srednju kolu, a onda emo kasnije vidjeti. Volio bih upisati neki fakultet, najvjerojatnije ekonomski.

Zvonimir Crnjak Jasmina Oroli


Imam 24 godine. Roena sam u Brkom u Bosni i Hercegovini. Dolazim iz Tolise, a trenutno studiram u Zagrebu. Redovna sam studentica diplomskog Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, smjera Vizualne komunikacije. Nakon uspjenog upisa na ovaj fakultet, nadam se i uspjenom zavretku istoga. U dosadanjem studiranju mi je uvelike pomogla stipendija Udruge Prsten, ime Udruga velikoduno pomae studentima koji se trude biti to uspjeniji na svom studiju. Ova mi stipendija pomae u namjeri da se to bolje obrazujem te financijski mnogo olaRoen sam 23. oujka 1992. godine u Travniku. ivim u Trogiru. Uenik sam etvrtog razreda gimnazije. Stipendija mi je puno pomogla u nekim stvarima koje si inae ne bih mogao priutiti. Ona mi je poticaj da i dalje nastavim marljivo raditi. Zahvalan sam svima koji su mi to omoguili. elja mi je nastaviti kolovanje na nekom od tehnikih fakulteta.

Marija Bilandija
Roena sam 1986. godine u Jajcu, BiH. Studiram na Tehnikom veleuilitu u Zagrebu, na Strunom studiju graditeljstva. Stipendija kao materijalna potpora, meni i mojoj obitelji znai puno. Visina stipendije pokriva skoro sve moje trokove, a najsretnija sam kad mi preostane i za kartu da mogu nekoliko dana skoknuti do Jajca. No osim materijalne strane stipendija mi puno znai kao oblik povezanosti i saznanja da brinemo jedni za druge. Poslije ove faze kolovanja nadam se zaposlenju u struci. Nakon godina

Slaven Vuli
Imam 17 godina. Roen sam u Mrkonji-Gradu u Bosni i Hercegovini. Pohaam 1. ekonomsku srednju kolu u Zagrebu. Stipendija mi je jako dobro dola jer njome podmiru-

Mandalena okevi
Imam 17 godina. Roena sam u Gradacu (BIH). Idem u srednju Ekonomsku kolu u Velikoj Gorici. Stipendija mi puno pomae jer pokriva moje troko-

REZULTATI NATJEAJA ZAKLADE PRSTEN


Temeljem lanka 14. Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade Prsten, komisija za natjeaje Zaklade Prsten na svojoj sjednici odranoj 5. studenoga 2009. godine utvrdila je REZULTATE natjeaja i dodjele stipendija Upravni odbor Zaklade raspisao je natjeaj za dodjelu sedam (7) stipendija uenicima srednjih kola i studentima Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Hrvatima iz BiH koji ive u Republici Hrvatskoj za kolsku/akademsku 2009/10. godinu. Na natjeaj, koji je bio otvoren od 14. do 28. listopada prijavila su se 172 kandidata. Nakon razmatranja svih potpunih i pravodobnih prijava, uvida u dokumentaciju i provjere koji su kandidati ispunili mjerila za odabir stipendista, kao i sve ostale uvjete natjeaja, utvreni su sljedei rezultati po skupinama, uz naznaku mjesta podrijetla i adrese prebivalita:

lanovi komisije za dodjelu stipendija Zaklade Prsten: Vjekoslav Jele, Mijo Mari, Marko Buljan i Tomislav Dubravac

a) Uenici djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO - 2 stipendije 1. Vedran Vladi (Prozor, ul. Kralja Tomislava bb/Ueniki dom 21 000 Split) 2. Joso Madarevi (Domaljevac/10 000 Zagreb, II. Jovinovaka 24) b) Studenti djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO - 1 stipendija 1. Andrijana Lepan (B. Brod - V. Prnjavor/ 34 000 Poega, M. Krlee 22) c) Uenici kojima je novana pomo potrebita 2 stipendije
www. udruga-prsten.hr

1. Kristina Sendi (Gorice/Jelisavac, portska 51) 2. Glorija Filipovi (Kiseljak/22 300 Knin, Dr. F. Tumana 7 d) Nadareni uenici, osim 1. razreda, s prosjekom ocjena 4,50 i vie - 1 stipendija 1. Andrea Luki (Peratovci/10 000 Zagreb, 1. Petruevec 5. ODV. 146) e) Nadareni studenti, osim prve godine studija i apsolvenata, s prosjekom ocjena 4 i vie - 1 stipendija 1. Danijel Jerkovi (Travnik/72 250 Vitez, Gornja Veeriska 65)

Ostali kandidati su nie rangirani ili su dostavili nepotpunu ili pogreno ispunjenu dokumentaciju. Uputa o pravnom lijeku: Na ove Rezultate, temeljem kojih je Komisija donijela Odluku o dodjeli stipendija, moe se uloiti prigovor Upravnom odboru Zaklade u roku od osam (8) dana od objavljivanja rezultata u medijima.

U Zagrebu, 10. studenoga, 2009. Komisija za natjeaj Zaklade Prsten


Udruga bosanskih Hrvata / 33

ZAKLADA PRSTEN

SLIKE GOVORE TISUU RIJEI

POTPORA OBRAZOVNOM PROCESU I MLADIM LJUDIMA


Kako bi sveano obiljeili tri godine financiranja Zaklade Prsten, 30. rujna 2009. organizirano je druenje zakladnika i donatora Zaklade Prsten
Obrada: Prsten Kako bi izrazili zahvalnost zakladnicima i donatorima Zaklade Prsten, u ponedjeljak 30. rujna 2009. godine u zagrebakoj Gradskoj kavani odrano je sveano druenje onih koji od samog poetka podravaju Zakladu Prsten, a koja ve treu godinu za redom stipendira ezdeset uenika i studenata. Domain druenja, pod nazivom Prsten za budunost bio je predsjednik Upravnog odbora Zaklade Prsten gospodin Pavo Zubak, koji je ovom prigodom pozvao sadanje zakladnike i one koji e to tek postati da podre ovaj hvalevrijedan projekt i ubudue. Tijekom veeri uzvanike je prigodnim govorom pozdravio dr. sc. Zvonko Biljecki, predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten te gradonaelnik Grada Zagreba, Milan Bandi, koji je od ove veeri postao jedan od ponosnih zakladnika Zaklade Prsten. Okupljenima se pridruio uvaeni gost i lan Vlade, ministar financija RH Ivan uker. Jedan od glavnih ciljeva ovog druenja bio je upoznati sve prisutne s radom Zaklade te pruiti priliku svima koji jo nisu, a to ele, da se prikljue dosadanjim zakladnicima i donatorima.

Predsjednik Upravnog odbora Zaklade Prsten Pavo Zubak zaelio je dobrodolicu svim gostima

34

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr

Ni kriza ne smije stati na put kolovanju i obrazovanju mladih

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

35

PODRUNICA

MALI LOINJ

Svatko pomae najvie koliko moe


Nakon ljetne stanke 31. listopada 2009. godine odrana je 5. sjednica maloloinjske podrunice kojoj je prisustvovalo 30 lanova
Pie: Dragan Lozani Podrunica Mali Loinj nema pravni subjektivitet, nego je vezana za centralnu Udrugu sa sjeditem u Zagrebu, pa je stoga i prijedlog za izmjenom statuta iniciran od Upravnog odbora UBH Prsten. Prijedlog izmjene statuta kao i razloge za promjenom Statuta podrunice Mali Loinj u ogranak podrunice Rijeka, iznio je lanovima predsjednik podrunice Dragan Lozani. Nakon rasprave lanstvo Udruge je prihvatilo predloene izmjene, o emu je izvijetena i centrala Udruge u Zagrebu. Nadalje, nazoni lanovi, odluili su se na donaciju Zakladi Psten osnovanoj sa ciljem stipendiranja uenika i studenata poginulih branitelja iz Bosne i Hercegovine, kao i uenika i studenata s posebnim potrebama zbog loeg socijalnog stanja. Dogovoreno je kako e svaki lan u skladu sa svojim mogunostima izdvojiti sredstva namijenjena nadarenim uenicima i studentima, u ime Zaklade, ija je zadaa provoditi aktivnosti oko skrbi i pomaganja uenicima i studentima kojima je to potrebito i koji svojim radom i rezultatima zasluuju pomo. Nakon sastanka, okupljeni su nastavili neformalno druenje. na znanje svima nazonima da je u postupku formaliziranje akata kojim se priprema prodaja ili ustupanje mjesnog groblja Vrisike mjestu Johovcu, koje pripada upi Foa, poduzeu iz Doboja, za koje misli da se zove Progres. Navedeno groblje, povrine cca 2 ha je u cijelosti gruntovno vlasnitvo cijelog sela, stoga mjetani Johovca u nevjerici i neznanju o emu se tono radi, postavljaju pitanja. I to sad? ini se da je nekom palo na pamet sebi uzeti za pravo raspolagati time, odnosno raspolagati sudbinom naih pokojnika koji u istom groblju poivaju od dvadesetih godina dvadesetog stoljea kada su pokopani prvi pokojnici i kada je groblje kao takvo i formirano. Iznesena je bojazan u kontekstu to moemo oekivati? Valjda dolazak nekog poduzea ili moda ak pojedinca koji se krije iza nekog drugog formalnog organizacijskog oblika djelovanja iz Doboja kao koncesionara ili nekog drugog pravnog temelja za pravom gospodarenja groblja - jasno da za novac prodaje i nudi neto to je ve vlasnitvo mjetana Johovca. Mjetanima Johovca je elja imati svoje posljednje poivalite na svojoj rodnoj grudi, a to groblje su sami uredili i odravali gotovo cijelo stoljee. Graani Johovca stoga jo jedanput postavljaju pitanje tko eli i kome ustupiti njihovo groblje Vrsike kao i na temelju kojeg akta. Jedinstvena je prilika da asopis Prsten objavi ovu aktualnost jer pozicija mjesta Johovac kao i prostor u kojem se to selo nalazi nema nikakvu medijsku mogunost iznijeti i javno objaviti ovaj problem kao ni traiti odgovor od relevantnih imbenika na vlasti u Doboju ili na viim razinama. Takoer, ovo je prilika da lanovi Upravnog odbora UBH Prsten s podruja opine Doboj u BiH pomognu u rjeavanju iznesenog problema u korist svih Johovana. Dogovoreno je intenziviranje rada na cjelovitoj izradi baze podataka lanstva, prije svega fizikih osoba jer za sada na podruju Malog Loinja i Cresa pravnih osoba nema, iz razloga tone evidencije uplate lanarina kao i narudbe iskaznica s logom Udruge (jer su ponovo izneseni zahtjevi za iskaznicama Udruge), a sukladno utvrenoj evidenciji lanstva. Grad Mali Loinj je 11. studenoga. 2009. godine, na dan Sv. Martina, slavio Dan grada stoga su lanovi Udruge uputili estitku gradonaelniku i saborskom zastupniku Gariju Cappelliju i lanovima gradske uprave, oekujui i dalje dobru suradnju, koja i do sada nije izostajala, s podrunicom UBH Prsten u Malom Loinju.
www. udruga-prsten.hr

Problem mjetana Johovca


Na radnom sastanku Udruge odbora podrunice Mali Loinj 7. studenoga 2009. godine, a pod dojmom informacije dobivene na blagdan Svi sveti jedan od lanova Udruge, lan Odbora za gospodarstvo, upoznao je lanove Odbora za gospodarstvo, kao i dio nazonog lanstva s problemom imovinsko-pravnog kao i statusnog karaktera jednog mjesnog groblja u Bosanskoj Posavini. Aktualnost iznesenog problema je da je prilikom Svete mise na blagdan Svih svetih u nedjelju 1. studenoga 2009. godine, tijekom redovitog itanja upnih obavijesti u selu Johovac u Bosanskoj Posavini upnik fra Jozo Gogi, dao

36

/ Udruga bosanskih Hrvata

PODRUNICA

SLAVONSKI BROD

Dva Broda na Savi


Delegacije Predsjednitva UBH Prsten i predstavnika slavonsko-brodske podrunice 19. listopada 2009. posjetile su Opinu Brod u Republici Srpskoj
Obrada: Prsten U ime Predsjednitva UBH Prsten u posjetu Opini Brod bili su: Zvonko Biljecki, predsjednik, Mijo Mari, lan Predsjednitva i Dinka Martinovi Ivurek, gl. tajnik. Slavonskobrodsku podrunicu predstavljali su: dr. Pejo Samardi, predsjednik podrunice, tajnik Anto Kozina, Manda Golemovi, Josipa Mrkalj, Stjepan Arai, Marko Krijan, Jozo imi, Dragan Jeli, Jozo Miji i Tomislav ivkovi. Domaini su bili: Milovan erek, naelnik Opine Brod sa svojim timom u sastavu: Nenad ukurma, Goran Kopi, Ostoja Srijemac, Boro Miloevi i Nedeljko Druki. Susret u brodskoj opini zapoeo je srdanom dobrodolicom naelnika Opine Brod Milovana ereka. Gospodin Zvonko Biljecki je, predstavljajui u najkraim crtama misiju i viziju UBH Prsten, rekao da su u njoj okupljeni uspjeni i dobronamjerni ljudi te naglasio vanost ovog i drugih sastanaka kojima Prsten eli ostvariti usku povezanost s izvrnom vlau Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Iako smo nepolitika i neprofitna udruga svjesni smo da bez podrke politike ne moemo realizirati nae planove i suradnju. Budunost se moe graditi samo poslovnom suradnjom i partnerskim odnosima, pogotovo kad se govori o opstanku i ostanku ljudi u Bosanskoj Posavini. Od lokalne zajednice je zatraio pomo u specificiranju kadrova koji su potrebni Posavini, konkretno u brodskom kraju da bi se uspjeno razvijao. Kao konkretne mogunosti suradnje gospodin Biljecki je naveo: rafineriju, poduzetniku zonu u kojoj posluju nadnacionalne kompanije te konkretnije i vee koritenje predpristupnih fondova EU. Za ilustraciju je naveo trenutnu realizaciju izrade katastra RS i FBiH koju sponzorira Vlada Norveke. Kao jednu od prednosti, tonije putova kvalitetnije suradnje dva Broda naveo je injenicu da je slavonskobrodska podrunica Prsten najvea i najaktivnija, a prvi zadatak obiju strana je nai konkretan zajedniki interes. Gospodin Dragan Jeli, direktor razvojne agencije Brodsko-posavske upanije takoer je konkretizirao neke mogunosti: u sklopu koritenja sredstava EU za prekograninu suradnju naveo je tri podruja gdje se ona mogu primijeniti: turizam, poduzetnitvo, zatitu prirode i okolia, uz dva konkretna projekta: poduzetniki inkubator u kojemu bi poljoprivredni proizvoai mogli sirovinama koje proizvode osigurati dodatnu vrijednost, odnosno podignuti im cijenu, preradom u pogonima u sklopu spomenutog poduzetnikog inkubatora i koritenjem potencijala lokalnog ronilakog kluba, a u turistike svrhe, oistiti zajedniku rijeku Savu, a onda i okolne vodotokove s napomenom da bi obje strane iz spomenutih izvora mogle dobiti po 300.000 eura s tim da bi morale osigurati svaka po 15% sredstava, ali u radu, opremi i sl. Domain, naelnik brodske opine gospodin erek istaknuo je planove za otvaranjem poslovne zone, koja na neki nain i sada postoji, ali se mora finalizirati formalno-pravna procedura, otvaranje nove trnice, za koju takoer postoji adekvatan prostor, a moe biti projekt zanimljiv poslovnim ljudima iz Prstena u sklopu javno-privatnog partnerstva (Zakon o javno-privatnom partnerstvu donijet je u 6. mjesecu u RS). Istaknuli su da trae partnera/e za izgradnju sportsko-rekreacijskog centra Akvapark.

PODRUNICA

VARADIN

USKORO POVEANJE BROJA LANOVA


U varadinskoj podrunici uskoro e zapoeti popisivanje i irenje lanstva, a svi zainteresirani za tradicijsku glazbu poduku e moi dobiti kod gospodina Petra osia
Pie: Stjepan Stjepi Nakon obeanja da e status podrunica uskoro biti rijeen, a ponajprije zbog upita ljudi to je s Prstenom, hoe li skoro togod biti malo smo se trgnuli iz letargije. Na sazvani Upravni odbor, od devetero izabranih i pozvanih, dolo je samo etvero. Uporni i nimalo obeshrabreni, oni koji su doli rekoe: mi idemo dalje. Prihvaajui novu odluku koja podrunicama daje pravnu osobnost, lanovi Upravnog odbora do odravanja skuptine trebaju obii teren, popisati one koji ele biti lanovi i prikupiti lanarinu. Istovremeno e provesti anketu kako bismo na skuptinu izali s prijedlogom programa budue male glazbene kole u kojoj e se uiti izvorni napjevi i sviranje na tradicionalnim glazbalima. Ohrabruje nas potpora koju smo za taj prowww. udruga-prsten.hr

gram dobili od gospodina Zlatka Horvata, zamjenika varadinskog gradonaelnika. Program glazbene kole osmislit e i voditi gospodin Petar osi iz igrovca, jedan od najboljih poznavatelja glazbene batine Hrvata iz Srednje Bosne i Posavine. Na pitanje zato nam je vano ouvati pjesmu, kae kako se ovjek i po pjesmi prepoznaje. Izgubili smo zaviaj, pa ako jo i pjesmu izgubimo znai da nas nema. to sada moemo ponuditi onima koji bi eljeli uiti? - Ja ve 30 godina pjevam i sviram s najboljim poznavateljima izvorne glazbe. to god tko poeli mogu mu pokazati i nauiti ga. Sviram argiju i violinu, poznam napjeve svih naih krajeva. Nama samo treba prostor da se okupimo i moemo poeti. Evo i ovim putem pozivam sve koji ele neka nam se jave kako bismo to prije poeli. argiju mogu nauiti

svirati i stariji, nije kasno poeti ni sa ak 20 godina. Violina je malo zahtjevnija i to treba uiti odmalena, najbolje sa desetak godina. Spomenut u samo da sam osnovama sviranja na argiji nauio Klaudija Begia iz Trnovca. On bi ve mogao samostalno nastupiti i odsvirati 5-6 kola. Nadam se da e na naoj skuptini imati prilike svima pokazati to je nauio.

