AUGUST ENOA SELJAKA BUNA

Ovo je povijesni roman iz razloga to opisuje seljaku bunu povijesni dogaaj. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izraene masovne scene, enoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. On je simbol potlaene hrvatske i njenog naroda. Patnje naroda enoa naglaava estim biblijskim motivima. Seljaka buna je roman Augusta enoe, najznaajnijeg hrvatskog pisca druge polovice 19. st., je prvi put objavljen u Vijencu 1877. To je povijesna tragedija o borbi hrvatskih seljaka protiv zlog plemia Franje Tahija. No, kako kae sam enoa u predgovoru: Povijesti nijesam se iznevjerio. Nije mi toga ni trebalo. Sve su osobe u toj knjizi pa i zadnji sluga historine, svi uasni prizori, sva zlodjela krvnika su istinita, nipoto u kronici upisana, ve po svjedocima pred sudom dokazana. Dakle, enoa je priu ispriao koristei povijesne injenice i podatke, te je to toliko vjerno napravio da je roman dostigao uvjerljivost znanstvene istine. Cijeli roman poiva na sukobu izmeu Urule Heningove, plemkinje koja je vlasnica pola imanja Stubice i Susjedgrada te Franje Tahija, plemia koji je eli potjerati s njega. Njihove e razmirice na kraju dovesti do bune. Tomu je prvenstveno kriv Tahi, koji ljude mui i otima im i ono malo to imaju, ali i Urula koja je prvo seljake nagovorila na bunu, a na kraju htjela oeniti svoju ker za Tahijeva sina. Seljaci koji su isprva bili za Urulu, nakon saznanja da Urula uruje s Tahijem, se okreu protiv svih plemia. Njihov ustanak nakon nekoliko dana ugui banska vojska. Voa seljaka je Matija Gubec u kojem enoa utjelovljuje moralnu istou, skromnost, junatvo, hrabrost, nesebinost i pamet. On je lik koji dominira itavim djelom i kroz njega itatelji upoznaju misli i stavove samog enoe koji se protivi nasilju, a promovira slobodu Gubec je prikazan kao pobjednik do samog kraja: on se predao da bi nekolicina njegovih ljudi poivjela te ostao moralni pobjednik. Tragika tog njegovog ina pomalo podsjea na antike tragedije. enoa u ovom romanu obrauje jo neke teme uz povijesnu: socijalnou poloaj seljaka u to doba; nesretne ljubavi ljubav ure Mogajia i Jane; politike... Izvrivac pravde i osvete u ovom romanu je Jana koja ubija Franju Tahija. To je djevojka koja ima potpuno pravo na osvetu jer joj je Tahi svojim inom> (silovanjem) oduzeo sve to joj je u ivotu bilo vano: ljubav, razum i potenje. Roman zavrava univerzalnom porukom o vjenosti slobode te kratkotrajnosti i pogrenosti nasilja. enoa takoer eli i neto pokazati buduim naratajima kako istie u predgovoru: Dobro je da narod sazna gdje je zgrijeio i posrnuo, gdje li se proslavio i podiio. To neka mu je naukom za budua vremena.

O Seljakoj buni: Svi likovi i dogaaji potpuno su istiniti pa, osim povijesnh injenica, iz romana saznajemo karakter ljudi, odnos kmetova i feudalaca, i samu borbu - seljaku bunu. Sr romana ini klasni sukob. enoa u romanu osuuje ivot i ponaanje niskog plemstva i ujedno krtizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi. U romanu se odvija vie paralelnih radnji: sukob Heningovice i Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav izmeu Jane i ure Mogaia, te ljubav Sofije Hening i Tome Milia. enoa nam iznosi meusobne odnose feudalaca te poloaj seljaka koji predstavljaju drutveni stale i koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Glavni likovi Franjo Tahi i Matija Gubec postavljeni su u suprotnosti. Matija Gubec je kmet iz Stubice i prvi zaetnik bune kojeg su seljaci kasnije proglasisli za "kralja". Uzok bune lei u socijalnom problemu a seljaci su eljeli samo izmijenjiti odnos s feudalcima, ali je pobuna shvaena kao da je protiv plemia.

Franjo Tahi, feudalac, negativan je lik u kojem su skupljene sve negativnosti feudalaca. Plemii su podijeljeni na dvije protivnike strane. Na elu jedne strane je Franjo Tahi uz kojeg su ban Petar Erded i gospar Alapi. Na elu protivnike strane je Urula Hening koja je na prijevaru izbaena sa svih posjeda u susjestvu i Stubici, a uz nju stoji Ambroz Gregorijanec, oenjen njenom kerkom Martom. U romanu se pojavljuju spletkari, izdajnici, a njihova je uloga da ine radnju zanimljivom. Imaju sva obiljeja negativnih junaka i pruaju dinamiku radnje romana. Analiza likova: Tahi Plemi krutog miljenja koji u svom potomstvu nalazi mo i uivanje. Ne misli na posljedice ve mu je cilj da sebi prigrabi to je vie mogue. Ohol je i pohlepan. Jedan je od glavnih krivaca seljake bune jer je uzimao od seljaka vie nego to je imao pravo. Svojim nasilnikim vladanjem postaje strah i trepet kraja. Ne zazire ni pred im znajui da ima mo te da mu nitko nita ne moe, pa gospodari i onim to nije njegovo. enoa ga je opisao kao malog, runog ovjeka, ime je hto dokazati njegovu zlobu. Matija Gubec

Cijenjen i potovan seljanin koji se bori za pravdu i slobodu pod cijenu smrti. Za razliku od drugih seljaka bio je pismen, pa je itajui knjige shvatio da su svi ljudi jednaki i da imaju jednaka prava. Njegov lik je prototip junaka narodnog stvaralatva. Njegov fiziki izgled upotpunjuje psihiki. Odreitost i jaina su jasno izraene osobine. Gubec je bio ovjek sutranjice. Njegova snaga je izbijala iz snanih prsiju i irokogrudno branila zapostavljene i nemone. Kao svaki razborit ovjek pokuao je nevolje rijeiti mirnim putem, razgovorom, ali duh vremena koji ni dan danas nije savladan i uvrijeene klasne razlike nisu priznavale glas jednog ovjeka. ime Drmai Snalaljivac koji iz svake situacije izvlai materijalnu korist. Na njegovom licu enoa je pokazao da dobro pobjeuje zlo jer ga je neslavan kraj ivota stajao nasilne smrti, te ga je zadesila u trenutku kad je okusio najvee blagodati ivota. On je jedan od glavnih uzroka neuspeha seljake bune radi izdajstva i lai koja je ovladala narodom. Urula Hening ena koja nastoji sauvati svoje. U borbi za opstanak pretvara se u nepokolebljivu i hrabru enu, ali ujedno postaje i nasilna. Ima promjenjivo stajalite uvijek gledajui u svoju korist. enoa ju je izabrao na temelju povijesnih injenica za pokretaa radnje romana jer sve poinje nesporazumom oko Stubice i Susedgrada.