Udruga bosanskih Hrvata /

37

PODRUNICA

VUKOVARSKO SRIJEMSKA

Prsten se afirmira i u naem kraju kao prepoznatljiva vrijednost


Pie: Zvonko ivkovi irenjem Prstena i na Vukovarsko-srijemsku upaniju ljudi s ovoga prostora podrijetlom iz Bosne po prvi su puta dobili priliku da se organiziraju, da se predstave kao jedna vrlo znaajna grupacija na koju se mora raunati u svim drutvenim zbivanjima u ovom dijelu Hrvatske. Mene osobno, Prsten je privukao jer nema veze s politikom, istie predsjednik vukovarsko-srijemske podrunice Udruge bosanskih Hrvata Prsten Ivica Mii. Inicijativu za osnivanje Prstena je, prisjea se, prije oko godinu dana pokrenula skupina od 30-ak ljudi, uglavnom iz upanje i Vinkovaca. Oni su ovu Udrugu odmah u tim poecima doivjeli i nastojali pribliiti ostalim zainteresiranima kao neto pozitivno, neto po emu e Bosanci sigurno postati prepoznatljivi. Vrlo je brzo, po njegovim rijeima, zahvaljujui prije svega optimizmu s kojim se krenulo, prikupljena tzv. kritina masa nakon ega je uslijedilo formiranje podrunice. - elnici Prstena odmah su pozdravili ideju o osnivanju nae podrunice, a da su spremni dati nam i punu podrku potvrdili su svojim dolaskom na osnivaku Skuptinu. Broj sudionika toga skupa uprilienoga u upanji u sijenju ove godine ugodno ih je iznenadio. Podrke nije nedostajalo ni u proteklom razdoblju, s tim to je ona najee verbalna, odnosno nama na terenu se daju odrijeene ruke da sami, temeljem svojih sposobnosti i prioriteta koje sami utvrdimo, radimo na zadacima koje sami pred sebe postavimo. I to je bit svega - mi sami dakle trebamo prionuti na posao i vlastitim snagama odraditi sve zacrtano. Oni u Zagrebu imaju previe svoga posla da bi se nama skroz posvetili, smatra Mii. Najvaniji zadatak koji je vukovarsko-srijemski ogranak Prstena pred sebe postavio jeste privlaenje to veeg broja lanova kao preduvjeta za razvijanje. U tome je za sada postignut polovian uspjeh. Svi bi, kae Ivica Mii, eljeli ui u podrunicu, ali malo tko ima vremena ispuniti prijavnicu i otii

Predsjednik vukovarsko-srijemske podrunice Udruge bosanskih Hrvata Prsten Ivica Mii uplatiti lanarinu pa dobar dio tih poslova obavlja sam. Ni odaziv sjednicama Upravnog odbora nije ba za neku pohvalu, no unato tome do sada su organizirane i provedene dvije humanitarne akcije za prikupljanje pomoi. U narednom razdoblju pokuat e se poraditi na organiziranju Bosanske noi. - Mi Bosanci smo najveim dijelom samozatajni, druimo se u manjim skupinama i posveeni smo svojim obiteljima. Ne stidimo se svojega podrijetla, ali danas je nuno stalno iriti krug poznanika i prijatelja. Odluili smo stoga u najuem elnitvu da u sijenju, na godinjicu osnivanja podrunice, upriliimo Bosansku no za sve nae lanove, simpatizere i ostale ljude dobre volje, a ovakva druenja postala bi tradicionalna, nada se Ivica Mii. Napore koji se u okviru vukovarsko-srijemskog Prstena ulau u njegovu afirmaciju prepoznali su i graani s ovoga podruja koji ne vuku korijene iskljuivo iz Bosne. Tako je podrunici pristupilo po nekoliko Hercegovaca i Dalmatinaca koji su izrazili spremnost da se ukljue u rad i sve akcije koje budu pokretane.

PODRUNICA

RIJEKA

U RIJECI SU ZAPOETE NOVE AKTIVNOSTI


Pie: Anto Zovko, prof.
U ljetnom periodu Prstenovci su uglavnom mirovali. Krajem kolovoza organiziran je dvodnevni stolno-teniski turnir za lanove. Voditelj je bio Mato Adami. Poetkom rujna Upravni odbor donio je odluku da se 14. studenoga odri Drutvena veer, a 23. studenoga ugosti UO UBH Prsten u hotelu 4 opatijska cvijeta te da se 14. prosinca 2009. godine odri redovna Skuptina podrunice PG. Na Drutvenoj veeri organiziranoj 14. studenoga 2009. dopredsjednik Udruge obrtnika Marko Krii naglasio
38 / Udruga bosanskih Hrvata

je potrebu osnivanja klastera tj. udruivanje obrtnika PG, kako bi na tritu rada i kapitala mogli biti konkurentni. Pozdravljeni su poduzetnici opine Vikovo s podruja BiH, kao nosioci gospodarskog razvitka te opine i sve znaajniji imbenik u toj opini. Dogovoreno je da Marko Pandurevi direktor MD Profil u Rijeci bude domain lanovima UO UBH Prsten u Opatiji uz predstavljanje firme, a predloeno je da dr. sc. Mirna Mari prikae svoj rad i istraivanja na temu: Rukopisna glazbena ostavtina bosanskih franjevaca. lanovi Udruge su s ponosom estitali mladom Mateu Ravliji

na uspjehu i ulasku u finale veoma gledane zabavne emisije TV Nove Supertalent. Predloeno je da Dubravka Uroda, kantautorica neslubene himne Udruge pod nazivom Prsten, nastupi s opernom pjevaicom Anelkom Nuji na zajednikoj Drutvenoj veeri Prstena u hotelu Antunovi 4. prosinca ove godine.
www. udruga-prsten.hr

LJUDI, DOGAAJI, POVODI

USORSKO PRELO

Zabava do zore
Uz tradicionalnu izvornu pjesmu zatitrala su srca uzvanika te subote. Pjesma i kolo isprepletali su se duboko u rugviku no
Obrada Prsten uvari tradicije, plesai narodnih kola i posavski glazbenici glavni su krivci uz dobro jelo i kapljicu vina to se u restoranu urak traila stolica vie te veeri. U subotu 19. rujna s poetkom u 20 sati odrano je II. usorsko prelo. I ove godine dvorana restorana urak u Rugvici kod Zagreba bila je prepuna odlino raspoloenih ljubitelja izvornih pjesama i argije, narodnih plesova i nonji. Posjetitelje su zabavljale Vesele Usoranke, Braa Jelavi, Braa Jeli, Andrea i Mateja, legende Ilija i Marko Begi, Posavski odjeci, Ivica Bagara, Ivan Martinovi, Mladi veseljaci, Izvornjaka dua, Izvorno blago i drugi. Kako je veselo bilo te veeri pogledajte u bogatoj fotoreportai. Ove slike govore vie od svih rijei.

LJUDI, DOGAAJI, POVODI

Predsjednik i dopredsjednik Prstena - humanisti desetljea


Humanistom desetljea, prema odluci Internacionalne lige humanista, proglaen je dr. sc. Zvonko Biljecki predsjednik UBH Prsten, a dopredsjednik nae Udruge mr. sc. Vjekoslav Jele, dr. med. dobio je Zlatnu povelju Lijenik - humanist desetljea
Obrada: Prsten Internacionalna liga humanista (ILH) dodijelila je 8. srpnja 2009. godine, na sveanosti u zagrebakom hotelu Antunovi, priznanja posebno zaslunim poduzetnicima i lijenicima koji svojim ivotom i radom promiu naela humanosti. Dr. sc. Zvonko Biljecki, predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten i predsjednik Uprave tvrtke Geofoto, proglaen je Humanistom desetljea te mu je ovom prigodom uruena Zlatna povelja Philip Noel - Baker s Plaketom i Znakom Internacionalne lige humanista. Takoer, ILH je na ovoj sveanosti dodijelila Zlatnu povelju Lijenik - humanist desetljea specijalistu neurokirurgu iz KB Dubrava mr. sc. Vjekoslavu Jeleu, dopredsjedniku UBH Prsten, dok je prof. dr. sc. Milan Kujundi, ravnatelj iste bolnice, primio Zlatnu povelju Linus Pauling. Ovogodinjim laureatima, koji su se posebno istaknuli pomaganjem Hrvatima u BiH, priznanja je osobno uruila dr. Elisabeth Rehn, predsjednica Lige i izvjestiteljica UN-a za ljudska prava u bivoj Jugoslaviji. Internacionalna liga humanista je nezavisna organizacija koja okuplja ugledne poduzetnike, lijenike, znanstvenike, kulturne i javne osobe, vjerske dostojanstvenike te ostale lanove koji promiu naela humanosti. Liga je osnovana 1976. godine u Philadelphiji, a danas joj je sjedite u Sarajevu. Idejni zaetnici su bili Ivan Supek, hrvatski akademik, Linus Pauling, jedini dvostruki nobelovac za kemiju i mir i njegova supruga Ava Pauling, Philip Noel - Baker, prvi predsjednik komiteta za razoruanje UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir, Aurelio Peccei, predsjednik Rimskog kluba te Sophia Wadia, indijska knjievnica. Na svjetskoj razini nagradu za humanista desetljea dobili su eki predsjednik Vacval Havel, papa Ivan Pavao II. i drugi.

Dr. sc. Zvonko Biljecki primio nagradu udruenja CROMA za najboljeg poduzetnika 2009. godine
Struni iri i Izvrni odbor HUM-CROMA (Hrvatsko udruenje menadera i poduzetnika) dodijelio je u petak, 20. studenoga u hotelu Westin nagrade i priznanja najuspjenijim menaderima i poduzetnicima u 2009. godini. Nagrade je dobilo 11 menadera u 9 ravnopravnih kategorija. Predsjedniku Uprave Geofoto grupe dr. sc. Zvonku Biljeckom, uruena je godinja nagrada Menader godine u kategoriji poduzetnik godine.

40

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr

LJUDI, DOGAAJI, POVODI

Zlatna povelja za Tomislava Antunovia


Internacionalna liga humanista, organizacija koja se zalae za mir i svjetsko jedinstvo, u povodu 35. jubileja dodijelila je 9. studenog 2009. Zlatnu povelju za Internacionalnog poduzetnika desetljea s Plaketom i Znakom uspjenom gospodarstveniku Tomislavu Antunoviu
Obrada: Prsten U dvorani Beethoven Hotela Antunovi okupio se velik broj uglednih i istaknutih javnih djelatnika, profesora, politiara, prijatelja, delegacije gradova Brkog i Sarajeva te mnogobrojna obitelj poduzetnika Tomislava Antunovia. Ovogodinji laureat za nagradu Internacionalni poduzetnik desetljea dao je doprinos misiji mira i humanizma. U tekim vremenima rata i poslijeratnog razdoblja bio je graditelj poruenih mostova i podizao je nove mostove prijateljstva. Bodrio je sve koji su dvojili treba li se vratiti u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Uvijek ponosno istie odakle je rodom, a svojim je poduzetnim duhom stalno stvarao i otvarao nova radna mjesta i donosio razvoj. Ove godine gospodin Tomislav Antunovi obiljeava 65 godina ivota, 42 godina rada i 44 godine braka. Internacionalna liga humanista prepoznala je tvrtku Antunovi kao blistav primjer uspjeha poslovne vizije i cilja njezinog vlasnika koji se daleke 68. otisnuo trbuhom za kruhom iz rodnog Brkog u svijet, istaknuo je u svom govoru generalni sekretar ove organizacije Zdravko urlan. Odrastavi u osmerolanoj obitelji, Tomislav Antunovi je kazao Podijeljena radost - udvostruena je radost. Suprunici Lucija i Tomislav Antunovi kako je njegova obitelj oskudijevala u hrani, obui i odjei, ali nikad u roditeljskoj ljubavi. Majka ih je uila da potuju jedni druge i starije osobe, a otac ih je nauio da se samo potenim radom moe uspjeti u ivotu. Svojoj voljenoj supruzi Luciji, koja je uz njega bila kada mu je bilo najtee i davala mu bezrezervnu podrku u tekim vremenima, rodila i odgojila troje djece, te je nezamjenjiva baka u odgoju devetero unuadi, Tomislav Antunovi se zahvalio ganutljivim govorom koji je izazvao suze meu prisutnim uzvanicima. Moj Tomo je - moj ponos, poruila je gospoa Lucija. Na uruenje nagrade su se zajedno popeli na pozornicu i primili nagradu. Zlatnu plaketu i znaku im je uruio Josip Vrboi, zamjenik predsjednice Internacionalne lige humanista dr. Elisabethe Rehn. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi je u svom govoru rekao kako mu je drago to je prisutan ovom dogaaju jer poduzetniko djelovanje i uspjeh gospodina Antunovia prati jo od 68. godine kada ga je put doveo u njegovu rodnu Orahovicu gdje je tada obnaao funkciju predsjednika Opine. Poslije dodjele nagrade uslijedio je domjenak za sve uzvanike.

Sve generacije obitelji Antunovi s poasnim gostom predsjednikom RH Stjepanom Mesiem

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

41

LJUDI, DOGAAJI, POVODI

Vrijedni upljani Gornjih Moila


Nakon ratnih razaranja u Gornjim Moilima poela je intenzivna gradnja: obnovljena je upna kua, izragene obje kapele i toranj crkve je u izgradnji
Pie: prof. Jozo Jelini U upi svetog Ante Padovanskog, Gornja Moila - Sijekovac dolaskom vl. Ivana Tolja (12. oujka 2006.) poela je intenzivna gradnja. Tijekom proteklog rata u upi su sruene dvije kapele, crkva, a upna kua je dosta oteena. Nakon ratnih razaranja u Gornjim Moilima poela je intenzivna gradnja: obnovljena je upna kua, izgraene obje kapele, a toranj crkve je u izgradnji. Gornja Moila je naselje u blizini Bosanskog Broda, kroz njega prolazi cesta BrodDerventa. U jesen 2008. kupljeno je zemljite, tako da je postojee crkveno zemljite produeno i proireno. Iza crkve u izgradnji poela je odmah priprema zemljita za malonogometno igralite. Paralelno s tim poela je i gradnja pomonih prostorija (sanitarni vor, svlaionica, prostor za odmor), dakle prostori namijenjeni za kulturna, drutvena i sportska dogaanja. Veinu radova na spomenutim objektima obavili su upljani. Posveenje navedenih prostora i igralita, a ujedno i otvorenje bilo je 12. lipnja 2009. nakon veernje svete mise. Tom sveanom inu nazoilo je oko 500 ljudi, a predvodio ga je derventski dekan, upnik upe Bosanski Brod vl. Franjo Tomi. Nakon toga odigrana je nogometna utakmica izmeu ekipe hrvatske humanitarne udruge Cor Unum (Jedno srce) i ekipe upe Gornja Moila - Sijekovac. Za goste iz Zagreba nastupili su i nekadanji igrai prve hrvatske nogometne lige Edin Mujin, Zemir Mujin i Anto Majstori. Dan uoi blagdana posveene su pomone prostorije i igralite te odigrana prva utakmica na borbu protiv uinjene nam nepravde, ali ne treba vie samo tugovati, ve ukazujete na povratak gradnjom, radom, uenjem. To je upravo ono to nai preci ele, ono najmanje to su zasluili od nas. I danas Vi na Plehanu ste nam primjer organiziranja i ivljenja od svoga rada. Pokazujete nama kako se treba odnositi prema prostorima i nae Bosanske Posavine. I ovom prilikom u ime vjernika ove upe zahvaljujem se fra Mirku Filpoviu na voenju misnog slavlja te na porukama iz nadahnute propovijedi. Nakon misnog slavlja, 13. lipnja otvoreno je Spomen obiljeje poginulim i nestalim u proteklom Domovinskom ratu, 1991.-1995. Proitana su sva imena i prezimena branitelja i ostalih rtava, a popis istih nalazi se u dokumentaciji ove upe. naa ljubav. Nakon posvete Spomen obiljeja, upnik domain vl. Ivan Tolj sve nazone pozvao je na sveani ruak i druenje uz pjesmu, te zvuke argije i violine. Tijekom srpnja ove godine (4. 7.-12. 7.), na ureenju prostora oko crkve dola je grupa volontera kranske mladei iz Italije, njih jedanaest iz upe svetog Ante Padovanskog, iz sljedeih mjesta: Albignasego, Padova i Selvazzano. Moe se rei kako je 5. srpnja odigrana meunarodna malonogometna utakmica u Gornjim Moilima, izmeu gostiju iz Italije i ekipe iz Gornjih Moila. Gosti iz Italije svojim radom ukazali su nam i na jedan od moguih naina ivljenja u Bosanskoj Posavini. Promatrajui ih, pitao sam se zar i mi koji smo podrijetlom iz Bosanske Posavine ne moemo organizirati svoje mlade, angairajui ih oko odreenih radova. U pojedinim upama, mjestima uglavnom su okupljanja i neto rada povodom patrona upe, dakle jednom ili dva puta godinje. Trebali bi se okupljati oko nekih karakteristinih radova i tada bi bilo manje ruevina, neprohodnih putova, neobraenih povrina i slino. Slijedom svega ovoga proizlazi i pitanje: Jesmo li se ulijenili?.

Proslava blagdana svetog Ante Padovanskog


Proslavi blagdana svetog Ante Padovanskog 13. lipnja 2009. nazoili su dr. Valentin Inzko, visoki predstavnik EU u BiH te dr. Dragan Primorac, ministar znanosti obrazovanja i porta RH. Sveanu svetu misu, koja je odrana u crkvi u gradnji, predvodio je fra Mirko Filipovi, gvardijan upe Plehan. Mi vjernici ovoga dijela Bosanske Posavine s potovanjem izgovaramo rije Plehan. Kada su 1700. godine ovi krajevi bili opustoeni vie nego to su to bili nedavno, znakovi vjerskog ivota, klice novoga ivljenja na ovim prostorima poele su se javljati u upi Velika, kasnije Plehan. Poslije su od elje za ivljenjem na ovim prostorima nastale upe Korae, Brod i druge. Godine 1992. praktiki svima nama dogaa se odlazak iz svog rodnog mjesta, a to nije moglo biti bez tuge i razoaranja. Vi s Plehana nam ukazujete

Spomen obiljeje
Gradnja Spomen obiljeja zapoela je u travnju 2009. Spomen obiljeje prije svega treba promatrati kao podsjetnik naratajima koji dolaze. Pored odgovarajuih rijei navedenih na spomen obiljeju, ovom prilikom poginulim braniteljima upuujem stihove Svetog Augustina: - Uskrsnue je vjena vjera; vjeni ivot naa nada; - sjeanje

13. lipnja 2009. na blagdan sv. Ante odrana je misa u crkvi u izgradnji
42 / Udruga bosanskih Hrvata

Spomen obiljeje treba promatrati kao podsjetnik naratajima koji dolaze


www. udruga-prsten.hr

LJUDI, DOGAAJI, POVODI

Prsten donosi nadu u Kraljevu Sutjesku


Temeljem Programa Udruge Prsten, usvojenog na Odboru Udruge u oujku ove godine, lanovi Predsjednitva i Upravnog odbora UBH Prsten posjetili su Kraljevu Sutjesku 24. lipnja 2009. povodom svetkovine sv. Ive Krstitelja, patrona upe u Kraljevoj Sutjesci

Hrvatski rtvoslov za upe jajakog kraja


U povodu 14. obljetnice osloboenja opina Dobretii i Jajce, 12. rujna 2009. godine u Dobretiima u Srednjoj Bosni je pod pokroviteljstvom naelnika opine Dobretii g. Marka Draetia, pred stotinjak hrvatskih domoljuba, hrvatskih branitelja i uvaenih gostiju iz politikog i kulturnog miljea BiH i Hrvatske, ali i najviih ratnih zapovjednika HVO-a promoviran rtvoslov odnosno knjiga rtve Drugoga svjetskoga rata, poraa i Domovinskog rata na podruju upa Dobretii, Jajce, Koriani, Klju, Liskovica, Podmilaje i Varcar Vakuf - Mrkonji Grad. O knjizi su govorili recenzent dr. sc. Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, urednica Sanja Rogoz-ola, prof. Bernard akari, jedan od ratnih zapovjednika s ovoga podruja i Ivo Tubanovi, politiki zatvorenik i hrvatski branitelj koji je, u ime sedam prireivaa rtvoslova, izmeu ostalog istaknuo: Pitanje ljudskih stradanja i rtava je iz mnogih razloga, ponajprije nepostojanja izvora i pokazatelja, jedno od najzamrenijih istraivakih tema, koje treba propitivati i nadopunjavati. Pozivamo stoga sve one koji svojim spoznajama i dokumentima mogu pridonijeti nadopunama i ispravkama podataka navedenih u ovom rtvoslovu da ih dostave prireivaima. Na osnovi dokumenata, tiska, literature i iskaza/svjedoanstava rtvoslov donosi popis i osnovne podatke (jednim dijelom s fotografijama) za 1217 osoba, preteito Hrvata, ali i drugih, vojnika i civila, stradalih, rtava i nestalih u neposrednom porau 1945., posebice na Bleiburgu i na krinim putovima te u poslijeratnim vojnim i civilnim logorima. Takoer, rtvoslov donosi i popis politikih zatvorenika 1945.-1990., te rtve i zloine u Domovinskom ratu i neposrednom porau za spomenute upe bilo da je rije o poginulima u postrojbama MUP-a, HV-a, HVO-a ili narodne zatite koje su ubili pripadnici postrojbi JNA, srpske paravojske, MOS-a ili oni koji su kao civilne osobe stradali/poginuli od vlasti SAO Krajine tijekom rata ili u neposrednom porau. Sve informacije vezane za rtvoslov mogu se dobiti u opini Dobretii, putem e-pote: opcina.dobretici@tel.net.ba ili na tel. +387 30 641 203 odnosno kod prireivaa putem telefona +385 92 1255 971 ili e-pote: pougarje@yahoo.com.

Pie: fra Vjeko Tomi lanovi Predsjednitva UBH Prsten dr. Vjekoslav Jele, dr. Ivan Lovrinovi i prof. Mijo Mari te Ivan Pandurovi, predsjednik Mladei UBH Prsten, na radnom sastanku u prostorijama samostana u Kraljevoj Sutjesci predstavili su gospodarski i kulturni rad Udruge pred petnaestak zainteresiranih gospodarstvenika i politikih radnika opine Kakanj. U izaslanstvu Prstenovaca bili su i nai Sutjeaci, uspjeni poduzetnici u Hrvatskoj i lanovi Gospodarskog foruma Prstena Jeronim Babi, Stjepan Stjepi i Jozo Nuji.

je eljko Nuji, inicijator ovog skupa i lan Upravnog odbora Udruge Prsten. Takoer je kazao kako ljudi podrijetlom iz Kraljeve Sutjeske vode podrunice ove Udruge u Varadinskoj i Primorsko-goranskoj upaniji. Kroz djelovanje Udruge oni nastoje pomoi pojedincima i grupama iz Kraljeve Sutjeske u njihovoj misiji opstanka na ovom prostoru te potaknuti viziju poduzetnikog razvoja.

Prstenovci ispred samostana u Kraljevoj Sutjesci


U ime opine Kakanj, skup je vodio Ivica Petrovi, predsjedavajui Opinskog vijea. Skupu su nazoili: Niko Lozani, zamjenik predsjedatelja Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine BiH, Slavko Marin, zamjenik Ministra za izbjeglice u Vijeu ministara BiH, dr. sc. Stiepo Andriji, rektor Sveuilita Noel-Baker Sarajevo, Slaven Katii, lan Opinskog vijea Kakanj, Stjepan Tomi, predsjednik HDZ BiH Kakanj, Ivo Kovaevi, presjednik MZ Bjelavii, Josip Branovi, voditelj Turistike agencije Katarine, Stjepan Subai, Pavo Medjedovi i Drago Dujmovi, koordinator skupa.

Radni sastanak u Kraljevoj Sutjesci


Naglaeno je da je Zaklada Udruge Prsten u minuloj kolskoj i akademskoj godini stipendirala 70-ak aka i studenata iz BiH te pokrenula Udrugu Prsten s vlastitim kapitalom od 500.000 eura sa ciljem udruivanja gospodarskih subjekata u grupu Prsten kako bi se organizirao ivot u opinama iz kojih su Hrvati masovno iseljeni. - I najdui put poinje prvim korakom te ovaj sastanak ima za cilj uzvratni posjet u Zagreb s jasno definiranim ciljevima na gospodarskom i kulturnom planu, istaknuo
www. udruga-prsten.hr

Pie: Ivo Ai
Udruga bosanskih Hrvata / 43

LJUDI, DOGAAJI, POVODI

KULTURTNO ZNANSTVENI PROJEKT STOLJEA

Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine


VERBA VOLANT, SCRIPTA MANENT - Rijei lete, zapisano ostaje - rekoe mudraci i tako bi. Kroz cijelu povijest. Tako postupie i bosanski, hrvatski intelektualci i nasta epohalno djelo, usudili bismo se rei, presudno u ovim uzavrelim vremenima kad se gube identiteti, domovine, zaviaji, obiaji i navade, vrijednosti; kada se povijest relativizira, a injenice nestaju u orkanskom naletu bezvrijednog, besmislenog, profanog... Sasvim je nevano jesmo li poduzetnici ili intelektualci, obrtnici ili profesori, zidari ili lijenici - HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE svojevrsna je Biblija bosanskohercegovakih Hrvata. Umjesto svakog kritikog prikaza, za ovaj put nudimo Vam samo ulomke iz uvodne rijei akademika Dalibora Brozovia
Obrada: Prsten Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine prvi je do sada u BiH poznati pokuaj izdavanja jedne ne samo nacionalne (hrvatske) enciklopedije nego i prvi poznati pokuaj izdavanja ovakva djela uope. Dravnim osamostaljenjem Bosne i Hercegovine poetkom devedesetih godina XX. stoljea, a posebno zavretkom rata u njoj (1991.-1995.) bile su stvorene osnovne pretpostavke da se Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda sami predstave domaoj i meunarodnoj javnosti jednim enciklopedijskim izdanjem i da na taj nain objelodane sve ono to se o BiH i Hrvatima u njoj u svim bivim reimima sustavno preuivalo i da time isprave bar dio onoga to se u dosadanjim izdanjima o njima krivotvorilo. U okviru takva enciklopedijskog izdanja mogao se prikazati bosanskohercegovaki prostor u cjelini kao i sve ono to su na njemu do danas, zajedno s drugima, ali i sami, stvarali Hrvati, i time se moglo sasvim jasno istaknuti da je Bosna i Hercegovina domovina i hrvatskoga naroda, da je ona drava i drutvo u kojem oni mogu i trebaju, ne ugroavajui druge, ostvariti sva svoja kulturna, religijska, nacionalna i politika prava i da temeljem toga mogu polagati pravo na konstitutivnost na cijelom podruju Bosne i Hercegovine kao i pravo na jednakopravnost s druga dva naroda u BiH (s Bonjacima i Srbima). Meutim da bi Hrvati kao brojano najmanja sastavnica u Bosni i Hercegovini mogli ispuniti ovu veoma zahtjevnu zadau, ve je davne 1999. godine, na poticaj nekoliko znaajnih nacionalnih i vjerskih institucija Hrvata u BiH HKD Napredak (Sarajevo), Hrvatsko drutvo za znanost i umjetnost (Sa), Sveuilite u Mostaru, Vrhbosanska metropolija (Sa), HZ H-B (Mostar, utemeljena 1997.) u Neumu, Hrvatska zajednica iseljenika BiH (Sa), Matica hrvatska (podrunice Sa i Mo) - pokrenut projekt Leksikon Hrvata BiH... Taj e

44

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr

pokuaj izdavanja jednoga opeg nacionalnoga leksikonskog djela biti jasan znak duhovne zrelosti hrvatskoga naroda u BiH. Pokretai te ideje bili su uvjereni da se protiv neznanja o Hrvatima u BiH mogue boriti jedino sa sustavno i na jednom mjestu objavljenim znanjem o tome to su Hrvati u BiH kao svojoj domovini, sami, ali i u zajednitvu s drugima, stvorili i stvaraju... Ime Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine govorilo je da bi taj leksikon mogao biti samo popis biografija Hrvata u BiH i onih koji su podrijetlom iz nje, a ne knjiga s popisom onoga to su oni stvorili, odnosno kultivirali tijekom svoga viestoljetnog postojanja na ovim prostorima kao ni sve ono to su stvarali oni koji su prije njih tu boravili, npr. Iliri, Japodi, Rimljani i drugi, a to su bosanskohercegovaki Hrvati primili u naslijee... Poetkom 2003. dolazi do promjene imena u Hrvatski leksikon BiH..., a kako bi se tako opseno i leksikografski veoma zahtjevno djelo moglo izraditi, utemeljen je 14. sijenja 2004. i na upanijskom sudu u Mostaru registriran Hrvatski leksikografski institut BiH (HLIBiH), jedinstvena institucija u BiH koja u svom nazivu ima i sve potrebne odrednice: nacionalnu hrvatski, i domovinsku - Bosne i Hercegovine. A pokrenuta su isto tako dva fundamentalna projekta: 1.) Bosna i Hercegovina: politika i kulturna povijest, te 2.) Atlas Bowww. udruga-prsten.hr

sne i Hercegovine. Da bi se moglo institucionalno dalje raditi, u Institutu je utemeljeno Znanstveno vijee Hrvatskoga leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine od 12 lanova... Znanstveno vijee HLBiH usvojilo je na svom prvom sastanku novu koncepciju Hrvatskog leksikona BiH prema kojoj on treba biti svojevrstan hrvatski pogled na Bosnu i Hercegovinu... Pored toga HLBiH obradit e sve ono to ini BiH: od geografije do jezikoslovlja, zatim povijesna zbivanja u i oko BiH, njezinu floru i faunu, arheoloke lokalitete, njezine ustanove i gospodarske subjekte, demografska kretanja, te vjerske, kulturne, obrazovne, pravne, drutvene, politike i druge institucije. Odluka o promjeni postojeeg naziva u Hrvatska enciklopedija BiH donesena je na III sjednici Znanstvenog vijea HLIBiH u Sarajevu 26. lipnja 2007. kada je i imenovano i novo urednitvo HEBiH koje ine svi lanovi Znanstvenog vijea: Jakov Pehar, gl. urednik,; Ivan Markei, zamjenik gl. urednika i izvrni urednik I sveska HEBiH; Ivan Aneli i Vladimir olji (pomonici glavnog urednika), te lanovi: Dalibor Brozovi, Boidar Mati, Serafin Hrka, Vlatko Filipovi, Marko Karamati, Dubravko Lovrenovi, Franjo Topi, Ante Mikovi, Snjeana Musa, kao i novoimenovani: dr. sc. Marko Babi (znanstveni savjetnik u Leksikografskom zavodu M. Krlea, Zagreb); eljko

Ivankovi (knjievnik, Sarajevo); prof. dr. fra Luka Markei (Franjevaka teologija, Sarajevo); prof. dr. Vlado Pandi (Filozofski fakultet, Zagreb); prof. dr. Tomo Vuki (Visoka bogoslovna kola u Sarajevu) i mr. sc. fra Robert Joli (gl. urednik kat. mjesenika Naa ognjita, Tomislavgrad). HEBiH e po svome sadraju biti i nacionalna (hrvatska), ali i opa enciklopedija Bosne i Hercegovine. Ona e sadravati informacije koje izviru i sastavljaju sadanji bosanskohercegovaki dravni prostor kroz stoljea, ali isto tako i informacije koje pripadaju irem povijesnom, politikom, kulturnom i etnikom hrvatskom kontekstu u BiH, a prostiru se i izvan okvira drave Bosne i Hercegovine - na susjedne (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) i druge zemlje te odnose s njima kao i na iroku bosanskohercegovaku, prvenstveno hrvatsku dijasporu. Posebno mjesto u ovom djelu (1. svezak, op. ur.) zauzima tekst o Bosni i Hercegovini od prapovijesti do danas, zatim tekstovi o povijesti i djelovanju Katolike crkve u BiH, o Bibliji i njezinoj recepciji u BiH, o Crkvi bosanskoj, njezinu razvoju i nestanku, te o stoernim osobama - stvarateljima i promicateljima bosanskohercegovakoga, hrvatskoga i katolikog identiteta. Posebna pozornost posveena je bosanskohercegovakim Hrvatima u iseljenitvu. Takoer posebnu novinu ine katolike upe, kod kojih se, navodei povijesne datume njihova nastanka kao i nazive naselja koja ih ine, eljelo pokazati da u BiH gotovo da nema mjesta na kojem u povijesti nisu boravili i djelovali Hrvati. Hrvatska enciklopedija BiH raena je prema najsuvremenijim

leksikografskim metodama, a cjelovito grafiko rjeenje izradio je ak. slikar Ivica avar, dok su za I. svezak prof. dr. Snjeana Musa, dr. sc. Kreimir Regan (povjesniar u Leksikografskom zavodu M. Krlea), te Tomislav Kaniki (kartograf u Leksikografskom zavodu M. Krlea) izradili 75 originala zemljopisnih i povijesnih karata... Lekturu svih lanaka, koji su ureeni prema standardima Hrvatskog pravopisa sa specifinostima govora bosanskohercegovakih Hrvata, uradila je profesorica hrvatskoga jezika Blaenka Planini, lektorica u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Korekturu je uradio I. Markei. Osnovne pravopisne orijentacije ovo je izdanje imalo u Hrvatskom pravopisu dra. Ivana Broza iz 1892. godine koji je za Hrvate vrijedio gotovo cijelo razdoblje do 1960.... No kako je u Hrvatskoj openiti pravopisni nered, i u samoj Hrvatskoj (gdje ima i svjesnih, namjernih napora u tome smislu) i jo vie u BiH, ni u lekturi ovoga izdanja nije se mogao uvesti puni red, iz raznih razloga. Zato treba vie paziti to je pisano nego kako je pisano. Hrvatska enciklopedija BiH treba biti viesveana, a prvi sezak sadri lanke od A-, obasee 2121 natuknicu. Redakcija, urednitva struka i suradnici broje preko 120 znanstvenika, od kojih je najvie iz BiH, a samo nekolicina izvan nje. Ovaj, u svim segmentima zahtjevan projekt, koji kota znatno vie od svih drugih slinih projekata, financiran je uglavnom iz donacija, djelomino iz Fondacije za nakladnitvo FBiH u Sarajevu i iz Fonda Vlade RH namijenjenog pomoi institucijama kulture i zdravstva BiH.

Udruga bosanskih Hrvata /

45

PREDSTAVLJANJE TVRTKE

ITO D.O.O.

Svijet pun okusa i mirisa


ito d.o.o. vodea je tvrtka u podruju trgovine repromaterijalom za poljoprivredu, uvoza i izvoza itarica i uljarica te svinjogojske proizvodnje

Svoje poslovanje tvrtka ito d.o.o. je zapoela 1992. godine. Od samih poetaka temeljna djelatnost bila je trgovina ratarskim kulturama i repromaterijalom potrebnim za ratarsku proizvodnju. Prvi znaajniji poslovni iskorak napravljen je 1994. godine, kada su izgradnjom silosa i peninog mlina ostvarili pretpostavke za samostalan nastup na tritu te prvi ozbiljniji organski rast tvrtke. Kako je u procesu konsolidacije i privatizacije poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj dolo do znaajnih promjena na tritu, pa i do slomova dijela bivih kombinata, svoju strategiju razvoja prilagodili su tadanjim procesima te unatrag pet godina ostvarili znaajan rast putem akvizicija (kupljeno je pet svinjogojskih farmi te tri skladina-silosna kapaciteta), a to ini temeljnu bazu dananjeg poslovanja i budueg razvoja, kako u trgovakom tako i u proizvodnom dijelu poslovanja.

Organizacija poslovanja
Prvotna orijentacija tvrtke ito d.o.o. bila je veleprodaja itarica i proizvodnja brana. No dinaminost posljeratnog trinog kretanja usmjerila ih je posljednjih de-

Kontakti lanica ito GRUPE


ito d.o.o. Osijek akovtina 3, 31000 Osijek tel. +385 (0) 31 23 55 00, fax +385 (0) 31 20 99 49 e-mail: zito@zito.hr Hana Koka d.o.o. Koka Matije Gupca 198, 31224 Koka tel. +385 (0) 31 68 17 46, fax +385 (0) 68 17 46 00 e-mail: miljenko.galic@zito.hr PP Ratkovo d.o.o. Ratkovo Ratka Pavlovia 7, 25253 Ratkovo, Srbija tel. +381 (0) 25 88 30 88, fax +381 (0) 25 88 30 08 e-mail: ppratkovo@yahoo.com www.ppratkovo.net Novi agrar d.o.o. Osijek akovtina 3, 31000 Osijek tel. +385 (0) 31 23 55 08, fax +385 (0) 31 23 55 23 e-mail: snjezana.barbaric@zito.hr Nucleus d.o.o. Osijek akovtina 3, 31000 Osijek tel. +385 (0) 31 23 55 90, fax +385 (0) 23 55 43 e-mail: zito@zito.hr

TSH Vitalka Osijek

setak godina ka iroj paleti aktivnosti u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i trgovini od veleprodaje, distribucije i maloprodaje poljoprivrednih roba do proizvodnje svinja, junadi i mesa. Poslovanje se odvija kroz dvije poslovne divizije: trgovinu (veleprodaja itarica i mineralnih gnojiva, sredstava za zatitu zdravlja ivotinja i bilja i sjemenske robe) i proizvodnju (svinjogojstvo, proizvodnja stone hrane i prodaja svinja, junadi i mesa). Takvom poslovnom organizacijom ito d.o.o. se povezuje s poljoprivrednim tvrtkama i poljoprivrednim gospodarstvima u dvosmjerni vrijednosni lanac. Kupci primarnih inputa u poljoprivrednu proizvodnju vie od 1.000 proizvoda u portfelju ujedno su i dobavljai proizvoda ratarske proizvodnje koje ito d.o.o. koristi za spravljanje stone hrane u vlastitoj tvornici te u proizvodnji svinja i junadi, ali i velikim dijelom realizira na domaem i inozemnom tritu. U strukturi prihoMlin Slatina

da prednjae prihodi od prodaje poljoprivrednih proizvoda i repromaterijala dok drugu skupinu prihoda po visini ine prihodi ostvareni od svinjogojske proizvodnje. S vie od 50 kooperanata uspjeno se bave organiziranim tovom svinja. Veledrogerija se bavi prodajom veterinarsko-medicinskih proizvoda za uporabu u veterinarstvu kao to su: vakcine, antibiotici, kemoterapeutika, hormonski pripravci, DDD sredstva, oprema za UO svinja i goveda, instrumenti, pribor za pedikuru domaih ivotinja i drugo prema potrebama naih partnera.

Upravna zgrada ito Osijek

Djelatnosti i djelatnici
ito d.o.o. u 18 godina kontinuirano djeluje i razvija nekoliko djelatnosti: ratarstvo, stoarstvo, industriju, skladine kapacitete, trgovinu i predstavnitva. Kada je 1992. godine tvrtka osnovana zapoljavala je tek 2 djelatnika, u 2008. broji 450 zaposlenika, ukupnu imovinu od 250 milijuna eura i godinji prihod od 179 milijuna eura. Od brojnih djelatnosti,

vano je istaknuti da ito d.o.o. u svom sastavu posjeduje jednu od najmodernijih farmi muznih krava u Europi u Maloj Branjevini. U svrhu proizvodnje mlijeka i rasplodnog podmlatka uvela je krave iz Kanade Holstein pasmine. Proizvodnja jaja odvija se na prostranoj i ivopisnoj farmi koka nesilica Vuka. U sklopu preuzimanja tvrtke VSF d.d. Donji Miholjac, 2000. godine preuzeli su i tvornicu stone hrane Vitalka u Donjem Miholjcu. Zbog limitiranog kapaciteta (35.000 t/god), a imajui u vidu rastue potrebe vlastite svinjogojske i govedarske proizvodnje sredinom 2005. godine krenuli su u izgradnju nove

tvornice stone hrane i prateeg laboratorija, na Zelenom polju u Osijeku. Proizvodni program obuhvaa: - potpune smjese za: goveda, svinje, perad kao i smjese za ovce, jelene, kunie i ribe te ostalo prema recepturi naeg partnera; - dopunske smjese za: goveda, svinje, perad te ostalo prema recepturi naeg partnera; -komponente: suncokretovu pogau, suncokretovu samu, sojinu samu, stono brano, pogau uljane repice, dehidriranu lucerku, repin rezanac, kalcit, sol, monokalcij, stoni kvasac; -premikse: goveda, svinje i perad. Tvrtka nudi nazimice u djelatnosti svinjogojstva, a odnedavno proizvode i prodaju ulje. Izvor: www.zito.hr

Farma muznih krava Mala Branjevina

Farma koka nesilica Vuka


www. udruga-prsten.hr Udruga bosanskih Hrvata / 47

PREDSTAVLJANJE TVRTKE

MATI D.O.O.

Voda je izvor ivota


Meu prvima je prepoznala vanost unosa zdrave pitke vode u organizam, a danas je tvrtka Mati d.o.o. vodei distributer izvorske vode i aparata za vodu
Ne tako daleke 1992. direktor tvrtke Mirko Mati krenuo je u posao kojeg je bazirao na prodaji sredstava za ienje. No polako, drei se jednostavne formule - budui i sadanji klijenti na prvom mjestu - tvrtka je zapoela svoj rast i razvoj. Proirila je asortiman proizvoda i usluga, a narastao je i broj zaposlenih. Tvrtka zapoljava pedesetak mladih i dinaminih osoba koje su ujedno i nositelji razvoja. Njihova je misija usmjerena na stvaranje ponude proizvoda i usluga vrhunske kvalitete, snane usmjerenosti na elje i potrebe kupaca te prihvaanje i njegovanje najviih vrijednosti profesionalne etike na svim razinama kompanije. Svoj optimizam temelje na konstantnom ulaganju u znanje i profesionalnom razvoju svojih djelatnika, na promiljenim investicijama kao i na stalnoj modernizaciji poslovanja te prije svega prilagodbi i razvoju fleksibilnosti u odnosu na potrebe klijenata. lom svijetu, NSF, koje su zavrijedili kao dokaz kvalitete svojih proizvoda i usluga. pie u vruim ljetnim mjesecima. Lagana i lako probavljiva, osigurava organizmu tijekom cijele godine optimalnu koliinu mineralnih tvari za redovite funkcije. Sadri malu koliinu minerala te zbog toga mnogo bolje odradi svoju zadau u organizmu. Bez kalorija i mineralnih soli izuzetno je pogodna kod razliitih sportskih i fitness programa. Zbog male koliine natrija pogodna je za reguliranje teine. Voda Cetina je odlina za: svakodnevnu upotrebu, kure mravljenja, detoksikaciju tijela, preventivu u zatiti zdravlja.

Voda Cetina
Krajem 20. stoljea ovjeanstvo je osvijestilo krhkost eko sustava koji nas okruuje i nedostatnost prirodnih resursa za sve potrebe. Voda je osnov ivota i bez vode se ne moe ivjeti. Isto tako, narasla je svijest o kvaliteti vode koja je idealna za unos u ljudski organizam. Rashlaena na 10C idealno je osvjeavajue

istoa je pola zdravlja


Osnovna djelatnost na kojoj se bazirao rad tvrtke Mati d.o.o. prije 18 godina i dalje se razvijala pa, tako, svojim kupcima nudi proizvode vrhunske kvalitete za ienje: usisivae, polirke, strojeve za ienje, vienamjensku kolicu, suilice za ruke i dispanzere. Izvor: www.matic.hr

ISO i NSF certifikati


Glavni cilj jest da kroz upornost i profesionalnost te prije svega sveobuhvatnu vrhunsku uslugu razviju povjerenje meu postojeim kupcima i buduim kupcima, koji e svjedoiti da je formula koje se Mati d.o.o. dri zaista uspjena. Jedan od tih ciljeva je i certifikat ISO 9001 i internacionalni certifikat za javno zdravstvo i sigurnost koji prepoznaju kupci u cije48 / Udruga bosanskih Hrvata

Kontakt
Mati d.o.o., Nadinska 11, 10 010 Novi Zagreb, Tel.: 01 2451 804, Fax.: 01 2451 290 E-mail.: info@matic.hr, www.matic.hr
www. udruga-prsten.hr

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

49

ISTOG SRCA

PARK PRIRODE SUTIVAN

Dragi Bog i bosanski inat


Bio je kraj ljeta. Uz sporo ispijanje kavice u sutivanskom kafiu i neobavezne akule s mjetanima, jedna od sugovornica me upitala: ... a jesi li ti vidila na Park prirode, gore malo iznad mista... Tamo je jedan tvoj Bosanac napravio mali raj. A i na obid gori moe. Reeno - uinjeno
Pie: Dinka Martinovi Ivurek Odlui se tako moja mala obitelj poastiti neim ispod peke i upoznati svog Bosanca. Slijedei putokaze (korisniji i bolji i od onih na autocesti zbog kojih zbunjeni vozai sve ee krenu u krivom smjeru) naosmo se na ulazu u oazu stvaranu ljubavlju, znanjem i, prije svega - silnim trudom, ali i osjeajem za mjeru, potivanje podneblja i svega to ga ini. Okrueno autentinom otonom umom i raslinjem stopilo se s njom ovo mjesto, oplemenjeno biljem koje raste na razliitim dijelovima otoka, ali je ovdje donijeto da na malom prostoru ini cjelinu i botaniku razglednicu Braa. Sve je istina jo mlado i tek stasa, inei svojevrsno predvorje za mali, nepretenciozan zooloki vrt s vie vrsta peradi i plemenitih ptica te divljih svinja, magaraca, konjia... Roditelji dovode djecu, kojima je to prvi susret sa ivotinjama s kojima smo mi djelomino rasli u vlastitom dvoritu. Cika, razdraganost, igra..., a u nekoliko sjenica, razmjetenih meu mirisnim grmovima, koji Srednjoj Dalmaciji daju onaj poseban tih, i oko umjetnog jezerca sa
50 / Udruga bosanskih Hrvata

arenim ribicama, gosti gutaju u domaem iu. Ne smeta im zlatna retriverica Pinta koja svako malo projuri okolo gasei e gdje god joj se ukae prilika i hladei se pod prskalicama koje travu nastoje ouvati zelenom. Naoko sve tako jednostavno, a opet brino ugoeno, blisko okruenje nenametljive, a srdane dobrodolice. Mlae bi generacije rekle da ovo mjesto ima dobru vibru, a mi, ni jo stari, ni previe mladi, osjeamo samo to da su ovo mjesto stvarali - dobri ljudi. Bolje rei dobar, mudar, vrijedan i ustrajan ovjek Stipo Juri sa svojom obitelji: suprugom Anom, dvije keri, zetovima, badama pa i onim najmlaim lanovima kojima ni pubertet nije tako blizu pa vam se povremeno kod stola pojavi zaigrani djeai koji, onako usput zapita treba li vam to - jo kruha, soli... te vano i ozbiljno pita je li sve u redu. I na kraju kad smo objedovali, obrisali masne brade i zalili posljednje slasne zalogaje, kradomice umaui kruh u to koji je ostao u tepsiji ispod peke, prilazi nam Stipo i dogaa se ono to nam se u zahuktalom i sve manje ljudskom vaktu dogaa - ini nam se da ga

znamo oduvijek. I kree ljudikanje u hladovini sjenice.

Raditi kako treba, a ne kako ti dugi kau


Ovaj moj Bosanac je rodom Zenianin, ima ezdeset godina, iako ne izgleda kao ezdesetogodinjak. Ni svojim radom, ni energijom, ni planovima. Istodobno, mirom kojim zrai i mudrou kojom je gradio vlastiti i pomagao graditi ivote svojih najbliih, ali i ljekovitim djelovanjem na sve to ga okruuje, ini nam se da je preivio stoljea. Kemijski tehniar po struci 23 godine radnog vijeka proveo je u zenikoj eljezari. Njegova supruga je vjerovala da e tu zajedno zaraditi penziju i u svojoj lijepoj, velikoj kui odgajati unuad i veliko jato plemenitih ptica iz svih krajeva svijeta, koje su bile Stipin hobi... Ali dolaze nevesele devedesete i vie nita nije kao to je bilo. Godine 1993. eljezari ponestaje ugljena, kree njeno konzerviranje i u tim radovima kolega mu je bio teko ozlijeen. U takvim se trenucima ne rade kalkulacije i ne razmilja ni o
www. udruga-prsten.hr

emu drugom nego o tome kako spasiti ovjeka. Odvezao je kolegu u bolnicu i sutradan dobio otkaz jer... to nije bilo njegovo zaduenje. Uvjetuje mu se da radi iskljuivo kako mu se kae, ali njegov je stav - raditi kako treba, a ne kako ti kau. Zato je odbio vratiti se na posao. Spaava ga hobi. Posveuje se uzgoju koka nesilica i proizvodnji jaja. Mogao se, kae, obogatiti na prodaji jaja koja su se u ratu plaala suhim zlatom, ali sreu nikad nije gradio na neijoj nesrei. Raunica je bila: 300 jaja dnevno po cijeni koja je dosezala i 7 DM. Odredio je da e prodavati jaja po jednu marku, a slastiarnici Kristal, koja je tada pravila tzv. ratni kola, po 0,80 maraka. Dio dijeli besplatno bolnici. Tako sam si hranio duu, kae za to nedoba Stipo. I televizija ga je snimala, pravila prie. Kad se dogodilo strijeljanje civila u selu uanj, u svoj dom poziva dvije ene i petero djece s molbom da dou i da mu pomognu oko svih tih silnih ptica, pataka, paunova, srna, kokoi... nadajui se da e tako lake prebroditi Stipo Juri, uporan, vrijedan, astan i sretan ovjek traumu. Iako je svim srcem elio ostarjeti u svojoj Ze- voza 2003. park je slubeno otvoren kao Sportsko-rekreacijska zona Park prirode Sutinici, shvatio je da mora otii. Svoju prelijepu, opremljenu kuu i ivopisnu okunicu sa svim van. I od tog se trenutka svaki dan razvija manjim ili veim koracima: ponekom novom biljivotinjama koje je tu gajio, mijenjao je za kuu tek u izgradnji na Brau. kom, novom ivotinjom, boalitem, igralitem za rukomet na pijesku, restoranom, ak i malom suvenirnicom... A interes posjetilaca saPomogli su mi dragi Bog i bosanski inat mo raste, tim vie to su sadraji raznolikiji i Odmah je odluio da nee ii u kamp za izokupljeni na jednom mjestu ine ponudu bjeglice gdje je sve bilo besplatno, niti primati, drukiju od dosadanje na ovom prelijepom niti traiti bilo iju pomo, pokucati na tua otoku. Njegovi pak stanovnici Stipu su odavno vrata. Radio je svata i ba nita mu nije bilo poeli pamtiti po RADU i stekli puno povjereteko ili ispod asti. Izmeu ostalog, unajmio nje u njega kao ovjeka i suradnika. je farmu nesilica i nakon godinu dana status Izvan sezone park posjeuju organizirane izbjeglice mijenja statusom - obrtnika. U meskupine uenika i djece predkolske dobi iz ciuvremenu je radio kao pomoni radnik u sta- jele Splitsko-dalmatinske upanije na satovima kole u prirodi. Ali tu pria za Stipu i njegojama i brinuo se o sedam rasplodnih krmaa. ve nikako ne zavrava. U planu je izgradnja To je radio tako dobro da mu je i tamonji vepet malih kamenih kua kojima bi se besplaterinar odao priznanje vidjevi da je uspio satno koristili roditelji s djecom sa smetnjama u uvati svu prekobrojnu prasad koja obino razvoju, za kolu u prirodi. No za taj pothvat zbog nedostatka mlijeka ugine. istio je podruja zarasla u ikaru i pripremao za sadnju trebaju krediti i kako se to kae zatvorena finamaslina, ureivao okunice, gradio fontane... S ncijska konstrukcija, na emu Stipo radi. Naneto skupljenog novca kupio je vozilo kojim pravit e to Stipo i njegova Ana s obitelji i uz je u tri godine od uzgajivaa do uljare prevepomo ljudi koji u njegovom radu prepoznaju dobrotu i mudrost. Nakon samo nekoliko druzao ak 2000 tona maslina. enja sa Stipom Juriem, sigurna sam da moe Godine 2001. kupuje 16.000 m zemlje preko koje prolazi vodovod. S prvim danom kolo- sve to naumi. Iz ljubavi i iz inata.

Sadraji Parka prirode uistinu nude za svakog poneto i obogauju turistiku ponudu Braa

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

51

REPORTAA

HRVATI IZ BIHAA:

Ostati i ivjeti u svome gradu na Uni

Biha, vaan grad u hrvatskoj povijesti, ali i u povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine prostire se na obalama prirodnog bisera, bistro-zelene rijeke Une u sjeverozapadnom dijelu BiH, neposredno uz granicu s Republikom Hrvatskom
Napisao: Ivo Ai Snimke: Ivo Ai, Ivica Mati i arhivske snimke upnog ureda u Bihau Rije biha znai kraljevsko imanje. Drugi nazivi su: bie, bii, bija. Ime Biha prvi put se spominje 1226. godine, a 1262. proglaen je slobodnim kraljevskim gradom u sastavu hrvatskog kraljevstva. Tijekom povijesti u Bihau je nekoliko puta zasjedao i Hrvatski sabor, a tridesetak godina bio je stolni grad Kraljevine Hrvatske. Odatle je Biha i kraljevski grad. Jo jedan naziv koji ide u prilog spomenutim kraljevim imanjima jest ime dananjeg prigradskog mjesta Kralje. To je skraenica naziva Kraljevska vrila ili izvori. Biha je u drugoj polovici 15. stoljea bio pod vlau hrvatske plemike obitelji Frankopan. Za razliku od veine bosanskohercegovakih gradova, Biha se vie od stotinu godina odupirao osmanskim napadima.
52 / Udruga bosanskih Hrvata

1592. godine pao je pod Turke. Na alost, nakon toga Biha postaje jedno od znaajnijih uporita najzapadnije provincije Osmanskog carstva iz kojeg se organiziraju daljnji napadi prema slobodnim krajevima Hrvatske i zapada.

Plansko naseljavanje na hrvatske prostore


Ratna pustoenja tijekom turske okupacije, veliki porezi, glad, epidemije kuge i kolere, ali i prijelaz na islam i pravoslavlje radi spaavanja ivota i imovine bili su glavni uzronici opadanju broja katolika i na bihakom podruju. Spoznaja o hrvatskom podrijetlu uglavnom je sauvana u muslimana Bihake krajine, iako danas velika veina njih nerado govori o tome (Salopek, Hrvoje: Ogu-

Tijekom povijesti u Bihau je nekoliko puta zasjedao i Hrvatski sabor, a tridesetak godina bio je stolni grad Kraljevine Hrvatske

linsko-modruki rodovi, Zagreb, 2007.). U to vrijeme na ovo podruje Turci planski naseljavaju janjiare, bjegunce iz Dalmacije poslije mletako-turskih ratova, iz Like i Ugarske poslije Karlovakog mira (1699.) te s Korduna poslije Svitovskog mira (1791.). Najvie se muslimana naselilo u Krajinu poslije 1683. godine bjeei iz Hrvatske, Slavonije, Ugarske te Dalmacije. Takoer, na ovo granino podruje Turci dovode Vlahe koji rado pristaju uz Turke radi vee slobode kretanja i drugih pogodnosti. Ovi se krajevi u povijesnim izvorima nazivaju Donji Kraji, a kasnije, sve do XIX. stoljea, Turska Hrvatska, tj. dio Hrvatske koji su zauzeli Turci.

Regionalno sredite
Nakon 286 godina duge turske vladavine (1592.-1878.) Biha dolazi
www. udruga-prsten.hr

Srednjovjekovne crkve u sjeverozapadnoj BiH do 1463. godine, prema studiji Andrije Zirduma

Fra Stipo Rategorac

Hrvatska narodna nonja iz Bihaa

Raritet knjige Biha i Bihaka krajina vjerno uvaju franjevci u Bihau

pod austro-ugarsku upravu. Pozitivne promjene osjeaju se u svim sferama ljudskog ivljenja. 1929. godine novim teritorijalnim ustrojem, Biha postaje sredite okruga u Vrbaskoj banovini. Tijekom zadnjeg rata Biha je bio vie od 1200 dana u potpunome srpskom okruenju, do velebne oslobodilake akcije Hrvatske vojske Oluja poetkom kolovoza 1995. godine. Novim administrativno-politikim ustrojem BiH, Biha, sredinje mjesto Pounja, je postao sjedite Unskosanskog kantona, u sastavu entiteta Federacije Bosne i Hercegovine.

... hoemo crkvu!


Do dolaska Turaka na podruju Bihaa bilo je vie katolikih crkava: sv. Antuna, sv. Elizabete, sv. Marije, sv. Lucije, sv. Jakoba, sv. Duha i sv. Mariwww. udruga-prsten.hr

je Magdalene. Padom Bihaa sve su crkve poruene, a Crkva sv. Antuna, koju je dao sagraditi hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I., pretvorena je u damiju Fethiju (arap. osvojena). Nakon pada turskog carstva konano je napravljena crkva u sreditu grada 1891. godine, a 1938. bila je temeljito preureena. Crkva je bila meu najljepim u Bosni Srebrenoj. U to vrijeme na podruju bihake upe je ivjelo 4300 Hrvata. Crkva je poruena potkraj 2. svjetskog rata. Ostao je samo zvonik. Komunistike vlasti dugo nisu doputale gradnju nove upne crkve. I kolcima su omeivali gradilite. Katolike ene su ruile te kolce. Da su to inili njihovi muevi, na robiji bi zavrili. Uslijedio je poziv na sud tadanjem upniku fra Viktoru akiu. Ljudi su kao u procesiji ili
Udruga bosanskih Hrvata / 53

Jedna i jedina Una pred zgradu opine, uz povike ivio drug Tito, hoemo crkvu. Ispjevali sve one pjesme ne bi li dobili crkvu. Kad se pojavio sudac onda su ga gaali jajima pa je pobjegao, pria upni vikar u upi sv. Antuna Padovanskog u Bihau fra Stipo Rategorac koji je zabiljeio jo iva sjeanja sudionika dogaaja g. Luke Klepia, iz prigradskog naselja Kri. Naposljetku komunistike vlasti su dopustile gradnju crkve koja je napravljena 1972. godine. U studenome 2006. godine upna crkva sv. Ante Padovanskog s grobnicom hrvatskih velikaa proglaena je nacionalnim spomenikom. ka) s podruja upe Biha (osim grada, upi Biha, koju pastoraliziraju franjevci Bosne Srebrene, pripadaju i sljedea naselja: Vedro Polje, Kralje, Kri, Dobrenica, avnik, Golubi, Greda, Izai, Lohovska Brda, Papari, Ruica, Sokolac, Vrkai, egar, Ripa i Cazin) danas u njoj ivi 2605 katolika. Broj Hrvata se poeo smanjivati i prije rata zbog ondanje politike i gospodarskih razloga, a to potvruje i podatak da je na podruju opine Biha 1971. godine ivjelo 12 posto Hrvata. Unato velikoj nezaposlenosti te drugim goruim problemima s kojima se svakodnevno susreu katolici i Hrvati s lijepog grada na Uni, oni ipak ele ostati i ivjeti na svojim stoljetnim ognjitima.

Broj Hrvata se poeo smanjivati i prije rata zbog ondanje politike i gospodarskih razloga, a to potvruje i podatak da je na podruju opine Biha 1971. godine ivjelo 12 posto Hrvata

ima etvero kolske djece (!), oko 250 upljana, koji u biti ekaju smrt na svojoj rodnoj grudi, dok su ostali raspreni diljem svijeta. Najvie ih ima u Australiji, ak 360 obitelji, ali i u Kanadi, Njemakoj i drugim dravama. Ovo podruje, obronci like Pljeevice, je odcjepljeno od Republike Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata, kada je pripojeno opini Biha. Naime, kao i kod velikog broja hrvatskih opina u BiH s hrvatskom veinom dolo je do promjene opinskih granica na tetu opina s veinskim hrvatskim ivljem. U ovom sluaju od opine Korenica je odvojeno podruje upe Zavalje kako bi ona Pogled na stari grad

Stalno iseljavanje Hrvata


I posljednji rat, kao i svi prethodni, nije zaobiao niti ovaj kraj. Biha je bio vie od 1200 dana u potpunom okruenju, stradalo je puno ljudi i porueno dosta hrvatskih kua. Svoj veliki doprinos u ratu dali su pripadnici bihakog Hrvatskog vijea obrane. Deset hrvatskih civila i ak osamdeset pet vojnika poginulo je tijekom Domovinskog rata u BiH s podruja opine Biha. I ovaj rat imao je za posljedicu iseljavanje. Od prijeratnih 5500 Hrvata (katoli54 / Udruga bosanskih Hrvata

Politiko krojenje granica


Svakako treba spomenuti podruje upe Zavalje i njenih sedam sela (Veliki i Mali Baljevac, Vujak, Zavalje, Meudraje, Mali i Veliki Skoaj), koje je prije rata brojalo oko 5000 vjernika. Ona teritorijalno pripada Bihau, a crkveno-pravno gospikosenjskoj biskupiji. Komunistike vlasti planski su i odavde iseljavale hrvatsko katoliko ivlje. Sad u toj upi
www. udruga-prsten.hr

Nedovreni san Bianina Ante


Iseljenika pria etrdesetsedmogodinjeg g. Ante Rukavine, zapoinje 1986. godine kada nakon zavretka ekonomskog fakulteta, reklo bi se trbuhom za kruhom, odlazi iz rodnog Bihaa kod roaka u daleku Australiju u potrazi za boljim ivotom. Kako kae imao je sree jer je odmah dobio posao te upoznao svoju sadanju suprugu, roenu Braanku, koja mu je rodila dva sina Nikolu i Slavena. Nakon nekoliko godina zajednikoga rada, obitelj Rukavina imala je vlastito poduzee koje zapoljava tridesetak radnika. Zahvaljujui svome poduzetnikom duhu te velikoj ljubavi za Domovinom i svome rodnom kraju, 2001. godine definitivno se odluuju vratiti u Hrvatsku iako su i danas vezani za Sydney jer osim to im je tamo mnogobrojna obitelj i prijatelji takoer su zadrali i poduzee koje su povjerili na upravljanje najblioj obitelji. Mislili smo se prvo vratiti u moj rodni Biha i tamo poeti s nekim biznisom, ali na nagovor bliskih prijatelja te iz objektivnih razloga odluili smo ipak svoj kapital uloiti u jedan turistiki objekt u Lovranu kod Opatije. 2003. godine kupili smo hotel Park izgraen jo davne 1915. godine. Hotel smo potpuno preuredili u visoku kategoriju sa etiri zvjezdice i zaposlili dvadesetak radnika. A da se ozbiljno ovim poslom elimo baviti potvruju i moji sinovi koji trenutno pohaaju srednju turistiku kolu u Opatiji kae g. Rukavina te dodaje Niti Biha sada nije daleko. Za nekoliko sati sam kod svoje rodne kue koju posjeujem kad god to prilike doputaju. Ljubav za Bihaom nastojim prenijeti i na svoju obitelj. Ipak mi je san jednoga dana vratiti se u svoj rodni grad jer mislim da se i tamo moe lijepo ivjeti unato nekim novim vremenima i vjetrovima koji vrlo esto mijenjaju svoj pravac.

Zvonik sv. Ante postala opina sa srpskim veinskim stanovnitvom. Tada su povrijeene i granice izmeu RH i BiH definirane jo krajem 18. stoljea. Osim to je ova upa teko stradala tijekom Drugog svjetskog rata i poraa veliki broj vojnika iz ove upe je poginuo i u Domovinskom ratu bilo da su bili pripadnici HVO-a ili HV-a. prekida, u kolskoj godini 2006/2007. u Bihau je Banjaluka biskupija otvorila Katoliki kolski centar - kola za Europu. Naime, ovo je sedmi po redu KSC u BiH (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Travnik, Banja Luka, Biha i epe). U njima nastavu pohaa oko 4500 uenika o kojima se brine oko 300 uitelja, nastavnika i profesora. Da se radi o multietnikoj koli potvruje i banjaluki biskup Franjo Komarica Novoosnovana gimnazija je srednja kola za stjecanje irokog opeg obrazovanja, javna ustanova otvorena i dostupna svim zainteresiranim kandidatima, koji ispunjavaju uobiajene uvjete, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Odgoj i obrazovanje u njoj se temelje na - u Europi ope prihvaenim - kranskim vrijednostima i ima pred oima cjelokupna ovjeka, a ne samo njegov intelektualni uspjeh. Kao pomo u izgradnji Katolikog kolskog centra i sportske dvorane u Bihau, hrvatska Vlada je izdvojila 850 tisua kuna. O dobroj suradnji RH i Bihaa potvruje i nedavno dodijeljena Povelja poasnog graanina Grada Bihaa predsjedniku RH Stjepanu Mesiu.

kola za Europu
Godine 1857, franjevci su u upi Biha podigli puku kolu i tako su u svoju pastoralnu aktivnost ukljuili i prosvjetni rad. 1894. godine asne sestre Drube Klanjateljica Krvi Kristove, koje i danas imaju svoj samostan, otvorile su u Bihau osnovnu kolu u svome Klostru. Neto kasnije u istoj zgradi je otvorena igraonica za djecu te graanska kola. One su 1938. godine sagradile i dvoranu za priredbe u kojoj je tijekom 2. svjetskog rata odrano I. zasjedanje AVNOJ-a. U svibnju 1944. godine zgrada samostana i kole je bombardirana, a nakon rata tadanje dravne vlasti zabranjuju sve kole koje je vodila Crkva pa tako i ovu u Bihau. Nakon est desetljea prisilnog
www. udruga-prsten.hr

Ante Rukavina sa suprugom i slikom svoga Bihaa


Udruga bosanskih Hrvata / 55

SPORT

Bosanski Hrvati na sportskom Olimpu


Cijela plejada uspjenih sportaa u svijetu vue podrijetlo iz Bosne i Hercegovine. Neki su svoj talent uspjeli izbrusiti i istrenirati do vrhunskih rezultata u rodnom kraju, drugi su trbuhom za kruhom uvjete za trening pronali izvan granica svoje domovine
Pie: Ivana Kolovrat U sportu je rezultat jedino mjerilo uspjeha. Nije bitna ni simpatinost ni elokvencija. Bitno je postignue i sportska izvedba. Kad na sporta osvaja bodove, medalje i mi s njim letimo. Kad je nervozan i gubi, to vrlo negativno utjee na nae zdravlje. U najmanju ruku nemamo ivaca gledati lou igru ili se znojimo i grizemo nokte, budemo potiteni, a neki energiniji navijai i ustaju iz svojih kaua i naslonjaa i viu, daju upute igraima putem televizora. Eh, kad bi ih barem oni mogli uti! Jedna od vrlo rairenih predrasuda kod Hrvata, koja skoro ima rejting istine, jest da smo najtalentiranija nacija na svijetu. Istina, nema to! Na alost, rui je teza koju zastupaju brojni ugledni psiholozi, a opjevala ju je i nezamjenjiva Gabi Novak. Ona glasi: pamtim samo sretne dane! Tako se i mi sjeamo, to je normalno, samo svojih uspjeha te zbog emocionalnog ogrtaa nikako ne sagledavamo cijelu povijest sporta i sportskih uspjeha realno. Dovoljno je samo pogledati liste zemalja po osvojenim nagradama i vidjeti da nismo ni blizu SAD-a, Kine, Rusije, Njemake, Velike Britanije i drugih sportskih imperija. Broj naih medalja uvijek bude ugodno zadovoljavajui, ili ih osvoje favoriti, ili ako oni zakau, stvar spase individualci iz slabije razvikanih sportova u kojima se vrti minimalan novac. Kad smo kod novca, tada se pribliavamo pravim razlozima i uvjetima nunim za razvoj sporta. Jer osobe koje posjeduju talent za neki sport trebaju adekvatan prostor, trenere, opremu, vrijeme za treninge, sredstva za putovanja na natjecanja... Na ovim geografskim koordinatama, oduvijek su se skromno izdvajala sredstva za sport. Osim za nogomet, jer on je ipak prva najvanija sporedna stvar na svijetu! Ostali sportovi su osueni na red, rad i disciplinu, temeljenu na individualnom ili obiteljskom entuzijazmu bez razumijevanja gradskih vlasti, sponzora do toke kada pojedinac ili tim pokae rezultate. Da barem tako vodimo gospodarstvo, da novac drava daje onima koji pokau rezultate, a ne onima koji se pokau neuspjenima. Zbog takvog odnosa prema sportu, ali i openito tekih uvjeta za ivot, ljudi odlaze u potrazi za boljim uvjetima. Tako su u proteklih dvadeset godina isplivala domaa imena, djece ne tako davno otilih ekonomskih emigranata: Nike i Roberta Kovaa iz Tomislavgrada, Vedrana orluke, Mladena Petria i Ivana Rakitia iz Bosanske Posavine i drugih. Veina sportaa bolje uvjete od onih u rodnoj BiH nae ve u hrvatskim klubovima koji poslue kao odskona daska za strane klubove u panjolskim, austrijskim, njemakim ili engleskim ligama. Osim u nogometu, bosanski Hrvati biljee uspjehe i u rukometu, koarci, tenisu. U

ovom lanku nabrojali smo samo neke, pa neka se ne naljute oni koji nedostaju jer svako ime je dragocjeno i neprocjenjiv doprinos kvaliteti ivota jednom vremenu i prostoru.

Da spomenemo samo neke


Boksake legende: Anton Ante Josipovi, boksa, olimpijski ampion iz OI Los Angelesa 1984., Marijan Bene, boksa i viestruki prvak Nogometne i eljine legende: Vlatko Markovi, aktualni predsjednik HNS-a, Miroslav iro Blaevi, nogometa i nogometni trener; Bla Slikovi, nogometa i nogometni trener, Josip Katalinski, nogometa i nogometni trener; Ivica Osim, nogometa i trener Svijet borilakih sportova - karate: dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing., karata

Rukometai, bosanskohercegovaki i hrvatski reprezentativci:


Mirko Alilovi, rukometa; Dalibor Anui, rukometa; Venio Losert, rukometa; Denis Bunti, rukometa; Nikola Prce; Darko Martinovi

Tenisai i hrvatski reprezentativci:


Ivan Ljubii, tenisa; Marijan ili, tenisa; Ana Vrlji, tenisaica

Nogometai i hrvatski reprezentativci

Nae gore list


Aktualni predsjednik UBH Prsten dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. osamdesetih je godina bio lan jugoslovenske karatake reprezentacije i osvaja brojnih medalja. Svoju karataku karijeru proveo je u najpoznatijem i najnagraivanijem klubu Tempo kojem je, takoer, predsjednik.
56 / Udruga bosanskih Hrvata

Robert Kova; Niko Kova; Stjepan Tomas; Darijo Srna; Mladen Petri; Ivan Rakiti; Davor uker; Vedran orluka; Mario Stani; Mario Manduki; Ivica Vrdoljak

Boanje:
Markica Dodik, boar

Koarkai bosanskohercegovaki i hrvatski reprezentativci:


Baria Krasi; Zoran Planini; Stanko Bara
www. udruga-prsten.hr

INTERVJU S MLADIM REDATELJEM ANTONIOM NUIEM

KULTURA

I mi svoga Clinta Eastwooda za Oscar imamo


im je ugledao svjetlo dana svima je bilo odmah jasno - Kenjac je neto posebno. Snano i zrelo djelo scenarista i redatelja Antonija Nuia naprosto Vas prikuje za sjedalo. Hrvatsko drutvo filmskih djelatnika izabralo je Nuiev film za hrvatskog kandidata za nagradu Oscar u kategoriji Najbolji film na stranom jeziku. elimo mu da ga i osvoji!
Razgovarala: Ivana Kolovrat U pretrpanom poslovnom rasporedu Antonio Nui je naao i izdvojio malo vremena za kratki intervju za asopis Prsten. Iako ima tek 33 godine, Nui posjeduje filmsku mudrost, kvalitetu i snagu koju se mnogi vrhunski, meu njima i njegovi omiljeni redatelji, pokazali u zrelijoj ivotnoj dobi. Posjeduje istanan senzibilitet za ivotnu dramu pojedinaca u ovim naim krajevima koju njegovi junaci prebrouju ivotnim humorom. Zato su Antonijevi filmovi i drame i komedije u jednom. Publika je odlino prihvatila omnibus Sex, pie, krvoprolie, zatim Sve daba - film o mladiu koji putuje iz grada u grad sa svojom pokretnom birtijom i besplatno dijeli pie, kao i posljednji Kenjac. Dok film igra u kinima, redatelj ne spava na lovorikama ve uurbano priprema novi projekt. Prsten: Svi filmovi koje ste snimili naili su na dobar prijem publike i osvajai su brojnih nagrada. U emu je tajna Vaih filmova? Mislim da su dovoljno iskreni i beskompromisni, a to odreeni dio publike i kritike potuje. Prsten: Kada ste shvatili da volite filmove i da elite biti i scenarist i redatelj? Tko je prvi u Vama prepoznao izraziti kreativni talent? Mama me je kao malog esto vodila u kino, i po nekoliko puta tjedno, tako da je ve u tom najranijem periodu ivota nastupila prva ljubav prema filmu. A tamo negdje u drugom razredu srednje kole sam shvatio da se elim baviti filmom. Prsten: Prije tri godine 2006. filmom Sve daba osvojili ste brojne nagrade na Festivalu igranog filma u Puli; ove godine osvajate i festivalske irije, stroge kritiare te publiku filmom Kenjac. Silina emocija u filmu, u odnosu sina i oca te mua i ene, nikog nije ostavila ravnodunim.

FILMOGRAFIJA
Na mjestu dogaaja, (kratki igrani), 1998. Nagrada publike, nagrada irija za najbolji scenarij i najbolji film, FRKA - festival studenata; Vratite im Dinamo, (tv drama), 1999. Nagrada publike, FRKA - festival studenata; Sex, pie i krvoprolie, (omnibus) (u suradnji s Borisom T. Matiem i Zvonimirom Juriem), napisao i reirao 3. priu, 23 min., 2004. (festivali u Puli, Motovunu, Beogradu, Skopju, Sofiji i Pechu); Sve daba, (igrani film) 96 min., 2006. Velika Zlatna Arena za najbolji film, Zlatna Arena za najboljeg redatelja i najbolji scenarij, najbolju sporednu ensku ulogu, Festival igranog filma u Puli 2006. Srce Sarajeva za najbolju muku ulogu, Sarajevo Film Festival 2006. Specijalna nagrada irija, Festival Novog Autorskog Filma 2006.; Kenjac (igrani film), 2009. Zlatna Arena za najbolji scenarij (Antonio Nui), kameru (Mirko Pivevi) i glazbu (Sran Guli Gul), Festival igranog filma u Puli 2009. Nagrada Oktavijan Hrvatskog drutva filmskih kritiara.
www. udruga-prsten.hr

Odakle inspiracija i motiv za ovu temu i mjesto radnje? U svakom mom filmu ima neto autobiografskih elemenata. Moj otac je iz kraja u kojem se odvija radnja filma tako da sam inspiraciju pronaao u priama i ljudskim karakterima koje sam upoznao u tom dijelu Hercegovine. Prsten: to poslije Kenjca? to biste sljedee htjeli snimiti? Pripremamo nekoliko projekata paralelno, a zasad se najblii realizaciji ini film pod radnim naslovom aba prema drami Dubravka Mihanovia. Prsten: Koji su Vai filmski i redateljski uzori? Puno ih je. Hawks, Kieslowski, Ozu, Wajda, Clint Eastwood... Prsten: Roeni ste u Sarajevu, otac Vam je Hercegovac, a za vrijeme rata stigli ste s obitelji u Zagreb. U filmovima progovarate o emotivnim temama, obiteljskim odnosima, ratu, multikulturalnosti, bosanskim i balkanskim problemima. to za Vas znae Bosna i Sarajevo danas kada ste afirmirani i priznati hrvatski redatelj? To je moje djetinjstvo, to se nikad ne zaboravlja.

Prsten: Kako biste prokomentirali bosansko-hrvatsku kulturnu suradnju? Ta suradnja postoji, ali imam osjeaj da moe biti jo vie produbljena i jo opsenija. Prsten: to biste popravili u postojeem stanju hrvatskog filma? Moe li se bolje u naim uvjetima? Puno toga bazinog nedostaje naoj kinematografiji, a to je posljedica i loih financijskih uvjeta, ali i nemara i nestrunosti. Ne idemo u korak s vremenom u tehnikom smislu, za mnoga filmska zanimanja nemamo kole, raznorazni individualni napori ne bivaju podrani od nadlenih institucija i posljedice svega toga e biti vidljive u vrlo skoroj budunosti. Prsten: Preferirate li neku kinematografiju malo vie? Ameriku. Prsten: Sve ste popularniji, priznatiji, hvaljeniji! Slijedi li odlazak u neku drugu zemlju u potrazi za boljim uvjetima za stvaranje filmova? Volio bih raditi filmove u Hrvatskoj, ali na malo viem produkcijskom nivou.
Udruga bosanskih Hrvata / 57

OBITELJSKI OBRT

Zdravko Vrlji sa svojim ljepoticama, suprugom Zdravkom i kerkom Anom

Vrijedni i marljivi suprunici Zdravko i Zdravka Vrlji govore kako im je u ivotu najvrednija ljubav prema djeci i unuici. Svoju su sreu zajednikim snagama okitili najljepim cvijeem - ruama, gladiolama, ljiljanima, kalama...
Pie: Ivana Kolovrat Zdravko i Zdravka Vrlji stigli su prije vie od tri desetljea iz rodnog Bugojna u Zagreb graditi svoj ivot. Zdravko je 68 stigao na studij prava, a suprugu je doveo 74. sa sobom. Priaju kroz smijeh o tim vremenima. On je nju primijetio pomaui prijatelju na gradnji kue. Promatrali su tako on i prijatelj cure i Zdravku je zapela za oko lijepa djevojka za koju se raspitao kod mame. Kad je saznao sve o njoj krenuo je u osvajanje, a ona ga nije ozbiljno shvatila jer je mislila da se ali kad je rekao da se zove Zdravko. Prije braka prebrodili su nekoliko prepreka. Otac mu je savjetovao da prvo zavri fakultet pa da se oeni, na to mu je Zdravko rekao da e ivjeti u Zagrebu. Onda dobro, moe se oeniti, odgovorio je otac. Majka mu je dala savjet da Zdravka ostane jedno vrijeme u Bugojnu dok se on ne snae, ali ni s tim se nije sloio. Otili su odmah zajedno, zaljubljeni i sretni. Nikakve egzistencijalne brige im nisu bile teke. Zdravko je naao tri posla koja je istovremeno radio: na telefonu, cijepao drva, raznosio potu, a
58 / Udruga bosanskih Hrvata

Zdravka je istila u Exportdrvu. U mjesec dana zaradili su za fiu.

Tajna uspjeha: poduzetnitvo i sport


Ljubav im je blagoslovljena s troje djece: 77. se rodio Marko, 79. Ivan, a 84, ker Ana. Sinovi su rano poeli pomagati roditeljima, a Ana je krenula u teniske vode. Danas igra u hrvatskoj teniskoj reprezentaciji. Predanost radu, marljivost i ljubav prema sportu glavne su kvalitete Zdravkova ivota pa je njima zarazio i svoju suprugu i djecu.

Zdravko je toliko radio da je od iscrpljenosti pao u nesvijest i zavrio u bolnici. Dugo je spavao, a kad se probudio ustao se i otiao. Bio je zdrav kao dren i naspavan

Supruga Zdravka imala je zlatne ruke za araniranje, a Zdravko iskustvo u odravanju cvijea na Plesu. Osamdesete godine otvorili su cvjearnu na trnici na Utrinama u kojoj i danas dre najsvjeije cvijee u Zagrebu. Zahvaljujui tome imaju mnogo vjernih kupaca koji iz cijelog grada dolaze ba k njima. Zdravka je radila lijepe bukete i vijence koji nisu ostajali nezapaeni. Kupac njenog prvog araniranog vijenca javio joj se nakon nekoliko godina i kazao da je bio najljepi od svih tada. - Nikada nam novac nije bio na prvom mjestu, istaknuo je Zdravko. I on i supruga su prije svega vrijedni ljudi koji vole raditi. Zdravko je sadio gladiole, ljiljane, kale na veliko, a Zdravka prodavala. Uz uzgoj, svaki su tjedan uvozili i leper cvijea iz Nizozemske. Sljedei poslovni potez bila je kupnja 4,5 hektara zemlje u urevcu gdje uzgajaju povre rajice, krastavce, zelenu salatu i mahune. Jednaku panju kao u poslu, Zdravko je uloio u nogomet. Dugo godina pratio je NK Iskru i prijateljevao sa svim istaknutim ljudima u sportu. Ispriao nam je ka-

ko su mu se obratili mladi Ladi i Besek da im sredi transfer u Iskru. Sinovi su mu kao djeca trenirali tenis, a Ana je u kanticu sakupljala loptice. Onda je na dar dobila mali reket i ozbiljno se prihvatila treniranja. Ana Vrlji poznato je ime nae enske teniske reprezentacije. Trenutno trenira osam sati dnevno u vicarskom kampu s trenerom poznate ruske tenisaice Anastazije Mikine. Kad stekne snagu, uz dobru tehniku koju ima, Ana e krenuti u pohod na svjetski teniski vrh.

Humanost
Prije nekoliko godina obitelj Vrlji je donirala veliki broj lonanica Nevenku Krznariu, poznatom predsjedniku Zagrebakih bogeca koji se brinu o starijima, bolesnima i nemonima, a okupljaju nezaposlene osobe za humanitarnu prodaju. Zdravko istie kako u poljoprivredi ima puno ostataka povra koje nije za prodaju pa poziva zainteresirane osobe s kombijem koji bi pravovremeno, po pozivu, doli po povre da ga odvezu u Narodnu kuhinju. Uz silne obaveze Zdravko fiziki to ne stigne sam obaviti pa poziva one koji imaju volju i vremena za ovo dobro djelo.
www. udruga-prsten.hr

HRVATSKI MISIONAR I BOSANSKI FRANJEVAC U AFRICI FRA JURO TOKALI:

ZDRAVLJE I SOCIJALNA SKRB

ovjeku je potrebno malo da bi bio sretan


Mi franjevci smo ovdje za drugoga, za ovjeka, za ljude koji nas uistinu trebaju. I mi sami smo nemoni bez drugih, bez pomoi drugih. Nekada su nai ljudi u Bosni svaki posao, svaku radost i alost, sve to se dogaalo u ivotu zapoinjali i zavravali s molitvom. Ovdje ljudi to ine i sada; ak i kad ele popiti sok ili pivo
Pie: Ivo Ai Razgovarali smo s misionarom u Africi, skromnim bosanskim franjevcem fra Jurom Tokaliem o njegovom pastoralnom djelovanju na tome napaenom Crnom kontinentu. Fra Juro je od kolovoza ove godine u upi Subukia udaljenoj oko 210 kilometara zapadno od kenijskog glavnog grada Nairobija. U Keniju je doao iz Tanzanije u kojoj je svoju plemenitu misiju obavljao vie od godinu i pol dana. Vrijednost intervjua je jo vea ako znamo da su fra Juri nedostupne suvremene elektronike komunikacije poput telefona i Interneta, ali i klasine pote po koju jedanput tjedno idu u potanski ured koji se nalazi u trideset pet kilometara udaljenom gradiu Nyahururu. Fra Juro Tokali, bosanski franjevac roen je u upi Dobretii u Srednjoj Bosni gdje je i pohaao osnovnu kolu. Franjevaku klasinu gimnaziju zavrio je u Visokom, a studij teologije i filozofije u Samoboru i Sarajevu. Za sveenika je zareen 29. lipnja 1998. Do sada je pastoralno djelovao u upama: Gua Gora kod Travnika, Jajce i Podmilaje - najvee hrvatsko nemarijansko svetite. U Africi je zapoeo svoj misijski rad u upi Butimba-Tanzanija, a nastavlja ga u upi Subukia-Kenija. Kada i zato ste se odluili za misije? Prvi put sam se susreo s jednim misionarom u sjemenitu u Visokom. Posjetio nas je na dugogodinji i prvi misionar iz Bosne u Africi fra Rafael Lipovac te nam priao o misijama. Tada sam powww. udruga-prsten.hr

eo pomalo razmiljati o tome. Bio je to veliki izazov i elja za mene, ali nisam imao hrabrosti elju pretoiti u stvarnost. S vremenom je ta moja elja nestala, izgubila se. Poslije moga sveenikog reenja, osam i pol godina sam pastoralno djelovao u Bosni, i napokon skupio hrabrosti da zaboravljenu elju konano pretoim u stvarnost. Ta odluka je bila veliki ok za moje roditelje koji ive sami u razruenom i ratnim vihorom raseljenom pougarskom selu Vukovii kod Jajca, planinskoj visoravni na nadmorskoj visini veoj od 1200 metara. Teko mi je bilo ostaviti ih same, jer moje sestre i brative daleko. No, ja sam fratar i sveenik; a kao fratar, sveenik i kranin pozvan sam i poslan navjetati radosnu vijest ne samo mojim roditeljima, nego svakom ovjeku. Koji su preduvjeti da netko bude misionar? Svaki ovjek je misionar jer smo svi poslani od Boga u ovaj svijet. Bog nas je izabrao, dao nam ivot kao najvei i najsvetiji dar. Svojim ivotom bismo trebali i morali graditi mir u ovom svijetu, donositi radost svakom ovjeku, iriti ljubav meu svim stvorovima. Na tu vrstu misija smo svi pozvani, i svaki ovjek je misionar u svom ivotnom pozivu. Biti spreman ivjeti s Bogom i za Boga, sa ovjekom i za ovjeka bez obzira koje je boje i vjere, biti spreman rtvovati se za druge je osnovni preduvjet da netko bude misionar. Ako elimo ivjeti s drugim moramo ga najprije upoznati. Ja sam proveo jedno vrijeme u Londonu uei engleski jezik i nakon toga

tri mjeseca u Bruxellesu upoznajui se s afrikom kulturom i misijama. Nakon dolaska u Tanzaniju etiri mjeseca sam uio kiswahili jezik, i tek nakon zavrenog teaja

I vi moete biti kap rose


Fra Jurini prijatelji, iz njegova rodnog mjesta pokrenuli su ove godine projekt obnove kapelica (Srca Isusova iz 30-tih godina 20. stoljea i Sv. Franje) u povratnikoj upi sv. Ante Padovanskog u Dobretiima koje su tijekom zadnjeg rata oteene. Dio prikupljenih sredstava, a sudei prema dosadanjem odazivu nee biti zanemariv, namijenili su svome misionaru, na koga su ponosni ne samo njegovi prijatelji ve i upljani njegove rodne upe, ali i svih onih gdje je pastoralno djelovao u Bosni. Sve informacije oko prikupljanja pomoi mogu se saznati putem internetske stranice www.pougarje.net; tel. +385 98 476 299 ili e-pote: pougarje@yahoo.com Zahvaljujui ovjekovoj sebinosti, puno je onih koji se umivaju kapima suza, a ne kapima rose; puno je onih koji danas umiru od gladi. Ovdje u Africi, puno je gladnih i potrebitih. Glad i potreba nagone ljude, pa i one najpotenije na najgora razbojstva. Mi ne moemo spasiti sve ljude, ali moemo spasiti jednog ovjeka, jednu obitelj. Spaavajui jednog ovjeka, spasili smo svijet. I vi moete biti kap rose koja e isprati suze iz njihovih oiju, i oiju njihovih obitelji, moete biti biti kap rose koja ivot znai za njih poruuje hrvatski misionar iz Kenije i bosanski ujak fra Juro Tokali.

sam poeo pastoralno djelovati. Mi fratri se u zajednici sluimo engleskim jezikom, a sa upljanima slubenu komunikaciju imamo na kiswahiliju. Kakav je ivot tamonjih ljudi? Teko je ukratko opisati ivot u jednoj ili dvije drave. No, ono to se na prvi pogled moe vidjeti i osjetiti u susretu s ljudima je njihova ljubaznost i otvorenost. Uz sve probleme s kojima se susreu, oni ive skupa jedni s drugima. ivot u Tanzaniji i Keniji se razlikuje. U Tanzaniji ljudi imaju vie hrane, a s hranom i vie mira. Tamo bi trebali doi i neki ljudi iz javnog ivota iz BiH da ue o suivotu i prihvaanju drugoga i drugaijega. Tanzanija ima 128 razliitih naroda ili plemena. Svi ive zajedno u jednoj dravi. U jednoj kui moete nai muslimana, katolika, protestanta ili pripadnika neke druge crkve. Svi oni ive skupa. Kada muslimani imaju mjesec posta, neki katolici poste s njima i obratno, za Advent i Korizmu neki muslimani poste s katolicima. Svi su spremni pomoi i svi se prihvaaju. Nitko nikoga ne osuuje po vjerskoj pripadnosti, nego po potenju ili lopovluku. Za veinu ljudi s naih prostora Afrika je sinonim za dunglu, glad i suu. Jel to zaista tako? Ne bih se u potpunosti sloio s tim miljenjem. Tanzanija i Kenija su prostorno velike zemlje i imaju odreene resurse s kojima bi uz bolji plan mogle za kratko vrijeme postati bogate zemlje, i nadam se da e to jednog dana i postati. I Kenija i Tanzanija imaju velike i atraktivne prirodne nacionalne parkove u koje dolaze brojni turiUdruga bosanskih Hrvata / 59

Fra Juro s grupom vjernika, fratara i sestara u Tanzaniji sti sa svih strana svijeta. Takoer, pojedini dijelovi ovih zemalja, zbog globalnog zagrijavanja i nedostatka kia, imaju problema s hranom, kao i podruje nae upe koje je bez prave kine sezone dvije godine. U Keniji je prole godine bio rat i puno ljudi je poginulo. Podruje nae upe je dragi Bog sauvao od ratne poasti, ali postoji mnotvo drugih problema s kojima se ovi dobri ljudi svakodnevno susreu i koji im oteavaju ivot. Djelovali ste u Tanzaniji! Vie od godinu i pol dana sam ivio i radio u upi Butimba, najblii grad je Mwanza, uz prekrasno jezero Viktorija. upa je osnovana prije deset godina i sada ima oko desetak tisua vjernika, a broj neprestano raste. Puna je ivota, kao to su to nekad bile nae upe u Bosni. Na svakom mjestu se uje veseli cvrkut djeice. upljani su skromni ljudi, ali su ponosni i jako ljubazni poput naih ljudi u Bosni. Svakog ovjeka pozivaju (karibu au karibuni = dobro doao/la ili dobro doli/le) s radou u svoje skromne domove te sa svojim gostima dijele ono to imaju pa ak i vie. Nekada su nai ljudi u Bosni svaki posao, svaku radost i alost, sve to se dogaalo u ivotu zapoinjali s molitvom i zavravali s molitvom. Ovdje ljudi to ine i sada; ak i kad ele otvoriti sok ili pivo i piti, najprije blagoslove i onda otvaraju i piju. U Bosni je nekada obitelj bila osnovna zajednica i pokreta ivota, ali s vremenom se to gubi ili se izgubilo. Ovdje je i sada jako naglaena pripadnost zajednici. Otac je glava obitelji i pokreta ivota; djeca i svi lanovi obitelji potuju oca obitelji. Mlai nikada ne ostavljaju svoje stare. Barem jedno dijete ostaje uz roditelje, a najee je to najstariji sin. I u trenucima kada otac i majka vie ne mogu raditi, kada se za njih brinu njihova djeca, djeca su ih duna sluati i sluaju ih. Bolesti AIDS, malarija, guba i

Fra Juro s novokrtenom djecom druge odnose veliki broj ivota. Uzroke ovih bolesti treba traiti u neimatini i nepouenosti. I za jedno i za drugo moda smo krivi mi bijeli ljudi. Do juer su ovi ljudi bili robovi bijelcima i nisu imali mogunost obrazovanja i stjecanja materijalnih sredstava koja su neophodna za ivot. Oni nisu primitivni, samo im je onemogueno da imaju ono to mi imamo. S kojim problemima se susreete u Vaoj novoj upi? Subokia je planinska upa, udaljena oko 35 km od prvog grada Nyahururu, a od glavnog grada Nairobija oko tri i pol sata vonje. Usporedio bih ju s nekim hercegovakim ili dalmatinskim podrujima (kamen i bunje). Na podruju upe imamo jednu ambulantu, jednu srednju kolu i 10-ak osnovnih kola, vrti i mali dom za siroad i bolesnu djecu. Sve te javne ustanove su otvorili franjevci. Na ovom planinskom podruju su uglavnom krani. Katolici su najbrojniji; a uz katoliku crkvu postoji i mnotvo drugih crkava i sekti. Ono to je dobro i lijepo vidjeti, a to bi i nama na Balkanu moglo posluiti za uzor je to da svi ive skupa i svi se potuju, bez obzira kojoj crkvi pripadali. U kratkom vremenskom razdoblju mogu se uoiti glavni problemi ovog kraja i nae upe. Prvi i osnovni problem je nedostatak hrane. Dvije godine nije bilo prave kine sezone. Sada kada je suna sezona hrana je puno skuplja, ali na okretni gvardijan Bugojanac fra Miroslav Babi, uz pomo dobrih ljudi, uspio je za upljane nabaviti oko 400 vrea kukuruza, to je dovoljno za jedno kratko razdoblje. upa je planinska i kue su jako udaljene jedna od druge. Kada obilazimo obitelji, moramo dugo pjeaiti jer su mnoga mjesta nepristupana. U upi imamo 18 filijala (mjesta na kojima slavimo nedjeljne mise). Sve ih moemo obii u mjesec dana po jednom ako smo svi zdravi. Putovi su planinski i u jako loem stanju. U kinoj sezoni blato nam

Fra Jurini roditelji Luca i Marko Tokali ive u razruenom povratnikom selu Vukovii u upi Dobretii u koju se vratilo manje od deset posto prijeratnih Hrvata Ratne rane kapelice Srca Isusova u fra Jurinom rodnom mjestu u Bosni
60 / Udruga bosanskih Hrvata www. udruga-prsten.hr

oteava komunikaciju sa upljanima, a u sunom razdoblju zbog prevelike praine javljaju se bolesti. Imati elektrinu energiju u upi san je nas fratara, ali i svih upljana kako bi u potpunosti osposobili rad ambulante, srednje kole, doma za djecu. Kako sam ve rekao, u upi imamo Mali dom Sv. Ante za naputenu i bolesnu djecu. O domu i djeci se skrbimo mi fratri. Lijekove, hranu i strunu pomo moramo proviati sami, to nije nimalo lako. Oko Malog doma nam donekle pomau volonteri koji dolaze uglavnom iz Njemake. Sigurnosna situacija nou i nije ba najbolja. Postoje organizirane bande koje ponekad nou upadaju u kue i uzimaju ono to im se dopadne. Ako su domaini sretni mogu proi bez batina, a u najgorem sluaju mogu biti i ubijeni. Zbog sigurnosti nitko nou ne putuje, osim lopova. Kako dolazite do sredstava koja su Vam neophodna? Svi smo mi upueni na drugoga, i bez pomoi drugoga ne moemo ivjeti. Mi franjevci smo ovdje za drugoga, za ovjeka, za ljude koji nas uistinu trebaju. I mi sami smo nemoni bez drugih, bez pomoi drugih. Neto sredstava dobijemo od volontera i od naih prijatelja. Za neke ozbiljnije projekte (elektrifikacija, poboljanje putova, dovod vode u sela, poboljanje skrbi za Mali dom, gradnja srednje kole, nabava auta, itd.) su nam potrebna vea sredstva kojih za sada nemamo. Uz Boju pomo i pomo dobrih ljudi, nadamo se jednog dana da emo i ove projekte sprovesti u djelo. Kako vas prihvaaju kao sveenike, misionare? U Tanzaniji i Keniji misionari nisu od juer. Misionari su dio kulture ovih zemalja i naroda. Narodi ovih zemalja su otvoreni i prijateljski. Otac je glava obitelji i on donosi sve odluke u obitelji. U jednoj zajednici postoji vijee staraca koje donosi odluke unutar zajednice. upa je velika zajednica. Glava upe je upnik koji skupa sa svojim pomonicima i suradnicima donosi odluke u upi. Ovdje vjernici, bilo da su krani ili muslimani imaju potovanje prema sveenicima, imamima... Bitno je biti ovjek i prihvatiti jednako svakoga, i od drugog emo biti prihvaeni. Misna slavlja su drugaija! Misna slavlja se uvelike razlikuju od misnih slavlja u BiH i Hrvatwww. udruga-prsten.hr

skoj. Ovdje je misa u pravom smislu slavlje. Vjernici skupa sa svojim sveenicima slave najprije susret s Bogom. Nedjeljni dolazak u crkvu, na sv. misu je i prigoda osobnih susreta s prijateljima i rodbinom. Misno slavlje traje od dva sata pa nadalje i nikad nije dosadno. Pod misom svi pjevaju, pleu; za prinos darova vjernici, ako imaju, ponekad donesu koko, poneko jaje, ili neki plod zemlje. Sve je veselo i puno ivota. Mise su uistinu radosni susreti ovjeka i Boga. Kako izgleda jedan Va dan? Ustajem oko 6 sati ujutro izmolim svoju privatnu molitvu. U 7 sati imamo zajedniku jutarnju molitvu s misom. Poslije mise je doruak, a poslije doruka pastoralno djelovanje. U 18 i 30 je veernja molitva, a u 19 veera. Iza 20 sati molitva poveerja, rekreacija i spavanje. Na primjer, subotom radimo s djecom: vjeronauk kojeg imaju Mi vrsto vjerujemo kada gost doe i kia padne da je to blagoslov. katehisti, priprema djece za sakra- Ako kia padne znai da je doao s ljubavlju i da nam eli sve najbolje, mente, mi sveenici pripremamo da nam polja donesu veliki urod te da sve bude dobro i blagoslovljeno. odrasle za sakramente. Priprema Vjerujemo da je i na novi misionar imao tu nakanu, ali mislimo da je djece za sakramente traje godinu malo pretjerao. Ja sam tolike godine u Africi, ali nisam puno godina dodana, a odraslih dvije godine. Pje- ivio ovakvu kiu, a jo uz to nam je naruio i tuu iliti krupu. A jest nas i vai imaju svaki dan predveer mlavilo. Moj misionare pretjera ti u blagoslovu... a da nam hoe doi probe pjevanja, kao i ministranti i jo takvih! ovako opisuje dugogodinji misionar u Africi fra Ivica Peri plesai. Ministranti za slubu oko (u sredini) prve dane fra Jurina boravka na Crnom kontinentu. Fra Ivica oltara, a plesai za ples pod midjeluje u upi Kivumu u Ruandi, u kojoj je djelovao i pokojni bosanski som. Poslije susreta igramo nogo- franjevac fra Vjeko uri o kome je nedavno snimljen dokumentarni met oni bosonogi, jer je sportska film: Vjeko, bosanski fratar - muenik. obua skupa, a ja u obui. PokuBosanski misionari u Africi: fra Miroslav Babi (desno), fra Ivica Peri ao sam i ja bosonog pa drugi (u sredini) i fra Juro Tokali (lijevo) na slici dan nisam mogao stati na noge od uljeva. Najednom je jedna djevojica doHrvatskoj i svijetu. Znaju li Vai upljani i openila na ideju da pomogne djedu. Kada imate u planu posjetiti to Afrikanci gdje su BiH i HrvatPozvala je drugu djecu, uzela larodnu Bosnu? ska? Mi misionari ne moemo dolazi- vor s vodom i poeli su skupa praKada ovdje kaem ja sam Hrvat iz Bosne, i sami afriki fratri uglav- ti svake godine na godinji odmor ti noge djedu koji to nije u mogunosti sam raditi. Djed je bio jajer je karta preskupa. Svakako u nom ostaju zbunjeni. Veina ih misli da su Hrvati samo u Hrvatdogodine, nakon tri godine doi u ko sretan i zahvalan djeci to su skoj. Po nedavno zavrenom ratu mu pomogli. Djeca su bila jo sretrodni kraj. Radujem se dolasku, a nija jer su pomogli onome kome na poseban nain sam sretan jer u bivoj Jugoslaviji, uglavnom su je pomo bila potrebna; pomogli e moji roditelji, ako Bog da, prouli za BiH i za Hrvatsku. Ovdje je su svome dragom djedu. slaviti svoj zlatni jubilej 50 godina nogomet jako popularan, i mlai, Bog nas je sve stvorio na svoju posebno djeaci znaju za hrvatski zajednikog ivljenja. I na koncu, koja je vaa poruka sliku i priliku, stoga je i svaki onogomet; spominju ukera i Bovjek brat ili sestra drugom ovjenama koji bismo moda mogli bana. ku. Radost je primati pomo, ali svojom pomou olakati Va miKoliko ste u kontaktu s Boje jo radosnije saznanje da smo snom i rodbinom (prijateljima) u sijski rad? ovjeku je potrebno malo da bi nekome pomogli. ovjek koji nidrugim zemljama? je u stanju primiti, nije u stanju bio sretan. Za vrijeme jednog U upi imamo problem s telemog boravka u naem Malom do- niti dati. Neka dobri Bog otvori komunikacijskom mreom i ne srce svakog ovjeka za primanje i moemo primati telefonske pozi- mu, vidio sam primjer djece koji davanje; za primanje najprije druve, a o Internetu da i ne govorim. bi nam svima mogao posluiti goga ovjeka koji je drugaiji od Kad god mi se prui prilika, kada kao pravi kranski primjer. U domu, uz djecu, imamo i jednog ne- nas, i za spremnost davanja nas idem u grad i imam mogunost, pokretnog starca. Za svu djecu, samih drugima. S primanjem i ujem se s prijateljima i rodbion je djed. Djeca su se, kao i svadavanjem emo osjetiti pravu ranom, pregledam potu i poglekog dana, poela igrati s djedom. dost. dam vijesti o Bosni i Hercegovini,
Udruga bosanskih Hrvata / 61

KRONOLOGIJA

Radili smo, putovali, i lijepo se druili


Pred vama je kratak opis samo nekih od aktivnosti Udruge Prsten jer za sve to se dogaalo, ne bi bilo dovoljno mjesta
Obrada: Prsten res Hrvatske, dok je banjoluki biskup Franjo Komarica izrazio potrebu za veom potporom Hrvatima u banjolukoj biskupiji i Posavini kako bi mogli opstati ili se vratiti na podruja s kojih su protjerani tijekom rata. - Isti dan u zagrebakom hotelu Antunovi odrana je sveanost na kojoj je Internacionalna liga humanista (ILH) dodijelila priznanja posebno zaslunim poduzetnicima i lijenicima koji svojim ivotom i radom promiu naela humanosti. Dr. sc. Zvonko Biljecki, predsjednik Udruge bosanskih Hrvata "Prsten" i predsjednik Uprave tvrtke Geofoto, proglaen je "Humanistom desetljea" te mu je ovom prigodom Zlatnu povelju "Philip Noel - Baker" s Plaketom i Znakom Internacionalne lige humanista osobno uruila dr. Elisabeth Rehn, predsjednica Lige i izvjestiteljica UN-a za ljudska prava u bivoj Jugoslaviji. Takoer, ILH je na ovoj sveanosti dodijelila Zlatnu povelju "Lijenik - humanist desetljea" specijalistu neurokirurgu iz KB Dubrava mr. sc. Vjekoslavu Jeleu, dopredsjedniku UBH "Prsten". RH prema Hrvatima BiH. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandrokovi je u svom izlaganju rekao da e Hrvatska nastaviti pruati potporu Bosni i Hercegovini kao dravi u kojoj e tri konstitutivna naroda biti u ravnopravnom poloaju. Sudionici Gospodarskog foruma pozdravili su najavu Vlade Republike Hrvatske o donoenju strategije i zakona koji e urediti suradnju RH i Hrvata izvan RH radi postizanja uinkovita i djelotvorna sustava potpore na svim poljima djelovanja, a u svrhu ostvarivanja zajednikih interesa.

Upoznati krajeve odakle vuemo korijene


- Mladi lanovi Udruge Prsten, okupljeni u Forumu mladih UBH Prsten organizirali su trodnevno putovanje "Prooh Bosnom kroz gradove". Jo jedna uspjeno realizirana projektna aktivnost odrana je tijekom prvog vikenda mjeseca srpnja ove godine. Tijekom ovog zabavnog i nadasve edukacijskog putovanja mladi lanovi iz Zagreba, Slavonskog Broda i Osijeka posjetili su Plehan, maglajsko svetite Leopolda Mandia, franjevaki samostan u Kraljevoj Sutjesci, franjevaku knjinicu u Visokom, Travnik i rodnu kuu knjievnika Ive Andria, a putovanje je okrunjeno jednodnevnim boravkom u prijestolnici BiH, u Sarajevu.

Malo veselja, malo rada


- U Rugvici je 19. rujna odrano II. Usorsko prelo kojem su se pridruili i lanovi UBH Prsten. Ljubitelje izvornih pjesama i argije zabavljale su Vesele Usoranke, Braa Jelavi, Braa Jeli, Ilija i Marko Begi, Posavski odjeci, Mladi veseljaci, Izvorno blago i drugi. - U Hotelu Zovko 21. rujna odrana je 36. sjednica Upravnog odbora UBH "Prsten" na kojoj su lanovi definirali plan posjeta opinama u BiH do kraja 2009. godine u cilju nastavka suradnje i koordinacije aktivnosti s tamonjim lokalnim upravama. Najavljeno je sveano druenje zakladnika i donatora Zaklade Prsten, tradicionalna Boina veer u zagrebakom hotelu Antunovi, a predstavljen je i projekt aktiviranja lanova UBH Prsten u tzv. Savjetodavnim deurstvima, koji e se odravati u prostorima Udruge. Nakon sjednice uslijedilo je predavanje ravnatelja Hrvatskoga centra za razminiranje (HCR) Otta Jungwirtha te prezentacija tvrtke TGT TERO d.o.o., dugogodinjeg pravnog lana UBH "Prsten".

8. srpnja 2009. - znaajan dan za Udrugu Prsten


- Predstavnici UBH "Prsten" sudjelovali su na 16. sjednici Odbora za Hrvate izvan RH, a na Okruglom stolu na temu "Hrvati izvan Republike Hrvatske - suradnja i obveza" raspravljalo se o rjeavanju otvorenih pitanja koja su od interesa za Hrvate izvan RH. Tijekom sjednice sudionici su iznijeli svoje ideje i prijedloge koji bi poboljali vezu RH s Hrvatima koji ive izvan domovine. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Sabora Luka Bebi istaknuli su potrebu za novom strategijom prema hrvatskoj dijaspori, a na kraju sjednice doneseni su zakljuci koji imaju za cilj jaanje prava izvandomovinske Hrvatske. U izlaganjima i raspravama, meu ostalima, sudjelovao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji podsjeajui kako je opstanak Hrvata u BiH strateki inte-

Zapisano ostavlja trag


- Jedan od projekata Udruge Prsten koji se esto spominje kao jedan od onih na kojeg je Udruga posebno ponosna je asopis Prsten. Stoga su pripreme za njega iznimno vane i nita se ne preputa sluaju, ve se svaka tema, svaki lanak pa i kratka vijest temeljito provjeri i obradi na sastancima Izdavakog vijea asopisa Prsten. asopis se distribuira svim najveim hrvatskim i bosanskohercegovakim gospodarstvenicima, ministarstvima, veleposlanstvima, gospodarskim komorama i slinim institucijama. Takoer, asopis redovito stie na adrese svih fizikih lanova, tvrtki - pravnih lanica, dobivaju ga brojne udruge, upe i druga okupljalita bosanskohercegovakih Hrvata u RH i BiH.

Zdrav duh u zdravom tijelu


- Protiv umora i stresa zbog kolskih i studentskih obveza mladi se bore sportom! Tako su 26. rujna otvorili sezonu nogometnog druenja u portskom centru Stil 2003, ija je vrata za njih potpuno besplatno otvorio Ivica abraja, vlasnik tvrtke lanice UBH "Prsten". Forum mladih tako provodi aktivno sportsko druenje svake subote od 15 do 16 h.

Zajedniki ciljevi
- Na treem Gospodarskom forumu odranom 18. rujna u Sarajevu kardinal Pulji izrazio je zadovoljstvo to Forumi povezuju gospodarstvenike BiH i RH te omoguuju suradnju ove dvije susjedne drave. Predstavio je cilj ovogodinjeg Gospodarskog foruma, a to je bila izrada strategije i ostvarivanje suradnje
62 / Udruga bosanskih Hrvata

Prsten za znanje
- Kako bi izrazili zahvalnost zakladnicima i donatorima Zaklade Prsten 30. rujna u zagrewww. udruga-prsten.hr

DOGAAJI KOJI SU OBILJEILI ZADNJIH EST MJESECI

3. - 5. 7. 2009.
- Putovanje lanova Forum mladih "Prooh Bosnom kroz gradove".

17. 9. 2009.
- Odran sastanak Izdavakog vijea asopisa Prsten za najnoviji broj, kojeg drite u rukama.

18. 9. 2009.
- U organizaciji Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Udruge bosanskih Hrvata "Prsten" i HKD Napredak u Sarajevu je odran Trei Gospodarski forum.

bakoj Gradskoj kavani odrano je sveano druenje zakladnika i donatora Zaklade Prsten, koja ve treu godinu za redom stipendira ezdesetero uenika i studenata. Domain druenja, pod nazivom "Prsten za budunost" bio je predsjednik Upravnog odbora Zaklade Prsten gospodin Pavo Zubak. Tijekom veeri uzvanike je pozdravio dr. sc. Zvonko Biljecki, predsjednik UBH Prsten te gradonaelnik Grada Zagreba, Milan Bandi, koji je od te veeri postao jedan od zakladnika. Od samih poetaka Zaklada njeguje znanje kao jedinu vrijednost koju nitko ne moe uzeti. Upravo zato je i ove godine raspisn natjeaj za dodjelu stipendija za k/ak. godinu 2009/2010. Natjeaj je bio objavljen 14. listopada u Veernjem listu i na www.udruga-prsten.hr, a nekoliko tjedana kasnije 13. studenoga objavljena su i imena novih stipendista Zaklade.

8. 7. 2009.
- Predstavnici UBH "Prsten" sudjelovali su na Okruglom stolu na temu "Hrvati izvan Republike Hrvatske - suradnja i obveza" kojeg je odrao Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

8. 7. 2009.
- Internacionalna liga humanista (ILH), na sveanosti u zagrebakom hotelu Antunovi, dodijelila je priznanja posebno zaslunim poduzetnicima i lijenicima koji svojim ivotom i radom promiu naela humanosti. Dr. sc. Zvonko Biljecki, predsjednik Udruge bosanskih Hrvata "Prsten "i predsjednik Uprave tvrtke Geofoto, proglaen je "Humanistom desetljea" te mu je uruena Zlatna povelja "Philip Noel - Baker" s Plaketom i Znakom Internacionalne lige humanista. ILH je dodijelila Zlatnu povelju "Lijenik - humanist desetljea" specijalistu neurokirurgu iz KB Dubrava mr. sc. Vjekoslavu Jeleu, dopredsjedniku UBH "Prsten".

19. 9. 2009.
- U Rugvici je odrano II. Usorsko prelo kojem su se pridruili i lanovi UBH Prsten.

21. 9. 2009.
- U konferencijskoj dvorani Hotela Zovko odran je sastanak s predsjednicima podrunica, a nakon njega uslijedila je 36. sjednica Upravnog odbora UBH "Prsten".

Pametni, mladi, uspjeni


- U cilju upoznavanja, a posebno pomoi pri zapoljavanju lanova - iskljuivo preporukama i razmjenom informacija, Forum mladih je u Zagrebu 21. listopada organizirao druenje sadanjih i buduih lanova Udruge, koji imaju ili su stariji od 25 godina. Ve na prvom sastanku sudjelovao je znatan broj bankara, odvjetnika, poduzetnika, sudskih tumaa, komercijalista, inenjera, glazbenika, dravnih slubenika, nastavnika, Kako bi se jo bolje upoznali, razmijenili iskustva i ideje te bili jedni drugima od pomoi, dogovorena su periodina druenja. Nakon radnog sastanka na kojem je predstavljen dosadanji rad Foruma mladih UBH Prsten, druenje se nastavilo uz veeru u ugodnom ambijentu jednog zagrebakog restorana.
www. udruga-prsten.hr

26. 9. 2009.
- Poetak aktivnog nogometnog druenja Foruma mladih svake subote od 15 do 16 h, u portskom centru Stil 2003.

9. 7. 2009.
- Odran 12. sastanak Predsjednitva UBH "Prsten".

30. 9. 2009.
- Kako bi izrazili zahvalnost zakladnicima i donatorima Zaklade Prsten u zagrebakoj Gradskoj kavani odrano je sveano druenje onih koji od samog poetka podravaju Zakladu Prsten, a koja ve treu godinu za redom stipendira ezdesetero uenika i studenata.

21. 7. 2009.
- Odran sastanak na temu Budunost Prstena.

14. 9. 2009.
- Odran 13. sastanak Predsjednitva UBH "Prsten".

14. 10. 2009.


- U Veernjem listu i na www.udruga-prsten.hr objavljen je Natjeaj Zaklade Prsten za k/ak. godinu 2009/2010.
Udruga bosanskih Hrvata / 63

17. 9. 2009.
- Odran Upravni odbor Zaklade Prsten.

16. 10. 2009.


- Zabava i druenje lanova Foruma mladih u Klubu abac.

19. 10. 2009. Posjetile su nas udovice poginulih branitelja


- elei zahvaliti u svoje osobno, ali i u ime svoje djece, stipendista Zaklade Prsten, od kojih su mnogi ve zavrili kolovanje i uspjeno se zaposlili, udovice poginulih branitelja HVO-a posjetile su UBH Prsten. U vedrom, ali prije svega informativnom i obostrano korisnom razgovoru, sa lanovima Predsjednitva Udruge razmijenile su razmiljanja o prebroenim tekoama, ali jo vie o optimizmu i vjeri da se zajedno sve nedae mogu prevladati i kroz njih proi hrabro i uzdignute glave, kako su to i same sa svojom djecom i uinile. Prsten je ponosan na njih, one na Prsten i svoju djecu. Tom je prigodom predloeno da se gospoa Dragica Nikoli, u ime udovica branitelja HVO-a imenuje za pridruenog lana Upravnog odbora do Izborne Skuptine Udruge, te e na taj nain biti postignuta kvalitetna razmjena informacija, ali i oblik suradnje i

najrazliitijih vidova meusobne pomoi. Za sve zajednike dosadanje i budue uspjehe, po dobrom, starom obiaju bosanskih Hrvata nazdravilo se ljivovicom i pogostilo specijalitetima naih lanica.

21. 11. 2009.


- Osnovana podrunica Foruma mladih u Vinkovcima.

23. 11. 2009.


- Odrana 37. sjednica Upravnog odbora UBH Prsten, ovoga puta u rijekoj podrunici.

19. 10. 2009.


- Odran 14. sastanak Predsjednitva UBH "Prsten".

25. 11. 2009.


- Odran slubeni sastanak lanova Forum mladih 25+, a potom i veera uz glazbu.

19. 10. 2009.


- Posjet Predsjednitva UBH Prsten i predstavnika Slavonsko-brodske podrunice opini Brod u RS.

30. 11. 2009.


- Odran 16. sastanak Predsjednitva UBH "Prsten".

21. 10. 2009.


- Odran slubeni sastanak lanova Forum mladih 25+, a potom i veera uz glazbu.

4. 12. 2009.
- Izaao je 7. broj asopisa Prsten.

31. 10. 2009.


- Odrana sjednica maloloinjske podrunice.

4. 12. 2009.
- Sveana veer lanova i prijatelja UBH Prsten.

11. 11. 2009.


- Odran 15. sastanak Predsjednitva UBH "Prsten".

Zahvala
- Ovom prigodom Udruga bosanskih Hrvata "Prsten" u svoje, ali i ime svih buduih korisnika nae knjinice, srdano zahvaljuje naoj pravnoj lanici tvrtki Ancona. Ancona je darovala namjetaj za pohranu knjiga s najrazliitijim temama vezanim za Bosnu i Hercegovinu, koje novoutemeljenoj knjinici daruju svi lanovi Udruge.

11. 11. 2009.


- Odran sastanak Organizacijskog odbora za tradicionalnu sveanu veer 4. prosinca 2009.

13. 11. 2009.


- U Veernjem listu i na www.udruga-prsten.hr objavljeni su rezultati natjeaja za dodjelu stipendija Zaklade Prsten.

16. 11. 2009.


- Odran sastanak Izdavakog vijea asopisa Prsten za najnoviji broj, kojeg drite u rukama.

SAMO PITAJTE

Pitajte za savjet
Ma kako velik ili nerjeiv problem imali, nerijetko nam je najtee napraviti moda najjednostavniju stvar - pitati za pomo adekvatnog stunjaka ili pak uope doi do njega. I upravo zato, da Vam barem olakamo put ka traenju rjeenja za najrazliitije ivotne probleme, u naoj Udruzi kreemo s tzv. savjetodavnim deurstvima. Funkcionirat e na sljedei nain: tri dana u tjednu, a prema rasporedu o kojemu informaciju moete dobiti na telefon (01 - 6133 788) u naim prostorijama, Ulica Grada Vukovara 235, deurat e strunjaci za sljedea podruja: - Pravo i socijalnu problematiku - Financijsko-porezna pitanja - Psiholoko-zdravstvene probleme to Vi trebate napraviti ako elite savjet? Svoje pitanje, uputite na faks broj 01 6133 797 i jasno definirajte na koje podruje se Vae pitanje odnosi, te svakako ostavite svoj kontakt telefon ili adresu ili nam se javite na navedeni telefon ili e-mail: prsten@udrugaprsten.hr takoer sa svojom dilemom i, ako elite, zakaite termin za osobni razgovor sa strunjakom iz navedenih podruja. Ako pak imate pitanje ili Vam je savjet potreban iz nekog drugog podruja, javite nam se na navedene kontakte i potrait emo mjerodavnu osobustrunjaka koji e Vam pokuati pomoi u traenju rjeenja na Vaa pitanja. Sa savjetodavnim deurstvima poinjemo od 5. sijenja 2010. godine, a do tada oekujemo Vae prijedloge, ideje i sugestije na navedene kontakte. UBH Prsten

Vaa pitanja, kritike, prijedloge i pohvale aljite nam na e-mail adresu: prsten@udruga-prsten.hr ili na broj telefona +385 1 6133 788
64 / Udruga bosanskih Hrvata www. udruga-prsten.hr

NASLOVI IZ MEDIJA

Novi list, 07.11.2009.


Slobodna Dalmacija, 21.11.2009.

Posavska Hrvatska, 16.10.2009.

Vjesnik, Dalmacija, 21.10.2009.

Vjesnik, Dalmacija, 17.11.2009.

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

65

Pristupnicu molimo poaljite: Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Fax: +385 1 6133-797 E-mail: prsten@udruga-prsten.hr

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Kontakt: +385 1 6133 788

Godinju lanarinu za fizike osobe u iznosu od 50,00 kn molimo uplatiti na iro-raun: 2390001-1100328241, Hrvatska potanska banka. Pod poziv na broj obavezno upiite datum roenja i Vae cijenjeno ime i prezime.

Potovani lanovi, dragi prijatelji, vae sudjelovanje i zalaganje za nau i vau Udrugu Prsten daju nam motivaciju za daljnji rad, a Vaa lanarina omoguuje da Udruga uspjeno ostvaruje svoje ciljeve i viziju. Ukoliko ste previdjeli, dopustite da Vas potsjetimo da potvrdite i obnovite Vae lanstvo uplatom godinje lanarine u iznosu od simbolinih 50 kn. Za dodatne informacije smo na raspolaganju svakim radnim danom od 8,00-16,00 na 01/6133 788 ili prsten@udruga-prsten.hr. VANO: Molimo da lanovi, koji plaaju internet bankarstvom ili ispunjavaju opu uplatnicu, obavezno navedu datum roenja u rubrici Poziv na broj, a u rubriku Opis plaanja upiu cijenjeno ime i prezime. Mnoge banke ne prenose podatke o uplatitelju stoga je nemogue znati tko je zapravo platio lanarinu. U nadi da ete i ubudue biti dio Prstena, srdaan pozdrav! Vaa Udruga Prsten

(za pravne osobe)

Pristupnicu molimo poaljite: Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Fax: +385 1 6133-797 E-mail: prsten@udruga-prsten.hr

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Kontakt: +385 1 6133 788

Godinju lanarinu za fizike osobe u iznosu od 1800,00 kn molimo uplatiti na iro-raun: 2390001-1100328241, Hrvatska potanska banka. Pod poziv na broj obavezno upiite datum roenja i Vae cijenjeno ime i prezime.